Wikipedija
shwiki
https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
MediaWiki 1.47.0-wmf.19
first-letter
Mediji
Posebno
Razgovor
Korisnik
Razgovor s korisnikom
Wikipedija
Razgovor o Wikipediji
Datoteka
Razgovor o datoteci
MediaWiki
Razgovor o MediaWikiju
Šablon
Razgovor o šablonu
Pomoć
Razgovor o pomoći
Kategorija
Razgovor o kategoriji
Portal
Razgovor o portalu
Nacrt
Razgovor o nacrtu
TimedText
TimedText talk
Modul
Razgovor o modulu
Event
Event talk
Izrael
0
3297
42686688
42658237
2026-09-11T18:45:52Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686688
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zemlja |
ime = Država Izrael |
izvorno_ime = ישראל |
ime_genitiv = Izraela |
eng_ime = Israel |
zastava = Flag of Israel.svg |
grb = Emblem of Israel.svg |
službeni_jezik = [[hebrejski jezik|hebrejski]]|
glavni_grad = [[Jerusalim]] |
vođa_titula1 = [[Predsednik Izraela]] |
vođa_titula2 = [[Premijer Izraela]] |
vođa_ime1 = [[Isaac Herzog]] |
vođa_ime2 = [[Benjamin Netanjahu]] |
površina_poredak = 149 |
površina = 20,770 |
vode = 2 |
stanovništvo_poredak = 99 |
stanovništvo = 8,134,100 |
godina_popisa = 2013 |
gustoća_stanovništva = 295 |
neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[14. 5.|14. maja]] [[1948]]. |
valuta = [[Novi izraelski šekel|Novi šekel]] |
stoti_dio_valute = 100 arogata |
vremenska_zona = +2 |
himna = [[Hatikvah]] |
internetski_nastavak = .il |
pozivni_broj = +972 |
komentar = |
moto = nema
}}
'''Država Izrael''' ('''מדינת ישראל''' ''Medinat Jisrael'' na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], ''Daulat Israil'' na [[Arapski jezik|arapskom]]) je zemlja na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]] na istočnoj obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Izrael je [[parlamentarna demokratija]] a po nacionalnom usmerenju, "[[Jevrejska država]]". Stanovništvo Izraela je većinsko [[Jevreji|jevrejsko]], sa velikom nejevrejskom manjinom, koju uglavnom čine hrišćani, [[Druzi]], i muslimani [[Arapi]]. Izrael se graniči (u pravcu kazaljke na satu, od severa ka jugu) sa [[Libanon|Libanom]], [[Sirija|Sirijom]], [[Jordan]]om, i [[Egipat|Egiptom]]. Izrael ima obale na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], [[Akabski zaliv|Akabskom zalivu]], i na [[Mrtvo more|Mrtvom moru]].
== Historija ==
''Glavni članak [[Istorija Izraela]]''
Jevreji su dugo smatrali Izrael svojim spiritualnim domom — Svetom zemljom i Obećanom zemljom. Izraelska zemlja ima posebno mesto u verskom životu Jevreja, uključujući ostatke drugog [[Jevrejski hram|Jevrejskog hrama]]. Ovo je takođe mesto gde je rođeno [[hrišćanstvo]] a sadrži i mnoge druge lokacije od velikog duhovnog značaja za [[judaizam]], hrišćanstvo, i [[islam]]. U ovom regionu je u periodu od preko jednog milenijuma, sa prekidima, postojala čitava serija jevrejskih kraljevina i država, sve do propasti [[Prvi jevrejsko-rimski rat|Velikog jevrejskog ustanka]] protiv [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] sa čijim je gušenjem došlo do velikog isterivanja Jevreja iz njihove otadžbine i voljene prestonice, [[Jeruzalem|Jerusalima]]. (oko 25% jevrejske populacije, vidi [[Razaranje Jerusalima]]). Posle sloma [[Ustanak Bar Kohbe|Ustanka Bar Kohbe]] (''Bar Kokhba's revolt'') [[135]]. godine, imperator [[Hadrian]] je preimenovao ''Provinciju [[Judeja|Judeju]]'' u ''Provinciju [[Sirija Palestina|Siriju Palestinu]]'', grčko ime izvedeno od ''Philistine'' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]] פלשת ''Pəléšeṯ''). [http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140213235332/http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php |date=2014-02-13 }} Vidi takođe [[Imena Levanta]].
[[Muslimani|Muslimanski]] [[kalifat]] je osvojio ovu teritoriju od [[Bizantsko Carstvo|Istočnog Rimskog carstva]] ([[Византијско царство|Vizantije]]) u sedmom veku, i privukao arapske doseljenike. Lokalni jezik, [[aramejski jezik|aramejski]] (jezik kojim je govorio [[Isus|Isus Hrist]]), je postepeno nestao. Tokom vekova je količina jevrejskog stanovništva u zemlji fluktuirala. Pre rođenja modernog [[cionizam|cionizma]], do ranog 19. veka, više od 10000 Jevreja je živelo na teritoriji današnjeg Izraela. (Dan Bahat, ''Dvadeset vekova jevrejskog života u svetoj zemlji'', [[1976]].)
Nakon vekova života u dijaspori, devetnaesti vek je doneo uzlet cionizma, [[Jevrejski nacionalistički pokret|Jevrejskog nacionalističkog pokreta]], želje da se formira jevrejska država u Palestini i značajnu [[Imigracija u Izrael|imigraciju]]. Cionizam je ostao manjinski pokret sve do uspona [[nacionalsocijalizam|nacizma]] [[1933]]. godine i pokušaja istrebljenja Jevreja u [[Holokaust]]u. U kasnom 19. veku veliki broj Jevreja se doselio u ovaj region koji su prvo kontrolisali Turci, a zatim Britanci. [[1917]]. Britanci su garantovali Jevrejima domovinu u Palestini, usvajanjem [[Balfurova deklaracija|Balfurove deklaracije]]. Jevrejsko stanovništvo je povećalo svoj udeo u regionu sa početnih 7% [[1922]]. godine na 30% [[1940]]. godine. [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/78601.stm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.
[[1937]], posle [[Veliki arapski ustanak|Velikog arapskog ustanka]], plan za podelu koji je predložila [[Pilova komisija]], je odbacilo i palestinsko arapsko rukovodstvo i dvadeseti cionistički kongres. Kao rezultat, [[1939]], Britanci su podlegli arapskom pritisku, zbog podrške koja im je bila potrebna u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], i napustili ideju o jevrejskoj nacionalnoj domovini, i podelu i pregovore u korist jednostrano nametnutog [[Beli dokument iz 1939.|Belog dokumenta iz 1939.]] U ovom dokumentu je stajalo da treba uspostaviti sistem u kome će Jevreji i Arapi imati zajedničku vladu. Ovaj dokument je bio viđen kao značajan poraz jevrejske strane, jer je doneo oštre restrikcije za jevrejsku imigraciju, dok za arapsku imigraciju nije bilo nikakvih zabrana. Kako je arapsko stanovništvo brojčano prevazišlo jevrejsko u godinama nekontrolisanih migracija, očekivalo se da će ovoj zajedničkoj vladi dominirati Arapi. Zbog nadolazećeg Drugog svetskog rata, plan nije u potpunosti sproveden.
[[1947]]. godine, nakon porasta nasilja, terorizma i neuspešnih napora da se pomiri jevrejsko i arapsko stanovništvo, britanska vlada se povukla iz Palestine. Ispunjavanje [[UN plan za podelu iz 1947.|UN plana za podelu iz 1947.]] bi dovelo do podele sporne teritorije na dve države, jevrejsku i arapsku, dajući oko polovine teritorije svakoj državi. Po ovom planu, [[Jeruzalem|Jerusalim]] je trebalo da bude međunarodna regija, da bi se izbegli sukobi oko njegovog statusa. Odmah nakon što je Generalna skupština UN usvojila plan za podelu, palestinsko arapsko rukovodstvo je odbacilo plan da se formira još neimenovana jevrejska država, i započelo gerilski rat.
Država Izrael je proglašena [[14. 5.|14. maja]], [[1948]]. U nadi da će uništiti novu jevrejsku državu, armije pet arapskih nacija su se umešale u rat između jevrejskuh i arapskih snaga u bivšoj Palestini (vidi: [[Deklaracija o proglašenju Države Izrael]], [[Arapsko-izraelski rat, 1948.]]). Izrael je osvojio dodatnih 26% teritorije Palestine zapadno od reke Jordan i pridružio je novoj državi. [[Jordan]] je osvojio [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] (uključujući [[Istočni Jerusalim]]), i anektirao je . godine, ali su ovu aneksiju priznali samo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Pakistan]]. [[Pojas Gaze]] i [[sinaj]]sku pustinju je osvojio [[Egipat]].
Posle rata, samo 14-25% (zavisno od procena) arapskog stanovništva je ostalo u Izraelu, dok su izbegli pre i za vreme rata. Kad je Izrael odbio povratak većine, i kada su potonje ponude o delimičnoj repatrijaciji odbijene, oni su postali izbeglice; vidi [[palestinske izbeglice]] i [[palestinski egzodus]] za raspravu o okolnostima. U narednoj deceniji, 600000 Sefardskih Jevreja [[Egzodus Jevreja iz arapskih država|emigrirali]] su iz okolnih arapskih zemalja u Izrael, udvostručivši broj stanovnika ove zemlje samo godinu dana od sticanja nezavisnosti. Kasnije su Jevreji počeli da pristižu i iz [[Iran]]a i [[Evropa|Evrope]]. Jevrejska populacija u Izraelu je nastavila da raste vrlo visokom stopom još nekoliko godina, usled talasa jevrejske [[Imigracija u Izrael|imigracije]] iz celog sveta, od kojih je najznačajniji skorašnji, po raspadu [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.
[[23. 5.|23. maja]], [[1967]], Egipat je zatvorio Tiranski moreuz (glavnu izraelsku pomorsku rutu ka Aziji i ostalim trgovinskim destinacijama) za izraelske brodove, a takođe je blokirao i luku [[Eilat]]. Egipat je naredio mirovnim snagama UN-a da napuste Sinaj, a umesto njih, su na granici sa Izraelom koncentrisani egipatski tenkovi i trupe. U skladu sa međunarodnim pravom, Izrael je smatrao blokadu svojih luka aktom rata, i izvršio napad na Egipat, a posebno egipatsku avijaciju. U neprijateljstba je uključen i Jordan (pošto je uz ustezanje odlučio da odbaci izraelske apele za neutralnost, i započeo granatiranje [[Tel Aviv]]a u skladu sa odbrambenim savezom koji je imao sklopljen sa Egiptom), Sirija, i iračka avijacija. Ovo je bio [[Šestodnevni rat]] ([[5. 6.|5. jun]] - [[10. 6.|10. jun]], [[1967]].), za vreme koga je Izrael zauzeo [[Istočni Jerusalim]], [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]], [[Pojas Gaze]], [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], i [[Poluostrvo Sinaj]]. Izrael je [[1978]]. vratio Sinaj Eigptu u skladu sa [[Sporazum iz Kemp Dejvida|sporazumu iz Kemp Dejvida]], a [[1981]], Izrael je anektirao Istočni Jerusalim. Status Zapadne obale i Pojasa Gaze, koji su naseljeni mahom Palestincima uz nešto izraelskog stanovništva, je još neodređen, i bio je tema više neuspešnih mirovnih konferencija (vidi ''[[#Geografija|Geografiju]]'' ispod za više detalja).
Status Golanske visoravni je trenutno subjekt teritorijalnog spora između Izraela i Sirije, koji su tehnički još uvek u ratu. Visoravan, koja je prvo bila u sastavu britanske Palestine, a potom ustupljena francuskoj Siriji u ranim dvadesetim godinama XX veka, Izrael je zvanično anektirao 1981, mada je Savet Bezbednosti UN-a rezolucijom 497 proglasio ovaj akt Izraela "ništavnim i ispraznim i bez međunarodnog pravnog efekta."
U godinama nakon 1948, Izrael i UN su često imali suprotstavljene odnose. [[Rezolucija 194 Generalne Skupštine UN|Rezolucija 194]] (donesena u decembru [[1948]].) (Rezolucije Generalne Skupštine nisu pravno obavezujuće), koja dozvoljava uslovno "pravo na povratak" palestinskim izbeglicama; [[Rezolucija 242 Generalne Skupštine UN|rezolucija 242]] (novembar [[1967]].), poziva na "povlačenje izraelskih oružanih snaga sa teritorija okupiranih u nedavnom sukobu" (Šestodnevni rat); i [[Rezolucija 446 Generalne Skupštine UN|rezolucija 446]] (mart [[1979]].), koja proglašava [[Izraelska naselja]] na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze "ilegalnim". Mada je većina od 65 rezolucija Saveta bezbednosti i Generalne Skupštine UN koje osuđuju izraelske akcije, i 41 rezolucija Saveta bezbednosti na koju su SAD stavile [[veto]], imale gotovo univerzalnu podršku u UN-u (često su glasovi SAD i Izraela bili gotovo usamljeni), pristalice Izraela tvrde da ove rezolucije često pogrešno tumače međunarodno pravo, da ih njihove pristalice selektivno primenjuju, i da su same sednice pristrasne.
Izrael nije član ni jedne od pet geografskih grupacija koje bi ga kvalifikovale za članstvo u Savetu Bezbednosti po prihvaćenoj praksi. Ima vremenski neodređeno privremeno članstvo u grupi "Zapadna Evropa i Drugi" ali se složio da ne traži članstvo u UNSB po toj osnovi. Više od polovine hitnih sednica UN-a su bile odgovor na regionalne krize.
== Vojska ==
Zbog čestih izraelsko-arapskih sukoba, vojska je izuzetno bitna za državu Izrael.
„Cahal“ (hebrejski: צה"ל Cahal) ili [[Izraelske sigurnosne snage]] (hebrejski: צבא ההגנה לישראל ''C'va Ha-Ha'gana Le-Jisrael'': „Snaga za obranu Izraela“) je naziv za izraelske oružane snage koje se sastoje od izraelske vojske, zračnih snaga i ratne mornarice. Zadaća ovih snaga je "braniti" Izrael od napada arapskih susjeda i terorista.
Izrael je podjeljen u tri zborna područja: Sjever, Jug i Središnje područje. Postoji i četvrto područje koje pokriva cijeli Izrael, no služba je civilnog karaktera.
Vojska je obvezna za Židove i [[Druzi|Druze]], dok se muslimani i kršćani mogu dobrovoljno javiti.
Muškarci služe vojni rok 36 mjeseci, a žene 21 mjesec<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/is.html#Military |access-date=2010-10-22 |archive-date=2018-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224211321/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/is.html#Military |dead-url=yes }}</ref>.
=== Ratovi ===
Uspostavljanje države Izrael, [[1948]]. godine, i njegovo postojanje je bilo uzrok čestim ratovima i drugim sukobima sa arapskim zemljama poput Sirije, Libana, Jordana, Egipta, Iraka i Saudijske Arabije. Ratno stanje između Egipta i Izraela je okončano potpisivanjem [[Izraelsko-egipatski mirovni sporazum|Izraelsko-egipatskog mirovnog sporazuma]] [[26. 3.|26. marta]], [[1979]]. Ratno stanje sa Jordanom je zvanično okončano potpisivanjem [[Izraelsko-jordanski mirovni sporazum|Izraelsko-jordanskog mirovnog sporazuma]] [[26. 10.|26. oktobra]], [[1994]]. Sporadični pregovori sa Libanom i Sirijom, preostalim susedima sa kojima Izrael nije potpisao mirovne sporazume, su još bez rezultata. Izrael je trenutno umešan i u [[Izraelsko-palestinski sukob|tekući sukob]] sa [[Palestinci]]ma u teritorijama koje kontroliše od Šestodnevnog rata, 1967, uprkos potpisivanju [[Sporazum iz Osla|Sporazuma iz Osla]] [[13. 9.|13. septembra]], [[1993]], i naporima Izraela, Palestinaca i svetskih mirotvoraca.
Vidi takođe:
* [[Arapsko-izraelski rat 1948]] "Rat za nezavisnost" (vidi takođe: [[Arapsko-izraelsko primirje 1949]]) מלחמת העצמאות (גם מלחמת הקוממיות או מלחמת השחרור) י
* [[Suecka kriza|Suecki rat 1956]] "Operacija Kadeš" מבצע קדש או מלחמת סיני
* [[Šestodnevni rat|Šestodnevni rat 1967]] מלחמת ששת הימים
* [[Rat iscrpljivanja 1970]] מלחמת ההתשה
* [[Jomkipurski rat|Jom Kipurski rat 1973]] מלחמת יום כיפור
* [[Invazija na Libanon 1982]] "Operacija Mir za Galileju" מבצע שלום הגליל
* [[Zaljevski rat]] מלחמת המפרץ
* [[Druga Intifada|Al-Aksa Intifada]] אירועי גאות ושפל
* [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|Izraelsko-libanonski sukob 2006]]
=== Policija ===
* Izraelska policija je zadužena za osiguravanje javnog reda i mira, nadgledanje granica te borbu protiv kriminala. Osim temeljne policije djelujju:
* Pogranična policija ([[MAGAV]]) koja osim nadgledanja granica djeluje i na području [[Zapadna obala|Zapadne obale]]. Pograničnu policiju uvježbavaju stručnjaci Tzahala, a ona djeluje kao pomoćna snaga izraelske vojske.
* Unutar policije djeluju i elitne protuterorističke postrojbe [[YAMAM]] i [[YASSAM]].
* [[Civilna garda]] djeluje kao civilna dobrovoljna organizacija građana koji pomažu policiji u svakodnevnom radu.
=== Obavještajne agencije ===
* [[Shin Bet]] je glavna sigurnosna agencija u Izraelu čije su zadaće održavati državnu sigurnost, briga za sigurnost ministara i visokih državnih službenika , otkrivati terorističke djelatnosti izraelskih građana, pružati obavještajnu potporu za protuterorističke djelatnosti u Pojasu Gaze i Zapadnoj obali te uništavanje terorističkih čelija. Operacije Shin Beta-a su povjerljive.
* [[Mossad]]- Ha-Mossad le-Modiin ule-Tafkidim Meyuhadim (hebrejski: המוסד למודיעין ולתפקידים מיוחדים, "Institut za obavještajne i specijalne zadaće"). Mossad je izraelska obavavještajna agencija. Dok Sin Bet djeluje na izraelskom tlu Mossad je zadužen za djelovanje u inozemstvu: skupljanje obavještajnih podataka, tajne operacije i protuterorističke akcije.
* [[Amman|Aman]] je centralna izraelska vojnoobavještajna agencija.
== Geografija ==
[[Datoteka:Skyline_of_Gush_Dan,_Tel_Aviv,_Israel_(2003).jpg|thumb|300px|thumb|[[Tel Aviv]] noću]]
Oko 66 % površine Izraela otpada na pustinju ([[Negev]]). Površinskih vodenih tokova osim rijeke Jordana gotovo i nema, ali se navodnavanjem ipak osiguravaju površine za poljoprivredu. Sjeverno područje obuhvaća Galilejski ravnjak (600 metara n.v.) koji se prema jugu nastavlja u nizinu Esdrelon.
'''Zemljopisni položaj''':
Izrael se nalazi na Bliskom istoku, uz obalu Sredozemnog mora; kopnene granice su s Jordanom, Sirijom, Libanonom i Egiptom. Dvije trećine toga područja zauzima pustinja Negev. [[Mrtvo more]] najniža je točka na zemlji (408 m ispod morske razine).
'''Kopnena površina''':
Izrael prema granicama iz 1949. godine ima ukupnu površinu 21.946 km<sup>2</sup>, izuzevši [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] (1.176 km<sup>2</sup>), [[Pojas Gaze]] (352 km<sup>2</sup>), [[Judeja|Judeju]] i [[Samarija|Samariju]] odnosno [[Zapadna obala|Zapadnu Obalu]] (5.706 km<sup>2</sup>), koje je Izrael okupirao [[1967]]. godine.
'''Granice''':
:[[Egipat]] - 255 km
:[[Jordan]] - 238 km
:[[Libanon]] - 79 km
:[[Sirija]] - 76 km
:[[Zapadna obala|Zapadna Obala]] - 307 km
:[[Pojas Gaze]] - 51 km
=== Regije ===
Izrael je podijeljen na 6 regija: Sjeverni ( 3.490 km<sup>2</sup>, 1.130.000 stanovnika ) sa sjedištem u [[Nazaret]]u, Haifa ( 854 km<sup>2</sup>, 990.000 stanovnika ) sa sjedištem u [[Haifa|Haifi]], Tel Aviv ( 170 km<sup>2</sup>, 1.730.000 stanovnika ) sa sjedištem u [[Tel Aviv]]u, Središnji ( 1.242 km<sup>2</sup>, 1.430.000 stanovnika ) sa sjedištem u [[Ramla|Ramli]], Jeruzalem ( 557 km<sup>2</sup>, 820.000 stanovnika ) sa sjedištem u [[Jeruzalem]]u te Južni ( 14.387 km<sup>2</sup>, 800.000 stanovnika ) sa sjedištem u gradu [[Beersheba|Beer Ševa]].
== Politika ==
{{glavni|Politika Izraela}}
[[Datoteka:Israel_districts_named.png|thumb|thumb|Podjela Izraela po regijama]]
Izrael je [[parlament]]arna [[demokracija]] te postoji [[trodioba vlasti]] na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Zakonodavnu vlaste predstavlja jednodomni parlamnet [[Kneset]] kojeg čini 120 zastupnika biranih na četverogodišnji mandat. Zastupnici su birani u Kneset putem izbora preko političkih stranaka. Predsjednik Izraela je na čelu Izraela, a bira ga Kneset na petogodišnje razdoblje. Predsjedik ima više ceremonijalnu ulogu ali nakon izbora određuje čelnika pobjedničke stranke te mu povjeruje sastav vlade. Predsjednik Izraela je od 31. srpnja 2000. [[Moshe Katsav|Moše Kacav]]. [[Premijer]] koji je odgovoran za sastav vlade također dijeluje u četverogodišnjem mandatu. Sadašnji izraelski premijer je [[Ehud Olmert]] (izabran [[2006]].).
Administrativna podjela: 6 okruga (mehozot, jednina [[distrikti Izraela|mehoz]]):
[[Središnji mehoz]], [[mehoz Haifa]], [[mehoz Jeruzalem]], [[Sjeverni mehoz]], [[Južni mehoz]], [[mehoz Tel Aviv]]
Proglašenje [[dan neovisnosti|neovisnosti]]: 14. svibnja (nacionalni praznik)
14. svibnja 1948. Velikoj Britaniji ističe mandat [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]] od 29. studenoga 1947. te židovski narod proglašava Državu Izrael i taj datum slavi kao Dan proglašenja neovisnosti
Glavne [[politička stranka|političke stranke]]:
* [[Balad]] ili [[Nacionalni demokratski savez]]
* [[Demokratski pokret]]
* [[Gesher]]
* [[Hadash]]
* [[Laburistička stranka]]
* [[Likud]]
* [[Meretz]]
* [[Nacionalna vjerska stranka]]
* [[Tsomet]]
* [[Ysrael]]
* [[United Arab List]]
* [[Judaism]]
* [[Moledet]]
* [[Kadima]]
* [[Yesh Atid]]
== Međunarodni odnosi ==
Izrael je uspostavio [[diplomacija|diplomatske]] odnose sa 161 zemljom i ima 94 diplomatske misije diljem svijeta. Od država članica [[Arapska liga|Arapske lige]] sa samo tri su normalizirani odnosi s Izraelom: Egipat i Jordan potpisali su mirovni sporazum 1979, a [[1994]], i [[Mauritanija]], koji se u 1999 odlučio za pune diplomatske odnose. Druga dva člana iz Arapske lige, [[Maroko]] i [[Tunis]], održavaju djelomične diplomatske odnose s Izraelom koji su bile prekinuti početkom intifade u 2000. Do ponovnog ojačavanja odnosa sa američkim sjevernoafričkim prijateljem Marokom dolazi 2003. godine tijekom posjeta Izraelskog ministra vanjskih poslova
Zbog rata rata u Gazi 2009. godine Mauritanija, [[Katar]], [[Bolivija]] i [[Venezuela]] su zamrznuli političke i ekonomske veze s Izraelom dok su prema izraelskom zakonu, Libanon, Sirija, Saudijska Arabija, Irak i Jemen, neprijateljske države. Njih izraelski građani ne mogu posjetiti bez posebnog dopuštenja Ministarstva unutarnjih poslova. Od 1995, Izrael je član mediteranskog dijaloga, koja ima za cilj promicati suradnju među sedam zemalja.
[[Datoteka:Sharon Bush 20030729.jpg|thumb|right|Sharon i Bush na sastanku 2003]]
Politički odnosi sa SAD, [[Turska|Turske]], Njemačka, Velika Britanija i [[Indija|Indiji]] su za Izrael politička i ekonomski iznimno važno. Sjedinjene Države su prve priznale Izrael kao samostalna država, a tek potom je uslijedile priznanje [[Sovjetski Savez|SSSRa]] i drugih tadašnjih država. Sjedinjene Američke Države na području [[Srednji Istok|Bliskom istoku]] zadržavaju najjače veze s Izraelom, zbog "zajedničke demokratske vrijednosti, vjerskih afinitete i sigurnosnih interese." tako da Izrael dobiva veću ekonomsku i vojnu američku pomoć od bilo koje druge države. Dobre odnose i zajedničke interese prikazane su u nekoliko drugih područja,a SAD djeluje kao "neutralni" posrednik u mirovnom dijaloga između Izraela i arapskih strani koji nikako da se pokrene s mrtve točke. Pogledi između dvije savezničke zemlje razilaze se u nekoliko važnij spornih pitanja, koja uključuju status Golanskoj visoravni, status Jeruzalema i židovskih naselja na okupiranim područjima, ali utjecaj moćnog jevrejskog lobija u SAD sprečava do dođe do raskida među bliskim prijateljima.
Izrael i Turska su uspostavile pune diplomatske odnose [[1991]] i do zadnjih incidenata 2010. godine oni su bili najbliži bliskoistočni prijatelji od čega je s jedne strane Turska imala ekonomske koristi dok je Izrael mogao vršiti vojna testiranja i manevre na turskom području. Muslimanske države u regiji s kojima Turska ima dobar prijateljski odnos su u zadnjim decenijama više puta zatražio Turska slabljenje kontakata s Izraelom, ali do promjena dolazi tek u bliskoj historiji nakon rata u Gazi u 2009 i potom napada na turski humanitarni konvoj.
Nemačka i Izrael blisko surađujući u znanosti i obrazovanju, ali također imaju bliske veze u ekonomskim i vojnim područjima. Indija je uspostavila pune diplomatske odnose s Izraelom u [[1992]]. dok Velika Britanija održava snažne diplomatske odnose s Izraelom, još od njegovog nastanka. Odnosi između dviju zemalja su dodatno ojačani tijekom mandata [[Tony Blair|Tonija Blaira]], koji je neuspješno pokušavao postaviti pitanje nastanka neovisne palestinske države. Razlog za snagu odnosa između dvije zemlje može se pripisati britanskog mandata nad Palestinom prije proglašenja neovisne države Izrael.
Iran je s Izraelom održavao diplomatske kontakte samo u razdoblju proameričke vlade postavljene nakon američkog puča u pedesetim godinama. Nakon [[islamska revolucija|Iranske revolucije]] 1979. godine Iran je povukao priznanje o postojanju Izraela <ref>{{Cite web |title=iranske revolucije |url=http://www.isreview.org/issues/09/iranian_revolution.shtml |access-date=2021-10-01 |archivedate=2010-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100715113345/http://www.isreview.org/issues/09/iranian_revolution.shtml |deadurl=yes }}</ref>.
== Religija ==
Najrasprostranjenija religija u Izraelu je [[judaizam]] nakon čega dolaze [[islam]] i [[hrišćanstvo]]. Izrael je zemlja koja je osnovana [[1948]]. godine pod utjecajem [[Cionizam|cionističkog pokreta]]. Njen prvi premijer, [[David Ben Gurion]] ustanovio je sve simbole Izraela. Izrael je zemlja koju svi [[Jevreji|Židovi]] to jest pripadnici judaizma smatraju domovinom, tako da je i na grbu Izraela [[menora]], a na zastavi [[Davidova zvijezda]]. Islam prevladava među palestincima koji danas čine 15 % stanovništva po službenim statistikama iako ih je u realnosti mnogo više dok [[hrišćanstvo|hrišćani]] čine vjersku manjinu u odnosu na muslimane i Jevreje, što je direktan uzrok geopolitičkih previranja u zadnjih dvije tisuće godina; islamskih osvajanja te uspostave židovske države 1948. godine. Većina hrišćanskih svetišta poput (istočnog) [[Jeruzalem]]a, [[Betlehem]]a ili [[Hebron]]a nalaze se formalno u susjednoj [[Palestinska samouprava|palestinskoj]] [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]], dok se u Izraelu nalazi samo grad [[Nazaret]]. Sam grad Jeruzalem je sveti grad Judaizma, hrišćanstva i muslimana.
Dodatnom zakonskim promenama tijekom 2010. godine Izrael je postao država Jevreja to jest Judaizma i svi njegovi stanovnici moraju polagati zakletvu kojom priznaju tu činjenicu.
== Stanovništvo ==
* broj stanovnika (2003.): 6.864.000
* gustoća naseljenosti: 319 st./km2
* glavni i najveći grad (2003.): Jeruzalem (hebr. ''Jerušalajim'') 692.000 stanovnika od čega je 464.000 Židova i 228.000 Arapa
* rodnost (2003.): 20‰
* smrtnost (2003.): 6‰
* očekivana životna dob (2003.): 79 godina
* narodnosni sastav (2002.): Židovi 81%, Arapi 19%
* vjerski sastav (2002.): židovi 77%, muslimani (većinom suniti) 15%, kršćani 2%, drugi 1%
* službeni jezici: hebrejski i arapski
* pismenost (2003.): muškarci 97%, žene 93%
* stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2003.): 92%
== Kultura ==
* [[Amos Oz]], književnik i novinar
* [[Ephraim Kishon]], humorist, dramatičar, scenarist i filmski redatelj
== Povezano ==
* [[Distrikti Izraela]]
* [[Popis gradova u Izraelu]]
* [[Antisemitizam]]
* [[Jevrejske izbeglice]]
* [[Balfurova deklaracija 1917.]]
* [[1922. Text: League of Nations Palestine Mandate]]
* [[Mirovni sporazum u Kemp Dejvidu imeđu Egipta i Izraela 1978.]]
* [[Mirovni sporazum u Oslu između Palestinaca i Izraela 1993.]]
* [[Samit u Kemp Dejvidu između Palestinaca i Izraela 2000.]]
* [[Predlozi za palestinsku državu]]
* [[Arapsko-izraelski konflikt]]
* [[Bliskoistočni konflikt]]
* [[Izraelske Bezbednosne Snage]]
* [[Izraelska zemlja]]
* [[Kraljevina Izrael|stara kraljevina Izrael]]
* [[Jevrejska država]]
== Reference ==
{{izvori}}
== Literatura ==
{{Refbegin|2}}
*{{cite book|title=Israel's Quest for Recognition and Acceptance in Asia: Garrison State Diplomacy|last=Abadi|first=Jacob|isbn=0-7146-5576-7|publisher=Routledge|year=2004|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Original Story: God, Israel and the World|url=https://archive.org/details/originalstorygod0000bart|last=Barton|first=John|last2=Bowden|first2=Julie | (theologian)|isbn=0-8028-2900-7|publisher=Wm. B. Eerdmans Publishing Company|year=2004|ref=harv}}
*{{cite book |title=A History of the Jewish People |last=Ben-Sasson |first=Hayim |year=1985 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-39731-6 |ref=harv}}
*{{cite book|title=A History of Israel|last=Bregman|first=Ahron|isbn=0-333-67631-9|publisher=Palgrave Macmillan|year=2002|ref=harv}}
*{{cite book|title=World Music: The Rough Guide|url=https://archive.org/details/roughguidetoworl00simo|last=Broughton|first=Simon|last2=Ellingham|first2=Mark|last3=Trillo|first3=Richard|isbn=1-85828-635-2|publisher=Rough Guides|year=1999|ref=harv}}
*{{cite book|title=Holocaust City: The Making of a Jewish Ghetto|url=https://archive.org/details/holocaustcitymak0000cole|last=Cole|first=Tim|isbn=0-415-92968-7|year=2003|publisher=Routledge|ref=harv}}
*{{cite book|last=Fraser|first=T. G.|title=The Arab-Israeli Conflict|url=http://books.google.com/books?id=IBJrQgAACAAJ|accessdate=12 May 2013|year=2004|publisher=Palgrave Macmillan Limited|isbn=9781403913388|ref=harv}}
*{{cite book|title=To Rule Jerusalem|url=https://archive.org/details/torulejerusalem0000frie|last=Friedland|first=Roger|last2=Hecht|first2=Richard|publisher=University of California Press|year=2000|isbn=0-520-22092-7|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Israel-Palestine Conflict: One Hundred Years of War|url=https://archive.org/details/israelpalestinec0000gelv|last=Gelvin|first=James L.|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=0-521-85289-7|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Routledge Atlas Of The Arab–Israeli conflict|url=https://archive.org/details/routledgeatlasof0000mart|last=Gilbert|first=Martin|isbn=0-415-35900-7|year=2005|publisher=Routledge|edition=8th|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Climate of Israel: Observation, Research and Application|last=Goldreich|first=Yair|isbn=0-306-47445-X|year=2003|publisher=Springer|ref=harv}}
*{{cite book|title=Warfare and the Third World|url=https://archive.org/details/warfarethirdworl0000hark|last=Harkavy|first=Robert E.|last2=Neuman|first2=Stephanie G.|year=2001|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=0-312-24012-0|ref=harv}}
*{{cite book|title=Brassey's International Intelligence Yearbook|url=https://archive.org/details/brasseysinternat0000robe|edition=2003|last=Henderson|first=Robert D'A.|publisher=Brassey's Inc.|year=2003|isbn=1-57488-550-2|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Jewish State|url=https://archive.org/details/jewishstate0000theo_s7e1|last=Herzl|first=Theodor|publisher=American Zionist Emergency Council|year=1946|isbn=0-486-25849-1|ref=harv}}
*{{cite book|title=Israel and the Palestinian Territories: The Rough Guide|url=https://archive.org/details/israelpalestinia00jaco|last=Jacobs|first=Daniel|publisher=Rough Guides|edition=2nd revised|year=1998|isbn=1-85828-248-9|ref=harv}}
*{{cite book|title=Society and Settlement: Jewish Land of Israel in the Twentieth Century|url=https://archive.org/details/societysettlemen0000kell|last=Kellerman|first=Aharon|year=1993|publisher=State University of New York Press|isbn=0-7914-1295-4|ref=harv}}
*{{cite book|title=Theodor Herzl: From Assimilation to Zionism|last=Kornberg|first=Jacques|isbn=0-253-33203-6|publisher=Indiana University Press|year=1993|ref=harv}}
*{{cite book|title=For the Land and the Lord: Jewish Fundamentalism in Israel|url=https://archive.org/details/forlandlordjewis0000lust|last=Lustick|first=Ian|isbn=0-87609-036-6|publisher=Council on Foreign Relations Press|year=1988|ref=harv}}
*{{cite book|title=Israel's Higher Law: Religion and Liberal Democracy in the Jewish State|url=https://archive.org/details/israelshigherlaw0000mazi|last=Mazie|first=Steven|publisher=Lexington Books|year=2006|isbn=0-7391-1485-9|ref=harv}}
*{{cite book|title=Handbook of Decision Making|url=https://archive.org/details/handbookofdecisi0000unse|last=Morçöl|first=Göktuğ|isbn=1-57444-548-0|publisher=CRC Press|year=2006|ref=harv}}
*{{cite book|title=Triumph of the File: The Media's War in the Persian Gulf — A Global Perspective|url=https://archive.org/details/triumphofimageme0000unse|last=Mowlana|first=Hamid|last2=Gerbner|first2=George|last3=Schiller|first3=Herbert I.|year=1992|publisher=Westview Press|isbn=0-8133-1610-3|ref=harv}}
*{{cite journal|last=Roberts|first=Adam|author-link=Adam Roberts (scholar)|title=Prolonged Military Occupation: The Israeli-Occupied Territories Since 1967|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-international-law_1990-01_84_1/page/44|journal=The American Journal of International Law|volume=84|issue=1|year=1990|pages= 44–103|publisher=American Society of International Law|ref=CITEREFRoberts1990|doi=10.2307/2203016|jstor=2203016|issn=0002-9300 }}
*{{cite book|title=A Historical Atlas of Israel|url=https://archive.org/details/historicalatlaso0000roma_r5h5|last=Romano|first=Amy|publisher=The Rosen Publishing Group|year=2003|isbn=0-8239-3978-2|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Economic Consequences of Zionism|url=https://archive.org/details/economicconseque0000rose|last=Rosenzweig|first=Rafael|year=1997|publisher=T Brill Academic Publishers|isbn=90-04-09147-5|ref=harv}}
*{{cite book|title=Power Kills: Democracy As a Method of Nonviolence|url=https://archive.org/details/powerkillsdemocr00rumm|last=Rummel|first=Rudolph J.|year=1997|publisher=Transaction Publishers|authorlink=R. J. Rummel|isbn=0-7658-0523-5|ref=harv}}
*{{cite book|title=Understanding Jewish History|last=Scharfstein|first=Sol|isbn=0-88125-545-9|year=1996|publisher=KTAV Publishing House|ref=harv}}
*{{cite book|title=1967: Israel, the War, and the Year that Transformed the Middle East|last=Segev|first=Tom|isbn=9780805070576|year=2007|publisher=Henry Holt and Company|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Land Beyond Promise: Israel, Likud and the Zionist Dream|url=https://archive.org/details/landbeyondpromis0000shin|last=Shindler|first=Colin |isbn=1-86064-774-X|year=2002|publisher=I.B.Tauris Publishers|ref=harv}}
*{{cite book|title=Encyclopedia Judaica|last=Skolnik|first=Fred|isbn=0-02-865928-7|publisher=Macmillian|year=2007|volume=9|edition=2nd|ref=harv}}
*{{cite book|title=Deterring America: Rogue States and the Proliferation of Weapons of Mass Destruction|url=https://archive.org/details/deterringamerica0000smit|isbn=0-521-86465-8|publisher=Cambridge University Press|year=2006|last=Smith|first=Derek|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Hope Fulfilled: The Rise of Modern Israel|url=https://archive.org/details/hopefulfilledris00lesl|last=Stein|first=Leslie|year=2003|publisher=Greenwood Press|isbn=0-275-97141-4|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Arabs in Israel|url=https://archive.org/details/arabsinisrael00sten|last=Stendel|first=Ori|isbn=1-898723-23-0|year=1997|publisher=[[Sussex Academic Press]]|ref=harv}}
*{{cite book|title=Critical Essays on Israeli Social Issues and Scholarship|last=Stone|first=Russell A.|last2=Zenner|first2=Walter P.|isbn=0-7914-1959-2|publisher=SUNY Press|year=1994|ref=harv}}
*{{cite book|title=Culture and Customs of Israel|url=https://archive.org/details/culturecustomsof0000tors|last=Torstrick|first=Rebecca L.|isbn=0-313-32091-8|year=2004|publisher=Greenwood Press|ref=harv}}
{{Refend}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Israel}}
* [http://www.globalpolitician.com/articles.asp?ID=132 Pravni status Zapadne obale, Gaze i Istočnog Jerusalima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041205142353/http://www.globalpolitician.com/articles.asp?ID=132 |date=2004-12-05 }}
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/78601.stm Rođenje Izraela]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.rootsweb.com/~isrwgw/ Izrael GenVeb - Geneologija i istorija Izraela]
* [http://www.settingtheworldtorights.com/node/view/74.html Kratka istorija Izraela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216072428/http://www.settingtheworldtorights.com/node/view/74.html |date=2006-02-16 }}
* [http://www.hareshima.com/Israel/government.asp Comprehensive Israel sites] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051014050942/http://www.hareshima.com/Israel/government.asp |date=2005-10-14 }}
* [https://www.science.co.il/ Stranica o Izraelskoj nauci i tehnologiji]
* [http://www.infotour.co.il/ Turističke službe u Izraelu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050319084310/http://www.infotour.co.il/ |date=2005-03-19 }}
* [http://www.globalpolitician.com/articles.asp?ID=71 The Birth of Suicide Bombings as a Popular Weapon ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404032303/http://www.globalpolitician.com/articles.asp?ID=71 |date=2005-04-04 }}
* [http://www.israel.com/directory/Government/ Izrael dot kom direktorijum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040913004842/http://israel.com/directory/Government/ |date=2004-09-13 }}
* [http://www.imj.org.il/ Muzej Izraela, Jerusalim]
* [http://www.iba.org.il/ Israel Broadcast Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170515141710/http://www.iba.org.il/ |date=2017-05-15 }}
* [http://www.israel21c.com Israel21c: A focus beyond the conflict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820214030/http://www.israel21c.com/ |date=2008-08-20 }}
* [http://globes.co.il/serveen/ Globes Online: Business and technology news from Israel]
=== Vlada ===
* [http://www.mfa.gov.il/mfa/home.asp Ministarstvo spoljnih poslova]
* [http://www.info.gov.il/eng/mainpage.asp Vlada Izraela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050421082949/http://www.info.gov.il/eng/mainpage.asp |date=2005-04-21 }}
* [http://www.pmo.gov.il/english/ Premijerova kancelarija]
* [http://www.goisrael.com/ Ministarstvo turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113214940/http://goisrael.com/ |date=2006-11-13 }}
* [http://www.education.gov.il/ Ministarstvo obrazovanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050107094041/http://www.education.gov.il/ |date=2005-01-07 }}
* [http://www.mot.gov.il/ Ministarstvo transporta]
* [http://www.cbs.gov.il/engindex.htm Statistički biro]
* [http://www.knesset.gov.il/ Kneset (parlament)]
* [http://www.idf.il/ Izraelske Odbrambene Snage]
* [http://www.seamzone.mod.gov.il/pages/eng/purpose.htm Projekat Izraelske sigurnosne ograde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404082606/http://www.seamzone.mod.gov.il/pages/eng/purpose.htm |date=2005-04-04 }}
=== Sudovi ===
* [http://62.90.71.124/eng/home/index.html Sudovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050319033826/http://62.90.71.124/eng/home/index.html |date=2005-03-19 }}
* [http://62.90.71.124/eng/verdict/framesetSrch.html Odluka Vrhovnog suda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050407043616/http://62.90.71.124/eng/verdict/framesetsrch.html |date=2005-04-07 }}
=== Izraelski zakoni ===
* [http://www.knesset.gov.il/description/eng/eng_mimshal_yesod1.htm Opšti zakoni]
* [http://www.israelinsurancelaw.com/ Isreal Commercial Laws in English (Translation of Contract, Tort and other Civil Laws to English)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070906011306/http://www.israelinsurancelaw.com/ |date=2007-09-06 }}
=== Mediji ===
* [http://www.jpost.com/ Jerusalim Post novine (Engleski)]
* [http://www.israelnationalnews.com/ Arutz Sheva - news site of Arutz Sheva Israel Broadcasting Network ]
* [http://www.haaretz.com/ Englesko izdanje Izraelskih novina Ha Arec (Ha'Aretz)]
* [http://www.ynet.co.il/ Yedioth Aharonoth - Israel's widest circulation newspaper]
* [http://www.HavenWorks.com/world/israel Israel News Sources, References]
* [http://israel.indymedia.org/ Israel Indymedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051017115703/https://israel.indymedia.org/ |date=2005-10-17 }} - uglavnom na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]]
* [http://www.maarivintl.com/ Englesko izdanje Maariva (Maariv), izraelskih novina]
=== Izrael i Evropa ===
* [http://mondediplo.com/focus/mideast/r1276 Le Monde diplomatique report on EU-Israeli relations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051211124652/http://mondediplo.com/focus/mideast/r1276 |date=2005-12-11 }}
* [http://www.radicalparty.org/israel/israele_e.htm Report of a conference exploring the possibility of Israeli membership of the European Union]
* [http://www.freerepublic.com/focus/f-news/912892/posts Report from The Times of India on strained relationship between Israel and the United Kingdom]
* [http://ec.europa.eu/external_relations/israel/intro/ Odnosi Evropske Unije sa Izraelom]
=== Fotografije ===
* [http://www.trekker.co.il/english/israel.htm Fotografije Izraela]
{{Azija}}
[[Kategorija:Izrael| ]]
[[Kategorija:Djelomično priznate države]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
6iczlekfpdm88gw30t0jx1lggloy1sz
Iran
0
3441
42686617
42680519
2026-09-11T15:26:03Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686617
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zemlja
| ime =
| konvencionalno_dugo_ime = Islamska Republika Iran
| izvorno_ime = {{fa icon}} جمهوری اسلامی ایران<br /><small>(''Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'')</small>
| ime_genitiv = Irana
| status =
| zastava = Flag of Iran.svg
| grb = Emblem of Iran.svg
| tip_simbola = Grb
| geslo = ''Esteglal, azadi, džomhuri-je islami''<br />[[perzijski jezik|perz.]] استقلال. آزادی. جمهوری اسلامی
| geslo_prijevod = ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''Neovisnost, sloboda, islamska republika'')
| državna_himna = ''[[Sorud-e meli-je džomhuri-je islami-je Iran]]''
| slika_karte = Iran in its region.svg
| loctext =
| alt_map =
| opis_karte =
| glavni_grad = [[Teheran]]
| latd = 35 | latm = 40 | latNS = N
| longd = 51 | longm = 26 | longEW = E
| najveći_grad =
| tip_najvećeg_naselja =
| najveće_naselje =
| službeni_jezici = [[perzijski jezik|perzijski]]
| nacionalni_jezici =
| regionalni_jezici = [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Azerski jezik|azerski]], [[Balučki jezik|balučki]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Turkmenski jezik|turkmenski]], [[Armenski jezik|armenski]]
| etničke_grupe = [[Perzijanci]], [[iranski narodi]], [[Etničke grupe Irana|dr.]]
| etničke_grupe_godina =
| religija = službena: [[šijitizam]];<br />priznate: [[islam]]ske grane, [[kršćanstvo]], [[zoroastrizam]], [[judaizam]]
| demonim = Iranac
| org_tip =
| članstvo =
| tip_vlasti = [[Islamska republika]]
| vođa_titula1 = [[Vrhovni vođa Irana|Vrhovni vođa]]
| vođa_ime1 = [[Možtaba Hamenei]]
| vođa_titula2 = [[Predsjednik Irana|Predsjednik]]
| vođa_ime2 = [[Masud Pezeškijan]]
| vođa_titula3 = [[Potpredsjednik Irana|Potpredsjednik]]
| vođa_ime3 = [[Muhamed-Reza Aref]]
| zakonodavac = [[Iranski parlament|Madžlis]]
| gornji_dom =
| donji_dom =
| suverenitet_tip = Ujedinjenje
| suverenitet_napomena =
| uspostava_događaj1 = {{nowrap|[[Medijska Monarhija]]}}
| uspostava_datum1 = [[625. pne.]]<ref>{{cite web|author=Encyclopædia Britannica|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media |title=Media ancient region, Iran|publisher=Britannica.com|year=2011.|accessdate=25. 2. 2011}}</ref>
| uspostava_događaj2 = {{nowrap|[[Safavidska Monarhija]]}}
| uspostava_datum2 = [[1501.]]
| uspostava_događaj3 = {{nowrap|[[Iranska revolucija]]}}
| uspostava_datum3 = [[1. 4.]] [[1979.]]
| uspostava_događaj4 =
| uspostava_datum4 =
| površina_km2 = 1,648.195
| površina_oznaka = Ukupna
| površina_fusnota =
| površina_rang = 18
| vode = 0,7
| površina_oznaka2 =
| površina_podaci2 =
| površina_oznaka3 =
| površina_podaci3 =
| stanovništvo_proc =
| stanovništvo_proc_godina =
| stanovništvo_proc_rang =
| stanovništvo_oznaka2 =
| stanovništvo_podaci2 =
| stanovništvo_oznaka3 =
| stanovništvo_podaci3 =
| stanovništvo_popis = 75,149.669<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=Selected findings on 2011 Population and Housing Census|url=http://www.amar.org.ir/Portals/1/Iran/census-2.pdf|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2011}}</ref>
| stanovništvo_popis_godina = 2011.
| stanovništvo_popis_rang = 17
| gustoća_stanovništva = 45,6
| stanovništvo_gustina_rang = 162
| broj_članica =
| GDP_PPP = 987,11 milijardi [[USD]]
| GDP_PPP_rang =
| GDP_PPP_godina = 2013.
| GDP_PPP_per_capita = 12.804 [[USD]]
| GDP_PPP_per_capita_rang =
| GDP_nominal = 388,51 milijardi [[USD]]
| GDP_nominal_rang =
| GDP_nominal_godina = 2013.
| GDP_nominal_per_capita = 5039 [[USD]]
| GDP_nominal_per_capita_rang =
| Gini =
| Gini_ref =
| Gini_rang =
| Gini_godina =
| Gini_promjena =
| HDI = 0.742
| HDI_ref =
| HDI_rang =
| HDI_godina = 2012.
| HDI_promjena =
| valuta = [[Iranski rijal|rijal]]
| valuta_kod = IRR
| vremenska_zona = [[IRST]]
| utc_nadom = +3:30
| vremenska_zona_DST = [[IRST|IRDT]]
| utc_nadom_DST = +4:30
| DST_napomena =
| antipodi =
| datum_format = {{abbr|gggg/mm/dd|zdesna nalijevo}} ([[Iranski kalendar|IK]])
| pozivni_broj = +98
| svetac_zaštitnik =
| internetski_nastavak = [[.ir]]
| službeni_website =
| fusnota_a =
| fusnota_b =
| fusnota_1 =
| fusnota_2 =
| komentar =
}}
'''Iran''' ([[perzijski]]: ايران [''Irān'']), službeno: '''Islamska Republika Iran''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جمهوری اسلامی ایران [''Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'']), [[država]] je u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj]] [[Azija|Aziji]]. Naziv ''Iran'' odomaćen je još od [[Stari vijek|starog vijeka]] dok se na međunarodnoj sceni počeo aktivnije koristiti od [[1935.]] godine kada je potisnuo evropski [[egzonim]] ''Perziju''. Danas se [[Terminologija Irana i Perzije|nazivi ''Iran'' i ''Perzija'']] koriste kao sinonimi u kulturološkom smislu, dok se u službenom političkom kontekstu koristi isključivo naziv ''Iran''.
Država se proteže na 1,648.195 km² što je čini 18. najvećom u svijetu, a prema posljednjem popisu iz [[2011.]] godine u njoj je živjelo 75,149.669 stanovnika. Iran ima važno geostrateško značenje s obzirom da se nalazi u središnjoj [[Evroazija|Evroaziji]] odnosno na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Zemlja je na sjeveru omeđena [[Armenija|Armenijom]], [[Azerbajdžan]]om i [[Turkmenistan]]om odnosno [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]], na istoku [[Afganistan]]om i [[Pakistan]]om, na zapadu [[Irak]]om i [[Turska|Turskom]], te na jugu [[Omanski zaljev|Omanskim]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]]. Glavni i najveći grad je [[Teheran]] koji predstavlja važno političko, kulturno, ekonomsko i industrijsko središte zemlje. Iran u vojno-političkom smislu ima status regionalne sile, dok se na temelju kolosalnih zaliha [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|zemnog plina]] kao i razvijenog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]] često naziva i energetskom supersilom. Također, Iran je i najrazvijenija [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] i [[Industrija|industrijska]] sila u široj [[Bliski istok|regiji]].
Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih [[civilizacija]] u ljudskoj historiji. Prve države pojavile su se s [[Elam]]itima početkom [[3. milenijum pne.|3. milenija pne.]], dok današnji etnojezični oblik poprimaju dolaskom [[Iranski narodi|iranskih naroda]] u [[2. milenijum pne.|2. mileniju pne.]] Iranska [[nacija]] oblikuje se oko [[625. pne.]] nastankom [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]] koju kasnije na [[Stari vijek|starovjekovnoj]] političkoj sceni nasljeđuju dinastije iranskih [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]], [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]], te iranskih [[Partska Monarhija|Parta]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Sredinom [[7. vijek]]a nastupa [[Muslimansko osvajanje Perzije|arapsko osvajanje Irana]] i se [[islam]] počinje širiti na uštrb [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Iransko stanovništvo u konačnici je islamizirano tokom vladavina domaćih dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], [[Bujidi|Bujida]], [[Safaridi|Safarida]] i [[Samanidi|Samanida]] koje su povratile iransku nezavinost. [[Srednji vijek]] obilježava procvat iranske književnosti, filozofije, medicine, astronomije, matematike i umjetnosti zbog čega Iran postaje glavnim žarištem islamskog svijeta. Iranski identitet zadržan je i tokom vladavina stranih [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] dinastija [[Seldžuci|Seldžuka]] odnosno [[Ilhanidi|Ilhanida]] i [[Timuridi|Timurida]] koji su preuzeli [[perzijski jezik]] i [[#Kultura|kulturu]]. Prekretnica u [[Historija Irana|iranskoj historiji]] nastupa oko [[1500.]] godine kada je osnovana [[Safavidska Monarhija]] za vrijeme kojeg [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12 imama postaje službenom religijom zemlje. Iranska ustavna revolucija iz [[1906.]] godine urodila je stvaranjem prvog nacionalnog [[parlament]]a u okvirima ustavne monarhije, dok je sadašnji politički sustav [[Islamska republika|islamske republike]] plod [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine. Prema ustavu iz [[1979.]] godine, iranski politički sustav sastoji se od više isprepletenih upravnih tijela poput parlamenta, predsjednika, vijeća stručnjaka i vrhovnog vođe. Iran je jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]], [[OIK|Organizacije islamske konferencije]] i [[OPEC|Organizacija zemalja izvoznica nafte]].
Iran je od najranije historije [[multietnička država]] sastavljena golemom većinom od [[Iranski narodi|iranskih naroda]] među kojima već milenijima dominiraju [[Perzijanci]] koji danas čine oko 60% današnjeg stanovništva Irana, a slijede ih [[Azeri]] (turkofoni), [[Kurdi]], [[Baluči]], itd. Službena [[religija]] je [[Imamizam|imamitski]] [[Šijiti|šijitski]] [[islam]], dok u ostale priznate religije spadaju [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]]. [[Perzijski jezik]] je uz više regionalnih glavnim službenim jezikom u zemlji, odnosno jedan od najstarijih svjetskih [[Službeni jezik|službenih jezika]] u neprekidnoj upotrebi do današnjeg dana. Službeni kalendar u državi je [[iranski kalendar]].
== Etimologija ==
{{glavni|Terminologija Irana i Perzije}}
Za vladavine [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]] ([[550. pne.|550.]] - [[330. pne.]]), [[Perzijanci]] su svoju regiju zvali ''Parsa'' po imenu kraljevstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]] koji je pripadao perzijskom plemenu, a danas se to ime može naći u oblicima [[Fars]] ili Pars, što je ime jedne pokrajine u Iranu. Sveukupno područje države naseljeno [[Iranski narodi|iranskim plemenima]] zvalo se ''Arijanam'', a ta riječ potječe iz [[Indoiranski jezici|arijskog]] izraza koji znači ''plemenit''<ref name="gene">{{eng icon}} [http://www.blackwellpublishing.com/content/BPL_Images/Content_store/Sample_chapter/9781557868602/Garthwaite_sample%20chapter_Persians.pdf « Persia: Place and Idea »], chap. 1 in ''The Persians'', Gene R. Garthwaite, Blackwell Publishing, 2005, {{ISBN|1-557-86860-3}}</ref>. U [[Partska Monarhija|partskom periodu]] ([[248. pne.]] - [[224]].) ''Arijanam'' je preoblikovano u ''Arijan'' te se s vremenom razvilo u izraze ''Iranšaher'' i ''Iran'' do [[Sasanidi|sasanidskog]] perioda.
Grci su rabili izraze ''Arijana'' i ''Persis'' u opisivanju područja koje je danas poznato pod nazivom [[Iranska visoravan]]<ref name="keddie">{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20040721062732/http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf « Iran: Understanding the Enigma: A Historian’s View »], Nikki Keddie, ''Middle East Review of International Affairs'' Vol. 2, No. 3, septembar 1998.</ref>. Ovaj je izraz u [[latinski|latinskom]] dobio oblik ''Persia'' te je pod tim ili sličnim nazivima ušao u većinu evropskih jezika. Dana [[21. 3.]] [[1935]]. godine, na [[Novruz]] (iranska [[nova godina]]), [[Reza-šah Pahlavi]] izdao je dekret kojim se zahtijeva da se u svim službenim dokumentima u vanjskim odnosima za ime zemlje koristi naziv Iran<ref name="keddie" />.
== Historija ==
{{glavni|Historija Irana}}
[[Datoteka:Iran's historical extends and capitals (Cro).PNG|mini|desno|400px|[[Geografija Irana|Geografsko]] rasprostiranje Irana kroz [[Historija Irana|historiju]] s pripadajućim [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|političkim žarištima]]]]
Iranska historija jedna je od najstarijih na svijetu uzimajući u obzir sve parametre:
* U dolini [[Kašaf]]a na sjeveroistoku zemlje nađeni su [[Čovjek|ljudski]] ostaci iz ranog [[pleistocen]]a (~800.000 pne.), najstariji takve vrste u široj regiji.
* Na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] i ravnicama [[Huzestan]]a [[civilizacija]] se počela razvijati prije 7000 – 8000 godina, u isto vrijeme kada i najstarije u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].
* Prvo [[pismo]] (još nedešifrirano) javlja se kroz [[proto-elamski period]] prije 5200 godina, istodobno kada i [[sumer]]ski [[klinopis]] i [[egipatski hijeroglifi]].
* [[Iranski narodi|Iranski etnički identitet]] javlja se prije 4000 – 4500 godina u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] gdje se plemena nazivaju ''[[Arijci]]ma'' odnosno ''Irancima''.
* Iran se kao ujedinjena država pod današnjim imenom i [[Perzijski jezik|službenim jezikom]] javlja prije oko 2600 godina, u vrijeme vladavine [[Medijska Monarhija|medijske]] i [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske dinastije]].
Uz sve navedeno, imperijalni status historijskog Irana kroz stari, srednji i novi vijek rezultirao je političkim protezanjem preko većih dijelova današnje [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]], [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|Južne Azije]], povremeno i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne]] i [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]], te [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], ostavljajući pritom snažan kulturni pečat. Za razliku od drugih dijelova [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], Iran je jedina zemlja koja se kroz historiju oduprla helenizaciji, arabizaciji, turkizaciji i evropskoj kolonizaciji.
=== Prahistorija ===
Na području Irana, točnije u [[Veliki Horasan|Horasanu]], nađeni su ostaci ljudskog djelovanja još iz doba [[donji paleolitik|donjeg paleolitika]], od kojih najstariji datiraju i do 800.000 godina. Na sjeverozapadu zemlje, u području [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]], nađeni su ostaci ekonomske aktivnosti iz razdoblja [[mezolitik]]a. [[neolitik|Neolitička]] nalazišta svjedoče o poljoprivrednom djelovanju prije oko 6000 do 7000 godina u dolini [[Gorgan]]a, u [[Tureng-Tape]]u, [[Jarim-Tape]]u i u središtu zemlje, u [[Tape-Sialk|Sialku ''II'']] (blizu [[Kašan]]a)<ref>{{fra icon}} R. Ghirshman, ''Fouilles de Sialk près de Kashan, 1933, 1934, 1937'', Pariz, 1938.</ref>. Predmeti od [[bakar (element)|bakra]] i oslikane keramike iz [[brončano doba|brončanog doba]] (prije 4000 godina) pronađeni su u [[Suza (Iran)|Suzi]] (pokrajina [[Huzestan]]) i [[Tape-Sialk]]u. Arheološkim istraživanjima tek se sad počinju upoznavati vrlo stare civilizacije koje su ovdje gradile gradove prije 5000 godina.
=== Stari vijek ===
Početkom 3. milenija pne., u [[Suza (Iran)|Suzi]] se javlja oblik pisma koji je vjerojatno nastao iz starog sumeranskog pisma. [[Elam]] (prije kojeg je postojala protoelamitska civilizacija) postalo je nova regionalna snaga u jugozapadnom Iranu te svojevrsna konkurencija susjednim državama [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Tek u drugom mileniju pne. na iransku visoravan dolaze [[iranski narodi]] iz Centralne Azije. Sredinom 7. vijeka pne. [[Medijci]] okupljeni u plemenima na sjeveru i sjeverozapadu zemlje postaju samostalna regionalna sila i osnivaju [[Medijska Monarhija|Medijsku Monarhiju]]. Krajem istog vijeka Medijci i Babilonci oslobađaju se Asiraca zauzimanjem [[Niniva|Ninive]] [[612. pne.]] U ovom razdoblju izvori spominju [[Kir I.|Kira I.]], kralja [[Anšan]]a i unuka [[Ahemen]]a, po kojem je nazvana prva dinastija [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]].
==== Ahemenidska dinastija ====
[[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|250px|desno|Rekonstrukcija [[Perzepolis]]a, prijestolnice [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskih]] Perzijanaca]]
{{glavni|Ahemenidska Monarhija}}
Ahemenidi su stvorili veliki imperij koji se protezalo od [[Indija|Indije]] do [[Egipat|Egipta]], a koje je bilo organizirano u [[satrapija|satrapije]] povezane velikom mrežom cesta. [[Kirov cilindar]] prvi je pisani trag neke deklaracije o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] iz vremena [[Kir Veliki|Kira II.]]<ref>{{eng icon}} Shapour Suren-Pahlav [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php ''Cyrus Charter of Human Rights''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514025037/http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |date=2011-05-14 }} Iran Chamber</ref>. Ahemenidska dinastija izgradila je važne gradove kao što su [[Pasargad]], [[Perzepolis]], [[Suza (Iran)|Suza]] i [[Ekbatana]]. Njihova vladavina u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] najpoznatija je po [[Grčko-perzijski ratovi|ratovima]] protiv [[Stara Grčka|Grka]]. [[Ahemenidska Monarhija]] doživljava pad početkom [[4. vijek pne.|4. vijeka pne.]] te ga [[330. pne.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]].
==== Partska dinastija ====
{{glavni|Partska Monarhija}}
[[Datoteka:Arge Bam Arad edit.jpg|mini|250px|desno|[[Bam]]ska citadela, sagrađena [[500. pne.]]]]
[[Partska Monarhija]] osnovana je [[247. pne.]], a njihovi vladari smatrali su se nasljednicima [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]]. Monarhiju je osnovao [[Arsak I. od Partije|Arsak]], poglavar [[iranski narodi|iranskog]] plemena [[Parni]], nakon što je osvojio tadašnju [[Seleukidi|seleukidsku]] [[satrap]]iju [[Partija (satrapija)|Partiju]]. Parni su se tada stopili s domaćim [[Parti]]ma, a Arsak je također osnovao znamenitu arsakidsku dinastiju, te se njegova država ponekad naziva i ''Arsakidska Monarhija''. Slabljenjem seleukidske moći, Partska Monarhija se nametnula kao vodeća sila [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], te je na vrhuncu moći uz teritoriju današnjeg Irana sadržavalo i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Armenija|Armeniju]], južnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], te velike dijelove [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|Južne Azije]]. Partska Monarhija objedinjavala je elemente [[Iranska kultura|iranske]] i [[Helenizam|helenističke]] kulture što se najbolje očituje u političkoj upravi. Partska Monarhija, koja je povremeno vodila ratove s [[Stari Rim|rimskom]] državom na zapadnim granicama, srušena je godine [[226.]] u pobuni vazala na jugozapadu Irana čime se izdiže nova, [[Sasanidska Monarhija]].
==== Sasanidska dinastija ====
{{glavni|Sasanidska Monarhija}}
[[Datoteka:Bas relief nagsh-e-rostam al.jpg|mini|250px|desno|[[Sasanidska Monarhija|Sasanidski]] reljef, prikaz [[Šapur I.|Šapura I.]]]]
Sasanidi su bili prvi koji su vlastitu državu oslovljavali [[endonim]]om koji nepromijenjenim do današnjeg dana - ''Iran-šahr'' ili ''Erān-šahr'' (perzijski: ايرانشهر, ''Iranska domovina''). Oni su vladali jednim od najvažnijih razdoblja iranske historije te su ostvarili brojna dostignuća na svim područjima. Posebno su utjecali na [[Rimsko Carstvo|rimski svijet]], budući da su dva imperija bila neprestano u ratu<ref>A. Grabar, « Le rayonnement de l’art sassanide dans le monde chrétien », ''La Persia nel Medioevo'', Rim, 1971., str. 679.-707.</ref>. Njihov kulturni utjecaj dosegnuo je i [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]], [[Afrika|Afriku]], [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]] te se nastavio i u [[islam]]skom razdoblju<ref>{{fas icon}} Abdolhossein Zarinkoub, ''Ruzgaran: tarikh-e Iran az aghz ta saqut saltnat Pahlvi'', Sukhan, 1999. {{ISBN|964-6961-11-8}}. p. 305.</ref><ref>M. M. Mango, « Byzantine, Sasanian and Central Asian Silver, Kontakt zwischen Iran, Byzanz und der Steppe » in 6-7. Jh., ed. Cs. Balint, ''Varia Archaeologica Hungarica'', IX, Budimpešta, 2000., str. 267.-284.</ref>.
=== Srednji vijek ===
Vjekovni ratovi s Rimljanima doveli su do iscrpljenja obje starovjekovne supersile što je išlo na ruku [[Arapi]]ma ujedinjenim pod [[islam]]om koji započinju masovne vojne pohode. [[Arapsko-sasanidski rat|Osvajanje]] Irana počelo je [[637.]] godine s [[Abu Bekr]]om. Nakon opsade [[Ktezifont]]a, glavnog grada imperija, muslimani pobjeđuju sasanidsku vojsku kod [[Bitka kod Nihavanda|Nihavanda]] [[642.]] godine. Nakon toga Iranom se počeo širiti islam koji je postao većinskom religijom tri vijeka kasnije odnosno tokom vladavine domaće dinastije [[Samanidska Monarhija|Samanida]]. Iran je islamiziran, ali nikad nije arabiziran, za razliku od drugih krajeva koje je osvojio [[kalifat]]<ref name="lewis">{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20030426230129/http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.pdf ''Iran in history''], Bernard Lewis, Moshe Dayan Center for Middle Eastern and African Studies, Sveučilište u Tel Avivu, 2001. godine</ref>. Perzijanci su značajno pridonijeli islamu na kulturnoj, političkoj i religijskoj razini<ref name="lewis" />.
U 8. vijeku, u [[Veliki Horasan|Horasanu]] se prihvaća disidentska [[šijiti|šijitska]] doktrina te se događa odavajanje od arapske dominacije. Pobunom je svrgnuta dinastija [[Omejidi|Omejida]] te ju je u [[Bagdad]]u zamijenila [[Abasidi|Abasidska]] dinastija, [[748]]. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html "Abbassid Caliphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403213252/http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html |date=2008-04-03 }}, C. E. Bosworth, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Moć kalifâ ubrzano se smanjuje te u Iranu nastaju mnoge jake regionalne dinastije između [[820]]. i [[1005]]., od kojih iznimno [[Samanidi]]. Oni su se sukobljavali s Bagdadom te u mnogočemu obogatili intelektualni život. Osim klasične arapske kulture, podupirali su perzijsku književnost i jamčili zaštitu misliocima. Od [[962]]. dinastija [[Gaznavidi|Gaznavida]] iz [[Gazni]]ja vlada [[Veliki Horasan|Horasanom]], te [[Pandžab]]om. U ovo vrijeme, pod zaštitom Mahmuda Gaznija, [[Firdusi]] piše „[[Šahname|Šahnamu]]” (''Knjiga kraljeva''), epsku pjesmu s pričama iz perzijske mitologije<ref>« Ghaznavids », C.E. Bosworth ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>.
[[Seldžuci]] dolaze u regiju u 11. vijeku<ref name="gene" /> te pobjeđuju [[Gaznavidi|Gaznavide]] pa [[Samanidi|Samanide]], a u Iranu se događa kulturna i naučna renesansa. Napravljena je promatračnica u [[Isfahan]]u, gdje je [[Omar Hajam]] stvorio novi, [[perzijski kalendar]] s [[prijestupna godina|prijestupnim godinama]] koji je i danas u uporabi. Ovo je razdoblje također bilo vrlo plodno za mnoga umjetnička dostignuća.
Nakon vladavine Seldžuka, Iranom upravljaju manje lokalne dinastije prije dolaska [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] pod vodstvom [[Džingis-kan]]a, [[1219.]] godine. Invazija je poprilično oštetila zemlju i stanovništvo<ref>« Mongols », Peter Jackson, nov. 2002, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Uništenjem brojnih sustava za navodnjavanje uništena je i mreža nastambi. Uništene gradove zamjenjuju izolirane oaze, a broj stanovnika pada te se stanovništvo tribalizira. Manje lokalne dinastije vladaju područjem nakon kraja prvog mongolskog razdoblja u [[1335.]] godini.
Vrlo brzo zbiva se ponovna invazija, u kojoj [[Timur]] potpuno osvaja Iran te postaje vladar [[1381.]] godine. [[Timuridska Monarhija]] traje do [[1507.]] godine kada uzbečki [[Šajbanidi]] zauzimaju [[Samarkand]], dok se istovremeno u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] uzdiže domaća dinastija [[Safavidi|Safavida]] koja centralizira iranske teritorije.
=== Novi vijek ===
==== Safavidska i afšaridska dinastija ====
{{glavni|Safavidska Monarhija|Afšaridska Monarhija}}
[[Datoteka:Shah soleiman safavi.jpg|mini|250px|desno|[[Safavidska Monarhija|Safavidski]] vladarski dvor]]
Iransko stanovništvo preobratilo se na [[imamiti|imamitski]] [[šijiti|šijizam]] u 16. vijeku, za vrijeme [[Ismail I.|Ismaila I.]], prvog [[Safavidi|safavidskog]] vladara. Ovo preobraćenje izvršeno je zbog suprostavljanja dominaciji sunitskih [[Otomansko Carstvo|Otomanskih Turaka]], kako bi se stvorio jedinstven religijski identitet. Preobraćenje je bilo obvezno, pod prijetnjom smrću<ref>{{eng icon}} [[Ehsan Yarshater]], [http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html « Iran - The Safavids »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116041047/http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html |date=2009-01-16 }}, ''[[Encyclopædia Iranica]]'', 2006</ref>.
Vrhunac safavidske vladavine bio je za vrijeme šaha [[Abas I.|Abasa I. Velikog]], za čijeg se vremena dogodila centralizacija i opći napredak zemlje. Ovo je bilo [[zlatno doba]] i za umjetnost i trgovinu. Invazijom afganskih plemena u Iran [[1722]]. godine započela je silazna putanja safavidskog razdoblja. Nakon pada zadnjeg safavidskog vladara [[1735]]., godinu poslije Tahmasp Koli iz plemena Afšar istjeruje Paštunce i preuzima vlast pod imenom [[Nader-šah]]. Za vrijeme njegove vladavine vraćen je cijeli teritorij Irana te su krenuli vojni pohodi u Indiju. Njegova vladavina nije dugo trajala te je [[1747.]] godine ubijen u zavjeri.
==== Zandijska i kadžarska dinastija ====
{{glavni|Zandijska Monarhija|Kadžarska Monarhija}}
Za vlast u zemlji otada se počinju boriti razne lokalne dinastije: [[Afšaridska Monarhija|Afšaridi]], [[Hotakijska Monarhija|Hotakijci]], [[Kadžarska Monarhija|Kadžari]] i [[Zandijska Monarhija|Zandijci]]. [[Karim-han Zand]] uspio je [[1750.]] godine ujediniti skoro cijelu zemlju. Za vrijeme njegova vladanja glavni je grad iz [[Mašhad]]a premješten u [[Širaz]] i započelo je kratko vrijeme mira i napretka. Nakon njegove smrti [[1779.]] godine počinju daljnje borbe za vlast. Na kraju pobjeđuje [[Muhamed-šah Kadžar]] koji preuzima vlast [[1794]]. godine i time osniva dinastiju koja je trajala sve do [[1925]]. godine. Tada glavnim gradom postaje [[Teheran]].
Za vladanja njegovih nasljednika [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šaha]], [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] i [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]], u zemlji je obnovljen red, stabilnost i jedinstvo. Trgovci i vjerski vođe postaju važni članovi društva u ovo vrijeme. Zbog slabosti središnje vlasti, velike kolonijalne sile, [[Rusko Carstvo|ruska]] i [[Britanski imperij|britanska]], zahvaljujući vojnoj i tehnološkoj moći, počinju dominirati [[Ekonomija Irana|iranskom ekonomijom]] i miješati se u unutarnje poslove države. Ipak, unatoč [[Velika igra|Velikoj igri]], Iran je sačuvao nezavisnost i nikad nije koloniziran.
=== Suvremeno doba ===
==== Ustavna revolucija i modernizacija Irana ====
{{glavni|Iranska ustavna revolucija}}
[[Datoteka:TabrizRevolutionaries.JPG|mini|desno|200px|Skupina revolucionara u [[Tabriz]]u]]
Prvi pokušaji modernizacije zemlje dogodili su se za vrijeme [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]]. Reforminan je porezni sustav, pojačana kontrola nad administracijom te razvijena industrija i trgovina. Smanjio se strani utjecaj, kao i utjecaj šijitskog svećenstva. Narodna želja za promjenama dovela je do ustavne revolucije [[1906.]] godine. Iran je postao prva bliskoistočna zemlja koja je revolucijom dobila ustav.
[[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]] povećan je utjecaj Britanaca, koji su već dotad bili zainteresirani za naftu pronađenu [[1908]]. godine u [[Huzestan]]u. Pokušali su nametnuti anglo-perzijski dogovor [[1919.]] godine, koji je parlament odbio.
[[Datoteka:Rezashah.jpg|mini|lijevo|170px|[[Reza-šah]]]]
Nešto poslije državnim udarom smijenjena je vlast u korist časnika Reza-šaha, koji četiri godine poslije postaje [[Reza-šah Pahlavi]]. Uz pomoć snažne i centralizirane vlade počinje modernizacija Irana: razvijanje teške industrije, veliki infrastrukturni projekti, gradnja nacionalne željeznice, stvaranje javnog nacionalnog obrazovnog sustava, reforma pravosuđa (dotad pod kontrolom svećenstva), stvaranje iranskog građanskog zakonika, poboljšanje zdravstvenog sustava, itd. Posebna prava koja su dodjeljena strancima za vrijeme [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]] ukinuta su kako bi se smanjila ovisnost i njima, što se posebno odnosilo na Veliku Britaniju i Rusiju. Dana [[21. 3.]] [[1935.]] međunarodna zajednica na Reza-šahov zahtjev službeno je odlučila prestati rabiti milenijski [[egzonim]] ''Perzija'' odnosno počela je oslovljavati zemlju s ''Iranom'' ([[endonim]]om nepromjenjenim od [[Sasanidska Monarhija|sasanidske epohe]]). Zabrana nošenja marama za žene, kao i obveza oblačenja na „zapadnjački” način za muškarce, uvedena je iste godine.
Zbog zbližavanja s [[Njemačka|Njemačkom]], Britanci prisiljavaju [[Reza-šah]]a na abdikaciju u korist svoga sina [[Muhamed-Reza Pahlavi|M.-R. Pahlavija]] [[1941.]] godine. Reza-šah poslan je u egzil gdje je i umro [[1944.]] godine. Okupacija zemlje bila je vrlo važna [[saveznici]]ma. Nakon proglašenja rata [[Treći Reich|Njemačkoj]] [[1943.]] godine, Iran se približio zapadnim snagama. Iste godine u [[Teheranska konferencija|Teheranu]] sastali su se [[Churchill]], [[Roosevelt]] i [[Staljin]] čime su ojačali svoju ulogu u Iranu, koji je ubrzo postao član [[UN|Ujedinjenih naroda]].
[[Datoteka:28mordad1332.jpg|mini|desno|200px|Vojnici okupiraju zgradu [[Iranski medžlis|Medžlisa]] u [[Teheran]]u ([[19. 8.]] [[1953.]])]]
U decembru [[1945]]. godine, uz potporu [[SSSR]]-a, [[Narodna Republika Azarbajdžan]] i [[Kurdska Narodna Republika]] proglašavaju svoju nezavisnost u područjima iranskog Azarbajdžana i iranskog Kurdistana. Dijelove [[Horasan (pokrajina)|Horasana]], [[Gorgan]]a, [[Mazandaran]]a i [[Gilan]]a okupirale su sovjetske trupe; [[Iranska kriza 1946.|iransko-sovjetska kriza]], prva u [[Hladni rat|Hladnom ratu]], završila je u decembru [[1946.]] nakon što su vlade separatističkih pokreta izgubile potporu [[SSSR]]-a.
Godine [[1953]]. premijer [[Muhamed Mosadek]] nacionalizira naftu. Radi zaštite zapadnjačkih interesa u iranskoj naftnoj industriji, [[MI6|britanske]] i [[CIA|američke tajne službe]] provode [[Operacija Ajax|operaciju Ajax]] čiji je cilj postavljanje vlade koja bi štitila zapadnjačke interese. Nakon Mosadekova pada, [[Muhamed-Reza Pahlavi]] uspostavlja autokratski diktatorski režim uz pomoć SAD-a. Godine [[1955.]], Iran pristupa [[Bagdadski pakt|Bagdadskom paktu]] čime prelazi na američki stranu u [[Hladni rat|Hladnom ratu]]. Pahlavi je modernizirao industriju i društvo zahvaljujući prihodima od nafte te programu zvanom [[Bijela revolucija]]. Za vrijeme njegova režima uklonjeni su svi oblici političke oporbe, a njegova vladavina općenito nije bila dobro prihvaćena u iranskom društvu.
==== Iranska revolucija i islamska republika ====
{{glavni|Iranska revolucija}}
[[Datoteka:Mohammad Reza Pahlavi.png|mini|lijevo|170px|[[Muhamed-Reza Pahlavi|M.-R. Pahlavi]] (zbačen [[Iranska revolucija|revolucijom]] 1979.) s [[Farah Pahlavi]], bivšom iranskom kraljicom]]
Nakon mjeseci demonstracija i prosvjeda protiv njegovog režima, [[Muhamed-Reza Pahlavi]] napustio je Iran [[16. 1.]] [[1979.]] godine. Dana [[1. 2.]] [[1979.]] [[Ruholah Homeini]] vratio se u zemlju nakon 15 godina egzila. Nakon proglašenja neutralnosti oružanih snaga u revoluciji, Homeini je proglasio kraj monarhije [[11. 2.]], te uspostavio prijelaznu vladu.
Iako je među stanovništvom većinom vladalo pozitivno raspoloženje zbog odlaska šaha, postojalo je mnogo nesuglasica oko budućnosti Irana<ref>Ibrahim, « Jubilation, Anarchy and Sadness Mix as Tehran Erupts in Frenzy », ''New York Times'', 12/02/1979, p. 1</ref>. Iako je Homeini bio najpopularnija politička figura, postojalo je više revolucionarnih skupina, od kojih je svaka imala drugačiji pogled na budućnost zemlje. Grupe su uključivale liberale, marksiste, anarhiste i laike, uz veliki broj vjerskih skupina koje su tražile modeliranje iranske budućnosti<ref name="keddie" />.
Teolozi su bili prvi koji su uspostavili red u zemlji uz pomoć lokalnih odbora. Poznati pod imenom [[Branitelji revolucije]] od maja [[1979]]., ove skupine su brzo dobile moć na lokalnoj razini po cijelom Iranu, te time i najveći dio moći na sveukupnoj razini. Uz pomoć revolucionarnih sudova koji su uspostavljeni, eliminirane su ključne ličnosti iz starog režima, kao i protivnici iz drugih skupina. Krajem 1979. organiziran je [[referendum]], na kojem je uspostavljena [[islamska republika]] po Homeinijevom nacrtu, s [[Rahbar|vrhovnim vođom]] na čelu.
[[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|mini|desno|200px|Povratak [[Ruholah Homeini|Homeinija]] u [[Teheran]] (februar [[1979.]])]]
Zbog [[Iranska talačka kriza|iranske talačke krize]] (opsada američkog veleposlanstva u [[Teheran]]u između [[4. 11.]] [[1979.]] i [[20. 1.]] [[1981.]] i uzimanje osoblja kao talce) [[Jimmy Carter|Carterova]] administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula [[7. 4.]] [[1980.]] ekonomske sankcije. Dana [[22. 9.]] [[1980.]], iskorištavajući slabost iranskih oružanih snaga pod novim političkim sustavom<ref>{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20040626202354/http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf « Khomeini’s Incorporation of the Iranian Military »], Mark Roberts, ''McNair Paper 48'', Institute for National Strategic Studies, januar 1996.</ref>, [[Iračko-iranski rat|Irak napada Iran]]. Službena politika [[SAD]]-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koji je htio osvojiti naftna polja u [[Huzestan]]u<ref>{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20070926131746/http://www.twq.com/07winter/docs/07winter_bradley.pdf « Iran’s Ethnic Tinderbox »], John R. Bradley, ''The Washington Quarterly'', hiver 2006-2007</ref>. Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom [[Iran-Contra afera]]. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija [[Vijeće Sigurnosti|Vijeća sigurnosti UN-a]] [[20. 7.]] [[1987]]. godine. Dana [[15. 8.]] [[1990]]. Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. ''[[status quo ante bellum]]''.
Nakon Homeinijeve smrti [[3. 6.]] [[1989.]], [[Vijeće stručnjaka]] prihvatilo je [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]] kao [[Rahbar|vođu revolucije]]. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen.
Tokom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] godine, Iran je ostao neutralan (dopustio je jedino prisutnost iračke avijacije i ulazak iračkih izbjeglica na svoj teritorij).
Revolucija, nakon koje je slijedio rat s Irakom ostavili su velike posljedice na ekonomiju zemlje koje su vodili pragmatičari kao [[Hašemi Rafsandžani]], koji je izabran kao predsjednik [[1987.]], te [[1991.]] godine. Krah ekonomske politike i modernizacije iranske države doveo je do izbora umjerenjaka [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997]]. godine. Njegovu vladavinu obilježile su nesuglasice između društva koje je zahtijevalo promjene i svećenstva koje je željelo zadržati svoju moć. Ova situacija doseže svoj vrhunac u julu [[1999.]], kada su na ulicama Teherana i drugih većih gradova izbili masovni protesti protiv vlasti. Hatami je ponovno izabran [[2001.]] godine, ali konzervativne struje u iranskom parlamentu destabilizirale su njegov reformatorski pokret.
Godine [[2005.]] godine, na mjesto predsjednika države izabran je [[Mahmud Ahmadinežad]], konzervativni gradonačelnik [[Teheran]]a. Njegov mandat obilježava spor sa [[SAD]]-om oko [[Iranska nuklearna kriza|nuklearnog programa]] i tvrda vanjska politika. Iran je trenutačno izvrgnut [[CIA|američkim specijalnim operacijama]] s ciljem destabiliziranja političkog sustava, rušenja vlade i sprečavanja Irana od razvoja nuklearnog programa<ref>[http://www.newyorker.com/archive/2006/11/27/061127fa_fact?currentPage=all Is a damaged Administration less likely to attack Iran, or more?]</ref>.
== Geografija ==
[[Datoteka:Iran_topo_hr.svg|300px|desno|Karta Irana]]
{{glavni|Geografija Irana}}
Iran je većinom planinska zemlja s površinom od 1 648 000 km². Na sjeveru ima granice s [[Armenija|Armenijom]] (35 km), [[Azerbajdžan]]om (611 km), [[Turkmenistan]]om (992 km), te ima 740 km obale na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Zapadne granice dijeli s [[Turska|Turskom]] na sjeveru i [[Irak]]om na jugu, završavajući na [[Šat al-Arab]]u (na perzijskom: ''Arvand Rūd''). Na jugu zemlja ima izlaz na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] u dužini od 1770 km. Iran od [[1970-ih]] ima granični spor s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] zbog [[Abu Musa|Abu Muse]], [[Veliki Tunb|Velikog]] i [[Mali Tunb|Malog Tunba]], otokâ koje je Iran zauzeo nakon povlačenja britanskih trupa. Istočnu granicu dijeli s [[Afganistan]]om na sjeveru i [[Pakistan]]om na jugu. Udaljenost između [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] na sjeverozapadu i [[Sistan i Balučistan|Sistana i Balučistana]] na jugoistoku je oko 2330 km.
Iranskim krajolikom prevladavaju planinski lanci između kojih se nalaze mnoge doline i prema istoku i jugoistoku pustinjske visoravni. U istočnom dijelu zemlje prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje [[Dašt-e Lut]] („Prazna pustinja”) i [[Dašt-e Kavir]] („Velika slana pustinja”) s povremenim slanim jezerima, koje se nastavljaju istočnije u zapadnom [[Pakistan]]u i južnom [[Afganistan]]u.
Sjeverozapadni dio zemlje koji je plodniji i najnapučeniji je ujedno i najbrdovitiji. Ovdje se nalazi na sjeveru visoki planinski lanac [[Alborz]] (''Elburz'') s najvišom točkom Irana, 5621 [[metar|m]] visokim [[Damavand]]om. Na jugozapadu od [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] sve do slanog jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]], proteže se drugi veliki vapnenački lanac [[Zagros]] (ili ''Kuhaje-Dinarun'' - „Dinarsko gorje”) s najvišim kraškim vrhovima ''Dinar-Kuh'' („Dinarski vrh” 4976 m), ''Oštran-Kuh'' („Oštri vrh” 4328 m) i ''Kukalar-Kuh'' („Kukasti vrh”, 4298 m). [[Iranska visoravan]] pruža se između spomenutih planinskih lanaca u središtu i na istoku zemlje.
U širokom području između planina nalaze se velika poljoprivredna i urbana središta kao [[Isfahan]] ili [[Širaz]]. Sve do 20. vijeka, kada su izgrađene glavne ceste i željezničke pruge kroz planinske lance, ova područja bila su relativno izolirana jedna od drugih. Obično je jedan veliki grad dominirao jednim ovakvim područjem, te su postojali složeni ekonomski odnosi između grada i sela na periferiji. U višim područjima planinskih lanaca, živjele su praktički plemenske skupine koje su se selile zajedno sa stadima ovaca i koza između tradicionalnih ljetnih i zimskih [[pašnjak]]a.
[[Datoteka:Map iran biotopes simplified-fr.png|mini|300px|desno|[[Stanište|Staništa]] i [[vegetacija]] Irana:
{{legenda|#32cd32|Šume i šumska područja}}
{{legenda|#aeff2f|Šumostepe s rjeđim drvećem}}
{{legenda|#c8fb98|Travnate stepe}}
{{legenda|#fff0b9|Suhe pustinjske ravnice}}
{{legenda|#ffc0a8|Polupustinjska područja}}
{{legenda|#ffffff|Aluvijske poluslane močvare}}]]
U zemlji ne postoje veći riječni sustavi, a promet se kroz historiju odvijao [[karavana]]ma koje su prolazile kroz klance i prijevoje u planinama. Visoke planine su također predstavljale problem u pristupu prema [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Većih slatkovodnih jezera nema, a na sjeverozapadu je plitko poluslano jezero [[Urmija (jezero)|Urmija]].
U Iranu vlada uglavnom [[Suha klima|suha i polusuha klima]]. Iznimka je ravnica uz [[Kaspijsko jezero]] gdje vlada blaga suptropska klima oceanskog tipa; ovdje temperature zimi rijetko padaju ispod 0[[°C]], a klima je vlažna tokom cijele godine. Temperature ljeti se rijetko penju iznad 29 °C, a prosječne godišnje padaline su od 680 [[mm]] na istoku do 1700 mm na zapadu zemlje. Na zapadu u naseljima u dolinama gorja [[Zagros]] javljaju se iznimno niske temperature, jake zime, te prosječna temperatura ispod 0 °C i velike količine [[snijeg]]a. U istočnim i središnjim bazenima vlada iznimno suha pustinjska klima s manje od 200 mm padalina godišnje i prosječnim ljetnim temperaturama do 38 °C. Uz obale [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] je sušna polupustinjska klima gdje vladaju umjerene zime, te vrlo suha i vruća ljeta. Količina oskudnih [[padalina]] ovdje varira između 135 i 355 mm.
Iran se nalazi u sezmički vrlo aktivnom dijelu svijeta kojeg često pogađaju [[Popis potresa u Iranu|potresi]].
=== Flora, fauna i okoliš ===
[[Datoteka:Two cheetahs together.jpg|mini|lijevo|[[Gepard]]i u Iranu]]
Biljni i životinjski svijet u Iranu je zbog velikog broja [[biom]]a i [[stanište|staništa]] vrlo raznolik, te ovdje živi veliki broj životinja i biljaka. U biljnom pokrovu postoji izraziti klimatski gradijent, od polupustinjskih ljetopadnih grmljaka uz južne obale, do bujnih vlažnih šuma oceanskog tipa na sjeveru uz Kaspijsko more. Na istoku su gole pustinje s rijetkim travnatim oazama, a u središtu zemlje na prostranoj nutarnjoj visoravni prevladavaju za Iran osobiti kuglasto-ježinasti trnjaci (''tragantidi'') otporni na ovdašnju sušno-hladnu klimu s mrazovima i žarkim ljetom.
U polupustinjskim područjima živi veliki broj velikih [[Mačke|mačaka]] kao [[Obični ris|eurazijski ris]], [[manul]] i preživači [[indijska gazela]] ili [[perzijska gazela]]. Neke od njih nalaze se pred istrebljenjem kao iranski gepard (''Acinonyx jubatus venaticus'') kojih je još ostalo od 50 do 60, a na sjeveroistoku žive i malobrojni [[lav]]ovi. U Iranu postoji mnogo endemskih vrsta kao [[perzijski jelen]] kojeg danas ima još vrlo malo. Na području države živi i veliki broj ptičjih vrsta kao: [[riđi mišar]], [[obična vjetruška]], [[orao bradaš]] i dr. U šumama na sjevernom gorju mogu se naći [[divlja svinja|divlje svinje]], [[medvjedi]], [[jelen]]i i [[kozorog|kozorozi]].
O očuvanju okoliša država je počela voditi brigu od [[1950-ih]], nakon degradacije okoliša i prevelikog izrabljivanja prirodnih resursa. Iran je osnovao [[1956]]. društvo za zaštitu divljih životinja, pa [[1967]]. organizaciju za lov i ribolov, te na kraju [[1971]]. ministarstvo za zaštitu okoliša. Cilj svih ovih organizacija bila je zaštita okoliša.
Od početka 21. vijeka, glavni ekološki problemi u državi su:
* [[onečišćavanje zraka]], posebno u urbanim sredinama. Ovo zagađivanje događa se zbog ljudskog djelovanja, posebno zbog emisija štetnih plinova iz vozila, te iz rafinerija i industrije.
* [[krčenje šuma]]
* [[dezertifikacija]] tj. pretvaranje travnjaka i grmlja u pustinje i polupustinje
* smanjivanje močvarnih područja zbog [[suša|suše]]
* zagađenje naftom u Perzijskom zaljevu (zbog vađenja nafte)
* [[onečišćavanje vode]] zbog industrijskog otpada i nekontrolirane upotrebe.
Vjerojatno najveći ekološki problem je onaj kvalitete zraka, ponajviše u glavnom gradu [[Teheran]]u. [[Ugljični monoksid]] ima vrlo veliki udio u 1,5 milijuna tona štetnih plinova koji su zabilježeni u Teheranu [[2002.]] godine.
=== Politička podjela ===
{{glavni|Iranske pokrajine|Iranski okruzi|l2=okruzi}}
Pokrajinama ili provincijama ([[Perzijski jezik|perz.]] استان; ''ostān'', mn. استانھا; ''ostānhā'') upravlja se iz lokalnog središta, obično najvećeg grada ([[Perzijski jezik|perz.]] مرکز; ''markaz'', dosl. „središte”). Pokrajinom upravlja upravitelj ([[Perzijski jezik|perz.]] استاندار; ''ostāndār''), kojeg postavlja Ministarstvo unutarnjih poslova, a odobrava vlada.
Do [[2004.]] godine Iran je imao 28 [[Iranske pokrajine|pokrajina]]. Nakon donešenog zakona, pokrajina [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] podjeljena je na tri dijela, dok je [[2010.]] godine stvorena i nova [[Alborška pokrajina]].
Svaka pokrajina podjeljena je na [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] شهرستان, ''šaherestān'') koji se nadalje dijele na kotare zvane ''bahš'' (perz. بخش).
{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center"
|
# [[Teheranska pokrajina]]
# [[Komska pokrajina]]
# [[Markazi]]
# [[Kazvinska pokrajina]]
# [[Gilan]]
# [[Ardabilska pokrajina]]
# [[Zandžanska pokrajina]]
# [[Istočni Azarbajdžan]]
# [[Zapadni Azarbajdžan]]
# [[Kurdistanska pokrajina]]
# [[Hamadanska pokrajina]]
# [[Kermanšaška pokrajina]]
# [[Ilamska pokrajina]]
# [[Luristan]]
# [[Huzestan]]
# [[Čahar-Mahal i Bahtijari]]
||
<ol start=17>
<li>[[Kuhgiluje i Bojer-Ahmad]]
<li>[[Bušeherska pokrajina]]
<li>[[Fars]]
<li>[[Hormuzgan]]
<li>[[Sistan i Balučistan]]
<li>[[Kermanska pokrajina]]
<li>[[Jazdska pokrajina]]
<li>[[Isfahanska pokrajina]]
<li>[[Semnanska pokrajina]]
<li>[[Mazandaran]]
<li>[[Golestan]]
<li>[[Sjeverni Horasan]]
<li>[[Razavi Horasan]]
<li>[[Južni Horasan]]
<li>[[Alborška pokrajina]]
||[[Datoteka:IranNumbered.png|mini|300px]]
|}
Administrativna struktura u Iranu vrlo često se mijenja. [[2005]]. godine, u Iranu je postojalo 324 šahrestana, 865 bahša, 982 grada i 2378 sela<ref>{{eng icon}} ''Number of shahrestans, bakhshes, cities and dehestans according to the administrative divisions'', [http://www.sci.org.ir/portal/faces/public/sci_en/ Statistical Center of Iran], 1383/2005</ref>.
''Pogledajte i: [[Popis gradova u Iranu]]''
== Država i politika ==
{{glavni|Politika Irana}}
=== Raspodjela vlasti ===
[[Datoteka:Schema gvt iran.png|mini|desno|430px|Političke institucije u Iranu.]]
Stvaranjem [[islamska republika|islamske republike]] u Iranu, stvoren je i jedinstven sustav vlasti u svijetu. Iran je jedina službeno [[šijiti|šijitska]] država u muslimanskom svijetu. Islamska republika Iran je praktički i jedina [[teokracija]] u svijetu, tj. smatrajući da vlast dolazi od [[Bog]]a, moć leži u rukama svećenstva. Ovaj oblik teokracije počiva na načelu ''[[velayat-e faqih]]'' (ولایت فقیه) kojeg je u 1960-ima teorizirao [[ajatolah]] [[Ruholah Homeini]], prvi [[Rahbar|Vođa Revolucije]]. Također u ovom sustavu postoji i predstavnička dimenzija, budući da je priznata i vladavina naroda, te se putem izbora izabire predsjednik republike, zastupnici i članovi [[vijeće stručnjaka|vijeća stručnjaka]].
Politički sustav islamske republike baziran je na temelju ustava iz 1979. koji se naziva ''Qānun-e Asasi'' („Osnovni zakon”). U sustavu se nalazi više državnih tijela koja su usko povezana, a većinu članova izabire vođa, dok se predsjednik republike, zastupnici u parlamentu i članovi vijeća stručnjaka izabiru sveopćim izborima. Minimalna dob za glasovanje određena je na 15 godina.
==== Izvršna vlast ====
{{glavni|Rahbar}}
[[Rahbar|Vođa revolucije]] (zvan i „Vrhovni vođa”) odgovoran je za nadgledanje opće politike Islamske republike Irana<ref name="iran constit">{{fra icon}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm |date=2011-07-13 }}</ref>. Vođu revolucije izabire [[Vijeće stručnjaka]] na neodređeno trajanje mandata. Vođa je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, te kontrolira vojnim operacijama i zadacima vezanim uz sigurnost, te samo on ima mogućnost proglasiti rat. Ovu državnu funkciju može obnašati samo vjerska osoba. Ima mogućnost udaljiti predsjednika republike od svoje funkcije, nakon što ga [[Vrhovni sud Irana|Vrhovni sud]] proglasi krivim za kršenje ustava ili nakon što mu parlament proglasi nesposobnost po zakonu 89 ustava. Vijeće stručnjaka odgovorno je za nadgledanje vrhovnog vođe u izvršavanju svojih dužnosti. Trenutni vrhovni vođa Irana je [[ajatolah]] [[Možtaba Hamenei]], koji obnaša tu dužnost od [[2026]]. godine.
{{glavni|Predsjednik Irana}}
Ustav definira predsjednika kao najveći državni autoritet nakon vođe revolucije<ref name="iran constit" />. Predsjednik se izabire na sveopćim izborima na mandat od četiri godine, kojeg je moguće još jednom obnoviti. Predsjedničke kandidate mora odobriti [[Vijeće čuvara]]. Predsjednik je odgovoran za izvršavanje izvršne vlasti, osim onih koje su vezane uz vrhovnog vođu.
Predsjednik odabire i nadgleda [[Vijeće ministara Irana|Vijeće ministara]], koordinira odlukama vlade i odabire vladinu politiku koju predstavlja parlamentu. Deset potpredsjednika pomaže predsjedniku, kao i kabinet od 22 ministra čije imenovanje mora odobriti parlament<ref>{{eng icon}}{{fas icon}} [https://web.archive.org/web/20060901033103/http://www.president.ir/eng/ahmadinejad/cabinet/ Kabinet] na stranici predsjednika Irana</ref>.
Trenutni predsjednik republike je [[Hasan Ruhani]] koji je na to mjesto izabran u junu [[2013.]] godine.
==== Zakonodavna vlast ====
{{glavni|Iranski medžlis}}
Medžlis, službenog naziva „Savjetodavna islamska skupština” ([[perzijski]]: مجلس شورای اسلامى, ''Madžles-e Šora-je Eslami'') je jednodomski iranski parlament. Broji 290 zastupnika koji su izabrani na mandat od četiri godine. Medžlis izglasava zakone, ratificira međunarodne sporazume i odobrava državni proračun. Svi zakonodavni zastupnici moraju biti predstavljeni Vijeću čuvara. Od [[2006]]. godine, šest zastupničkih mjesta u [[Iranski parlament|medžlisu]] rezervirana su za zastupnike vjerskih manjina.
{{glavni|Vijeće stručnjaka}}
Vijeće stručnjaka koje zasjeda jedan tjedan godišnje, broji 86 članova probranog svećenstva koji se izabiru sveopćim glasovanjem na mandat od osam godina. Kao i za predsjedničke i parlamentarne izbore, Vijeće čuvara određuje podobnost kandidata za članstvo u Vijeću stručnjaka. Ovo vijeće izabire vrhovnog vođu i ima ustavno pravo povući ga s dužnosti u bilo kojem trenutku. Ipak, dosad nije zabilježen slučaj u kojima bi se vijeće usprotivilo odlukama vrhovnog vođe.
{{glavni|Vijeće čuvara}}
Vijeće čuvara broji 12 pravnika od kojih šest imenuje vrhovni vođa. Drugu polovicu preporučuje šef sudbene vlasti (kojeg izabire vrhovni vođa), a imenuje ih iranski parlament. Vijeće tumači ustav i može iskoristiti pravo [[veto|veta]] na odluke medžlisa, ako smatra da je doneseni zakon neuskladiv s ustavom ili s islamskim običajima, te vraća zakon parlamentu na doradu.
==== Sudbena vlast ====
Vođa revolucije imenuje šefa [[sudbena vlast|sudbene vlasti]] koji imenuje članove vrhovnog suda i glavnog tužioca. Postoji više vrsta sudova, od javnih sudova koji se bave građanskim i kriminalnim slučajevima do revolucionarnih sudova koji se bave zločinima protiv državne sigurnosti. Odluke revolucionarnih sudova su zaključne, te je na njih nemoguća žalba. Poseban svećenski sud odgovoran je za suđenje zločina koje su počinili pripadnici svećenstva, a također može biti primijenjen i u slučajevima kad su optuženi laici. Posebni svećenski sud ne nalazi se u regularnom pravosudnom sustavu, te ti sudovi odgovaraju samo vođi revolucije.
==== Lokalna vlast ====
Članovi lokalnih vijeća izabiru se lokalnim izborima na mandat od četiri godine u svim selima i gradovima u Iranu. Po članku 7 iranskog ustava, lokalna vijeća zajedno s parlamentom čine upravne i odlučne organe države<ref name="iran constit" />. Ovaj dio ustava nije primjenjivan do [[1999]]. kad su održani prvi lokalni izbori za lokalna vijeća u državi. Ova vijeća imaju mnoge odgovornosti, kao: izbor gradonačelnika ili načelnika, nadzor lokalnih aktivnosti, te briga za društvenim, zdravstvenim, ekonomskim, kulturnim i obrazovnim potrebama svojih građana.
=== Unutarnja politika ===
Iranska država, osim institucionalne strukture, ima i mnoge druge posebnosti u pogledu politike. Mnoge strukture državnog aparata su udvostručene. Te strukture koje se nazivaju revolucionarne strukture (''nahadha ye enqelāb'') odgovorne su izravno vođi revolucije. Iranska vojska u ovom pogledu udvostručena je Braniteljima islamske revolucije, a sudovi s revolucionarnim sudovima. U svakom ministarstvu i svakoj pokrajini imenovan je predstavnik vođe.
Politikom upravljaju islamističke frakcije, dok su ostale tradicionalne stranke zabranjene<ref name="djalili">[[#reza|Djalili]], str.86.-87.</ref>. Kod islamista postoje dvije struje: konzervativna i reformistička. Obije struje žele očuvati postojeći politički sustav, ali se razlikuju načini na koje to žele ostvariti. Konzervativci se suprostavljaju ikakvim promjenama sustava, te zastupaju strogo provođenje revolucionarnih ciljeva, dok se reformisti zalažu za nešto liberalniju politiku. Izbor reformista [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997]]. pokrenuo je određene promjene u zemlji, ipak nakon određenog vremena na vlast su ponovno došli konzervativci.
==== Mediji ====
Mediji u zemlji postoje još od pojave prvih novina 1835.<ref>{{eng icon}} Patrick Clawson. ''Eternal Iran''. Palgrave. 2005. Suautor: Michael Rubin. {{ISBN|1-4039-6276-6}} p.43</ref> Medije čine brojne službene novinske agencije, veliki broj dnevnih novina i časopisa, službeni televizijski kanali i privatni (koji emitiraju iz inozemstva), te radijske stanice. Zabilježen je i snažan trend [[blog]]ova, zbog mogućnosti slobodnog i anonimnog izražavanja.
Iranski ustav dopušta slobodu medija sve dok se poštuju islamska načela. Svaki izdavač novina ili časopisa mora imati odgovarajući dozvolu za rad.<ref name="CSI">{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/98.htm « The Mass Media »], ''in'' ''Country Studies'', Kongresna knjižnica, Washington, 1988.</ref> Sva izdanja koja su ocjenjena kao protuislamska ne mogu dobiti ovu dozvolu. U praksi ovu dozvolu ne dobivaju ni mediji za koje se smatra da šire raspoloženje protiv vlade.<ref name="CSI" /> Godine [[1987]]., sve novine i časopisi podržavali su institucije islamske republike. Nakon Hatamijevog izbora [[1997]]. i relativne liberalizacije medija, neka papirnata izdanja postala su kritičnija prema vlasti.
Televizijske i radio postaje postoje u [[Teheran]]u i svim većim pokrajinskim gradovima. Postaje u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] mogu emitirati programe na [[Azerski jezik|azerskom]] i [[Kurdski jezik|kurdskom jeziku]]. Neke opozicijske skupine emitiraju programe iz [[Irak]]a ili iz [[Kavkaz|kavkaskih]] zemalja.
=== Vanjska politika ===
[[Datoteka:Bagh-melli.jpg|mini|''Darvāzeh-je Bāg-e Meli'' - ulazna vrata u ministarstvo vanjskih poslova u [[Teheran]]u]]
Revolucionarna vlast u Iranu kojeg je započeo ajatolah [[Homeini]] radikalno je promijenio vanjsku politiku te zemlje u odnosu na onu koju je provodio [[Šah (vladar)|šah]], to se posebno odnosi na dotadašnju prozapadnjačku politiku. Nakon teške postrevolucionarne vanjske politike i [[Iračko-iranski rat|iračko-iranskog rata]], Iran je racionalizirao svoju vanjsku politiku i usredotočio se na njezine ekonomske ciljeve.<ref>{{eng icon}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/MR1320.ch6.pdf Poglavlje 6, Impact on Foreign Policy], Daniel Byman, Shahram Chubin, Anoushiravan Ehteshami, Jerrold D. Green, str. 82.-92. {{ISBN|0-8330-2971-1}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/ kompletna knjiga (poveznica)]</ref> Ipak, ova politika je daleko od normalizacije.
U novije doba, Iran se trudi poboljšati svoje odnose sa susjednim državama, pogotovo s [[Irak]]om. Ciljevi vanjske politike uključuju nenametljivo preuzimanje vodeće uloge u regiji, smanjiti i prekinuti [[SAD|američki]] utjecaj i utjecaj drugih sila u regiji, te zasnivanje kvalitetnih trgovačkih odnosa.
Općenito se može reći da su osnovna načela iranske vanjske politike: djelovanje protiv [[SAD]]-a i [[Izrael]]a u smislu ukidanja njihove vojne dominacije u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i potpora stvaranju palestinske države<ref>{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/103.htm « Relations with regional powers »] ''in Country Studies Iran'', Kongresna knjižnica</ref>, smanjenje utjecaja vanjskih sila (kao [[SAD]] i [[UK]]) u zaljevu i povećanje svoje regionalne uloge, te razvoj diplomatskih odnosa s zemljama u razvoju.
==== Izvoz revolucije ====
Termin „izvoza islamske revolucije” proizlazi iz posebnog pogleda na svijet, koji gleda na islamsku revoluciju kao na način kojim se muslimani i nemuslimani mogu osloboditi od ugnjetavanja tirana koji služe interesima međunarodnog [[Imperijalizam|imperijalizma]].
Postoji puno struja misli o provođenju izvoza islamske revolucije, od onih koji se zalažu samo za djelovanje putem obrazovanja, pa do onih koji žele aktivno pomoći revolucionarnim skupinama u provođenju revolucije. Iako se iransko ministarstvo vanjskih poslova zalaže samo za obrazovno djelovanje, mnogi zagovornici aktivističkog pristupa nalaze se na visokim političkim položajima, te mogu bitno utjecati na iransku vanjsku politiku. Ovo se posebno može vidjeti u politici prema [[Libanon]]u.<ref>{{fra icon}} [http://www.monde-diplomatique.fr/2004/02/HOURCADE/11001 Le réveil de l'Iran], Bernard Hourcade, februar 2004., Le Monde diplomatique str. 12.-13.</ref>. Godine [[1982.]] Iran je poslao 1500 [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] u [[Baalbek]] u Libanonu kako bi organizirali, opremili i obučili [[Hezbolah]]<ref>{{eng icon}} Augustus Richard Norton, « Walking Between Raindrops: Hizballah in Lebanon », ''Mediterranean Politics'', vol. 3, no. 1, ljeto 1998., str. 86.</ref>. Prema nekim procjenama, Hezbollah je u februaru 2010. primio 400 milijuna [[USD]] od Irana.<ref name="fund">American Chronicle, 28-03-2010 [https://web.archive.org/web/20110919112340/http://www.americanchronicle.com/articles/view/148262 Iran Massively Rearming Hezbollah in Violation of UN Security Council Resolution]</ref><ref name="irinnews52494">{{cite web|url=http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=52494&SelectRegion=Middle_East|title=LEBANON: The many hands and faces of Hezbollah|author=UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs|date = 29. 3. 2006.|accessdate = 17. 8. 2006}}</ref><ref name="Haaretz 746631">{{Cite web |url=http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=746631 |title=Iranian official admits Tehran supplied missiles to Hezbollah |access-date=2013-06-14 |archive-date=2007-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071001064619/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=746631 |url-status=dead }}</ref> Teheran također podupire i šijitske pokrete u [[Irak]]u, [[Bahrein]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Afganistan]]u.
Ipak, neki autori misle da se izvoz revolucije ne slaže s željama za otvaranjem Irana prema svijetu, te smatraju da je koncept izvoza revolucije nestao u prvim godinama nove vladajuće strukture<ref>{{fra icon}} [http://www.diploweb.com/forum/dufour06101.htm L'influence de l'Iran au travers du chiisme. Mode opératoire, succès et limites de la politique pro-chiite iranienne.], Thierry Dufour, oktobar 2006.</ref>.
==== Iranski nuklearni program ====
{{glavni|Iranski nuklearni program}}
[[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|mini|Ministarstva vanjskih poslova Francuske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Kine tokom sastanka o iranskom nuklearnom programu u martu 2006.]]
[[Iranski nuklearni program]] postao je predmet velike rasprave između Irana i zapadnih zemalja. Uzrok je bio veliki jaz u političkim pogledima na program između Irana i zapadnih zemalja. Iranska javnost gleda na nuklearni program kao na način kojim bi se uvela raznolikost u iranske izvore energije, te kao način kojim bi se pojačala iranska međunarodna uloga<ref name="Barzin" />. Iranska javnost, praktički svi političari i vlada ujedinjeni su u tome da Iran mora razviti svoju nuklearnu industriju, jer ne može prihvatiti činjenicu da druge zemlje, kao [[Izrael]], [[Indija]] ili [[Pakistan]] imaju nuklearne programe, a Iran ga ne može imati<ref>{{fra icon}} [http://www.caucaz.com/home/breve_contenu.php?id=221 Les dessous du programme nucléaire iranien, Dossier Iran 9/10], Thierry Coville i François Gremy</ref>. Vlade zapadnih zemalja imaju mišljenje da ovaj nuklearni program u civilne svrhe ima skrivene namjere, te da će možda biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja<ref name="Barzin">{{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20060523182718/http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf L'économie politique de développement de l'énergie nucléaire en Iran], Nader Barzin, 2004. [[EHESS]] socio-ekonomska teza o razvoju, str.216.-218.</ref><ref>[http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html Nucléaire iranien : réunion des directeurs politiques des ministères des Affaires étrangères des Six] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091109022035/http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html |date=2009-11-09 }} 05/09/2006. Francusko ministarstvo vanjskih poslova</ref>. Iran je ratificirao sporazum o neširenju nuklearnog oružja [[1970]]. godine, prema kojim je obvezan ne proizvoditi i ne pokušavati nabaviti nuklearno oružje. Ipak, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] vjeruje da je zbog iranske nesuradnje nemoguće provesti inspekcije tehnologije i ustvrditi rabi li se tehnologija u vojne svrhe, što stoji u izvještaju direktora agencije od 31. 8. 2006.<ref>{{eng icon}} [http://www.iaea.org/Publications/Documents/Board/2006/gov2006-53.pdf Izvještaj glavnog direktora IAEA-e o provođenu sporazuma o nuklearnom naoružanju u Iranu], [Međunarodna agencija za atomsku energiju, str. 5.</ref>.
=== Vojska ===
{{glavni|Oružane snage Irana}}
[[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|mini|Jedna od tri [[podmornice klase Kilo]] u iranskoj mornarici]]
Iranske oružane snage modernizirane su i reorganizirane nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon što je [[1921.]] vlast preuzeo [[Reza-šah]]. Za vrijeme vladavine posljednjeg iranskog šaha, [[Muhamed-Reza Pahlavi|M.-R. Pahlavija]], oružane snage su obučene i opremljene uz pomoć stranih vojska. Prodaja američkog oružja Iranu narasla je na 11,2 milijarde dolara u razdoblju od [[1950.]] do [[1979.]]<ref name="globalsecurity intro">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/intro.htm Iran: Uvod] na globalsecurity.org</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iranske oružane snage izgubile su oko 60% ljudstva (zbog čistki i dezerterstva)<ref name="global security army">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army.htm Iranska vojska], na stranici globalsecurity.org</ref>, dok je istovremeno ajatolah Homeini dekretom [[5. 5.]] [[1979.]] stvorio korpus [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] (''pasdaran'') čiji je cilj obrana interesa revolucije.
[[Oružane snage Irana]] podijeljene su na sljedeći način:
* regularna vojska, podjeljena je na tri grane:
** kopnena vojska (''arteš''), broji oko 350.000 pripadnika (od kojih oko 200.000 ročnika) 2004. godine<ref name="global security army" />
** ratno zrakoplovstvo (''Niru Havaji'') broji oko 18.000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/airforce.htm Iran Air force], na siteu globalsecurity.org</ref>
** ratna mornarica (''Niru Darjāi''), broji oko 18.000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/navy.htm Iranian Navy], na siteu globalsecurity.org</ref>
* [[Iranska revolucionarna garda|Korpus branitelja islamske revolucije]] (''Sepah-e Pasdaran-e Enghelāb-e Islami'') koji obuhvaća sve tri vojne grane broji više od 125 000 pripadnika<ref>{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/pasdaran.htm Pasdaran] na siteu globalsecurity.org</ref>.
Poslije Islamske revolucije, Iran se našao u izolacijskom i oskudnom stanju u pogledu vojne tehnologije. Zbog ekonomskih sankcija i embarga na oružje kojeg su uveli Amerikanci, Iran je bio prisiljen okrenuti se domaćoj vojnoj industriji te trgovini s malobrojnim zemljama koje su bile spremne poslovati s Iranom<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20041103.aspx</ref>. Revolucionarna garda je postala odgovornom za stvaranje današnje iranske vojne industrije. Od njihova preuzimanja kontrole nad proizvodnjom, vojna industrija se značajno proširila i zbog velikog ulaganja u raketnu tehnologiju, Iran je ubrzo stvorio golemi arsenal balističkih raketa.<ref>http://english.daralhayat.com/opinion/commentators/06-2006/Article-20060616-dcfab30e-c0a8-10ed-00c7-f1a5dbdb0907/story.html</ref>
Od [[1992.]] godine, Iran također proizvodi i vlastite [[tenk]]ove, [[Oklopni transporter|oklopne transportere]], navođene projektile, [[podmornica|podmornice]] i borbene [[zrakoplov]]e.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,156160,00.html</ref> Posljednjih godina iranska izvješća su otkrila razvoj mnogih soficticiranih oružja poput projektila i balističkih raketa [[Hut]], [[Kovsar]], [[Fatih-110]], [[Šahab-3]], [[Sajdžil]], [[Ašura (raketa)|Ašura]], [[Gadr-110]], [[Fadžr-3]], te mnogo drugih raketnih sustava. Smatra se kako Iran danas ima od 3000 do 5000 tenkova<ref name="juancole.com">http://www.juancole.com/2007/10/irans-armed-forces.html</ref>, treću najveću helikoptersku flotu na svijetu<ref name="juancole.com"/>, najveći broj vojnika (uključujući paravojsku)<ref>http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm</ref>, te golemi arsenal balističkih projektila<ref>http://www.msnbc.msn.com/id/21389599/</ref>.
== Stanovništvo ==
{{glavni|Iranci}}
[[Datoteka:IranProvPopDen.PNG|mini|desno|250px|Gustoća stanovništva po pokrajinama u Iranu.]]
[[Datoteka:Iran ethnoreligious distribution.jpg|mini|250x250piksel|Etničko-vjerski raspored u Iranu]]
Broj stanovništva Irana značajno je narastao tokom 20. vijeka. Početkom tog vijeka na području Irana živjelo je oko 10 milijuna stanovnika, a popisani broj stanovnika u [[2011]]. bio je 75,149.669 ljudi. Zadnjih desetljeća ovako veliki rast stanovništva smanjen je obiteljskim planiranjem. [[1970]]. godine, prosječni broj djece fertilne žene bio je 5, dok je danas smanjen na 1,82.<ref>{{eng icon}} [http://www.un.org/Depts/escap/pop/journal/v10n1a1.htm « A New Direction in Population Policy and Family Planning in the Islamic Republic of Iran »], Akbar Aghajanian, ''Asia-Pacific Population Journal'', Vol. 10, No. 1 (1995), pp. 3-20</ref> Istraživanja pokazuju da će, ako se nastavi ovakav trend opadanja rasta stanovništva, Iran [[2050]]. godine imati 90 milijuna stanovnika.<ref>{{eng icon}}[http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbsum.pl?cty=IR IDB Summary Demographic Data for Iran"]</ref><ref>{{eng icon}}[http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html Iran's population growth rate falls to 1.5 percent: UNFP"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161227193340/http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html |date=2016-12-27 }}</ref> Državu karakterizira vrlo mlado stanovništvo, od kojeg više od dvije trećine ima ispod 30 godina. Samo 5% stanovništva starije je od 65 godina.
Početkom 20. vijeka, samo oko 10% stanovništva živjelo je u gradovima, a 2006. godine taj postotak iznosio je 67%. Trend urbanizacije se i dalje nastavlja; stopa rasta stanovništva u gradovima iznosi 1,8% godišnje, a stopa pada stanovništva u ruralnim naseljima iznosi 0,7% godišnje.<ref name="ONU-urban">{{eng icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/hum-sets.htm Indicators on human settlements], UN (2004.)</ref>.
Stopa pismenosti iznosi 92,7%<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |access-date=2013-06-14 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717053316/http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |deadurl=yes }}</ref> kod stanovništva starijeg od 15 godina. Prosječno trajanje školovanja iznosi 12 godina<ref>{{eng icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/education.htm Indicators on education], UN (2001./2002.)</ref>.
=== Etničke skupine ===
{{glavni|Etničke grupe Irana}}
U Iranu žive pripadnici oko 100 različitih etničkih skupina. Postoje dva glavna porijekla ovih skupina, [[Indoevropljani|indoevropsko]] i [[Turski narodi|turkijsko]].
Glavne etničke skupine su [[Perzijanci]] (61%), [[Azeri]] (16%), [[Kurdi]] (10%), [[Luri]] (6%), [[Baluči]] (2%), [[Arapi]] (2%), [[Turkmeni]] (2%), [[Kašgajci]], [[Armenci]], [[Perzijski Židovi|Židovi]], [[Gruzi]], [[Ajsori|Asirci]], [[Čerkezi]], [[Tati]], [[Paštunci]] i drugi (1%).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |access-date=2009-04-20 |archive-date=2012-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |dead-url=yes }}</ref>
=== Jezici ===
Službeni jezik Irana je [[perzijski jezik]] (lokalno zvan: فارسی, ''farsi''), koji pripada [[Iranski jezici|iranskoj]] podskupini [[Indoiranski jezici|indoiranskih jezika]]. Ovaj jezik je materinji većini Iranaca i jedini je službeni administrativni jezik u internacionalnim odnosima. Osim perzijskog, lokalno se koristi još 15 regionalnih službenih jezika.
Glavne jezične skupine su:
* [[iranski jezici]] (78%): [[perzijski]] (53%), [[kurdski]] (10%), [[gilački]] i [[mazandaranski]] (7%), [[lurski]] (6%), [[Balučki jezik|balučki]] (2%) i dr.
* [[turkijski jezici]] (18%): [[azerski]], [[turkmenski]], [[kaškajski]], [[turski]] i dr.
* drugi (4%): [[arapski]] (2%), [[armenski]] i dr.
=== Religija ===
[[Datoteka:Yazd-jame.jpg|mini|130px|desno|Džamija u [[Jazd]]u]]
Službena religija Irana je [[šiiti|šijitski]] [[Imamiti|imamitski]] [[islam]], kojem pripada oko 90% stanovništva. Uz Iran, samo još [[Irak]], [[Azerbajdžan]] i [[Bahrein]] imaju više od polovice stanovništva koje pripada šijitskom islamu. Na području Irana nalaze se dva šijitska svetišta: [[Mašhad]] u kojem je pokopan [[imam]] [[Ali ar-Rida|Reza]] odnosno [[Kom]] u kojem je pokopana njegova sestra Fatima. Kom je vrlo važno šijitsko vjersko središte zajedno s [[Nadžaf]]om u Iraku.
Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]] koji imaju svoje predstavnike u parlamentu ([[Iranski madžlis|Madžlis]]). Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u zemlji živi 74,682.938 [[Šijiti|šijita]], [[Suniti|sunita]] i pripadnika drugih islamskih struja, 117.704 [[Kršćanstvo|kršćana]], 25.271 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]], 8756 [[Židovi|Židova]], a ostatak čine 49.101 pripadnik drugih religija odnosno 265.899 neizjašnjenih<ref name="SCISelFind2011.26">{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCISelFind2011|author=SCI|title=Selected Findings of National Population and Housing Census|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|page=str. 26.|url=http://www.amar.org.ir/Portals/1/Iran/90.pdf|date=2011.|isbn=978-964-365-848-9}}</ref>. Prema stranim procjenama, među potonje dvije statističke skupine spadaju i grupe poput [[Mandaizam|mandaista]], [[Jesidi|jesida]] ili [[Bahá'í|bahaista]] koji se u Iranu službeno klasificiraju pripadnicima [[Sljedba|sljedbi]] a ne [[religija]]. Najveći broj među njima čine bahaisti koji su progonjeni pod svim iranskim političkim sustavima 20. vijeka, a prema podacima [[FIDH]]-e (''Međunarodna federacija za ljudska prava'') iz 2003. godine i dan danas su izloženi oblicima diskriminacije<ref name="fidh">{{eng icon}} [http://www.fidh.org/IMG/pdf/ir0108a.pdf Discrimination against religious minorities], FIDH, august 2003.</ref>. Po članku 14 iranskog ustava, vlada mora poštivati prava nemuslimana sve dok njihovo djelovanje nije usmjereno protiv islama i Islamske republike Iran<ref name="constitution chapitre 3">{{fra icon}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 ''Principe 19''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314082145/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 |date=2007-03-14 }} Iranski ustav, Juripolis.com</ref><ref name="Leclerc ULaval">{{fra icon}} [http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm ''L’aménagement linguistique dans le monde''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061014082518/http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm |date=2006-10-14 }}, Jacques Leclerc, CIRAL (Centre international de recherche en aménagement linguistique), Sveučilište Laval</ref>.
{| class="wikitable" style="text-align: right; font-size:90%;"
|+
'''Iransko stanovništvo prema religiji (1956.−2011.)
|-bgcolor="#e0e0e0"
! rowspan="2" | [[Religija]]
! colspan="2" | Popis [[1956.]]<ref name="iranicaUNstats">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{Cite book|last=Hourcade|first=Bernard|coauthors=Balland, Daniel|title=Demography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/demography|date=15. 12. 1994.}}<br />• {{eng icon}}{{fra icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm#2001 UN Demographic Yearbooks]</ref>
! colspan="3" | Popis [[1966.]]<ref name="iranicaUNstats"/>
! colspan="3" | Popis [[1976.]]<ref name="SCISelRel1986">{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCISelRel1986|author=SCI|title=6. Followers of Selected Religions in the 1976 & 1986 Censuses|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=95486&S=GW|date=1986.|access-date=2013-06-14|archive-date=2013-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029184117/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=95486&S=GW|url-status=dead}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[1986.]]<ref name="SCISelRel1986"/>
! colspan="3" | Popis [[1996.]]<ref>{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCIPopRegOst1996|author=SCI|title=2. 17. Population, by Religion and Ostan: The 1375 Census|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW|date=1996.|access-date=2013-06-14|archive-date=2013-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20130618134922/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[2006.]]<ref>{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCIPopRel2006|author=SCI|title=11. Population by Sex and Religion: 1385 Census|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP|date=2006.}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[2011.]]<ref name="SCISelFind2011.26"/>
|-bgcolor="#e0e0e0"
! Broj
! %
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
|-
|align=left| [[Islam|Muslimani]] || <tt>18,654.127</tt> || <tt>98,4</tt> || <tt>24,771.922</tt> || <tt>98,8</tt> || ▲ <tt>32,8</tt> || <tt>33,396.908</tt> || <tt>99,0</tt> || ▲ <tt>34,8</tt> || <tt>49,198.228</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>47,3</tt> || <tt>59,788.791</tt> || <tt>99,6</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>70,097.741</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>17,2</tt> || <tt>74,682.938</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>6,5</tt>
|-
|align=left| [[Kršćanstvo|Kršćani]] || <tt>114.528</tt> || <tt>0,6</tt> || <tt>149.427</tt> || <tt>0,6</tt> || ▲ <tt>30,5</tt> || <tt>168.593</tt> || <tt>0,5</tt> || ▲ <tt>12,8</tt> || <tt>97.557</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>42,1</tt> || <tt>78.745</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>19,3</tt> || <tt>109.415</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>38,9</tt> || <tt>117.704</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>7,6</tt>
|-
|align=left| [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]] || <tt>15.723</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>19.816</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>26,0</tt> || <tt>21.400</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>8,0</tt> || <tt>32.589</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>52,3</tt> || <tt>27.920</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>14,3</tt> || <tt>19.823</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>29,0</tt> || <tt>25.271</tt> || <tt>0,0</tt> || ▲ <tt>27,5</tt>
|-
|align=left| [[Judaizam|Židovi]] || <tt>65.232</tt> || <tt>0,4</tt> || <tt>60.683</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>7,0</tt> || <tt>62.258</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>2,6</tt> || <tt>26.354</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>57,7</tt> || <tt>12.737</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>51,7</tt> || <tt>9252</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>27,4</tt> || <tt>8756</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>5,4</tt>
|-
|align=left| Ostali vjernici || <tt>59.256</tt> || <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| <tt>77.075</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>26,7</tt> ||rowspan="2"| <tt>59.585</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,2</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>22,7</tt> || <tt>50.529</tt> || <tt>0,1</tt> ||rowspan="2"| ▲ <tt>51,5</tt> || <tt>57.579</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>14,0</tt> || <tt>54.234</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>5,8</tt> || <tt>49.101</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>9,5</tt>
|-
|align=left| Neizjašnjeni || <tt>45.838</tt> || <tt>0,2</tt> || <tt>39.753</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>89.716</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>225,7</tt> || <tt>205.317</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>228,9</tt> || <tt>265.899</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>29,5</tt>
|-
|align=left| '''Ukupno''' || <tt>'''18,954.704'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || <tt>'''25,785.210'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>36,0</tt> || <tt>'''33,708.744'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>30,7</tt> || <tt>'''49,445.010'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>46,7</tt> || <tt>'''60,055.488'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>'''70,495.782'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>17,4</tt> || <tt>'''75,149.669'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>6,6</tt>
|}
=== Migracije ===
Geografijski položaj države, te ekonomska i demografska situacija čine Iran zemljom izvorišta, tranzita i odrediša migranata<ref>{{eng icon}} [http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 Iran - Facts & Figures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821031209/http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 |date=2011-08-21 }}, Međunarodna organizacija za migracije</ref>. Iako u zemlji trenutno živi veliki broj izbjeglica, ovo je zemlja i emigracije i imigracije.
Najveći broj izbjeglica u Iranu su iz [[Afganistan]]a i [[Irak]]a. [[2001.]] godine, broj afganistanskih izbjeglica u državi bio je 3 809 600, a iračkih 530 100<ref>{{fra icon}} David Cockroft, [http://www.ilo.org/public/french/dialogue/actrav/publ/129/13.pdf Asile, Immigration et travailleurs du transport] (cf Tableau 1 Origine des 10 principales populations réfugiées en 2001, str. 86), ''Education ouvrière'' 2002/4, broj 129, Međunarodna organizacija rada</ref>. Ovaj pritok izbjeglica započeo je početkom [[1980-ih]], te su ga uzrokovali ratovi na iranskim granicama. Iz Afganistana su izbjeglice počele dolaziti od 1980. godine, a iz Iraka između [[1980]]. i [[1981]]. kada je režim [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] odlučio prognati Iračane iranskog podrijetla<ref>{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/35.htm « Refugees »], ''Country Studies Iran'', [[Kongresna knjižnica]], 1987.</ref>.
Službena politika iranske vlade je povratak ovih izbjeglica, od kojih je oko 2 milijuna vraćeno, od kojih određeni dio uz pomoć [[UNHCR]]-a.<ref>{{eng icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3971711.stm ''Iran’s Afghan refugees feel pressure to leave''], Frances Harrison, BBC News, 1/11/2004</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=48323&SelectRegion=Middle_East&SelectCountry=IRAN ''IRAN: Extension of Afghan repatriation agreement under possible threat''], 27/07/2005, IRIN News</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.unhchr.ch/huricane/huricane.nsf/view01/5E72D6B7B624AABBC125713700572D09?opendocument Tiskovni izvještaj], ''Special rapporteur on freedom of religion or belief concerned about treatment of followers of Bahá’í faith in Iran, UN, 20/03/2006</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.unhcr.org/news/NEWS/452b78394.html ''Tripartite meeting on returns to Afghanistan''], 10. 10. 2006.</ref>
[[Iranska dijaspora]] procjenjuje se na oko 4 milijuna ljudi koji su emigrirali većinom u Sjevernu Ameriku, Zapadnu Evropu, te Južnu Ameriku<ref>{{eng icon}} [http://www.farsinet.com/pwo/diaspora.html ''The Persian Diaspora''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191121191502/http://www.farsinet.com/pwo/diaspora.html |date=2019-11-21 }}''Iranian Christian International'', procjena na oko 4,2 milijuna ljudi 2006. godine</ref>, veliki dio nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine Trenutna je u zemlji veća emigracija od imigracije, te se procjenjuje na oko 40 000 osoba godišnje. Razlozi emigracije su najvjerojatnije ekonomska nestabilnost, politička situacija, obrazovanje i nezaposlenost<ref name="braindrain">{{eng icon}} Mahdiyeh Entezarkheir, [http://www.unb.ca/econ/acea/documents/paperoflaboureconomicsnew.pdf ''Why is Iran experiencing migration and brain drain to Canada''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081116194249/http://www.unb.ca/econ/acea/documents/paperoflaboureconomicsnew.pdf |date=2008-11-16 }}, Ekonomska teza, University of Waterloo, 2005.</ref>.
== Ekonomija ==
{{glavni|Ekonomija Irana}}
[[Iranska ekonomija]] mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{cite web|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim ekonomskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iranska [[ekonomija]] bila je 18. najveća u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-01-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110123113304/http://presstv.com///detail/156979.html|dead-url=yes}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u internacionalnim statistikama: [[Iran u internacionalnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Iran u internacionalnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{cite web|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>.
Cilj iranske vlade na ekonomskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u ekonomiju planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=februar 2001.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|dead-url=yes}}</ref> zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2019-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20190317104350/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|dead-url=yes}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski ekonomski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110512021151/http://www.presstv.ir/detail/167914.html|dead-url=yes}}</ref> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 15.</ref>.
Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[Nauka|naukei]] poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. 3. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20110820044227/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|dead-url=yes}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Geografija Irana|prirodnih]] i [[Historija Irana|historijskih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. 9. 2003.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502003236/http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|dead-url=yes}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine Iran je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444§ionid=351020102|date=29. 11. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2012-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120325125521/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444§ionid=351020102|deadurl=yes}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. 7. 2006.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>.
Ekonomija Irana u [[2010.]] godini procjenjena je između 858.66<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=mart 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|dead-url=yes}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih ekonomija koja bilježi pozitivan ekonomski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728030923/http://www.presstv.ir/detail/144029.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|date=14. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Glavni ekonomski problemi tokom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. 3. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 17.</ref>.
Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33%<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. 2. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130501230508/http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|dead-url=yes}}</ref> odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih ekonomija<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female >% of female employment (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|dead-url=yes}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. 3. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605084312/http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|url-status=dead}}</ref>.
== Kultura ==
[[Datoteka:Human figurine Iran Louvre AO29141.jpg|100px|mini|Ljudska figura iz [[6. milenijum pne.|6. milenija pne.]], nađeno u jugoistočnom Iranu (''[[Louvre]], [[Pariz]]'')]]
Iranska kultura je dugo vremena bila dominantna kultura na prostoru [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]] i [[Centralna Azija|Centralne Azije]], a [[perzijski]] je smatran jezikom intelektualaca. Gotovo svi filozofski, naučni i književni radovi u islamskim kalifatima pisani su [[pahlavi]]jem, te prevedena na [[arapski jezik]].
Iransku kulturu karakterizira mnoštvo običaja i tradicija, islam u [[Šijitizam|šijitskom]] obliku, [[Iranski jezici|jezik]], bogata [[Iranska mitologija|mitologija]], veze sa [[Zoroastrizam|zoroastrizmom]], bogata umjetnost, te poezija i [[Perzijska književnost|perzijska]], [[Kurdska književnost|kurdska]], [[Azerska književnost|azerska]] i druge književnosti.
Vrlo važna karakteristika kulture je i iranska uljudnost ''[[tarof]]'' (تعارف) koja nalaže poštovanje prema starijima i prema ženama, upotrebu pristojnog jezika i široku gostoljubivost prema strancima.
=== Književnost ===
{{glavni|Perzijska književnost}}
Najstarija djela na perzijskim jezicima ([[staroperzijski]] ili [[srednjeperzijski]]) su iz [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]], a sežu i do [[650. pne.]]. Najbitnija djela perzijske književnosti nastala su u razdoblju islamskog osvajanja sasanidskog Irana, oko [[650]]. godine. Nakon dolaska [[Abasidi|Abasida]] na vlast ([[750]].), mnogi Perzijanci su postali pisari i službenici u islamskom kalifatu, te sve više i više pisci odnosno pjesnici. Perzijanci su u isto vrijeme pisali i na arapskom i na perzijskom, a kasnije je perzijski postao dominantniji u književnim krugovima. Perzijski pjesnici kao [[Sadi]], [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]] i [[Rumi]] čitani su u cijelom svijetu, te su imali veliki utjecaj na književnost u mnogim zemljama. Moderna iranska književnost je vjerojatno manje poznata.
Perzijska književnost je posebno prepoznatljiva po epskoj, historijskoj, filozofskoj i ljubavnoj poeziji. Važni perzijski pisci su [[Firdusi]], (autor ''[[Šahname]]''), [[Nizami]] (autor djela ''[[Lejla i Madžun]]'', ''[[Sedam princeza]]''), [[Rumi]] (autor ''[[Mesnevi]]ja''), [[Sadi]], [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]], [[Omar Hajam]] i drugi.
Od modernih pisaca, vjerojatno su najpoznatiji: [[Sadek Hedadžat]], [[Ali Šarijati]], [[Ferejdun Moširi]], [[Foruk Farohzad]].
=== Umjetnost ===
U [[Veliki Iran|Velikom Iranu]], odnosno na području koje uz Iran obuhvaća i [[Afganistan]], [[Tadžikistan]], [[Azerbajdžan]], [[Uzbekistan]] i okolna područja, nastala su mnoga djela perzijske umjetnosti koja uključuje i slikanje, izradu tepiha, lončarstvo, kaligrafiju itd.
Vjerojatno u svijetu najpoznatije područje iranske umjetnosti je izrada [[Perzijski tepih|tepiha]] (''farš'' فرش). Svi sagovi izrađuju se ručno i od prirodnih materijala, a za izradu je obično potrebno nekoliko mjeseci. Postoji više vrsta perzijskih sagova, a u [[balkan]]skom području najpoznatiji je nomadski tepih zvan [[ćilim]] ([[perzijski]]: ''gelim'' (گلیم), [[turski]]: ''kilim'').
Još jedno poznato područje perzijske umjetnosti su minijature. Ove minijature obično ukrašavaju knjige ili su rađene posebno za album [[minijatura]]. Perzijske minijature karakterizira izuzetna složenost, a obično prikazuju teme iz perzijske mitologije i pjesništva.
Perzijska [[kaligrafija]] tj. kaligrafija pisana perzijskim jezikom datira iz predislamskog vremena, a s vremenom razvijeno je više stilova. Danas postoji pokret revitaliziranja ove umjetnosti spajanjem s ostalim oblicima umjetnosti.
=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Esfahan-shah-sq.jpg|središte|mini|650px|Trg [[Nakš-e Džahan]] u [[Isfahan]]u iz 16. vijeka]]
Glavni tipovi građevina klasične iranske arhitekture su [[palača|palače]], [[džamija|džamije]] i [[bazar]]i. Iransku arhitekturu karakteriziraju velike kupole koje se često mogu vidjeti na bazarima i džamijama. Ove kupole su obično uređene mozaicima. Perzijanci su poznati po upotrebi [[matematika|matematike]], [[geometrija|geometrije]] i [[astronomija|astronomije]] u arhitekturi.
Iranska arhitektura iz raznih razdoblja može se naći u područjima od [[Sirija|Sirije]] do sjeverne [[Indija|Indije]] i kineske granice, te od [[Kavkaz]]a do [[Zanzibar]]a. Iran se nalazi na 7. mjestu [[UNESCO]]-vog popisa zemalja po broju arheoloških ruševina. Petnaest UNESCO-vih spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] djela su iranske arhitekture, a [[Mauzolej u Halikarnasu]] označen je kao jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam drevnih svjetskih čuda]].
=== Film ===
[[Kinematografija]] je bila stara samo nekoliko godina kad se pojavila u Iranu početkom 20. vijeka. Prvi iranski režiser zasigurno je bio [[Mirza Ibrahim-han Akas Baši]], službeni fotograf tadašnjeg iranskog vladara [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šaha Kadžara]]. Nakon posjeta [[Pariz]]u [[1900.]] godine, Baši je nabavio kameru, te snimio posjet šaha [[Belgija|Belgiji]].
Iranska kinematografija nakon revolucije je dosegla značajan uspjeh na međunarodnoj razini zbog istaknutog stila i posebnosti temi i autora. Iz iranske kinematografije pojavili su se brojni režiseri svjetske klase, kao [[Abas Kijarostami]], [[Madžid Madžidi]] i [[Asgar Farhadi]]. Stalna prisutnost iranskih filmova na brojnim prestižnim internacionalnim festivalima kao [[Filmski festival u Cannesu|Kanski festival]], [[Venecijanski filmski festival|Venecijanska mostra]] ili [[Berlinski filmski festival|Berlinale]] privukli su pozornost publike na ova djela<ref>{{fra icon}}{{eng icon}} [http://www.festival-cannes.fr/aide/search_film.php?langue=6001&titre_film=&realisateur=&acteur=&anneefilm=&paysfilm=IRN Popis iranskih filmova prikazanih u Cannesu]</ref>.
=== Muzika ===
[[Datoteka:Navazandegan musiqi.jpg|mini|Muzičari izvode tradicionalnu iransku komornu muziku]]
[[Muzika]] na području današnjeg Irana ima historiju staru nekoliko milenija, još iz doba [[neolitik]]a. Ovo potvrđuju arheološka istraživanja [[Elam|elamitske kulture]] na jugozapadu Irana. Potrebno je razlikovati [[Muzikologija|muzikologiju]] (''Elm-e Musiki'') tj. nauku o muzici, od muzičkog izvođenja (''Tarab, Navahte, Tasnef, Tarane'' ili u novije vrijeme ''Muzik'').
Iranska klasična muzika (''Musiki Asil'') snažno je utemeljena na teorijama estetike. Ovaj muzički žanr sačuvao je elemente još iz [[Sasanidska Monarhija|sasanidiskog perioda]]. Popularna i folkflorna muzika igra važnu ulogu u svakodnevnom životu Iranaca, pogotovo u ruralnim područjima, kao npr. folklorne pjesme u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] i [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]].
Iranska pop muzika je razvijena [[1970-ih]], a koristila je autohtone oblike i instrumenata uz dodatak [[Električna gitara|električne gitare]] i nekih drugih karakteristika. Vjerojatno najpoznatija muzičarka tog razdoblja je pjevačica [[Guguš]]. Nakon revolucije iz 1979. godine, [[Pop|pop-muziku]] zapadnjačkog tipa potisnula je renesansa klasične perzijske muzike u kojoj su se istaknuli mnogi poznati nacionalni i međunarodni izvođači kao [[Muhamed-Reza Lotfi]], [[Husein Alizade]], [[Šahram Nazeri]] i [[Muhamed-Reza Šadžarijan]]. Jedno od najpopularnijih tradicionalnih iranskih instrumenata je [[Tar (instrument)|tar]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''žica'') iz kojeg se razvio i najpopularniji suvremeni instrument − [[gitara]].
=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Kababi alborz.jpg|mini|Tipično iransko jelo]]
Kulinarstvo je vrlo raznoliko u Iranu, svaka pokrajina ima svoja vlastita jela, kao i način priprave i gastronomsku tradiciju. Hrana nije ljuta, a pripravlja se obično uz puno bilja i voća. Koriste se [[šljive]], [[nar]], [[grožđe]], [[dunje]] i dr. Veliki broj iranskih jela kombinacija su [[riža|riže]] s [[meso]]m (piletina, janjetina) ili s ribom, s puno češnjaka, luka, povrća i drugih dodataka.
Iranska kuhinja je ostavila veliki utjecaj na kuhinje u susjednim zemljama. Ovo se posebno odnosi na [[Afganistan]], države na jugu središnje Azije, sjevernu [[Indija|Indiju]] i [[Pakistan]].
== Nauka i tehnologija ==
[[Datoteka:Astrolabe-Persian-18C.jpg|mini|Iranski [[astrolab]] iz [[18. vijek]]a]]
Iranci su još tokom [[Stari vijek|starog vijeka]] gradili [[kanat]]e da osiguraju pristup svježoj vodi. Prva [[vjetrenjača]] pojavila se u Iranu u [[9. vijek]]u. Iranci su značajno doprinijeli razumijevanju mnogih naučnih područja poput [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]], [[Astronomija|astronomije]], [[Medicina|medicine]], [[Matematika|matematike]] i [[Filozofija|filozofije]]. [[Al-Hvarizmi]] se smatra ocem [[Algebra|algebre]]. Isti se naučnik služio [[Pascalov trokut|Pascalovim trokutom]] gotovo sedamsto godina prije [[Blaise Pascal|Pascalovog]] rođenja. [[Omar Hajam]] je definirao [[iranski kalendar]] koji je i dan danas u uporabi i precizniji je od šest vijeka mlađeg [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. Otkriće etanola ([[alkohol]]a) pripisuje se iranskom alkemičaru [[Razi]]ju. Teorije [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]] i [[Historija evolucijske misli|evolucije]] bile su poznate iranskim naučnicima vjekovima prije rođenja [[Nikola Kopernik|Kopernika]] odnosno [[Charles Darwin|Darwina]]. Za vrijeme srednjeg vijeka osnove filozofije i matematike iz drevnog Irana i Grčke očuvane su u perzijskim naučnim krugovima. [[Akademija u Gundišapuru|Akademija]] u [[Gundišapur]]u bila je najpoznatije naučno učilište tog vremena i jednim od najstarijih [[univerzitet]]a na svijetu, značajno prvenstveno po medicinskim otkrićima u čemu su bili vodeći tokom [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]a. U ovo doba Iran je postao i svjetski centar proizvodnje [[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], a tu su reputaciju zadržali sve do [[19. vijek]]a.
Iran nastoji vratiti status koji je imao u zlatno doba nauke. Od [[1996.]] do [[2004.]] broj objave naučnih radova se gotovo udeseterostručio, što predstavlja najveći rast u svijetu poslije [[Kina|Kine]]. Unatoč raznim vrstama [[sankcija]], iranski naučnici postižu respektabilne uspjehe na područjima [[Farmacija|farmacije]], [[Farmaceutska kemija|farmaceutske]], [[Organska kemija|organske]] i [[Kemija polimera|kemije polimera]]. Iranski naučnici i inženjeri također pomažu u konstruiranju [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača (LHC)]], najmoćnijeg [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]] ikad izgrađenog.
U biomedicinskim naukama, Iranski institut biokemije i biofizike predsjeda [[UNESCO]]-ovim sektorom za biologiju. Potkraj [[2006.]] godine, iranski naučnici u istraživačkom centru ''Rojan'' u [[Teheran]]u uspješno su [[Kloniranje|klonirali]] embrij [[ovce]] pomoću nuklearnog trasfera somatskih stanica.
[[Iranski nuklearni program]] je pokrenut [[1950-ih]] godina. Današnja iranska nuklearna postrojenja uključuju nekoliko istraživačkih reaktora, rudnike urana, komercijalni nuklearni reaktor, postrojenja za obogaćivanje urana i za tešku vodu. Iranska svemirska agencija (ISA) je nakon tri uspješna suborbitalna leta vlastitom tehnologijom lansirala prvi iranski satelit [[Omid]] u orbitu u februaru [[2009.]] godine, kada je obilježavana 30. obljetnica [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]].
Iranski naučnici izvan Irana su također mnogo pridonijeli nauci. Godine [[1960.]], [[Ali Džavan]] je izumio prvi [[plinski laser]], a [[Teorija sistema neizrazite logike|teoriju sistema neizrazite logike]] postavio je [[Lotfi Zade]]. Iranski kardiolog [[Tofi Musivand]] izumio je prvu [[srčana pumpa|srčanu pumpu]], preteču umjetnom srcu. Prilikom istraživanja [[dijabetes]]a, [[Samuel Rahbar]] otkrio je HbA1c. Iranski fizičari izuzetno su uspješni na području [[teorija struna|teorije struna]], o kojoj se mnogo radova objavljuje u samom Iranu. Iransko-američki naučnik [[Cumrun Vafa]] uspostavio je [[Vafa-Wittenov poučak]] zajedno s [[Edward Witten|Edwardom Wittenom]].
== Sport ==
{{glavni|Sport u Iranu}}
[[Datoteka:ورزشگاه آزادی در سایه.JPG|mini|250px|desno|[[Nogomet]]ni [[stadion Azadi]] u [[Teheran]]u]]
[[Datoteka:Dizin.jpg|mini|250px|lijevo|Skijalište [[Dizin]] na [[Alborz]]u]]
Budući da oko dvije trećine iranskog stanovništva ima ispod 35 godina, [[sport]] je vrlo jaka društvena aktivnost u zemlji. Na području današnjeg Irana stvoreni su mnogi sportovi i igre kao [[polo]]<ref>{{eng icon}}[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4272210.stm news.bb.co.uk]</ref>, [[šah]] i [[backgammon]]<ref>{{eng icon}}[http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 "Iran's Burnt City Throws up World’s Oldest Backgammon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090322155534/http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 |date=2009-03-22 }}, ''Persian Journal'', 4. 12. 2004.</ref>. Tradicionalni iranski sport je [[varzeš-e pahlavani]] koji je sličan hrvanju. Danas je najpopularniji sport u Iranu [[nogomet]]. [[Iranska nogometna reprezentacija]] dosad je sudjelovala tri puta na [[Svjetska prvenstva u nogometu|svjetskim prvenstvima]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978. u Argentini]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|1998. u Francuskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|2006. u Njemačkoj]]. Reprezentacija je dosad i tri puta pobjedila na [[Azijsko prvenstvo u nogometu|azijskom prvenstvu]] ([[1968.]], [[1972.]] i [[1976.]]).
Prvu olimpijsku medalju za Iran je osvojio hrvač [[Golamreza Tahti]] u [[XV. Olimpijske igre - Helsinki 1952.|Helsinkiju 1952.]] godine. Nakon te srebrne medalje osvojio je i zlatnu u [[XVI. Olimpijske igre - Melbourne 1956.|Melbourneu 1956.]], te ponovno srebrnu u [[XVII. Olimpijske igre - Rim 1960.|Rimu 1960.]] godine. Zemlja je u sportskom smislu na međunarodnom nivou istaknuta u [[hrvanje|hrvanju]] i [[dizanje utega|dizanju utega]]. [[Hosein Reza Zade]] je trenutni svjetski rekorder u dizanju utega u kategoriji za teže od 105 kg, te je prvi Iranac koji je osvojio dvije zlatne olimpijske medalje.
[[Skijanje]] je također popularno među određenim društvenim klasama. Iran ima brojna uređena skijališta, od kojih su najpopularnija ona na [[Alborz]]u. Budući da je veliki dio teritorija države brdovito, popularno je i planinarenje i penjanje.
[[2002]]. godine, najprakticiraniji sportovi među stanovništvom bili su [[nogomet]], [[body building]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[plivanje]], planinski sportovi ([[alpinizam]], [[skijanje]], [[trekking]]) i [[hrvanje]]. [[Tenis]], [[golf]], [[košarka]], [[gimnastika]] i [[varzeš-e pahlavani]] su manje prakticirani<ref>{{fra icon}} [http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf Istraživanje o socioekonomskim karakteristikama iranskih kućanstava (2002.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061118191922/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf |date=2006-11-18 }}, Iranski centar za statistiku, CNRS, Université Paris III , INaLCO, EPHE, 2003.</ref><ref>{{Cite web |title=Iranski kulturni centar u Zagrebu |url=http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 |access-date=2013-06-14 |archivedate=2009-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119174200/http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 |deadurl=yes }}</ref>.
== Veze ==
* [[Veliki Iran|Iranska kulturna regija]]
* [[Iran u internacionalnim statistikama]]
* [[Popis iranskih članaka|Indeks iranskih članaka]]
== Izvori ==
=== Napomene ===
{{reflist|3}}
=== Literatura ===
* {{fra icon}} Pierre Briant, ''Histoire de l’empire Perse'', Fayard, Pariz, 2003., 1247 str. {{ISBN|2-213-59667-0}}
* {{fra icon}} Yves Porter, ''Les Iraniens'', Armand Colin, septembar 2006., {{ISBN|2-200-26825-4}}.
* {{fra icon}} Philip Huyse, La Perse antique, Éditions Les Belles Lettres, Pariz, 2005., 298 str. {{ISBN|2-251-41031-7}}
* {{fra icon}} Bernard Hourcade, ''L'Iran. Nouvelles identités d'une république.'' Pariz, Belin, 2002., 223 str.
* {{eng icon}} ''[[The Cambridge History of Iran]]'', J. A. Boyle, Cambridge University Press, 1968., 778 str. {{ISBN|052106936X}}
* {{eng icon}} ''[[Šahname|Shah Nameh]]'', [[Firdusi|Ferdowsi]], Yassavoli, Teheran, 2003, 212 str. {{ISBN|964-306-208-2}}
* {{fra icon}} ''Mémoires'', Farah Pahlavi, XO éditions, Pariz, 2003., 428 str. {{ISBN|2-84563-065-4}}
* {{fra icon}} Jean-Pierre Digard, Bernard Hourcade, Yann Richard, ''L'Iran au XXe siècle'', Pariz, Fayard 2007.
* {{fra icon}} ''Iran, l’islamisme dans l’impasse'', Ramine Kamrane, Buchet-Chastel, Pariz, 2003., 159 str. {{ISBN|2-283-01976-1}}
* {{fra icon}} ''Être moderne en Iran'', Fariba Abdelkah, CERI - KARTHALA, Pariz, 2006., {{ISBN|2-84586-782-4}}
* {{fra icon}} ''Cent et un quatrains de libre pensée (Robāiat)'', [[Omar Hajam]], prijevod i izdanje napravili G. Lazard, Gallimard, Pariz, 2002, dvojezično izdanje, 98 str. {{ISBN|2-07-076720-5}}
=== Dokumentacija ===
* {{fra icon}} <span id="reza">''Géopolitique de l’Iran'', Mohammad-Reza Djalili, Éditions Complexe, Bruxelles, 2005. {{ISBN|2-8048-0040-7}}</span>
* {{fra icon}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm |date=2011-07-13 }} (neslužbeni prijevod na francuski sa sitea [http://www.jurispolis.com jurispolis.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050529032715/http://www.jurispolis.com/ |date=2005-05-29 }})
* {{fra icon}} [http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Resultat-Statistique.htm Enquête sur les caractéristiques socio-économiques des ménages iraniens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080412114716/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Resultat-Statistique.htm |date=2008-04-12 }}, Iranski centar za statistiku (2003.), prijevod napravio CNRS.
* {{eng icon}} [http://www.opennetinitiative.net/studies/iran/ONI_Country_Study_Iran.pdf Internet Filtering in Iran : a Country Study] 2004-2005, Open Net Initiative.
== Vanjske veze ==
; Vlada
* {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.president.ir/ Službena stranica predsjednika Irana]
* {{fas icon}} [http://www.irisn.com/ Službena stranica Vijeća čuvara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220323040901/http://www.irisn.com/ |date=2022-03-23 }}
* {{fas icon}} [http://www.majlis.ir/mhtml/ Službena stranica iranskog madžlisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728044042/http://www.majlis.ir/mhtml/ |date=2011-07-28 }}
* {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.mfa.gov.ir/output/index.htm Službena stranica iranskog Ministarsva vanjskih poslova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125203958/http://www.mfa.gov.ir/output/INDEX.HTM |date=2005-11-25 }}
* {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.aeoi.org.ir/NewWeb/default1.asp Službena stranica iranske organizacije za atomsku energiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630133411/http://www.aeoi.org.ir/NewWeb/default1.asp |date=2007-06-30 }}
; Ostalo
* {{eng icon}} [http://www.iranica.com/newsite/articlenavigation/index.isc Encyclopædia Iranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121211725/http://www.iranica.com/newsite/articlenavigation/index.isc |date=2012-01-21 }}
* {{eng icon}} [http://www.wikiran.org/ WikIran Encyclopedia]
* {{fra icon}} [http://www.missioneco.org/iran/ Prezentacija Irana od Francuske ekonomske misije u Teheranu.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070519071200/http://www.missioneco.org/iran/ |date=2007-05-19 }}
* {{eng icon}} [http://www.travel-earth.com/iran/ Turističke informacije o Iranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070605071756/http://www.travel-earth.com/iran/ |date=2007-06-05 }}
* {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.iranmiras.ir/ Iranska organizacija za kulturnu baštinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060402190921/http://iranmiras.ir/ |date=2006-04-02 }}
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons = ایران
|commonssh = Iran
|commonscat = Iran
|wječnik = Iran
}}
{{Azija}}
{{Izabran}}
[[Kategorija:Iran| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
5swx0b9y4p5cml4j57iw2etaiicm3be
Japanski jezik
0
4834
42686714
42676212
2026-09-11T20:40:49Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686714
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija jezik
|ime=japanski jezik
|izgovor=[nʲihoŋɡo]
|izvornoime={{lang|ja|日本語}} • {{lang|ja-Latn|''Nihongo''}}
|porodicaboja=Altajski
|slika=[[Datoteka:Nihongo.png|centar|50p|日本語 (japanski jezik)]]
|caption={{lang|ja-Latn|''Nihongo''}} (''japanski jezik'') napisano [[Japanska pisma|japanskim pismom]]
|države={{zastava|Japan}}<br />{{zastava|SAD}} (naročito [[Havaji]])<br />{{zastava|Brazil}}<br />{{zastava|Palau}}
|broj=maternji: 130 miliona<ref>{{en}} {{cite web|url=http://www.nvtc.gov/lotw/months/march/Japanese.html|title=Japanski|publisher=Jezici sveta|accessdate=29. 2. 2008.|archive-date=2008-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20080214110213/http://www.nvtc.gov/lotw/months/march/Japanese.html}}</ref>
|rang=9.
|por1=[[Japanski jezici]]
|pismo=[[Japanska pisma]]: [[Kanji]] (kinesko pismo), [[Kana (pismo)|Kana]] ([[Hiragana]], [[Katakana]]), japanska [[brailleovo pismo|brajica]]
|reguliše=
|službeni={{zastava|Japan}}<br />{{zastava|Palau}} ([[Angaur]])
|iso1=ja|iso2=jpn|iso3=jpn
}}
[[Datoteka:Japanese_(standard)_vowels.png|frame|right|Japanski samoglasnici]]
'''Japanski jezik''' (日本語, ''nihongo'') je službeni jezik [[Japan]]a, a osim toga se govori i u dijelovima [[Narodna Republika Kina|Kine]], [[Koreja|Koreje]] i [[Filipini|Filipina]]<ref>[http://books.google.com/books?id=6mfCzrbOn80C&pg=PA157&lpg=PA157&dq=Japanese+immigrants+to+Davao&source=bl&ots=N7e-pwYl-X&sig=2V4hFvECX8L-l93szb6keD7nq68&hl=en&sa=X&ei=uidpUs_DEYivkAeK34Fo&ved=0CGIQ6AEwBw#v=onepage&q=Japanese%20immigrants%20to%20Davao&f=false The Japanese in Colonial Southeast Asia - Google Books]. Books.google.com. Retrieved on 2014-06-07.</ref> koji su dugo bili pod japanskom vlašću, i raznim Pacifičkim ostrvima,<ref>Japanese is listed as one of the official languages of [[Angaur]] state, [[Palau]] ([http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PW Ethnologe], [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ps.html CIA World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200501043831/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ps.html |date=2020-05-01 }}). However, very few Japanese speakers were recorded in the [http://www.spc.int/prism/country/pw/stats/PalauStats/Publication/2005CENSUS.pdf 2005 census].</ref> te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD<ref>{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:041;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:041;ACS_2005_EST_G00_S0201T:041;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:041&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-_lang=en |title=American FactFinder |publisher=Factfinder.census.gov |date= |accessdate=2013-02-01 |archivedate=2020-02-12 |archiveurl=https://archive.today/20200212035921/http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:041;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:041;ACS_2005_EST_G00_S0201T:041;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:041&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-_lang=en |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mla.org/map_data_results%26mode%3Dlang_tops%26SRVY_YEAR%3D2000%26lang_id%3D723 |title=Japanese – Source Census 2000, Summary File 3, STP 258 |publisher=Mla.org |accessdate=2012-11-20 |archive-date=2012-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121221175921/http://www.mla.org/map_data_results%26mode%3Dlang_tops%26SRVY_YEAR%3D2000%26lang_id%3D723 |dead-url=yes }}</ref>, Brazil<ref name="IBGE traça perfil dos imigrantes">{{cite web |url=http://madeinjapan.uol.com.br/2008/06/21/ibge-traca-perfil-dos-imigrantes/ |title=IBGE traça perfil dos imigrantes – Imigração – Made in Japan |publisher=Madeinjapan.uol.com.br |date=2008-06-21 |accessdate=2012-11-20 |archivedate=2012-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121119132009/http://madeinjapan.uol.com.br/2008/06/21/ibge-traca-perfil-dos-imigrantes/ |deadurl=yes }}</ref>). Japanski emigranti takođe žive u [[Peru]]i, [[Argentina|Argentini]], [[Australija|Australiji]] (posebno u istorčnim državama) i [[Kanada|Kanadi]] (posebno u [[Vankuver]]u gde je 1,4% populacije japanskog porekla<ref>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/hlt/97-562/pages/page.cfm?Lang=E&Geo=CMA&Code=933&Data=Count&Table=2&StartRec=1&Sort=3&Display=All&CSDFilter=5000 |title=Ethnocultural Portrait of Canada – Data table |publisher=2.statcan.ca |date=2010-06-10 |accessdate=2012-11-20 |archivedate=2013-12-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203011834/http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/hlt/97-562/pages/page.cfm?Lang=E&Geo=CMA&Code=933&Data=Count&Table=2&StartRec=1&Sort=3&Display=All&CSDFilter=5000 |deadurl=yes }}</ref>).
Naziv jezika je nastao je od sledećih reči:
* 日 (ni, niči) - dan, sunce
* 本 (hon) - izvor, izvori; knjiga, knjige
* 語 (go) - reč, jezik, govor
Reč ''nihon'' (日本) znači Japan, a ''nihongo'' (日本語) u bukvalnom smislu jezik Japana.
Postoji nekoliko teorija o nastanku japanskog jezika, ali znanstvenici se još uvijek razilaze u mišljenjima. Najvjerojatnija teorija povezuje japanski s izumrlim jezicima koji su se u prošlosti upotrebljavali na področju korejskog poluotoka i Mandžurije.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2011/05/04/world/asia/04language.html|title=Finding on Dialects Casts New Light on the Origins of the Japanese People|first=Nicholas|last=Wade|work=[[The New York Times]]|date=May 4, 2011|accessdate=May 7, 2011}}</ref>
Zbog razvoja u dugogodišnjoj izolaciji, teško je pronaći bilo kakve veze između japanskog i drugih jezika. Japanski jezik zajedno s Ryukyu jezicima spada u japansku jezičnu porodicu.<ref>Heinrich, Patrick. [http://www.sicri-network.org/ISIC1/j.%20ISIC1P%20Heinrich.pdf "What leaves a mark should no longer stain: Progressive erasure and reversing language shift activities in the Ryukyu Islands,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516043839/http://www.sicri-network.org/ISIC1/j.%20ISIC1P%20Heinrich.pdf |date=2011-05-16 }} First International Small Island Cultures Conference at Kagoshima University, Centre for the Pacific Islands, February 7–10, 2005; citing Shiro Hattori. (1954) ''Gengo nendaigaku sunawachi goi tokeigaku no hoho ni tsuite'' ("Concerning the Method of Glottochronology and Lexicostatistics"), ''Gengo kenkyu'' (''Journal of the Linguistic Society of Japan''), Vols. 26/27.</ref> Priznavanjem rjukju jezika kao posebnih od strane lingvista, japanski jezik se u naučnoj literaturi sve manje svrstava u [[jezički izolat|izolovane jezike]], a kad uskoro rjukju jezici budu u potpunosti standarizovani, japanski jezik će i zvanično izaći iz klasifikacije koja ga svrstava u izolovane jezike, a u novoj klasifikaciji će se sa pravom pojaviti kategorija „japanska porodica jezika“.<ref>{{cite web|url=http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=70352 |author=John R. Bentley |title="The origin of Manyogana", Bulletin of the School of Oriental and African Studies (2001), 64: 59–73 |publisher= Cambridge University Press |accessdate=2012-11-20}}</ref><ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=_MMbNwAACAAJ&dq=%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%81%BD%E5%8F%B2&cd=3|editor=Shunpei Mizuno|title= 韓国人の日本偽史―日本人はビックリ! |language=Japanese |publisher= Shogakukan |year=2002 |isbn=4-09-402716-5}}</ref><ref>{{cite book|url=http://books.google.com/?id=qwBgGQAACAAJ&dq=%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%81%BD%E5%8F%B2&cd=2 |editor=Shunpei Mizuno|title= 韓vs日「偽史ワールド」 |language=Japanese |publisher= Shogakukan |year=2007 |isbn=4-09-387703-3}}</ref>
== Pismo ==
Pismo su Japanci preuzeli od Kineza u 5. stoljeću.<ref>"[http://www.asiasocietymuseum.org/buddhist_trade/koreajapan.html Buddhist Art of Korea & Japan]," Asia Society Museum; "[http://www.japan-guide.com/e/e2046.html Kanji]," JapanGuide.com; "[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html Pottery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091029161656/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html |date=2009-10-29 }}," MSN Encarta; "[http://www.japanvisitor.com/index.php?cID=359&pID=334&cName=Japanese History of Japan]," JapanVisitor.com. [https://web.archive.org/web/20091029161656/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html Archived] 2009-10-31.</ref> Za ideografske kineske znakove zvane kandži (漢字) su razvili vlastiti sistem čitanja i iz njih razvili dva fonemska pisma, [[hiragana|hiraganu]] (ひらがな, ''hiragana'') i [[katakana|katakanu]] (カタカナ, ''katakana''). Svako od tri pisama ima svoje mjesto i način korištenja. Dok se pojedini kandžiji ili skupine kandžija koriste za zapisivanje [[imenica]] i korijena [[glagol]]a, hiragana se koristi u kombinaciji s kandžijima za zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva, i sl.), gramatičke riječi (veznici, članovi itd.) i japanskih riječi za koje ne postoje kandžiji. Katakanom se pišu strane riječi i onomatopejski izrazi, a ponekad se koristi i za naglašavanje pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim ta tri pisma, povremeno se koristi i [[latinica]] (ローマ字, ''romadži''), uglavnom za kratice i ponekad za naglašavanje riječi. U japanskom sustavu pisanja moguća su dva smjera pisanja:
* okomito (tradicionalan način) - stupci s desna na lijevo, znakovi u stupcu odozgo prema dolje
* vodoravno - redovi odozgo prema dolje, znakovi u redu s lijeva na desno
== Vokabular ==
Prvobitni japanski jezik zvao se je Jamatokotoba (jezik [[Jamato period|Jamata]]). Imao je veoma mali broj glasova, ali je zato imao više kombinacija tih glasova nego današnji japanski. U dodiru sa kineskom kulturom i jezikom, došlo je do velikih promjena u jeziku, što za rezultat ima da današnji japanski rječnik sadrži 55% reči kineskog porekla,5% reči koje su sastavljene i od kineskog i japanskog korena, a samo 35% izvornih čistih japanskih reči.
== Fonologija i izgovor ==
Japanski jezik ima pet [[samoglasnik]]a.
Prilično su bliski srpskohrvatskim, s iznimkom nezaobljenog [ɯ] umjesto zaobljenog /u/. Taj glas se izgovara slično njemačkom [ü͍].
[[suglasnik|Suglasnici]] koji ne postoje u hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu su [ɕ], bezvučni alveopalatalni frikativ koji se izgovara kao meko /š/, [ɸ], bezvučni dvousneni frikativ koji zvuči kao glas između /f/ i /h/, [ɺ], odnosno [ɾ] najbliži su našem /r/, ali prvi je sličan kombinaciji glasova /r/ i /l/ (/l/ ne postoji kao zaseban fonem u japanskom jeziku), dok je drugi najbliži kombinaciji /r/ i /d/. Oba su klasificirana kao alveolarni dotačnici (''tap'' ili ''flap'' na [[engleski jezik|engleskom]]), a [ɺ] je lateralan, poput glasa /l/. [[hrvatski jezik|Hrvatski]] glas /r/, za razliku od toga, u [[standardni jezik|standardnom jeziku]] spada u drhtajne glasove (trill). Glas /n/ se izgovara kao /m/ ispred dvousnenih suglasnika /b/, /p/ i /m/, a ispred /k/, /g/ i /n/ se izgovara [ŋ] te postaje velarni nazal.
Glasovi /y/ i /w/ izgovaraju se slično [[engleski jezik|engleskim]] varijantama, kao u riječima ''you'' odnosno ''we''. U modernom japanskom iza njih ne mogu slijediti samoglasnici /i/ i /e/.
Ostali glasovi bliski su hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu.
Važno je napomenuti kako se, i u govoru i pismu, japanski [[fonologija|fonološki]] sustav temelji na slogovnom izgovoru, pa se glasovi izgovaraju i ponekad modificiraju ovisno o suglasniku koji slijedi samoglasnik. Tako red slogova koji počinju s /t/ ima iznimku kad nakon njega slijedi glas /i/, pa postaje /chi/ (pisano [[romadzi|romađijem]]), te je isti slučaj sa /s/ gdje dobivamo /shi/. Druga iznimka je [[samoglasnik]] /u/ koji modificira t-red gdje taj slog glasi /tsu/ izgovara se [cu]. Ta pojava naziva se [[alofon]]ijom.
== Gramatika ==
Osnovna značajka japanske gramatike je "subjekt – objekt – predikat" struktura rečenica, za razliku od većine [[indoevropski jezici|indoeuropskih jezika]] koji imaju strukturu "subjekt – predikat – objekt". Osim toga postoje samo dva osnovna glagolska vremena, prošlost i sadašnjost (koja se ponekad naziva i "ne-prošlost", zbog činjenice da se upotrebljava i za izražavanje budućnosti). Imenice nemaju spola niti broja. Pravila za konjugaciju glagola i pridjeva su relativno jednostavna i skoro uopće nemaju iznimki, a deklinacije imenica ne postoje.
Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi pri učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome da li govorite s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, koriste se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo'').
Japanski spada u [[aglutinativni jezik|aglutinativne jezike]], što znači da gramatički nastavci slijede jedan iza drugog nakon osnove, gdje svaki od njih izražava pojedinačno značenje. Na primjer, poseban nastavak za željni oblik, negaciju i prošlost "sljepljuju" se na osnovni glagolski oblik, kao u 帰りたくなかった (''nisam/nije se želio/la vratiti'').
Nepostojanje [[rod (gramatika)|roda]] i [[broj (vrsta riječi)|broja]] uzrokuje [[viseznacnost|višeznačnost]] iskaza ako ga gledamo izvan konteksta. Ipak, [[padež]] ili točnije uloga riječi obilježava se ''gramatičkim česticama''. Razlikujemo '''wa''' koji označava temu, kao na primjer u わたし'''は'''がくせいです (Watashi '''wa''' gakusei desu, ''Ja sam učenik'', doslovno ''U vezi mene, učenik jest''), gdje označava da je ''ja'' tema rečenice. To znači da u idućoj rečenici možemo reći ペット'''が'''あります (Petto '''ga''' imasu, ''Imam kućnog ljubimca'', doslovno ''Ljubimac postoji'') i bit će jasno da može biti riječ samo o govorniku jer se tema nije promijenila. Za razliku od ''wa'', '''ga''' okvirno odgovara padežu [[nominativ]]a te često označava subjekt rečenice, ali ne mora i temu razgovora, osobito ako mu je ''wa'' prethodio u tekstu ili govoru.
Još neke učestale gramatičke čestice su: '''wo''' (izgovara se /o/, riječ koja joj prethodi najčešće je objekt rečenice, odnosno ova čestica najbliža je funkciji [[akuzativ]]a), '''ni''' (blizak [[dativ]]u i [[lokativ]]u), '''no''' (izražava posvojnost, blizak [[genitiv]]u) te '''he'''(izgovara se /e/, naznačuje smjer kretanja ili slanja).
Sve ove čestice označavaju riječ koja im prethodi.
Iako se ne mijenjaju kao u [[fleksija|fleksijski]] bogatim [[jezik|jezicima]], i [[imenica|imenice]] u japanskom podložne su promjenama. Tu je riječ o [[derivacija|derivacijskoj]] promjeni, jer dodavanjem različitih [[afiks|afikasa]] ([[prefiks]]a i [[sufiks]]a) mijenjamo značenje riječi. Na primjer, お金 (''okane'', novac) ili お茶(''ocha'', čaj), sasvim su prihvatljivi bez početnog ''o-'', ali dodavanje tog prefiksa ima socijalnu funkciju - izražava više poštovanja i prihvatljivije je da ih rabe osobe ženskog roda. S druge strane, sufiksi poput ~たち (''tachi'') ili ~的 (''teki'') mogu se dodati određenim [[imenica]]ma da specifično istaknu [[množina|množinu]], odnosno učine imenicu opisnim [[pridjev]]om (kao skupina pridjeva koja u hrvatskom jeziku završava na -an: moderan, renesansan itd..).
U japanskom postoje dvije vrste [[pridjev]]a. Jedna od njih se upotrebljava slično [[imenica]]ma (''-na pridjevi''), te im je bliska po gramatičkim pravilima. Oblik im je raznolik, a kad se upotrebljavaju prije imenice završavaju na ''-na''. Druga je sličnija [[glagol]]ima (''-i pridjevi'') te podložna svim gramatičkim nastavcima koji mogu uslijediti nakog glagoskih osnova. Svi završavaju na ''-i'' u neobilježenom obliku.
Japanski [[glagol]]i se po japanskoj klasifikaciji dijele u pet skupina, to većina [[gramatika]] pisanih za učenike kojima japanski nije [[materinji jezik|materinski jezik]] upotrebljava osnovnu podjelu na dvije skupine. To su ''-u glagoli'' i ''-ru glagoli''. Razlikuju se po promjenama koje se događaju na glagolskoj osnovi kod tvorbe nekih glagolskih oblika i po nastavcima koji im se dodaju u nekim oblicima.
Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi u učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome razgovarate li s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, upotrebljavaju se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo'').
== Povezano ==
* [[Klasični japanski jezik]]
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Bloch, Bernard (1946). Studies in colloquial Japanese I: Inflection. ''Journal of the American Oriental Society'', ''66'', pp. 97–130.
* Bloch, Bernard (1946). Studies in colloquial Japanese II: Syntax. ''Language'', ''22'', pp. 200–248.
* Chafe, William L. (1976). Giveness, contrastiveness, definiteness, subjects, topics, and point of view. In C. Li (Ed.), ''Subject and topic'' (pp. 25–56). New York: Academic Press. {{ISBN|0-12-447350-4}}.
* Dalby, Andrew. (2004). [http://www.credoreference.com/entry/dictlang/japanese "Japanese,"]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in ''Dictionary of Languages: the Definitive Reference to More than 400 Languages.'' New York: [[Columbia University Press]]. 10- {{ISBN|0-231-11568-7}}/13-. {{ISBN|978-0-231-11568-1}}.; 10- {{ISBN|0-231-11569-5}}/13-. {{ISBN|978-0-231-11569-8}}.; [http://www.worldcat.org/title/dictionary-of-languages-the-definitive-reference-to-more-than-400-languages/oclc/474656178 OCLC 474656178]
* {{Cite book |ref= harv|last= Frellesvig|first= Bjarke|authorlink= |title= A history of the Japanese language|year= 2010|url= |publisher= [[Cambridge University Press]]|location= Cambridge|isbn=978-0-521-65320-6}}
* {{Cite book|ref= harv|last= Kuno|first= Susumu|authorlink= |title= The structure of the Japanese language|year= 1973|url= https://archive.org/details/structureofjapan0000kuno|publisher= [[MIT Press]]|location= Cambridge, MA|isbn= 0-262-11049-0}}
* Kuno, Susumu. (1976). "Subject, theme, and the speaker's empathy: A re-examination of relativization phenomena," in Charles N. Li (Ed.), ''Subject and topic'' (pp. 417–444). New York: Academic Press. {{ISBN|0-12-447350-4}}.
* {{Cite book|ref= harv|last= Martin|first= Samuel E.|authorlink= |title= A reference grammar of Japanese|year= 1975|url= https://archive.org/details/referencegrammar0000mart|publisher= [[Yale University Press]]|location= New Haven|isbn= 0-300-01813-4}}
* McClain, Yoko Matsuoka. (1981). ''Handbook of modern Japanese grammar:'' {{lang|ja|口語日本文法便覧}} [''Kōgo Nihon bumpō'']. Tokyo: Hokuseido Press. {{ISBN|4-590-00570-0}}; {{ISBN|0-89346-149-0}}.
* Miller, Roy (1967). ''The Japanese language''. Chicago: [[University of Chicago Press]].
* {{Cite book |ref= harv|last= Miller|first= Roy|authorlink= |title= Origins of the Japanese language: Lectures in Japan during the academic year, 1977–78|year= 1980|url= |publisher= [[University of Washington Press]]|location= Seattle| isbn = 0-295-95766-2}}
* Mizutani, Osamu; & Mizutani, Nobuko (1987). ''How to be polite in Japanese:'' {{lang|ja|日本語の敬語}} [''Nihongo no keigo'']. Tokyo: The Japan Times. {{ISBN|4-7890-0338-8}}.
* {{Cite book |ref=harv |last=Shibatani |first=Masayoshi |chapter=Japanese |editor-last=Comrie |editor-first=B. |title=The major languages of east and south-east Asia |url=https://archive.org/details/majorlanguagesof0000unse |publisher=[[Routledge]] |location=London |year=1990 |isbn=0-415-04739-0 }}
* {{Cite book|ref= harv|last= Shibatani|first= Masayoshi|authorlink= |title= The languages of Japan|year= 1990|url= https://archive.org/details/languagesofjapan0000shib|publisher= [[Cambridge University Press]]|location= Cambridge|isbn= 0-521-36070-6 (hbk); {{ISBN|0-521-36918-5}} (pbk)}}
* Shibamoto, Janet S. (1985). ''Japanese women's language''. New York: Academic Press. {{ISBN|0-12-640030-X}}. Graduate Level
* {{Cite book |ref= harv|last=Tsujimura|first=Natsuko|title = An introduction to Japanese linguistics | publisher = Blackwell Publishers |location = Cambridge, MA|year=1996 | isbn = 0-631-19855-5 (hbk); {{ISBN|0-631-19856-3}} (pbk)}}
* Tsujimura, Natsuko (Ed.) (1999). ''The handbook of Japanese linguistics''. Malden, MA: Blackwell Publishers. {{ISBN|0-631-20504-7}}. Readings/Anthologies
* {{cite book
|ref = harv
|last = Vovin
|first = Alexander
|authorlink =
|title = Korea-Japonica: A Re-Evaluation of a Common Genetic Origin
|url = http://books.google.com/books?id=um8O1bp-86EC
|year = 2010
|publisher = University of Hawaii Press
|isbn = 978-0-8248-3278-0
}}
* {{cite book
|url=http://books.google.com/?id=6SkYAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false
|title=A text-book of colloquial Japanese
|volume=
|year=1907
|author=Rudolf Lange
|editor=Christopher Noss
|publisher=Methodist publishing house
|edition=revised English
|location=TOKYO
|isbn=
|quote=
|page=588
|date=
|accessdate=1 March 2012
}}(All rights reserved, copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from the New York Public Library) (Digitized Apr 2, 2008)
* {{cite book
|url=http://books.google.com/?id=Q2suAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false
|title=A text-book of colloquial Japanese
|volume=
|year=1907
|author=Rudolf Lange
|editor=Christopher Noss
|publisher=Methodist publishing house
|edition=revised English
|location=TOKYO
|isbn=
|quote=
|page=588
|date=
|accessdate=1 March 2012
}}(All rights reserved; copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from Harvard University) (Digitized Oct 10, 2008)
* {{cite book
|url=http://books.google.com/?id=BmwwAQAAMAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false
|title=A Text-book of Colloquial Japanese
|volume=
|year=1903
|author=Rudolf Lange, Christopher Noss
|editor=
|publisher=Methodist Publishing House
|edition=English
|location=The Kaneko Press, North Japan College, Sendai
|isbn=
|quote=
|page=573
|date=
|accessdate=1 March 2012
}}(Tokyo Methodist Publishing House 1903)
* {{cite book
|url=http://books.google.com/?id=PhVCAAAAIAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false
|title=A text-book of colloquial Japanese: based on the Lehrbuch der japanischen umgangssprache by Dr. Rudolf Lange
|volume=
|year=1903
|author=Rudolf Lange
|editor=Christopher Noss
|publisher=Methodist publishing house
|edition=revised English
|location=TOKYO
|isbn=
|quote=
|page=588
|date=
|accessdate=1 March 2012
}}(All rights reserved; copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from the University of California) (Digitized Oct 10, 2007)
* Shibatani, Masayoshi. (1990). ''The languages of Japan''. Cambridge: [[Cambridge University Press]]<!-- p 94 -->
* {{cite web|url=http://web.mit.edu/jpnet/articles/JapaneseLanguage.html|title=Japanese Language|publisher=MIT|accessdate=2009-05-13}}
* {{lang|ja|大野晋 日本語の起源}} (''Ōno Susumu: Nihongo no kigen'' = Die Entstehung der Japanischen Sprache), Tokyo 1957.
* Association for Japanese-Language Teaching: ''Japanisch im Sauseschritt 1'' Universitätsausgabe mit Kana und Kanji. Doitsu Center Ltd., Tokyo 2002, {{ISBN|4-9900384-5-2}}. (offiziell an den deutschen Volkshochschulen verwendetes Lehrbuch)
* Jonathan Bunt: ''The Oxford Japanese Grammar and Verbs''. 2003, {{ISBN|0-19-860382-7}}.
* Detlef Foljanty, Hiroomi Fukuzawa: ''Japanisch intensiv.'' 3 Bände. 1998, {{ISBN|978-3-87548-137-2}}.
* Bruno Lewin: ''Abriß der japanischen Grammatik auf der Grundlage der klassischen Schriftsprache''. Harrassowitz, Wiesbaden 1959.
* Christine Liew: Japan 2.0 - Eine Lesetour durch Social Media und andere Welten. [[Buske]], 2012. {{ISBN|978-3-87548-625-4}}
* Roy Andrew Miller: ''Die japanische Sprache.'' iudicium, München, {{ISBN|3-89129-484-0}}. (aktuelle Auflage 2000)
* Keiichiro Okutsu / Akio Tanaka: ''Japanisch. Eine Einführug in Grammtik und Wortschatz'', Julius Groos Verlag Tübingen 2013. {{ISBN|978-3-87276-883-4}}.
* Jens Rickmeyer: 'Japanische Morphosyntax''. Groos, Heidelberg, {{ISBN|3-87276-718-6}}. (Auflage 1995)
* Eriko Sato: ''Japanese Demystified'', 2008, {{ISBN|978-0-13-135838-6}}. (gute Einführung in die japanische Sprache und Schrift für Anfänger)
* Barbara E. Riley: ''Aspects of the Genetic Relationship of the Korean and Japanese Languages''. Ph. D. Thesis, University of Hawaii, 2003.
* Christopher I. Beckwith: ''Koguryo – The Language of Japan's Continental Relatives''. 2. Aufl. Brill, Leiden u. Boston 2007.
* Paul K. Benedict: ''Japanese – Austro-Tai''. Karoma, Ann Arbor 1990.
* Shichiro Murayama: ''The Malayo-Polynesian component in the Japanese language''. ''Journal of Japanese Studies''. Bd. 2/2, 1976, S. 413–436.
* Alexander Vovin: ''Is Japanese related to Austronesian?'' ''Oceanic Linguistics''. Bd. 33/2, 1994, S. 368–390.
* {{cite book|author =Сыромятников Н. А. |title =Древнеяпонский язык |publisher =|location = М. |year =1972}}
* {{cite book|author =Алпатов В. М.|title =Япония: язык и общество|publisher =Муравей|location =M.|year =2003|url =http://shounen.ru/nihon/lang-soc.shtml}}
* [http://dlib.rsl.ru/viewer/01003711395#?page=388 Язык] // В стране восходящего солнца : Очерки и заметки о Японии / [Соч.] Григория де-Воллана. — 2-е испр. и доп. изд. — Санкт-Петербург ; Москва : т-во М. О. Вольф, 1906 (Санкт-Петербург). — [4], 566, V с. : фронт. (портр.), ил.; 22.
* {{cite book
|title = Японский язык для чайников, 2-е издание
|оригинал = Japanese For Dummies, 2nd Edition
|author = Эрико Сато
|страниц = 384
|isbn = 978-5-8459-1880-2
|year = 2013
|location = М.
|publisher = Диалектика»
}}
* {{cite book
|title = Разговорный японский для чайников
|оригинал =
|author = Эрико Сато
|pages =
|isbn = 978-5-8459-1884-0
|year = 2014
|location = М.
|publisher = Диалектика»
}}
* {{cite book |author =Лаврентьев Б. П.|title =Самоучитель японского языка|publisher =|location = М. |year =1992}}
* {{cite book |author =Akamatsu, Tsutomu.|title =Japanese phonology: A functional approach|publisher =LINCOM EUROPA|location =München|year =2000|isbn =3-89586-544-3}}
* {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И.|title =Японско-русский словарь иероглифов|publisher =|location = M. |year =1977}}
* {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И., Цын М. С.|title =Учебник научно-технического перевода. Японский язык|publisher =|location = М.|year =1979}}
* {{cite journal |author =Bloch, Bernard.|title =Studies in colloquial Japanese IV: Phonemics|edition =Language|volume=26|pages=86—125|location =|year =1950|}}
* 新日本語の基礎. Association for Overseas Technical Scholarship (AOTS)
* {{cite web|url=http://www.alsintl.com/languages/Japanese.shtml|title=Материалы по японскому языку|lang=en|archiveurl=https://www.webcitation.org/68j5rJA7C?url=http://www.alsintl.com/resources/languages/Japanese/|archivedate=2012-06-27|access-date=2015-04-30|deadurl=yes}}
* {{cite web|url=http://www.aikidoka.ru/japan_pism/page/17|title=Материалы по японской письменности|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/617o6w549?url=http://www.aikidoka.ru/japan_pism/page/17|archivedate=2011-08-22|access-date=2015-04-30|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://japan.msun.ru/japan/ucheba/safina_4.html|title=Материалы по фонетике и грамматике японского языка|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/617o8Vkhm?url=http://japan.msun.ru/japan/ucheba/safina_4.html|archivedate=2011-08-22|access-date=2015-04-30|deadurl=yes}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{interwiki|code=ja}}
{{Commonscat|Japanese language}}
{{refbegin|2}}
* [http://www.aplo-elearning.com/course/category.php?id=15 Japanski jezik za početnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060212063727/http://www.aplo-elearning.com/course/category.php?id=15 |date=2006-02-12 }} na APLO Learning Center
* [http://brng.jp/50renshuu.pdf Kana tetradь ili papka (PDF)]
* [http://www.shotokai.com.br/akser-curso-de-japones.html AKSER Brasil - Japanski jezik - Let´s Learn Japanese in Videos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090202181422/http://www.shotokai.com.br/akser-curso-de-japones.html |date=2009-02-02 }}
* [http://www.ninjal.ac.jp/english/ National Institute for Japanese Language and Linguistics]
* [http://www.worldmentoringacademy.com/index.php?ctg=lesson_info&courses_ID=229#118 Foreign Service Institute Japanese course, audio, assignments, G+ hangouts and media sources ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140917084558/http://worldmentoringacademy.com/index.php?ctg=lesson_info&courses_ID=229#118 |date=2014-09-17 }}
* [http://tangorin.com/handbook/ Japanese Language Student's Handbook]
* [http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=JPN Ethnologue (14th)]
* [http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=jpn Ethnologue (15th)]
* [http://brng.jp/50renshuu.pdf Japanski jezik - abeceda (PDF)]
* {{dmoz|World/Deutsch/Wissenschaft/Geisteswissenschaften/Linguistik/Sprachen/Nat%c3%bcrliche_Sprachen/Isolierte_Sprachen/Japanisch/|Japanisch}}
* [http://www.ruhr-uni-bochum.de/sulj/pdf/JR1989JaAL.pdf Jens Rickmeyer, Japanisch und der altaische Sprachtyp – eine Synopsis struktureller Entsprechungen] (PDF; 553 kB)
* [http://www.phil.muni.cz/linguistica/art/blazek/bla-004.pdf Vaclav Blazek, Current Progress in Altaic Etymology] (PDF, englisch; 568 kB)
* [http://www.erin.ne.jp/ Umfangreicher Online-Einführungskurs in die Japanische Sprache]
* [http://www.warodai.ru/lookup/ Русско-японский, японско-русский словарь онлайн] Электронная версия Большого японско-русского словаря под редакцией академика Н. И. Конрада.
* [http://www.yakuru.net Русско-японский, японско-русский словарь онлайн Yakuru]
* [http://www.nihongo.aikidoka.ru/ Минна но Нихонго] Уроки японского языка + Японско-русский и русско-японский словарь онлайн
* [http://www.yynihongo.jp/ YYNIHONGO.JP]
* [http://www.susi.ru/yarxi/ ЯРКСИ — японско-русский словарь иероглифов]
* [http://www.yarp-online.ru/ ЯРП — машинный онлайновый японско-русский переводчик] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701105733/http://www.yarp-online.ru/ |date=2014-07-01 }}
* [http://czudovo.info/lan.php?ln=jp Японско-русский и русско-японский словарь (кандзи, кана и киридзи)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513145431/http://czudovo.info/lan.php?ln=jp |date=2012-05-13 }}
* [http://japanese.clan.su/ Лексика по экономической тематике]
* [http://www.yakusu.ru/ Японско-русский и русской-японский он-лайн словарь:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120115024553/http://yakusu.ru/ |date=2012-01-15 }} + программа подстрочного перевода.
* [http://yakusite.ru/ Японско-русские словари и глоссарии Yakusite.ru:] + онлайн словари
* [http://acm.appmat.ru/cgi-bin/ejlookup EJLookup, Японский словарь онлайн] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210212556/http://acm.appmat.ru/cgi-bin/ejlookup |date=2013-02-10 }}
* [http://www.InternetPolyglot.com/lessons-ru-ja Русско-японские уроки на Интернет Полиглоте] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160317140652/http://www.internetpolyglot.com/lessons-ru-ja |date=2016-03-17 }}
* [http://www.nhk.or.jp/lesson/russian/index.html Уроки японского языка с NHK World]
* [http://brng.jp/50renshuu.pdf Кана Copybook (PDF)]
* [http://www.bolden.ru/ Японский язык:] — Технический аспект.
* [http://www.mikuru.ru/lessons/anime/sen/about Японский язык по аниме:] — Уроки японского языка по аниме, с грамматическими комментариями.
* [http://www.lexilogos.com/clavier/kanji.htm# Запись японских иероглифов]
* [http://japan.lvoff.com/%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85-%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%B9/ Словарь грамматических конструкций Японского языка] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121208141514/http://japan.lvoff.com/%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85-%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%B9/ |date=2012-12-08 }}
* {{cite web
|url = http://honyaku-subs.ru/files/121-japanese-audiolessons.html
|title = Японский язык — аудиоуроки
|lang = ru
|accessdate = 21.11.2010
|description = Лекции 1 (10:20 — 53:07, 1:02:15 — 1:22:21) культурного центра «Сибирь-Хоккайдо» для начинающих
|archiveurl = https://www.webcitation.org/617o5PcqF?url=http://honyaku-subs.ru/files/121-japanese-audiolessons.html
|archivedate = 2011-08-22
|deadurl = yes
}}
* [http://www.jpcat.ru/sites.html Подборка полезных ссылок для японистов] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606024841/http://www.jpcat.ru/sites.html |date=2013-06-06 }}
{{refend}}
{{Jezičke porodice}}
[[Kategorija:Japanski jezik| ]]
[[Kategorija:Jezici Japana| ]]
[[Kategorija:Altajski jezici]]
ih08em89l285sz62ii01vwmjb5kpezt
Južnoafrička Republika
0
5558
42686813
42675385
2026-09-12T02:56:16Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686813
wikitext
text/x-wiki
{{preusmjerava|Južna Afrika|regiju|Južna Afrika (regija)}}
{{Infokutija zemlja
|konvencionalno_dugo_ime = Republika Južna Afrika
|domaće_ime ={{Collapsible list|framestyle=text-align:center;|liststyle=font-size:85%;|title=11 službenih naziva
| Republic of South Afrika ([[Engleski jezik|engleski]])
| Republiek van Suid-Afrika ([[afrikaans]])
| IRiphabliki yeSewula Afrika ([[Južni Ndebele jezik|j. ndebele]])
| IRiphabliki yaseMzantsi Afrika ([[Xhosa jezik|xhosa]])|IRiphabliki yaseNingizimu Afrika ([[Zulu jezik|zulu]])|IRiphabhulikhi yeNingizimu Afrika ([[Swazi jezik|swazi]])
| Rephaboliki ya Afrika-Borwa ([[Sjeverni Sotho jezik|s. sotho]])
| Rephaboliki ya Afrika Borwa ([[Južni Sotho jezik|j. sotho]])
| Rephaboliki ya Aforika Borwa ([[Tswana jezik|tswana]])
| Riphabliki ra Afrika Dzonga ([[Tsonga jezik|tsonga]])
| Riphabu{{Unicode|ḽ}}iki ya Afurika Tshipembe ([[Venda jezik|venda]])
}}
|etničke_grupe = 79,5% [[Negroidi|crnci]] <br />9.2% [[Bijeli Južnoafrikanci|bijelci]] <br />8,9% [[Južnoafrički Mulati|Obojeni]] <br />2,5% [[Azijati Južne Afrike|Azijati]]
|ime_genitiv = Južne Afrike
|slika_zastave = Flag of South Africa.svg
|slika_grba = Coat_of_arms_of_South_Africa.png
|tip_simbola = Grb
|slika_karte = LocationSouthAfrica.svg
|državno_geslo = ''!ke e: {{IPA|ǀ}}xarra {{IPA|ǁ}}ke''{{spaces|2}}<small>([[ǀXam jezik|ǀXam]])<br />“Jedinstvo u različitosti” (doslovno “Različiti narodi, ujedinite se”)</small>
|državna_himna = [[Državna himna Južne Afrike]]
|službeni_jezici = [[Afrikaans]]<br />[[Engleski jezik|engleski]]<br />[[Južni Ndebele jezik|Južni Ndebele]]<br />[[Sjeverni Sotho jezik|Sjeverni Sotho]]<br />[[Sotho jezik|Južni Sotho]]<br />[[Swati jezik|Swazi]]<br />[[Tsonga jezik|Tsonga]]<br />[[Tswana jezik|Tswana]]<br />[[Venda jezik|Venda]]<br />[[Xhosa jezik|Xhosa]]<br />[[Zulu jezik|Zulu]]
|demonim = Južnoafrikanci
|glavni_grad = [[Pretoria]] (izvršna vlast)<br />[[Bloemfontein]] (sudska vlast)<br />[[Kaapstad]] (zakonodavna vlast)
|najveći_grad = [[Johannesburg]]<small> (2006) <ref>[http://www.citypopulation.de/World.html Principal Agglomerations of the World<!-- bot-generated title -->] at www.citypopulation.de</ref></small>
|tip_vlade = [[Ustavna demokracija]]
|vođa_titula1 = [[Predsjednik Južne Afrike|Predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Cyril Ramaphosa]]
|vođa_titula2 = [[Zamjenik predsjednika Južne Afrike|Potpredsjednik]]
|vođa_ime2 =
|vođa_titula3 = [[Predsjedatelj Nacionalnog savjeta provincija|Predsjednik NCOP]]
|vođa_ime3 = [[M. J. Mahlangu]]
|vođa_titula4 = [[Predsjednik Južnoafričke nacionalne skupštine|Predsjednik Nacionalne skupštine]]
|vođa_ime4 = [[Max Sisulu]]
|vođa_titula5 = [[Vrhovni sudac Južne Afrike|Vrhovni sudac]]
|vođa_ime5 = [[Pius Langa]]
|vođa_titula6 =
|vođa_ime6 =
|suverenitet_tip = [[nezavisnost]]
|suverenitet_napomena = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|uspostava_događaj1 = [[Unija Južne Afrike|Unija]]
|uspostava_datum1 = 31. maj 1910.
|uspostava_događaj2 = [[Westminsterski statut 1931|Westminsterski statut]]
|uspostava_datum2 = 11. decembar 1931.
|uspostava_događaj3 = [[Južnoafrički referendum 1960|Republika]]
|upostava_datum3 = 31. maj 1961.
|površina_rang = 25<sup>.</sup>
|površina_magnituda = 1 E12
|površina_km2 = 1,221.037
|površina_sq_mi = 471.443 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|postotak_voda = zanemarivo
|stanovništvo_proc = 47,900.000<ref name="statssa-midyear2007">{{cite web|url = http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P03022007/html/P03022007.html|title = Mid-year population estimates, South Africa: 2007|publisher = Statistics South Africa|date = 2007 -07-03|accessdate = 07. 07. 2008.|pages = pp. 3}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
|stanovništvo_proc_godina = 2008
|stanovništvo_proc_rang = 25<sup>.</sup>
|stanovništvo_popis = 44,819.778<ref>{{cite web|url = http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|title = Census 2001 at a glance|publisher = Statistics South Africa|date = |accessdate = 07. 07. 2008.|archive-date = 2005-12-12|archive-url = https://web.archive.org/web/20051212080936/http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|dead-url = yes}}</ref>
|stanovništvo_popis_godina = 2001
|stanovništvo_popis_km2 = 39
|stanovništvo_gustina<!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|stanovništvo_gustina_rang = 170<sup>.</sup>
|GDP_PPP_godina = 2008
|GDP_PPP = 492.684 mrld. $<ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=199&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=53&pr.y=2 |title=South Africa|publisher=International Monetary Fund|accessdate = 22. 04. 2009.}}</ref>
|GDP_PPP_rang =
|GDP_PPP_per_capita = 10.119 $<ref name=imf2/>
|GDP_PPP_per_capita_rang =
|GDP_nominal_godina = 2008
|GDP_nominal = 277.188 mrld. $<ref name=imf2/>
|GDP_nominal_rang =
|GDP_nominal_per_capita = 5.693 $<ref name=imf2/>
|GDP_nominal_per_capita_rang =
|Gini = 63,1
|Gini_godina = 2009
|Gini_kategorija =
|fusnote =
|HDI_godina = 2014
|HDI = 0.666 {{increase}}
|HDI_rang = 116<sup>.</sup>
|HDI_kategorija =
|valuta = [[Južnoafrički rand|Rand]]
|valuta_kod = ZAR
|zemlja_kod = RSA
|vremenska_zona = [[SAST]]
|utc_nadom = +2
|vozi_na = lijeva
|cctld = [[.za]]
|calling_code = [[+27]]
}}
'''Južnoafrička Republika''' (skraćeno '''JAR'''), službeno '''Republika Južna Afrika''' (kraće '''Južna Afrika'''), je republika na jugu [[Afrika|Afrike]]. Nalazi se na južnoj ivici Afrike i graniči se sa [[Namibija|Namibijom]], [[Bocvana|Botswanom]], [[Zimbabve|Zimbabwe]]om, [[Mozambik]]om i [[Svazilend|Swazijem]]. Mala država [[Lesoto|Lesotho]] je u potpunosti obuhvaćena južnoafričkom teritorijom. Površina Južne Afrike iznosi 1.221.000 -{km}-². Po površini Južnoafrička Republika je 25. država u svetu, a 9. na kontinentu. Po proceni iz 2009. Južnoafrička Republika je imala 49.320.000 stanovnika.<ref name=statssa-midyear2009>{{cite paper|url=http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P03022009/html/P03022009.html|title=Mid-year population estimates|version=2009|format=.html|publisher=Stats SA|author=Statistics South Africa|date=2009|accessdate=09. 01. 2009.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Glavni gradovi Južnoafričke Republike su [[Pretoria]] (izvršni), [[Bloemfontein]] (sudski) i [[Kaapstad]] (zakonodavni), dok je najveći grad [[Johannesburg]].
Najstariji stanovnici Južne Afrike su plemena [[Hotentoti|Khoikhoi]] i [[Bušmani|San]]. [[Bantu]] narodi su se doselili oko 1000. godine. Godine 1652. [[Nizozemci|Holanđani]] su osnovali koloniju na [[Rt dobre nade|Rtu Dobre Nade]]. Godine 1795. [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] vojska osvojila je Rt Dobre Nade. Holandsko ([[buri|bursko]]) stanovništvo je 1830. godine se kolektivno iselilo na sever i osnovalo [[Burske republike]] koje će Britanci anektirati 1902. godine posle [[Drugi burski rat|Drugog burskog rata]]. Britanske kolonije će se [[1910]]. godine ujediniti [[Južnoafrička Unija|Južnoafričku Uniju]], koja će steći nezavisnost i istupiti iz [[Komonvelt nacija|Commonwealtha]] [[1961]]. godine. Tokom 20. veka glavni problem Južne Afrike je bilo pitanje premoći belog stanovništva nad crnačkom većinom. Politika [[apartheid]]a je zvanično uvedena 1948. Posle godina međunarodnog pritiska i unutrašnjeg nezadovoljstva, apartheid je ukinut 1990. godine. Na izborima 1994. [[Nelson Mandela]] je izabran za prvog crnog predsednika države.
Južnoafrička Republika je jedan od osnivača [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i [[Afrička unija|Afričke unije]]. Privreda Južne Afrike je najsnažnija na afričkom kontinentu sa modernom infrastrukturom. Glavni proizvodi Južnoafričke republike su [[zlato]] i [[dijamant]]i.
== Historija ==
{{Glavni|Istorija Južnoafričke Republike}}
=== Praistorija ===
[[Datoteka:San Painting, Ukalamba Drakensberge 1.JPG|thumb|200px|Pećinski crteži naroda [[Bušmani|San]] u planinama [[Drakensberg]].]]
U Južnoafričkoj Republici se nalaze neka od najstarijih [[arheologija|arheoloških]] nalazišta u svetu.<ref>{{cite book|last=Wymer|first=John|author2=Singer, R|year=1982|title=The Middle Stone Age at Klasies River Mouth in South Africa|url=https://archive.org/details/middlestoneageat0000sing|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|isbn=0226761037}}</ref><ref>{{cite web|title=Guide to Klasies River|page=11|year=2001|url=http://academic.sun.ac.za/archaeology/KRguide2001.PDF|author=Deacon, HJ|publisher=Stellenbosch University|accessdate = 05. 09. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://whc.unesco.org/en/list/915|title=Fossil Hominid Sites of Sterkfontein, Swartkrans, Kromdraai, and Environs }}</ref> Brojni [[fosil]]ni ostaci u pećinama [[Sterkfontein]], [[Kromdraai]] i [[Makapansgat]] nagoveštavaju da su [[australopitekus]]i ovde živeli pre oko 3 miliona godina.<ref>{{cite web|url=http://www.yale.edu/ynhti/curriculum/units/1979/6/79.06.02.x.html|title=Hominid Evolution|publisher=Yale-New Haven Teachers Institute|author=Stephen P. Broker|accessdate = 19. 06. 2008.}}</ref> Njih su smenile brojne vrste iz reda ''-{[[Homo]]}-'', kao što su ''-{[[Homo habilis]]}-'', ''-{[[Homo erectus]]}-'' i moderni ljudi ''-{[[Čovjek|Homo sapiens]]}-''.
Naselja [[Bantu]] plemena, koja su koristila [[željezo|željezno]] oruđe i bavila se [[zemljoradnja|zemljoradnjom]] i [[stočarstvo]]m su do 4. ili 5. veka nove ere postojala južno od reke [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]]. Oni su raselili, pokorili i asimilirali domorodačka [[Khoisanci|khoisanska]] plemena. Bantu plemena su se polako selila na jug. Veruje se da najstariji željezni predmeti u modernoj provinciji [[KwaZulu-Natal]] potiču iz perioda oko 1050. godine. Najjužnija grupa je bilo [[pleme]] [[Xhosa]], čiji jezik je primio izvesne lingvističke crte iz jezika khoisanskih plemena. Xhose su stigle do [[Velika riblja rijeka|Velike riblje rijeke]] u današnjoj pokrajini [[Istočni Kaap]]. Tokom svojih seoba, ovaj narod na stepenu razvoja željeznog doba je raselio ili asimilirao prethodne zajednice lovaca i skupljača plodova.
=== Britanska ekspanzija ===
[[Datoteka:KingShaka.jpg|200px|thumb|right|[[Shaka Zulu|Shaka]], kralj Zulua]]
[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je [[1795]]. godine preuzela kontrolu nad Rtom Dobre Nade pod izgovorom da sprečava da padne pod kontrolu [[francuska revolucija|revolucionarne]] [[Francuska|Francuske]]. Pošto je već imala svoje kolonije u Australiji i Indiji, Velika Britanija je želela da koristi [[Kaapstad]] kao trgovačku stanicu na dugim putovanjima. Britanci su vratili Kaapstad Holanđanima, ali je ubrzo Holandska istočnoindijska kompanija proglasila bankrot. Godine [[1806]]. Velika Britanija je anektirala [[Kolonija Rt dobre nade|koloniju Rt Dobre Nade]]. U prve dve decenije [[19. vijek]]a pleme [[Zulu]] pod svojim vođom [[Shaka Zulu|Shakom]] je ojačalo i proširilo svoju teritoriju. Shakina pustošenja su indirektno dovela do [[Mfecane]]a (slamanja), koja je opustošila unutrašnjost zemlje početkom 1820ih. [[Matabele]], podgrupa Zulua, je stvorila još veće kraljevstvo pod kraljem [[Mzilikazi]]jem, koje je obuhvatalo velike delove [[Highveld]]a.
Nakon što su se Britanci nastanili u velikom broju u Kaapstadu i nakon što je britanska vlada [[1833]]. godine zabranila ropstvo, oko 12 000 [[Buri|Bura]] (kako se naziva belo stanovništvo holandskog porekla) je krenulo dublje ka unutrašnjosti zemlje u današnje regione [[Natal]], [[Južnoafrička Republika (Transvaal)|Transvaal]] i [[Slobodna Država Oranje|Slobodnu Državu Oranje]]. Ovi Buri su osnovali dve države: [[Južnoafrička Republika (Transvaal)|Južnoafričku Republiku - Transvaal]] (danas podeljenu na provincije [[Gauteng]], [[Limpopo]], [[Mpumalanga]] i [[Sjeverozapad (Južnoafrička republika)|Sjeverozapad]]) i Slobodnu Državu Oranje.
[[Datoteka:Isandhlwana.jpg|200px|thumb|left|[[Bitka kod Isandlwane]]]]
Otkriće [[dijamant]]a 1867. i [[zlato|zlata]] 1884. u unutrašnjosti je doprinelo ekonomskom razvoju i imigraciji, kao i podjarmljivanju domorodačkog stanovništva. Borba za kontrolu nad ovim važnim ekonomskim resursima je bila razlog za sukobe Evropljana i domorodaca, kao i između Britanaca i Bura. Burske republike su se uspešno odupirale britanskim napadima tokom [[Prvi burski rat|Prvog burskog rata]] (1880-1881) upotrebom gerilske taktike, koja je dobro odgovarala lokalnim uslovima. Ipak, Britanci su se vratili u većem broju, sa više iskustva i boljom taktikom u [[Drugi burski rat|Drugom burskom ratu]] (1899-1902), u kom su trijumfovali.
Daliorka Cakalova
=== 20. vek ===
[[Datoteka:Drapeau afs.jpg|200px|thumb|left|Zastava Južne Afrike (1928-1994)]]
Posle četiri godine pregovora i tačno osam godina posle Drugog burskog rata, 31. maja 1910. godine stvorena je [[Južnoafrička Unija]] od britanskih kolonija [[Kolonija Rt dobre nade|Rt Dobre Nade]] i [[Kolonija Natal|Natal]] i od bivših burskih republika Slobodne Države Oranje i Transvaal. Novoosnovana Južnoafrička Unija je bila dominion Velike Britanije. [[Zakon o domorodačkoj zemlji]] iz 1913. je strogo ograničio zemljišne posede crnaca; u ovom periodu oni su posedovali jedva 7% obradivog zemljišta. Količina zemlje rezervisana za domorodačke narode je kasnije marginalno uvećena.<ref>{{cite web|url=http://0-www.sahistory.org.za.innopac.up.ac.za:80/pages/chronology/thisday/1913-06-19.htm|title=Native Land Act|publisher=South African Institute of Race Relations|date=19. 06. 1913.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Južna Afrika je tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] okupirala [[Nemačka jugozapadna Afrika|Nemačku jugozapadnu Afriku]], današnju [[Namibija|Namibiju]]. Po odluci [[Liga naroda|Društva naroda]] iz 1920. godine, Južnoafrička Unija je dobila mandat da upravlja ovom bivšom nemačkom kolonijom. Posle raspuštanja Društva naroda nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], Južna Afrika je odbila da da nezavisnost Jugozapadnoj Africi.
Usvajanjem [[Westminsterski statut|Westminsterskog statuta]] 1931. Uniji je efektivno data nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Godine 1934. [[Južnoafrička partija (Unija Južne Afrike)|Južnoafrička partija]] i [[Nacionalna partija (Južna Afrika)|Nacionalna partija]] su se ujedinile u [[Ujedinjena partija (Južna Afrika)|Ujedinjenu partiju]] u cilju pomirenja Afrikanera i Engleza. Stranka se 1939. godine podelila oko pitanja učestvovanja Unije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] na strani Ujedinjenog Kraljevstva, čemu su se sledbenici afrikanerske Nacionalne partije strogo protivili. Rat je doprinio razvoju industrije, što je mnoge crnce privuklo iz ruralnih delova zemlje u gradove. Ojačale su crne sindikalne organizacije i rasno je pitanje ponovo izbilo u prvi plan. Pobeda Nacionalne stranke na izborima [[1948]]. označila je jačanje politike rasne segregacije, koja je tada dobila ime [[apartheid]]. Svi su stanovnici podeljeni u četiri grupe: belce, Bantu (crnce), obojene i azijate. Zabranjeni su brakovi između pripadnika različitih grupa, ustanovljene su odvojene obrazovne, zdravstvene i druge javne ustanove, zabranjeno je kretanje crnaca u belačkim područjima bez propusnica, stvorene su enklave za naseljavanje crnaca kojima je dana ograničena samouprava (tzv. [[bantustan]]i).
[[Datoteka:Frederik de Klerk with Nelson Mandela - World Economic Forum Annual Meeting Davos 1992.jpg|200px|thumb|left|Frederik Willem de Klerk i Nelson Mandela]]
Apartheid je uskoro izazvao snažnu reakciju crnaca. [[Afrički nacionalni kongres]] je ojačao i u šezdesetim godinama počeo je koristiti [[terorizam|terorističke]] metode, na šta je vlada zatvorila njegove vođe, među kojima je najpoznatiji bio [[Nelson Mandela]]. Sindikati su organizovali niz štrajkova za bolje uslove rada i veće plate. Južna Afrika se suočila sa međunarodnom izolacijom i odlivom kapitala. Zbog podrške Velike Britanije sankcijama prema Južnoafričkoj Uniji, ona je 31. maja 1961. proglasila republiku i istupila iz Commonwealtha, a od tada nosi naziv Južnoafrička Republika. Ipak, u situaciji [[Hladni rat|hladnoratovske]] podele zapadne vlade nisu bile spremne na uvođenje strožijih sankcija kapitalističkoj i prozapadnoj Južnoj Africi.
Godine [[1966]]. godine organizacija [[SWAPO]] je pokrenula borbu za nezavisnost Jugozapadne Afrike. Ovaj [[Južnoafrički pogranični rat|sukob]] se intezivirao nakon [[angola|angolske]] nezavisnosti, koja je pružala utočište borcima SWAPO. Tek [[1988]]. Južnoafrička Republika je pristala da omogući da Namibija ima sopstvenu upravu, prema mirovnom planu [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] na teritoriji koju obuhvata. Namibija je dobila nezavisnost [[1990]], a teritorija [[Walvis Bay]]a je vraćena Namibiji [[1994]]. godine.
Krajem 80-ih postalo je jasno da je održavanje apartheida nemoguće. Godine [[1991]]. parlament je opozvao rasne zakone i oslobođena je većina političkih zatvorenika. Dvogodišnji pregovori predsednika [[F. W. de Klerk|Frederika Willema de Klerka]] i Mandele doveli su do nacrta privremenog ustava koji je izjednačio biračko pravo svih stanovnika Južnoafričke Republike. Prvi slobodni izbori održani su u aprilu 1994, a pobedu je odneo Afrički nacionalni kongres. Mandela je izabran za predsednika.
U razdoblju od kraja apartheida Južna Afrika se suočava s brojnim problemima koji su delom rezultat nasleđa segregacije: velikom nezaposlenošću među crnim stanovništvom, jednom od najviših stopa ubistava i drugih nasilnih zločina u svetu, kao i eksplozijom infekcije virusom [[HIV]]. Ipak, zemlja je uspela da očuva političku i privrednu stabilnost.
== Geografija ==
{{main|Geografija Južnoafričke Republike}}
=== Položaj ===
[[Datoteka:South Africa extremes.jpg|thumb|right|250px|Krajnje tačke Južnoafričke Republike]]
Južnoafrička Republika je smeštena na krajnjem jugu [[Afrika|afričkog kontinenta]]. Država izlazi na dva okeana — [[Atlantik|Atlantski]] i [[Indijski ocean|Indijski]]. Proteže se pravcem zapad—istok između 16° 31’ i 33° istočne geografske dužine. Najzapadnija tačka se nalazi u pograničnom gradu [[Alexander Bay]] na ušću reke [[Oranje]], a najistočnija tačka na obali Indijskog okeana na granici s [[Mozambik]]om u blizini zaliva Kosi. Pravcem sever—jug proteže se između 22° 20’ i 34° 50’ južne geografske širine.<ref>Atlas Afrike, str. 40—41</ref> Najsevernija tačka se nalazi na desnoj obali reke [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]] na granici s [[Zimbabve|Zimbabwe]]om u blizini pograničnog zimbabweanskog grada [[Beitbridge]]a, dok se najjužnija tačka nalazi na [[Igleni rt|Iglenom rtu]], koji je ujedno i najjužnija tačka afričkog kontinenta.
Ukupna dužina granica iznosi 4.862 km.<ref name="CIAWF">{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|title=CIA - The World Fact Book — South Africa|access-date=2010-06-12|archive-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621164208/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|dead-url=yes}}</ref> Od zapada prema istoku graniči se sa [[Namibija|Namibijom]] (967 km), [[Bocvana|Botswanom]] (1.840 km), Zimbabweom (225 km), Mozambikom (491 km) i [[Svazilend|Swazijem]] (430 km).<ref name="CIAWF"/> Mala država [[Lesoto|Lesotho]] je u potpunosti okružena južnoafričkom teritorijom (909 km).<ref name="CIAWF"/>
=== Geologija ===
Geološka istorija Južnoafričke Republike je kompleksna. Na njenom se području nalaze jedne od najstarijih stena na [[Zemlja (planet)|Zemlji]], koje datiraju od pre 3,7 milijardi godina iz doba [[prekambrij]]uma.<ref name="GeolOv">[http://www.fdi.net/documents/WorldBank/databases/safrica/geoscience/minerals.htm fid.net: A Guide to the Minerals Industry of South Africa — Mineral Sector Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928105453/http://www.fdi.net/documents/WorldBank/databases/safrica/geoscience/minerals.htm |date=2011-09-28 }} {{en}}</ref><ref name="ShCa">[http://www.showcaves.com/english/za/Geology.html showcaves.com — Geology of South Africa] {{en}}</ref> [[Kraton Kapavaal|Kraton Kaapvaal]], koji obuhvata središnji i severoistočni deo zemlje je jezgro oko kojeg su se razvijale ostale geološke formacije.<ref name="GeolOv"/> Najvećim delom ga izgrađuju [[gnajs]]evi i [[granit]]oidi [[Arhaik|arhajske]] starosti, a manjim delom [[Zeleni škriljac|zeleni škriljci]]. Za nastanak struktura u tim stenama usled naglog hlađenja [[Lava|lave]] bili su potrebni drugačiji [[Zemljina atmosfera|atmosferski]] uslovi od današnjih, te nam one omogućuju rekonstrukciju sastava atmosfere od pre 3 milijarde godina.<ref name="GeolOv"/><ref name="ShCa"/> Takođe, mogu se pronaći i mafitne do ultramafitne vulkanske sekvencije stena.<ref name="ShCa"/> [[Zeleni škriljci]] sadrže velike količine [[Zlato|zlata]], [[antimon]]a, [[gvožđe (hemijski element)|gvožđa]], [[Bakar|bakra]], [[azbest]]a, [[talk]]a, [[Živa|žive]] itd, dok gnajsevi i granitoidi nisu toliko bogati mineralnim rudama, no sadrže [[korund]], [[grafit]], te zlato u tragovima.<ref name="GeolOv"/>
Trošenjem Kaapvaalskog kratona i kasnijim taloženjem sedimenata formirani su sedimenetacijski bazeni, koji su jedni od najbogatijih južnoafričkih izvora mineralnih sirovina.<ref name="GeolOv"/> Najveće zalihe zlata na svetu sadrže sedimenti Witwatersrand supergrupe, taložene pre 3,074 do 2,714 milijardi godina, a nalaze se južno od [[Johannesburg]]a.<ref name="GeolOv"/> U isto vreme su se taložili i sedimenti Pongola supergrupe, kao i Pietersburg grupe koji takođe sadrže zlato, ali u manjim količinama.<ref name="GeolOv"/>
Pre 2,6 do 2,1 milijardi godina došlo je do taloženja u transvaalskom bazenu i bazenu Zapadni Griqualand. Debele [[karbonat|karbonatne naslage]] istih građene od [[vapnenac|krečnjaka]] i dolomita sadrže [[cink]] i [[olovo]].<ref name="GeolOv"/> Intenzivna karstifikacija dolomita u području Zapadnog Griqualanda u provinciji [[Sjeverozapad (Južnoafrička Republika)|Sjeverozapad]] dovela je do formiranja [[mangan]]skih ležišta, koja zajedno s velikim ležištem mangana u Kalahariju pored grada Hotazel, čini najveće površinsko ležište mangana na Zemlji.<ref name="GeolOv"/>
[[Datoteka:Chromitite Bushveld South Africa.jpg|thumb|250px|desno|Kromiti Bushveld kompleksa]]
Na severu zemlje u dolomitskim formacijama Transvaal supergrupe pojaljuju se [[fluorit]]i.<ref name="GeolOv"/> Njih, kao i sedimente Zapadni Griqualand supergrupe prekrivaju sedimenti BIF formacije <!--Banded Iron Foramtion--> koji sadrže [[željezo|železnu rudu]].<ref name="GeolOv"/> Pre 2,05 milijardi godina došlo je do intruzije [[Bushveldski magmatski kompleks|Bushveld magmatskog kompleksa]]{{efn|To je najveća uslojena intruzija na svetu, površine 66.000 km² i debljine 9 km.<ref name="GeolOv"/>}} u sedimente Transvaal supergrupe.<ref name="GeolOv"/> Intruzija Bushveld kompleksa sadrži 70% svih svetskih ekonomski isplativih ležišta [[hrom]]a, zatim značajne količine [[Platina|platine]], kao i [[kobalt]]a, bakra i [[nikl]]a.<ref name="GeolOv"/> Takođe, to je i najveći izvor [[vanadijum]]a na svetu.<ref name="GeolOv"/> Pre 1,3 milijardi godina unutar Kaapvaalskog kratona došlo je do formiranja [[Kimberliti|kimberlitskih]] cevi koje sadrže [[dijamant]]e.<ref name="GeolOv"/><ref name="ShCa"/>
Stenoviti [[Karoo|Karoo basen]] zauzima oko dve trećine površine Južnoafričke Republike, a uglavnom je građen od fluvijalnih sedimenata, [[ugljen|uglja]], [[Škriljac|škriljca]] i [[peščar]]a.<ref name="GeolOv"/><ref name="VEG380">Velika enciklopedija geografije, str. 380—381</ref> Takođe, Karoo bazen prekrivaju i veliki izlivi baznih i kiselih lava, čije je izlijevanje prethodilo fragmentaciji [[superkontinent]]a [[Gondvana|Gondwane]] koja se dogodila krajem [[Jura|jure]] pre oko 200 miliona godina. Intenzivan magamtizam koji je pratio fragmentaciju doveo je do stvaranja velikih kimberlistskih intruzija.<ref name="GeolOv"/>
Tokom [[kreda]] i [[kenozoik]]a u nekim od novoformiranih bazena uzduž obale došlo je do taloženja [[Nafta|naftonosnih]] sedimenata, po čemu je osobito važno područje zaliva Mosel. Tanki sloj kenozojskih sedimenta se može naći i u delovima [[Sjeverni Kaap|Sjevernog Kaapa]] i [[Sjeverozapad (Južnoafrička Republika)|Severozapada]].<ref name="GeolOv"/>
=== Reljef ===
[[Datoteka:South Africa Topography.png|Fizička mapa Južnoafričke Republike|250px|thumb|desno]]
Teritorija JAR se može podeliti u tri reljefne celine. Uz obale okeana se nalazi uski pojas nizija širok 20 do 250 km koji se naziva Niski Veld (Lowveld). Niski Veld prema unutrašnjosti prelazi u venac planinskih lanaca koji se naziva Drakensberg, a koji se pruža duž cele obale. Na zapadu i jugu doseže oko 2.000 m nadmorske visine, dok na istoku u predelu [[Drakensberg]]a doseže gotovo 3.500 m. Tu se nalazi i najviši vrh zemlje — [[Njesuthi]] visok 3.408 m. Venac planinskih lanaca Drakensberg sa tri strane okružuje [[Highveld]], centralna suva visoravan većinom prekrivenu [[Pašnjak|pašnjacima]] koja se nalazi na nadmorskoj visini od 900 do 2 000 m. Dužina obalske linije iznosi 2 798 km.<ref name="CIAWF"/> Obala JAR je slabo razuđena, a jedina pogodna prirodna luka se nalazi u zalivu Saldanha severno od [[Kaapstad]]a.
=== Klima ===
Na klimu JAR utiču njen položaj u umerenom klimatskom pojasu na južnoj hemisferi, uticaj Atlantskog i Indijskog okeana koji sa tri strane okružuju njen teritorij i polje visokog pritiska u Južnom Atlantiku (tzv. anticiklon sv. Helene).<ref name="VEG380" /><ref name="KlimKlas"/> Takođe važan je uticaj morskih struja koje prolaze uz njene obale. Tako hladna [[Benguelska struja]] koja teče iz cirkumantarktičkog pojasa hladne vode ka severu duž zapadnih obala zemlje pridonosi isušivanju vazduha i smanjuje padavine, dok [[Mozambička struja]] na istočnim obalama povišava temperaturu i količinu padavina.<ref name="VEG380"/><ref name="KlimKlas"/> Važan je i uticaj reljefa, koji je najizraženiji na istoku zemlje gde je uticaj tople Mozambičke struje ograničen samo na uzak priobalni pojas. Ovde planinski lanci koji se nalaze u neposrednom zaleđu obale onemogućavaju strujanje vlažanog okeanskog vazduha prema unutrašnjosti pa zato primorje i istočne padine [[Drakensberg]]a primaju više padavina od njegovih zapadnih padina i visoravni [[Highveld]] u unutrašnjosti.<ref name="VEG380"/>
Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klimata]] JAR se nalazi na području suvih klima (tip ''B''), odnosno njenih podtipova: pustinjske (''BW'') na severozapadnom delu zemlje i stepske klime (''BS'') u centralnom delu.<ref name="KlimKlas">[http://hrcak.srce.hr/file/14773 Grupa autora (2003): ''Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje'', Geoadria, Vol. 8, No. 1, 17—37] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717175104/http://hrcak.srce.hr/file/14773 |date=2011-07-17 }} ((hr))</ref> Takođe, delovi zemlje se nalaze u području umereno tople klime (tip ''C''), odnosno njenih podtipova: sredozemne klime (''Cs'') na jugozapadu, umereno vlažne klime (''Cf'') duž jugoistočnog primorja i sinijske klime (''Cw'') u unutrašnjosti na severoistoku zemlje.<ref name="KlimKlas"/>
Najviša izmerena temperatura — 51,7°S zabeležena je [[1948]]. godine u [[Kalahari]]ju u pokrajini [[Sjeverni Kaap]] u blizini grada Uppingtona,<ref name="SAIn">[http://www.southafrica.info/about/geography/geography.htm SouthAfrica.info: Geography and Climate — South Africa's geography] {{en}}</ref> dok je u [[Sutherland]]u, u planinskom lancu Roggeveld severoistočno od [[Cape Town|Kaapstad]]a zabeležena najniža temperatura od –15°S.<ref name="VEG380"/><ref name="SAIn"/> Više od polovine Južne Afrike prima samo 200 do 600 mm padavina, a krajnji severozapad manje od 200 mm.<ref name="VEG380"/>
=== Hidrografija ===
Većina reka izvire u planinama Drakensberg i teče na istok, prema Indijskom okeanu. Ipak, najduža reka [[Oranje]], duga 1.860 km, koja takođe izvire u planinama Drakensberg, teče na zapad i uliva se u Atlantski okean. Na ovoj reci se nalazi vodopad [[Augrabies]], širok 150 m i dubok 56 m. Druga važna reka je [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]], duga oko 1 750 km, a koja je granična reka sa Botswanom i Zimbabweom i uliva se u Indijski okean, i reka [[Vaal (reka)|Vaal]], pritoka Oranjea, duga 1.251 km. Vodostaji reka značajno variraju tokom godine. Reka [[Tugela]], koja se uliva u [[Indijski ocean|Indijski okean]], poznata je po istoimenom vodopadu, visokom 948 m. To je drugi po visini [[vodopad]] na svetu.<ref>{{Cite web|url=http://www.world-waterfalls.com/waterfall.php?num=2|title=Tugela vodopad|access-date=2010-06-12|archive-date=2009-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20091113174713/http://www.world-waterfalls.com/waterfall.php?num=2|dead-url=yes}}</ref>
U cilju navodnjavanja plodnih oranica, izgrađeni su brojni irigacioni sistemi u dužini od oko 14.000 kilometara. Suša je glavna elementarna nepogoda u JAR. Malo je [[jezero|jezera]] većih razmera, a važnija su [[Chrissie (jezero)|Chrissie]], [[Sibhayi]] i druga.<ref>Enciklopedijski atlas sveta, str. 85.</ref>.
=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Fynbos.jpg|thumb|250px|Fynbos, [[florističko carstvo]] koje se nalazi samo u Južnoafričkoj Republici, kod [[Kaapstad]]a]]
Južnoafrička Republika je rangirana na šestom mestu liste od 17 država sa najvećim megadiverzitetom na svetu,<ref>{{Cite web|url=http://www.institutoaqualung.com.br/info_biodiversidade23.html|title=Biodiversity of the world by countries|access-date=2010-06-12|archive-date=2010-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20100603080422/http://www.institutoaqualung.com.br/info_biodiversidade23.html}}</ref> sa više od 20.000 različitih vrsta biljaka ili oko 10% svih poznatih vrsta biljaka na svetu. Najprisutniji biom u državi, a naročito na [[Highveld]]u, je [[savana]], kojom dominiraju različite vrsta [[trava]], nisko rastinje i razne vrsta [[akacija]]. Vegetacija postaje sve ređa kako se ide prema severozapadu zbog malih količina [[padavine|padavina]]. Nekoliko vrsta [[sukuletne biljke|sukuletnih biljaka]] koje čuvaju vodu, poput [[aloja]] i [[mlečika]], žive u žarkoj i suvoj oblasti [[Namaqualand]]. Trave i bodljikavo savansko rastinje polako prelaze u ređu žbunovitu savanu u severoistočnom delu države. U ovoj oblasti, blizu severnog kraja [[Nacionalni park Kruger|Nacionalnom parku Kruger]], raste značajan broj [[baobab]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.southafrica-travel.net/pages/e_plants.htm|title=Plants and Vegetation in South Africa}}</ref>
[[Datoteka:Swartberg.jpg|thumb|250px|left|Planine [[Swartberg]] kod grada [[Oudtshoorn]]]]
Biom [[fynbos]]a, koji obuhvata većinu oblasti i biljnih vrsta u [[Rt dobre nade|Kaapskoj oblasti]], jednoj od šest florističkih carstava, je smešten u malom regionu Zapadni Kaap i u njemu živi više od 9 000 vrsta, što ga u pogledu biljnog biodiverziteta čini jednim od najbogatijih regiona na Zemlji. Većina ovih biljaka su zimzelene biljke sa tvrdim izduženim listovima, kao što su sklerofite. Još jedan endemski rod Južnoafričke Republike je rod [[proteja]] iz reda skrivenosemenica. Postoji oko 130 različitih vrsta proteja u Južnoafričkoj Republici.
[[Datoteka:Weskus Nasionale Park.jpg|thumb|250px|Cvetno polje u [[Nacionalni park Zapadna obala|Nacionalnom parku Zapadna obala]]]]
Iako je Južnoafrička Republika bogata biljnim vrstama, samo 1% njene teritorije su šume, i to skoro isključivo u vlažnoj priobalnoj ravnici u [[KwaZulu-Natal]]u, dok se oblasti [[mangrove|mangrova]] nalaze u rečnim ušćima. Mali rezervati šuma nalaze se u pokrajinama [[Istočni Kaap]] i [[Zapadni Kaap]]. Dominiraju uvezene vrsta drveća, posebno [[eukaliptus]]i i [[Bor (biljka)|borovi]]. JAR je izgubila velike površine prirodnog staništa u poslednje četiri decenije zbog prenaseljenosti. Takođe, JAR je jedna od država najteže pogođena invazijom tuđinskih vrsta, a mnoge (npr. ''[[Acacia mearnsii]]'', ''[[Acacia saligna]]'', ''[[Hakea]]'', ''[[Lantana]]'' i ''[[Jacaranda]]'') predstavljaju pretnju domaćem biodiverzitetu i već oskudnim vodenim resursima. Prvobitne [[širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|širokolisne i mešovite šume umerenih predela]] su eksploatisane sve dok nisu ostali mali džepovi. Neke južnoafričke vrste drveća kao što su ''[[Podocarpus latifolius]]'', ''[[Ocotea bullata]]'' i ''[[Olea laurifolia]]'' su pod zaštitom države.
[[Datoteka:Sagittarius serpentarius Sekretär.JPG|thumb|left|200px|Ptica [[ptica sekretar|sekretar]] se nalazi na grbu Južnoafričke Republike]]
Južnoafrička Republika je bogata krupnim vrstama sisara biljojeda, kao što su: [[afrički slon]], [[Beli nosorog|beli]] i [[crni nosorog]], [[Planinska zebra|planinska]] i [[obična zebra]], [[žirafa]], [[afrički bivo]], [[nilski konj]], [[bradavičasta svinja]] i brojne vrste [[antilopa]] ([[eland]], [[kudu]], [[impala]], [[obični gnu]], [[belorepi gnu]], [[Oriks antilopa|oriks]], [[springbok antilopa]] itd ). Manji sisari su: [[afrički mravojed]], [[damani]], [[pangolini]], [[zlatne krtice]]. Najveća zver je [[lav]], a osim njega, prisutan je [[leopard]], [[serval]], [[karakal]], [[Prugasta hijena|prugasta]] i [[smeđa hijena]], [[zemni vuk]], [[afrički divlji pas]], [[afrički jazavac]], [[merkat]] i [[mungosi]]. Neke vrste sa krajnjeg juga zemlje su izumrle, kao što je [[kvaga]], [[plava antilopa]] i [[kapski lav]].
Osim [[noj]]a, najveće ptice na svetu, na teritoriji Južnoafričke Republike živi [[kori droplja]] (najteža ptica letačica), [[krunasti ždral]], [[mali flamingo]], [[ćelavi ibis]], [[afrički marabu]], [[zemni kljunorog]], [[ptica sekretar|sekretar]], [[krunasti orao]], [[afrički belorepan]], [[kapski sup]], [[morka]], [[agapornis]]i. Na obalama se gnezdi [[magareći pingvin]].
Najveći gmizavac je [[nilski krokodil]]. Od zmija, zastupljene su [[kobre]], [[crna mamba]], [[afrički piton]] itd. Najveći gušteri su [[varani]].
== Stanovništvo ==
{{seealso|Popis gradova u Južnoj Africi}}
[[Datoteka:South Africa dominant language map.svg|thumb|250px|Mapa koja pokazuje dominantne jezike koji se govore u JAR.
{{columns
|col1=
{{legend|#8dd3c7|afrikaans}}
{{legend|#ffffb3|engleski}}
{{legend|#bebada|ndebele}}
{{legend|#fb8072|xhosa}}
{{legend|#80b1d3|zulu}}
{{legend|#fdb462|sjeverni sotho}}
|col2=
{{legend|#b3de69|sotho}}
{{legend|#fccde5|tswana}}
{{legend|#bc80bd|swati}}
{{legend|#ccebc5|venda}}
{{legend|#ffed6f|tsonga}}
{{legend|#d0d0d0|nijedan nije dominantan}}}}]]
Južna Afrika ima 40,6 miliona stanovnika i glavni grad je [[Pretoria]]. Stanovništvo je uglavnom crnačko (75,2%), ali ima i belaca (13,6%), mešanaca (8,6%) i azijata (2,6%). Većina crnaca i belaca pripada [[hrišćanstvo|hrišćanstvu]], dok su većina Azijata [[hinduizam|hindusi]].
Južnoafrička Republika ima 11 zvaničnih jezika od kojih su 2 evropskog porekla: [[Engleski jezik|engleski]] i [[afrikaans]] (kojim govore belci holandskog porekla), a ostali afričkog.
[[Zulu]] je afrička etnička grupa od oko 5 miliona ljudi koji većinom žive u pokrajini [[KwaZulu-Natal|Kwazulu-Natal]] u Južnoj Africi.
=== Religija ===
Prema poslednjem popisu u državi iz 2001. godine, [[hrišćanstvo|hrišćani]] su činili 79,7% stanovništva. Od toga [[cionistička hrišćanska crkva|cionistički hrišćani]] 11,1%, [[pentekostalizam|pentekostalci]] 8,2%, [[katolička crkva|rimokatolici]] 7,1%, [[metodisti]] 6,8%, [[Holandska reformistička crkva|holandski reformisti]] 6,7%, [[anglikanska zajednica|anglikanci]] 3,8% i ostali hrišćani 36%. [[Islam|Muslimani]] čine 1,5% populacije, [[hinduizam|hindusi]] oko 1,3%, a [[jevreji]] 0,2%. Da ne pripadaju nijednoj veri izjasnilo se 15,1% stanovnika, 2,3 % su činili pripadnici ostalih vera, a 1,4% se nije jasno izjasnilo.<ref name="state.gov">{{cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2005/51496.htm|title=South Africa - Section I. Religious Demography|publisher=U.S. Department of State|accessdate = 15. 07. 2006.}}</ref>
=== Jezici ===
Južnoafrička Republika ima 11 zvaničnih jezika:<ref>{{Cite web|url=http://www.fs.gov.za/Departments/SAC/Library/DEPART/lang_legislation1.htm|title=Constitution of South Africa, Chapter 1, Section 6|access-date=2010-06-12|archive-date=2012-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20121113225722/http://www.fs.gov.za/Departments/SAC/Library/DEPART/lang_legislation1.htm|dead-url=yes}}</ref> [[afrikaans]], [[engleski jezik|južnoafrički engleski]], [[ndebele jezik|ndebele]], [[severni soto jezik|sjeverni sotho]], [[soto jezik|sotho]], [[svazi jezik|swati]], [[tsvana jezik|tswana]], [[tsonga jezik|tsonga]], [[venda (jezik)|venda]], [[Xhosa jezik|xhosa]] i [[zulu jezik|zulu]]. Iako su svi jezici zvanično ravnopravni, neki jezici se govore češće od drugih. Prema popisu iz 2001. jezik koji se najviše govorio u domaćinstvu su zulu (23,8%), xhosa (17,6%) i afrikaans (13,3%).<ref name="Census2001">{{Cite web|url=http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|title=Census 2001|publisher=Statistics South Africa|access-date=2009-05-09|archive-date=2005-12-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20051212080936/http://www.statssa.gov.za/census01/html/default.asp|dead-url=yes}}</ref> Iako je engleski jezik zvanični jezik u poslovanju i nauci, njega je 2001. godine kao maternji jezik govorilo samo 8,2% Južnoafrikanaca, što je manje nego na popisu 1996 (8,6%).<ref name="Census2001"/>
Drugi jezici koji se govore, a ne spominju se u ustavu su: [[Fanagalo jezil|fanagalo]], [[ho jezik|ho]], [[lobedu jezik|lobedu]], [[nama jezik|nama]], [[severni ndbele jezik|severni ndebele]], [[puti jezik|puti]] i [[san jezik|san]] (bušmanski). Ovi nezvanični jezici se mogu koristiti u nekim zvaničnim poslovima u ograničenim oblastima gde se utvrdi da su ti jezici dominantni. Međutim, broj stanovnika koji govori njima nije toliko velik da bi oni bili priznati kao službeni jezici u celoj državi.
Mnogi od nezvaničnih jezika naroda Khoi i San uključuju regionalne dijalekte koji se koriste i u Namibiji i Botswani. Ovi narodi, koji su fizički drugačiji od Južnoafrikanaca, imaju svoj kulturni identitet zasnovan na njihovoj zajednici lovaca i skupljača plodova. Oni su u velikoj meri marginalizovani, pa su njihovi jezici u opasnosti od izumiranja.
Imigranti iz drugih država pričaju i svoje maternje jezike. Mnogi beli Južnoafrikanci govore druge evropske jezike, kao što su [[portugalski jezik|portugalski]] (koji takođe govore i crnci poreklom iz Mozambika i Angole), [[francuski jezik|francuski]], [[nemački jezik|nemački]] i [[grčki jezik|grčki]], dok [[Indijci]] u JAR pričaju na jezicima kao što su [[tamilski jezik|tamilski]], [[hindi]], [[Gudžarati jezik|gujaratski]], [[Urdski jezik|urdu]] i [[telugu jezik|telugu]] jezik. Francuski jezik govore potomci [[hugenoti|hugenota]] u [[Franschhoek]]u, kao i imigranti iz [[Kongo|Konga]].
== Politika i državno uređenje ==
Južnoafrička Republika ima tri glavna grada: [[Kaapstad]], najveći od ova tri, je sedište skupštine; [[Pretoria]] je sedište izvršne vlasti, a [[Bloemfontein]] sedište suda. Južnoafrička Republika ima dvodomni parlament: [[Nacionalni savet pokrajina]] (gornji dom) ima 90 poslanika, dok [[Narodna skupština Južne Afrike|Narodna skupština]] (donji dom) čini 400 poslanika.
[[Datoteka:SouthAfricanNationalAssembly.jpg|thumb|left|250px|Zgrada [[Narodna skupština Južne Afrike|Južne Afrike]] u Kaapstadu]]
Članovi donjeg doma se biraju po [[proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom sistemu]]: polovina poslanika se bira na nacionalnim listama, a druga polovina na pokrajinskim listama. Desetoro poslanika se bira da predstavljaju svaku pokrajinu u gornjem domu, bez obzira na broj stanovnika pokrajine. Izbori za oba doma se organizuju na svakih pet godina. Vladu potvrđuje donji dom, a predstavnik partije sa najviše osvojenih mesta u Narodnoj skupštini je njen predsednik.
Osnove južnoafričkog pravnog sistema su rimsko-holandsko trgovačko pravo i lično pravo sa engleskim [[opšte pravo|opštim pravom]], koji su stigli sa holandskim i britanskom kolonizacijom.<ref>{{cite web|url=http://0-www.llrx.com.innopac.up.ac.za:80/features/southafrica.htm|title=Researching South African Law|accessdate=23. 06. 2008.|author=Pamela Snyman and Amanda Barratt|date=02. 10. 2002.|publisher=[http://www.llrx.comLaw Library Resource Xchange]}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Prvi zakon u Južnoj Africi zasnovan na evropskim tradicijama donela je holandska [[Istočnoindijska kompanija]] i naziva se [[Rimsko-holandsko pravo]]. Ono je uvedeno pre [[kodifikacija (pravo)|kodifikacije]] evropskog prava u [[Napoleonov kod]]. Njega je u 19. veku pratilo englesko pravo, i [[opšte pravo|opšte]] i [[statusno pravo|statusno]]. Počevši od ujedinjenja 1910. godine, Južna Afrika ima svoju skupštinu koja donosi zakona samo za Južnu Afriku, zamenjujući one koji su prethodno važili za bivše kolonije.
Od završetka apartheida 1994. politikom Južnoafričke Republike dominira [[Afrički nacionalni kongres]], koji ima 60-70% podrške. Glavna opozicija Afričkom nacionalnom kongresu je [[Demokratska alijansa (Južna Afrika)|Demokratska alijansa]].
Nekada dominantna [[Nova nacionalna partija (Južna Afrika)|Nova nacionalna partija]], koja je kroz svog prethodnika Nacionalnu partiju uvela apartheid, je odlučila da se ujedini sa Afričkim nacionalnim kongresom 9. aprila 2005. Druge značajnije stranke su [[Kongres naroda]], koji se otcepio od Afričkog nacionalnog kongresa, i [[Slobodarska stranka Inkatha]], koja uglavnom predstavlja narod Zulu.
Od kraja apartheida, spoljna politika Južne Afrike je fokusirana na njene afričke partnere, posebno u [[Južnoafrička razvojna zajednica|Južnoafričkoj razvojnoj zajednici]] i [[Afrička unija|Afričkoj uniji]]. Južna Afrika je igrala ključnu ulogu posrednika u afričkim sukobima tokom poslednjih 15 godina, poput onih u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongo, Komorima i Zimbabweu. Posle ukidanja apartheida, Južna Afrika je ponovo primljena u [[Komonvelt nacija|Commonwealth]]. Kao Južnoafrička Unija, Južnoafrička Republika je bila jedan od osnivača Ujedinjenih naroda.
=== Administrativna podela ===
Južnoafrička Republika je administrativno i politički podeljena na devet provincija:
<center>
{|style="background:transparent" cellspacing="0" cellpadding="0"
|- valign="top"
|style="width:450px"|
{|class="wikitable sortable"
!Provincija<ref>{{cite web|url=http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons6.htm#103|title=Chapter 6 - Provinces|work=Constitution of the Republic of South Africa|year=1996|publisher=Government of South Africa|accessdate=04. 09. 2009.|archivedate=2013-06-22|archiveurl=https://www.webcitation.org/6HZmZwhy2?url=http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons6.htm#103|deadurl=yes}}</ref>!!Glavni<br />grad<ref name=about>{{cite book |editor-first=Delien |editor-last=Burger |title=South Africa Yearbook 2008/09 |url=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |format= |accessdate=23. 9. 2009. |year=2009 |publisher=Government Communication & Information System |location=Pretoria |isbn=978-0-621-38412-3 |page= |pages=7–24 |chapter=The land and its people |chapterurl=http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2009/chapter1.pdf |archivedate=2012-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222085843/http://www.gcis.gov.za/resource_centre/sa_info/yearbook/2008-09.htm |deadurl=yes }}</ref>!!Površina (km²)<ref name=about/>!!Populacija (2007)<ref>{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf |format=PDF |title=Community Survey 2007: Basic results |page=2 |publisher=Statistics South Africa |accessdate=23. 9. 2009. |archive-date=2011-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221195700/http://www.statssa.gov.za/Publications/CS2007Basic/CS2007Basic.pdf |dead-url=yes }}</ref>
|-
|[[Istočni Kaap]]||[[Bhisho]]||align=right|169 580||align=right|6 527 747
|-
|[[Slobodna Država]]||[[Bloemfontein]]||align=right|129 480||align=right|2 773 059
|-
|[[Gauteng]]||[[Johannesburg]]||align=right|17 010||align=right|10 451 713
|-
|[[KwaZulu-Natal]]||[[Pietermaritzburg]]||align=right|92 100||align=right|10 259 230
|-
|[[Limpopo]]||[[Polokwane]]||align=right|123 900||align=right|5 238 286
|-
|[[Mpumalanga]]||[[Nelspruit]]||align=right|79 490||align=right|3 643 435
|-
|[[Sjeverni Kaap]]||[[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberley]]|| align="right" |361 830||align=right|1 058 060
|-
|[[Sjeverozapad (Južnoafrička Republika)|Sjeverozapad]]||[[Mahikeng]]|| align="right" |116 320||align=right|3 271 948
|-
|[[Zapadni Kaap]]||[[Kaapstad]]|| align="right" |129 370||align=right|5 278 585
|-class="sortbottom"
|colspan="2"|'''Ukupno'''||align=right|'''1 219 080'''||align=right|'''48 502 063'''
|}
|
[[Datoteka:Map of South Africa with English labels sr.svg|thumb|400px|Provincije Južnoafričke Republike]]
|}
</center>
=== Vojska ===
[[Datoteka:Denel AH-2 Rooivalk (2006).jpg|Južnoafrički [[Denel AH-2 Rooivalk]]|200px|thumb]]
Današnje [[Nacionalne odbrambene snage Južne Afrike]] osnovane su 1994. kao profesionalna vojska od dobrovoljaca iz bivših [[Južnoafričke odbrambene snage|Južnoafričkih odmbrambenih snaga]], snaga afričkih nacionalističkih grupa ([[Umkhonto we Sizwe]] i [[Azanijska narodna oslobodilačka vojska|Azanijske narodne oslobodilačke vojske]]) i snaga reda bivših bantustana. Vojska Južne Afrike je podeljena u četiri roda: Armiju Južne Afrike, Ratno vazduhoplovstvo Južne Afrike, Mornaricu Južne Afrike i Južnoafričku medicinsku službu.
Južna Afrika je tokom 1970ih vršila program razvoja [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] i jedina je afrička država koja je posedovala takvo oružje. Takođe je prva zemlja na svetu koja se dobrovoljno odrekla svog nuklearnog arsenala 1991. godine.
== Privreda ==
{{glavni|Ekonomija Južnoafričke Republike}}
Prema klasifikaciji [[Ujedinjeni narodi|UN]], JAR je u rangu zemalja sa srednjim prihodima po glavi stanovnika, sa velikim rezervama sirovina, dobro razvijenim finansijskim, pravnim, komunikacionim, energetskim i saobraćajnim sektorima, sa berzom koja se svrstava među prvih 20 u svetu i dobrom infrastrukturom koja omogućava dobru raspodelu robe u velikim urbanim centrima širom celog regiona<ref>Davidović, str. 231</ref>. JAR je po [[bruto domaći dohodak|bruto domaćem dohotku]] bila 32. država na svetu u 2008. godini.<ref name=wbpdf>{{cite web |url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf |title=The World Bank: World Development Indicators database, 1 July 2009. Gross domestic product (2008). |date=1-7-2009 |publisher=World Bank |accessdate = 07. 10. 2009.}}</ref>
[[Datoteka:Soweto township.jpg|thumb|220px|Divlje naselje u Sowetu, predgrađu Johannesburga]]
Najrazvijenija područja su smještena u okolini pet gradova: Kaapstada, Port Elizabetha, Durbana, Pretorije i Johannesburga. Izvan ovih područja, privreda je slaba i siromaštvo još uvek preovlađuje usprkos vladinim naporima za ekonomski razvoj. Ipak, ključna zaostala područja su poslednjih godina doživela brz razvoj. U ta područka spadaju oblast od Mosselovog zaliva do zaliva Plettenberg, oblast Rustenburg, oblast Nelspruita, Bloemfontein, obala [[Zapadni Kaap|Zapadnog Kaapa]] i sjeverna obala [[KwaZulu-Natal]]a.
[[Datoteka:Farm in Mpumalanga.jpg|200px|left|thumb|Farma u centralnom delu Mpumalange]]
Nezaposlenost je izuzetno velika sa velikim nejednakostima u prihodima po pojedinim društvenim grupama. U periodu od 1995. do 2003. godine broj prijavljenih radnih mesta je opao, a porastao je broz zaposlenih na crno; ukupno, nezaposlenost se povećala.<ref name="sach3">{{cite web|url=http://imf.org/external/pubs/nft/2006/soafrica/eng/pasoafr/sach3.pdf|title=Post-Apartheid South Africa: the First Ten Years - Unemployment and the Labor Market|publisher=IMF}}</ref> Prosečan prihod južnoafričkog domaćinstva je između 1995. i 2000. značajno opao. Prosečno belačko domaćinstvo je 1995. godine zarađivalo četiri puta više od prosečnog crnačkog domaćinstva. Godine 2000, taj odnos se pogoršao na 6:1.<ref>{{Cite web|url=http://0-www.sarpn.org.za.innopac.up.ac.za:80/documents/d0000164/page1.php|title=SARPN — South Africa}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
[[Datoteka:SouthAfricaFieldwork21989.jpg|200px|thumb|Radnici na farmi]]
[[Poljoprivreda]] u Južnoj Africi nije dominantna grana. Poljoprivreda zapošljava oko 10% stanovništva i doprinosi sa oko 2,6% BDP države.<ref name="HRW">[http://0-www.hrw.org.innopac.up.ac.za:80/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection: The State Response to Violent Crime on South African Farms, Human Rights Watch, 2001, {{ISBN|1-56432-263-7}}]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en}}</ref> Usled suhih klima, zemljište je neplodno, pa se samo 13,5% površine se može koristiti za gajenje useva, a samo 3% zemljišta se može smatrati visoko plodnim.<ref>Mohamed, Najma: Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture, in ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', ed. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, University of the Western Cape, 2000, {{ISBN|1-86808-467-1}}. {{en}}</ref> Takođe, usled različitih klima, gaje se i različite vrste. U Zapadnom Kaapu gaji se [[vinova loza]] i proizvodi [[vino]], a poslednjih godina JAR se po njegovoj proizvodnji probila na peto mesto u svetu<ref>Davidović, str. 232</ref>. Gaje se i [[jabuka|jabuke]], [[breskva|breskve]], [[kajsija|kajsije]] i [[višnja|višnje]], a od južnog voća — [[papaja]], [[mango]], [[banana]], [[dinja]], [[ananas]] i dr. U regionu [[Karoo]] razvijen je uzgoj [[stočarstvo|stoke]], [[ovčarstvo|ovaca]] i [[govedarstvo|krava]], dok se u [[Slobodna Država|Slobodnoj Državi]] gaje žitarice — [[pšenica]] i [[kukuruz]].
Tokom poslednjih par godina, država je izvela nekoliko reformi poljoprivrednog sektora, kao što su [[agrarna reforma]] i deregulacija tržišta za poljoprivredne proizvode. Južnoafrička vlada je zacrtala preraspodelu oko 30% obradivog zemljišta crnačkim farmerima do 2014.<ref>{{Cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/congo/6398253/Congo-hands-land-to-South-African-farmers.html|title=Congo hands land to South African farmers|date=21. oktobar 2010.|publisher=Telegraph}}</ref>
Uništavanje životne sredine lošom upotrebom zemljišta i globalnim klimatskim promenama negativno utiče i na poljoprivrednu proizvodnju u zemlji. Južnoafrička Republika je izuzetno ranjiva na klimatske promene i opadanje količine površinskih voda kao posledice klimatskih promena. Neka predviđanja prognoziraju da se količina površinskih voda može smanjiti za 60% do 2070. godine u delovima Zapadnog Kaapa.<ref>{{Cite web|url=http://www.alertnet.org/thefacts/reliefresources/114303555233.htm|title=Climate change to create African 'water refugees'|access-date=2010-06-12|archive-date=2010-10-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20101025171036/http://www.alertnet.org/thefacts/reliefresources/114303555233.htm|dead-url=yes}}</ref> Da bi popravila štetu nastalu zbog loše upotrebe zemljišta, vlada JAR podržava plan koji promoviše [[održivi razvoj]] i upotrebu prirodnih resursa.<ref>{{Cite web|url=http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf|title=Impacts of Climate Change in South Africa: A Preliminary Analysis of Unmitigated Damage Costs|author=J. Turpie|access-date=2010-06-12|archivedate=2009-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325021406/http://www.fitzpatrick.uct.ac.za/pdf/turpie02.pdf|deadurl=yes}}</ref>
[[Datoteka:South Africa-Cullinan Premier Mine01.jpg|thumb|Rudnik dijamanata kod mesta [[Cullinan]]|220px]]
Južnoafrička Republika je [[Industrija|industrijski]] najrazvijenija zemlja Afrike <ref name="ReferenceA">Velika enciklopedija geografije, str. 382—383</ref>. Veliki industrijski centri su [[Kaapstad]], [[Johannesburg]], [[Port Elizabeth]] i [[Durban]], koji su ujedno i središta [[hemijska industrija|hemijske]], [[tekstilna industrija|tekstilne industrije]], [[elektronika|elektronske industrije]] i proizvodnje motornih vozila, kao i proizvodnje [[oružje|oružja]].<ref name="ReferenceA"/> [[Crna metalurgija]] razvijena je oko gradova [[Pretoria]], [[Newcastle, Južnoafrička Republika|Newcastle]], [[Saldanha Bay]], a [[obojena metalurgija|obojena]] u [[Witbank]]u, [[Phalaborwa|Phalaborwi]].
Južna Afrika je najveći proizvođač [[zlato|zlata]] ([[Witwatersrand]], [[Welkom]], [[Klerksdorp]]) na svetu.<ref name="ReferenceA"/> Osim u proizvodnji zlata, JAR je svetski lider i u proizvodnji [[platina|platine]] ([[Rustenburg]], [[Impala]], [[Kroondal]]), [[mangan]]a, [[hrom]]a (Rustenburg i [[Burgersfort]]) i [[dijamant|dijamanata]] ([[Kimberli|Kimberley]], [[Koffiefontein]]).<ref name="ReferenceA"/> [[Nafta|Nafte]] rezerve su slabije, ali je bogatstvo [[ugljen|ugljem]] ([[Južnoafrička Republika (Transvaal)|Transvaal]], [[Natal]]) značajno, naročito na istoku države. Preko 50% električne energije dobija se u [[termoelektrana]]ma sagorevanjem uglja iz domaćih ležišta<ref name="Davidović, str. 233">Davidović, str. 233</ref>. [[Bakar|Bakra]] i [[gvožđe (hemijski element)|rude gvožđa]] ima u [[Kaap]]u i [[Transvaal]]u, a [[olovo|rude olova]] u [[Pofadder]]u, dok se rudnici retkih metala nalaze u [[Namaqualand]]u. U zemlji postoji oko 700 rudnika, a izvoz ruda čini preko 50% ukupnog izvoza JAR.<ref name="Davidović, str. 233"/> [[Rafinerija nafte|Rafinerije]] su smeštene u Durbanu i Kaapstadu.
=== Saobraćaj ===
[[Datoteka:N3 lanes.jpg|Nacionalni put N3 koji spaja Johannesburg i Durban|thumb|200px]]
JAR je 2002. godine imala 362.999 km puteva, od čega je 73.506 (17%) bilo afaltirano (uključujući i 239 km autoputeva). 2000. godine JAR je imala 20.384 km pruga [[uski kolosek|uskog koloseka]], od čega je oko polovine bilo elektrificirano. Železničkim prugama JAR je spojena sa Botswanom, Lesothom, Namibijom, Swazijem i Zimbabweom.<ref name="CIA">{{Cite web |title=CIA World Factbook |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html#Trans |access-date=2010-06-12 |archive-date=2020-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200621164208/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html#Trans |dead-url=yes }}</ref>.
U JAR su 2009. godine postojalo 148 aerodroma sa asfaltiranom pistom.<ref name="CIA" /> Najvažnije luke su [[Kaapstad]], [[Durban]], [[Istočni London (Južnoafrička Republika)|Istočni London]], [[Mossel Bay]], [[Port Elizabeth]], [[Richards Bay]] i [[Saldanha Bay]].
== Kultura ==
[[Datoteka:CuisineSouthAfrica.jpg|220px|left|thumb|Tradicionalna jela iz južnoafričke kuhinje]]
Zbog etničke raznolikosti ne postoji jedinstvena južnoafrička kultura. Znatan deo većinski crnog stanovništva Južnoafričke Republike čine žitelji sela koji uglavnom žive siromašno. Međutim, među njima se najduže zadržala tradicionalna kultura. Crnci u gradovima uglavnom govore engleski i afrikaans pored svog maternjeg jezika. Postoje male, ali još uvek značajne grupe koje govore khoisanskim jezicima, koji ne spadaju u 11 zvaničnih jezika, ali su među osam jezika koji su koriste u određenim slučajevima. Postoje i male grupe koje govore [[ugroženi jezici|ugroženim jezicima]], većinom iz khoisanske familije, koje nemaju status zvaničnog jezika. Postoje grupe u JAR koje pokušavaju da promovišu njihovo oživljavanje i upotrebu.
Stil života [[srednja klasa|srednje klase]], uglavnom bele manjine ali sa sve većim brojem crnaca, meleza i Indijaca,<ref>{{cite news|url=http://www.fin24.co.za/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&ArticleID=1518-25_2117122|title=Black middle class explodes|date=22. 5. 2007.|publisher=FIN24|access-date=2010-06-12|archive-date=2007-08-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20070822120841/http://www.fin24.co.za/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&ArticleID=1518-25_2117122|dead-url=yes}}</ref> je u mnogim pogledima sličan stilu života srednje klase u zapadnoj Evropi i Americi. Pripadnici srednje klase često studiraju i rade u inostranstvu.
Azijati, uglavnom indijskog porekla, čuvaju svoje kulturno nasleđe, jezike i verska uverenja, bilo da su hrišćani, hinduisti li sunitski muslimani. Govore engleski jezik, dok se hindi, telugu, tamilski i gujaratski jezici govore ređe, ali većina Indijaca razume svoje maternje jezike. Prvi Indijci su stigli u 19. veku da rade. Postoji i manja [[kinezi|kineska]] zajednica u Južnoj Africi, ali se njen broj uvećava useljavanjem sa Tajvana.
JAR ima velikog uticaja u pokretu [[izviđači|izviđača]]. Mnoge tradicije i ceremonije izvođača potiču od iskustava [[Robert Baden Powell|Roberta Baden-Powella]], osnivača izviđačkog pokreta, koji je deo svog života proveo u Južnoj Africi kao vojnik tokom 1890ih.
=== Kuhinja ===
Južnoafrička kuhinja je nastala mešanjem kuvarskih veština urođeničkih naroda i doseljenika iz Evrope, Indije i Indokine, kao i iz obližnjih kolonijalnih kuhinja kao što je ona u portugalskom [[Mozambik]]u.
Južnoafrička kuhinja je uglavnom zasnovana na mesu i izrodila je specifična južnoafrička društvena okupljanja koja se nazivaju [[braai]] (roštilj). [[Bobotie]] je tradicionalno južnoafričko jelo, poreklom verovatno iz [[Indonezija|Indonezije]], koje se pravi od mlevenog mesa sa puno začina.
Burski doseljenici su doneli sa sobom poslastice poput [[koeksister]]a (krofne punjene sirupom), malva pudinga i [[melktert]]a (mlečna pita). Južna Afrika je postala veliki proizvođač vina, a najbolji vinogradi leže u dolinama oko [[Stellenbosch]]a, [[Franschhoek]]a, [[Paarl]]a i [[Barrydale]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.thewinedoctor.com/regionalguides/southafrica.shtml|title=thewinedoctor.com|access-date=2010-06-12|archive-date=2013-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20130118223726/http://www.thewinedoctor.com/regionalguides/southafrica.shtml|dead-url=yes}}</ref>
=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:South-african-school-children.jpg|Osnovna škola u [[Kaapstad]]u|thumb|200px|left]]
[[Datoteka:Herbert Baker clocktower, Rhodes University, 2004.jpg|200px|Univerzitet Rhodes u Grahamstownu|thumb]]
Deca pohađaju školu u 13 razreda. Nulti ili prijemni razred se može pohađati u školi ili u obdaništu. Osnovno obrazovanje obuhvata prvih sedam razreda. Deseti, jedanaesti i dvanaesti razredi nisu obavezni.
U JAR postoji 23 državna univerziteta koji se dele u tri kategorije: tradicionalni, tehnički i opšti. Tradicionalni univerziteti su usresređeni na pružanje teorijskih znanja, tehničički na praktična znanja iz tehnike, dok su opšti mešavina ova dva tipa.
Obrazovni sistem Južnoafričke Republike je pod velikim teretom nakon 40 godina apartheida. Za vreme tog sistema, deca belaca su dobijala kvalitetno besplatno školovanje, dok su deca crnaca imala samo najosnovnije „bantu“ obrazovanje. Crnci su bili predodređeni da budu fizički radnici ili sluge. Iako vlada JAR pokušava da ispravi nejednakost problemi su i dalje prisutni. Nepismenost osoba starijih od 15 godina iznosi 24%. Sledeći problem je loše obučen obrazovni kadar, posebno u siromašnijim, ruralnim provincijama [[Istočni Kaap]] i [[KwaZulu-Natal]].<ref>{{Cite web|url=http://www.southafrica.info/about/education/education.htm|title=Education in South Africa|access-date=2010-06-12|archivedate=2010-06-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100617125606/http://www.southafrica.info/about/education/education.htm|deadurl=yes}}</ref>
=== Sport ===
[[Datoteka:Springbok_parade.jpg|220px|left|Južnoafrički ragbi tim nakon osvajanja Svetskog kupa 2007. godine|thumb]]
Najpopularniji sportovi u Južnoj Africi su [[fudbal]], [[ragbi]] i [[kriket]].
JAR je dugo bila odsutna sa međunarodnih takmičenja tokom najvećeg dela ere apartheida zbog sankcija, ali je počela da se takmiči nakon što su belci na referendumu podržali rešavanje pitanja apartheida. Usled sankcija Ujedinjenih naroda JAR nije učestvovala na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] od 1964. do 1992. Takođe [[FIFA]] i [[KAF]] su suspendovale fudbalsku reprezentaciju Južne Afrike.
Nakon ukidanja sankcija, reprezentacija Južne Afrike u ragbiju je osvojila [[Svjetski kup u ragbiju|Svetske kupove]] 1995. i 2007. [[Fudbalska reprezentacija Južnoafričke Republike|Fudbalska reprezentacija Južne Afrike]] je trijumfovala na [[Kup afričkih nacija|Kupu afričkih nacija]] 1996. JAR je organizovala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.]], čime je postala prva afrička zemlja domaćin svetskog prvenstva.
== Napomene ==
{{notelist|group=lower-alpha}}
== Izvori ==
{{Reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|South Africa}}
{{Afrika}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}
[[Kategorija:Južnoafrička Republika| ]]
[[Kategorija:Države u Africi]]
0sjo2hpov39dzg8s6twar3p5u9lcmab
Jadransko more
0
6426
42686701
42680530
2026-09-11T19:30:46Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686701
wikitext
text/x-wiki
{{redirect|Jadran}}
{{Infookvir more
| ime = Jadransko more
| slika = Adriatic Sea.jpg
| veličina_slike = 270px
| slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Jadranskog mora
| lokacija = [[Južna Evropa]]
| širina-stupnjevi = 43
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 15
| dužina-oznaka = E
| granična_mora = [[Jonsko more]]
| površina = 138.600
| zapremina = 35.000
| prosječna_dubina = 252,5
| najveća_dubina = 1233
| širina = 200
| duljina = 800
| površina_sliva = 235.000
| širi_sliv = [[Sredozemno more|sredozemni]]
| pritoci = [[Adige]], [[Bojana]], [[Cetina]], [[Drim]], [[Krka]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Pad]], [[Zrmanja]]
| padaline =
| hlapljenje =
| akumul_period = 3 – 3,8
| temperatura = 9 – 24
| salinitet = 38 – 39
| otoci = 1246
| duljina_obale = 3739,1
| obalne_države = {{flag|Albanija}}<br />{{flag|Crna Gora}}<br />{{flag|Bosna i Hercegovina}}<br />{{flag|Hrvatska}}<br />{{flag|Slovenija}}<br />{{flag|Italija}}
}}
'''Jadransko more''' je ogranak [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] koji odvaja [[Apeninski poluotok]] od [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]], te [[Apenini|Apeninskog gorja]] od [[Dinaridi|Dinarskog gorja]]. Jadran je najsjeverniji rukavac Mediterana, koji je s njim spojen preko [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]] ''(morski prolaz između Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]])''. Države na obalama Jadranskog mora su [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Slovenija]]. U Jadranu se nalazi preko 1300 otoka, većinom smještenih na istočnoj strani, tj. hrvatskoj obali. Dijeli se na tri bazena, sjeverni koji je najplići i južni koji je najdublji, s najvećom dubinom od 1233 metra. [[Morske struje]] putuju u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, ulazeći kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu mora i vraćajući se uz zapadnu ''(talijansku)'' obalu. [[Morske mijene]] nisu pretjerano izražene, iako se povremeno mogu dogoditi veće razlike u njihovim amplitudama. Slanost Jadrana je manja od Sredozemnog zato što tekućice u Jadranskom slivu čine trećinu pritoka Sredozemnog mora. Površinska temperatura mora varira od 24<sup>o</sup> ljeti do 7<sup>o</sup> zimi.
More leži na Jadranskoj mikroploči, koja se u [[Mezozoik]]u odvojila od [[Afrička ploča|Afričke ploče]]. Kretanje ploče i sudar s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] je znatno utjecalo na [[Alpska orogeneza|uzdizanje okolnih planinskih lanaca]]. U Jadranu su nađeni svi tipovi [[Sedimenti|sedimenata]] koje je najvećim dijelom donijela rijeka [[Po]], najveća rijeka u [[Jadranski sliv|Jadranskom slivu]]. Zapadna obala je aluvijalna ili terasasta, dok je istočna vrlo [[Razvedena obala|razvedena]] i [[Kras|kraška]]. Na Jadranu je mnogo zaštićenih područja, kako bi se zaštitila bioraznolikost u kršu. More je obilato florom i faunom i u njemu obitava više od 7000 vrsta, od kojih su mnoge rijetke, [[endem]]ske i [[Ugrožene vrste|ugrožene]].
Jadransku obalu nastanjuje preko 3,5 milijuna ljudi. Najveći gradovi su [[Bari]], [[Venecija]], [[Trst]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]] i [[Split]]. Najstariji stanovnici jadranske obale su bili [[Etrušćani]] i ostala [[italska plemena]], [[Iliri]] i [[Grci|Stari Grci]]. Do 2. vijeka pr.n.e. obala je bila pod kontrolom [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], Jadranska obala i more su kontrolirale razne države, od kojih su najznačajnije bile [[Bizantsko Carstvo]], [[Mletačka Republika]], [[Habsburška Monarhija]] i [[Osmansko Carstvo]]. Nakon [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], [[Kraljevina Italija]] je imala velike pretenzije na kontrolu istočne obale, a time ujedno i cijelog Jadrana koje je trajalo cijeli 20. vijek. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i Osmanskog Carstva, na istočnoj obali su nastale dvije nove države: [[Slobodna Država Rijeka]] (1920-24.), [[Kraljevina Jugoslavija]] i [[Albanija]]. Nakon odvajanja jugoslavenskih saveznih republika, pomorske i teritorijalne granice su se prenijele na novoosnovane države.
Glavne djelatnosti uz obalu su [[ribarstvo]] i [[turizam]]. Hrvatski i crnogorski turizam je ekonomski najbrže rastući u regiji. Pomorski transport je također vrlo bitna djelatnost, a na obali Jadranskog mora postoji 19 većih pomorskih luka kroz koje godišnje prođe preko milijun tona robe. Najveća Jadranska pomorske luke za teretni transport su [[Venecija]], [[Trst]], [[Kopar (grad)|Kopar]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]], dok se venecijanska i splitska luka najveće putničke luke.
== Hidrografija ==
Jadransko more je poluzatvoreno more<ref>Moranta et al. 2008., str. 3.</ref>, omeđeno s jugozapada s [[Apeninski poluotok|Apeninskim poluotokom]], sa sjeverozapada s talijanskim regijama [[Veneto]] i [[Furlanija-Julijska krajina]], na sjeveru i istoku sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Albanija|Albanijom]], tj. [[Balkanski poluotok|Balkanskim poluotokom]]. Na jugu se spaja s [[Jonsko more|Jonskim morem]], a dijele ih 72 km široka [[Otrantska vrata]].<ref name="Cushman-Roisin">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 1–2.</ref> Međunarodna hidrografska organizacija ''([[Engleski|eng.]] International Hydrographic Organization, IHO)'' definira granicu između Jadranskog i Jonskog mora kao liniju koja spaja ušće rijeke Butrint u Albaniji s rtom Karagol na otoku [[Krf]]u, preko rta Kephali do rta Santa Maria di Leuca na Apeninskom poluotoku.<ref name="IHO-boundary">{{cite web|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|format=PDF|title=Limits of Oceans and Seas|edition=3|year=1953.|publisher=[[International Hydrographic Organization]]|access-date=2015-07-21|archivedate=2011-10-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|deadurl=yes}}</ref> More se proteže u duljini od oko 800 km od sjevera prema jugu, te na oko 200 km širine od istoka do zapada. Pokriva površinu od oko 138.600 četvornih kilometara i volumena je 35.000 kubičnih kilometara. Jadran se proteže prema sjeveru od 40° do 45°47' predstavljajući najsjeverniju točku [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]].<ref name="Cushman-Roisin"/> Geografski je podijeljeno na Sjeverni Jadran, Srednji Jadran i Južni Jadran.<ref>Lipej & Dulčić 2004., str. 291.</ref> Sliv Jadranskog mora obuhvaća površinu od 235.000 četvornih kilometara, pri čemu je omjer kopna i mora 1.8. Prosječna nadmorska visina sliva je 782 metra, sa srednjim nagibom od 12,1<sup>o</sup>. Glavne rijeke koje se ulijevaju u Jadran su [[Po]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Krka]], [[Drim]], [[Bojana]] i [[Vjosa]].<ref name="Rivers Discharging">{{cite web|publisher=[[United Nations Economic Commission for Europe]]|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/assessment/English/J_PartIV_Chapter6_En.pdf|format=PDF|title=Drainage Basin of the Mediterranean Sea}}</ref> Krajem 19. vijeka, [[Austro-Ugarska]] je osnovala geodetsku mrežu s mjerenjem nadmorske visine koristeći srednju razinu Jadranskog mora u luci Sartorio u [[Trst]]u, [[Julija]]. Mjerenja je zadržala Austrija, koje je kasnije prihvatila Jugoslavija i na posljetku su prenesena na države nastale njezinim raspadom.<ref>{{cite web|publisher=[[International Cartographic Association]]|format=PDF|title=Cartography in Croatia 2007–2011 – National Report to the ICA|first1=Dražen|last1=Tutić|first2=Miljenko|last2=Lapaine|url=http://icaci.org/documents/national_reports/2007-2011/Croatia.pdf|year=2011.}}</ref>
[[Datoteka:Zatoka Kotorska.jpg|mini|desno|[[Boka kotorska]], [[rijas]] u Južnom Jadranu na obali [[Crna Gora|Crne Gore]]]]
{|class="wikitable"
! colspan=5|Duljina Jadranske obale u kilometrima<ref name="Blake">Blake, Topalović & Schofield 1996., str. 1–5.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|issue=50|title=Territory and climate|chapter=Length of the state border|journal=Statistical Yearbook|page=38|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|authorlink=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318-5403|year=2011.}}</ref>
|-
! Država
! Kopno
! Otoci
! Ukupno
! Zračna linija<sup>a</sup>
|- align=center
| Hrvatska || 1777,3 || 4058 || 5835,3 || 526
|- align=center
| Italija || 1249 || 23<sup>b</sup> || 1272 || 926
|- align=center
| Albanija || 396 || 10 || 406 || 265
|- align=center
| Crna Gora || 249 || 11 || 260 || 92
|- align=center
| Slovenija || 46,6 || 0 || 46,6 || 17
|- align=center
| Bosna i Hercegovina || 21,2 || 0 || 21,2 || 10,5
|-
! Ukupno
! 3739,1
! 4102
! 7841,1
! 1836,5
|-
| colspan=5|<small>Napomene: <sup>a</sup> Udaljenost između najudaljenijih točaka obale svake države, <sup>b</sup> Ne uključuje otoke u obalnim lagunama
|-
|}
{{clear}}
U Jadranskom moru leži više od 1300 [[otok]]a i otočića, od kojih se velika većina nalazi na istočnoj obali, osobito na hrvatskom dijelu obale s [[Popis otoka Hrvatske|1246 otoka]],<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">
{{cite paper
| url=http://www.academa.si/zff/Duplancic_Cala_Ujevic_9_1-1.pdf
| title=Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000
| journal=Geoadria
| location=[[Zadar]]
| volume=9
| issue=1
| pages=5–32
|date=June 2004. | last1=Duplančić Leder
| first1=Tea
| last2=Ujević
| first2=Tin
| last3=Čala
| first3=Mendi
| format=PDF
}}</ref> čime je ona jedna od najrazvedenijih obala na svijetu. Broj uključuje otoke, otočiće, stijene i hridi svih veličina, ubrajajući i one koji se vide samo u vrijeme trajanja oseke.<ref>{{cite journal|publisher=[[Svezčilište u Zadaru]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84063|first1=Josip|last1=Faričić|first2=Vera|last2=Graovac|first3=Anica |last3=Čuka|pages=145.–185.|title=Croatian small islands – residential and/or leisure area|journal=Geoadria|volume=15|issue=1|year=2010.}}</ref> Među hrvatskim otocima su i najveći u Jadranskom moru, [[Krk]] i [[Cres]], od kojih oba pokrivaju područje od oko 405,78 četvornih kilometara i najviši otok u Jadranu, [[Brač]], čiji najviši vrh doseže 780 metara nadmorske visine. Otoci [[Cres]] i [[Lošinj]] su odvojeni samo uskim plovnim kanalom iskopanim u [[Antika|antičko dobu]].<ref>{{cite web|publisher=Luka Lošinj Authority|url=http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|title=Pravilnik za luku Osor|date=23. 12. 2005.|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-02-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212195936/http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|deadurl=yes}}</ref> Originalni cijeli otok je kod [[Grci|Starih Grka]] bio znan kao "Apsyrtides".<ref>{{cite journal|journal=Građevinar|issn=0350-2465|publisher=Croatian association of civil engineers|year=2010.|volume=62|issue=2|first1=Krešimir|last1=Regan|first2=Branko|last2=Nadilo|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|format=PDF|title=Stare crkve na Cresu i Lošinju te okolnim otocima|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120715120841/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|dead-url=yes}}</ref> Od mnogo hrvatskih otoka, 48 je stalno [[Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj|naseljenih]], a najviše stanovnika imaju [[Krk]] i [[Korčula]].<ref>{{cite journal|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|format=PDF|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Croatia|issn=1333-3305|year=2011.|volume=43|title=Geographical and Meteorological Data|page=41|first1=Ksenija|last1=Bašić|first2=Ivica|last2=Sović|first3=Zvonimir|last3=Katušin|first4=Ksenija|last4=Cesarec|editor-first=Ljiljana|editor-last=Ostroški|access-date=2015-07-21|archive-date=2019-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190802044851/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf}}</ref> Za razliku od vrlo razvedene istočne, otoci uz zapadnu obalu su brojčano i veličinom manji. Najpoznatije je 117 otoka na kojima leži grad [[Venecija]].<ref>Garwood 2009., str. 481.</ref> Sjeverna obala grčkog otoka [[Krf]]a prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|IHO-u]] također leži u Jadranskom moru.<ref>Hughes et al. 2010., str. 58.</ref> IHO-ove granice su u Jadran smjestile i par manjih grčkih otoka koji se nalaze sjevernije od Krfa.<ref name="IHO-boundary"/>
{{široka slika|Adriatic_Sea_islands.jpg|1200px|Hrvatski otoci na obali Jadranskog mora|100%|center}}
=== Batimetrija ===
[[Datoteka:Adriatic Sea Bathymetry.svg|mini|desno|Dubina Jadranskog mora prikazana [[Izobate|izobatama]]]]
Prosječna dubina Jadrana je 252,5 metara, a njegova maksimalna dubina je 1233 metra. Međutim, Sjeverni Jadran je rijetko dublji od 100 metara.<ref name="Blake"/> Sjeverni Jadran, koji se prostire između [[Venecija|Venecije]] i [[Trst]]a do linije koja povezuje [[Ancona|Anconu]] i [[Zadar]], je na svom najsjevernijem dijelu dubok samo 15 metara, dok se postepeno prema jugu ta dubina povećava.<ref name="Cushman">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 122.</ref> Srednji Jadran se prostire južnije od linije Ancona-Zadar, s 270 metara dubokom Srednje Jadranskom jamom. Na jugu Srednjeg Jadrana se nalazi 170 metara duboki Palagruški prag, koji odvaja Srednji od 1200 metara duboke depresije u Južnom Jadranu. Dalje prema jugu, morsko dno se uzdiže do 780 metara dubokog Otrantskog praga na granici Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Južni Jadran je po mnogočemu sličan sjevernom dijelu Jonskog mora.<ref>Bombace 1992., str. 379.-382.</ref> Poprečno, Jadransko more je asimetrično kao i Jonsko. Obala [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] je relativno slabo razvedena s vrlo malo otoka. Kao kontrast, obala [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] je vrlo razvedena s mnogo otoka, osobito u Hrvatskoj. Na razvedenost obale su utjecali [[Dinaridi]] koji su vrlo blizu obale, dok su Apenini mnogo dalje od obalne crte.<ref name="Cushman"/>
=== Hidrologija ===
[[Datoteka:Adriatic Sea Currents 2.svg|mini|lijevo|250px|Shematski prikaz morstkih struja u Jadranu<br> <font color="red">Crvena</font> - površinske struje<br> <font color="blue">Plava</font> - dubinske struje]]
Dinamiku priobalnih voda najviše određuje asimetrična obala i protok vode iz Mediterana kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu.<ref name="Adriamed">{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone|unused_data=last3Milone}}</ref> "Glatka" talijanska obala (s vrlo malo izbočenja i otoka) omogućava miran protok Zapadne jadranske struje, koja se sastoji od površinske relativno svježe vodene mase i dublje hladne i guste vodene mase.<ref>Del Negro 2001., str. 478.</ref> Obalne struje na suprotnoj obali su mnogo kompleksnije, zbog krševite obale, mnogo otoka i blizine [[Dinaridi|Dinarida]]. Blizina Dinarida je uzrok značajnih temperaturnih varijacija između mora i zaleđa, što dovodi do pojave [[Bura|Bure]]. Razlike između morskih mijena su blage, najčešće manje od 30 centimetara.<ref>Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 218.</ref>
Normalne visine [[Plima|plime]] i [[Oseka|oseke]] se mogu značajno povećati, što dovodi do poplavljanja obale; ovaj fenomen je najpoznatiji u [[Italija|Italiji]], osobito gradu [[Venecija|Veneciji]]. Takve varijacije mogu povećati normalne razine za više od 140 cm<ref>Valiela 2006., str. 49–56.</ref>, a najviša visine plime od 194 cm je izmjerena [[4. studenog]] [[1966.]] godine.<ref>Gower 2010., str. 11.</ref> Takvo drastično povećanje amplitude plime uzrokuje kombinacije nekoliko faktora, uključujući položaj [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, meteorološke faktore kao olujni udari [[Jugo|Juga]] i geometrijski oblik uvale ''(koji smanjuje ili povećava astronomski faktor)''.<ref>Camuffo 2001., str. 107.–108.</ref> Nadalje, oblik Jadranskog mora koje je izduženo i usko je uzrok oscilacija u kretanju vode uz glavne osi bazena.<ref>Ferla 2005, str. 101.</ref> Na posljetku, Venecija je najugroženija takvim poplavama zbog slijeganja obalnog tla čime ona "tone" sve niže.<ref>Standish 2011., str. 5–6.</ref> Neobično visoke plime su zabilježene i drugdje na Jadranu, primjerice u [[Kopar|Kopru]], [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u.<ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/u-zasnijezenoj-sloveniji-raste-vodostaj-rijeka-more-poplavilo-obalu.html|title=U Sloveniji more poplavilo obalu|date=9. 11. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|title=Zadar: Zbog velike plime more poplavilo obalu|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zadar-zbog-plime-more-poplavilo-rivu.html|date=25. 12. 2009.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Vijesti]]|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/jugo-i-niski-tlak-more-poplavilo-sibensku-rivu/526311.aspx|title=Jugo i niski tlak: More poplavilo šibensku rivu|date=1. 12. 2010.}}</ref>
[[Datoteka:Vrulja kod Omiša.jpg|mini|desno|Podvodni izvor (vrulja) kraj [[Omiš]]a. Primjećuje se mreškanje vode]]
Procjenjuje se da se cijeli volumen Jadrana izmjeni kroz Otrantska vrata za 3,4±0,4 godina, što je vrlo kratko razdoblje (za usporedbu, oko 500 godina je potrebno da se izmjeni sva voda u [[Crno more|Crnom moru]]). Ovako kratko razdoblje je iznimno važno zbog isteka rijeka u Jadransko more koji iznosi do 5700 m<sup>3</sup>/s. Ova brzina isteka iznosi 0.5% ukupnog volumena Jadrana, ili sloj od 1,3 metra slatke vode svake godine. Najveći doprinos pritoka ima rijeka Po (28%)<ref>{{cite journal|publisher=Institute for Medical Research and Occupational Health|issn=0004-1254|journal=Archives of Industrial Hygiene and Toxicology|title=Marine Radioecology and Waste Management in the Adriatic|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=7507&lang=en|first1=Zdenko|last1=Franić|first2=Branko |last2=Petrinec|volume=57|issue=3|year=2006.|pages=347–352|pmid=17121008}}</ref>, s prosječnim istjekom od 1569 m<sup>3</sup>/s. Ako gledamo najveće pritoke u Mediteranu, rijeka Po je na drugom mjestu, a prate ju [[Neretva]] i [[Drin]] koje su na trećem i četvrtom. Značaje pritoke slatke vode čine i podzemne tekućice koje izviru pod vodom - vrulje.<ref>{{cite journal|url=http://www.clas.ufl.edu/users/jbmartin/website/Classes/Surface_Groundwater/Class%206/Taniguchi%20et%20al.%202002%20Hydrological%20processes%20review.pdf|format=PDF|title=Investigation of submarine groundwater discharge|journal=Hydrological Processes|issn=1099-1085|publisher=[[John Wiley & Sons]]|year=2002.|pages=2115–2159|volume=16|first1=Makoto |last1=Taniguchi|doi=10.1002/hyp.1145|last2=Burnett|first2=William C|last3=Cable|first3=Jaye E|last4=Turner|first4=Jeffrey V|issue=11}}</ref> Procjenjuje se da se kroz podzemne vode slije više od 29% ukupnog pritoka slatke vode u Jadranu. Podzemni izvodi uključuju i termalne izvore, koji su otkriveni blizu grada [[Izola]]. Termalna voda je bogata [[sumporovodik]]om, temperature od 22 od 29,6 <sup>o</sup>C i omogućava razvoj specifičnog ekosustava.<ref>{{cite journal|url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_obzornik/go_2004_2.pdf|journal=Geografski obzornik|year=2004.|volume=51|issue=2|issn=0016-7274|publisher=Association of the Geographical Societies of Slovenia|language=Slovenski|first=Jože|last=Žumer|title=Odkritje podmorskih termalnih izvirov|pages=11–17}} {{sl icon}}</ref> [[Jadranski sliv]] čini trećinu ukupnog volumena dotoka slatke vode u Sredozemnom moru.<ref>Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 145.</ref>
=== Temperatura i slanost ===
Temperature na površini Jadrana su ljeti od 22 do 24<sup>o</sup>C ili 12 do 14<sup>o</sup>C zimi ako izuzmemo sjeverni dio Jadrana u kojem se temperatura zimi spušta do 9<sup>o</sup>C. Sezonske temperaturne razlike se javljaju kao longitudinalni gradijent u Sjevernom Jadranu i transverzalni gradijent u Srednjem i Južnom Jadranu<ref name="Artegiani">{{cite journal|journal=[[Journal of Physical Oceanography]]|issn=0022-3670|publisher=[[American Meteorological Society]]|title=The Adriatic Sea General Circulation. Part I: Air–Sea Interactions and Water Mass Structure|volume=27|year=1997.|pages=1492.–1514.|last1=Artegiani|first1=A|first2=E|last2=Paschini
| first3 = A|last3=Russo|first4=D|last4=Bregant|first5=F|last5=Raicich|first6=N|last6=Pinardi|doi=10.1175/1520-0485(1997)027<1492:TASGCP>2.0.CO;2|issue=8|format=PDF|url=http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0485(1997)027%3C1492%3ATASGCP%3E2.0.CO%3B2}}</ref> zbog geografskih karakteristika mora; pliće je i bliže obali (izduženog oblika).<ref>Zore-Armanda 1979., str. 43.</ref> Tokom posebno hladnih zima, more se na nekim plićim mjestima može zalediti, osobito u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]], ali bilo je takvih slučajeva i mnogo južnije kod grada [[Tisno]].<ref>Loinello, Malanotte-Rizzoli & Boscolo 2006., str. 47–53.</ref><ref>{{cite news|work=[[RTL Televizija]]|url=http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|title=Led okovao svjetionik, u Tisnom smrznulo more|date=16. 12. 2010.|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731011818/http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|dead-url=yes}}</ref> Južni Jadran je zimi topliji 8<sup>o</sup> do 10<sup>o</sup>C od sjevernijih područja.<ref name="Lipej & Dulčić 2004, str. 293">Lipej & Dulčić 2004, str. 293.</ref> Razlike u [[Salinitet|slanosti]] mora su također prisutne i variraju između 38 i 39 promila.<ref name="Artegiani" /> Južni Jadran je nešto slaniji zbog dotoka slanije vode iz istočnog Sredozemlja.<ref name="Lipej & Dulčić 2004, str. 293"/>
=== Klima ===
Kao i kod većine područja na Sredozemlju, Jadransko more i kopnene mase koje ga okružuju imaju Mediteransku klimu, vrstu suptropske klime. Pošto se more nalazi na srednjim geografskim dužinama ima promjenjivu sezonsku klimu. Ljeta su topla do vruća i suha, a zime su blage do hladne i kišovite. Godišnja prosječna temperatura zraka se mijenja u opsegu od oko 20<sup>o</sup>C.<ref name="Artegiani"/> Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Južni i Srednji Jadran je klasificiran da ima [[Sredozemna klima|mediteransku klimu s vrućim ljetima]] (Csa), a sjeverni dio Jadrana da ima [[Suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] (Cfa).<ref>{{cite web|publisher=[[University of Salento]]|format=PDF|first=Piero|last=Lionello|url=http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|title=Mediterranean climate: Background information|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130730201419/http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite journal|publisher=[[University of Zadar]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14843|first1=Tomislav |last1=Šegota|first2=Anita|last2=Filipčić|pages=17–37|title=Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje|journal=Geoadria|volume=8|issue=1|year=2003.}}</ref> Dominantni vjetrovi zimi su [[Jugo]] i [[Bura]]. Bura puše kroz klance i prevoje na Dinaridima i donosi hladan i suh zrak s kontinenta. Najveće brzine dostiže u područjima Trsta, Senja i Splita, s naletima vjetra koji dostižu brzine do 180 km/h. Jugo donosi vlažan i topao zrak i često sa sobom nosi pijesak iz Sahare čime uzrokuje prljave kiše.
{|class="wikitable"
|-
! colspan=7|Klimatske karakteristike nekih većih gradova na Jadranu
|-
! rowspan=3|Grad
! colspan=2|Srednja temperatura (dnevni maksimum)
! colspan=4|Srednja količina padalina (kišni dani)
|-
! colspan=1| siječanj
! colspan=1| srpanj
! colspan=2| siječanj
! colspan=2| srpanj
|-
! °C
! °C
! mm
! dana
! mm
! dana
|- align=center
| [[Bari]]
| 12,1
| 28,4
| 50,8
| 7,3
| 27,0
| 2,6
|- align=center
| [[Dubrovnik]]
| 12,2
| 28,3
| 95,2
| 11,2
| 24,1
| 4,4
|- align=center
| [[Rijeka (grad)|Rijeka]]
| 8,7
| 27,7
| 134,9
| 11,0
| 82,0
| 9,1
|- align=center
| Split
| 10,2
| 29,8
| 77,9
| 11,1
| 27,6
| 5,6
|- align=center
| Venecija
| 5,8
| 27,5
| 58,1
| 6,7
| 63,1
| 5,7
|-
| colspan=7|<small>Izvor: [[Svjetska meteorološka organizacija]]<ref>{{cite web|publisher=[[World Meteorological Organization]]|url=http://www.worldweather.org/europe.htm|title=World Weather Information Service}}</ref></small>
|}
=== Naseljenost ===
{|class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%"
|-
! style="text-align:center;" colspan="11"|Najveći gradovi na Jadranskoj obali
|-
!rowspan=23 width:150|<br>
[[File:Bari02.jpg|135px|Bari]]<br>Bari<br>
[[File:Venezia veduta aerea.jpg|border|135px|Venecija]]<br>Venecija<br>
! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|broj
! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|grad
! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|država
! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|regija/županija
! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|stanovništvo (gradsko)
!rowspan=23 width:150|
[[File:Trieste-IMG 3064.JPG|135px|Trst]]<br>Trst<br>
[[File:City-of-Split.jpg|135px|Split]]<br>Split<br>
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|1||align=left|'''[[Bari]]'''||Italija||[[Apulija]]||320.475
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|2||align=left|'''[[Venecija]]'''||Italija||[[Veneto]]||270.884
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|3||align=left|'''[[Trst]]'''||Italija||[[Furlanija-Julijska krajina]]||205.535
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|4||align=left|'''[[Split]]'''||Hrvatska||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-Dalmatinska]]||165.893
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|5||align=left|'''[[Ravenna]]'''||Italija||[[Emilia-Romagna]]||159.497
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|6||align=left|'''[[Rimini]]'''||Italija||Emilia-Romagna||142.579
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|7||align=left|'''[[Rijeka (grad)|Rijeka]]'''||Hrvatska||[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranska]]||127,498
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|8||align=left|'''[[Pescara]]'''||Italija||[[Abruzzo]]||123.103
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|9||align=left|'''[[Drač]]'''||Albanija||[[Okrug Drač|Drač]]||115.550
|-
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|10||align=left|'''[[Ancona]]'''||Italija||[[Marke]]||101.210
|-
| colspan="5" style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|<small>Izvori: Hrvatski popis stanovništva 2011.,<ref name="Croatian Census 2011">{{Cite journal
| journal=Statistical Reports
| title=Census of Population, Households and Dwellings 2011, First Results by Settlements {{#if:{{{title|}}}| - {{{title}}} }}
| url={{{url|http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf}}}
| date=June 2011
| format={{{format|PDF}}}
| language=Croatian and English
| issn=1332-0297
| issue=1441
| publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]
| location=Zagreb
| page={{{page|}}}
| accessdate={{{accessdate|30 June 2011}}}
}}</ref> Talijanski nacionalni statistički institut (2011.),<ref name="Italian Census 2011">{{cite web|publisher=[[National Institute of Statistics (Italy)]]|language=Italian|url=http://demo.istat.it/pop2011/index.html|title=Vista per singola area|trans-title=Individual area review|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20110925105754/http://demo.istat.it/pop2011/index.html|dead-url=yes}}</ref> Albanski popis stanovništva 2011.<ref name="Albanian Census 2011">{{cite web|url=http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf|title=Population and Housing Census in Albania|year=2011|publisher=Institute of Statistics of Albania|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112022139/http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf}}</ref></small>
|}
{{clear}}
Na obalama i otocima Jadranskog mora nalazi se mnogo manjih naselja i samo nekoliko većih gradova. Među najvećima su talijanski Bari, Venecija, Trst, Ravenna i Rimini, hrvatski Split, Rijeka i Zadar, albanski Drač i Valona i slovenski Kopar. Ukupno na Jadranskim obalama živi oko 3,5 milijuna ljudi.<ref>{{cite journal|publisher=Croatian Geographic Society|issn=1331-5854|journal=Hrvatski geografski glasnik|first1=Bogdan |last1=Sekulić|first2=Ivan|last2=Sondi|volume=59|issue=1|year=1997.|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95871|title=Koliko je Jadran doista opterećen antropogenim i prirodnim unosom tvari?}}</ref>
== Upravljanje obalom ==
[[Datoteka:MOSE Project Venice from the air.jpg|mini|desno|[[Projekt MOSE (Venecija)|Projekt MOSE]] sjeverno od otoka [[Lido di Venezia]]]]
Grad [[Venecija]] je sagrađen na skupini otoka koji se nalaze uz obalu i u opasnosti je zbog slijeganja sedimenta, a ista opasnost je prisutna u delti rijeke [[Pad|Po]]. Slijeganje uzrokuje voda koje odnosi sa sobom sedimentno tlo, a efekt se pojačava iskopavanjem pijeska za industriju, korištenjem vode za agrikulturu i crpljenjem podzemnih izvora vode.<ref name=WW>{{cite web|title=Facing Water Challenges in the [[Po (river)|Po]] River Basin, Italy: A WWDR3 Case Study|url=http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin,_Italy:A_WWDR3_Case_Study|publisher=waterwiki.net|year=2009|access-date=2015-07-21|archivedate=2009-08-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801063518/http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin%2C_Italy:A_WWDR3_Case_Study|deadurl=yes}}</ref><ref name=AM>{{cite web|title=Po Basin Case study status report|first1=Meri|last1=Raggi|first2=Davide|last2=Ronchi|first3=Laura|last3=Sardonini|first4=Davide|last4=Viaggi|publisher=AquaMoney|date=4. 4. 2006.|format=PDF|url=http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf|access-date=2015-07-21|archive-date=2020-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20200614004339/http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf|dead-url=yes}}</ref>
Potapanje Venecije je usporeno nakon odluke donesene [[1960-ih]] da se zabrane [[arteški bunar]]i, ali je grad i dalje bio u opasnosti od potopa za vrijeme većih [[Morske mijene|plima]]. Nedavne provedene studije pokazuju da grad više ne tone,<ref>{{cite news |title = Technology: Venetians put barrage to the test against the Adriatic |issue = 1660 |work = [[New Scientist]] magazine |date = 15. 4. 1989. |url = http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archiveurl = https://web.archive.org/web/20071011072114/http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archivedate = 2007-10-11 |access-date = 2015-07-21 |deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite news |title = Venice's 1,500-year battle with the waves |work=[[BBC Online News]] |date = 17. 7. 2003. |url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3069305.stm}}</ref> ali unatoć tome je i dalje spreman za hitne obrane od poplava. Bivši talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]] je u svibnju [[2003.]] predstavio [[Projekt MOSE (Venecija)|projekt MOSE]] ([[Talijanski|tal.]] Modulo Sperimentale Elettromeccanico, u prijevodu eksperimentalni elektromehanički modul) koji bi trebao u budućnosti čuvati grad od poplava. Prijedlog projekta je da se položi 79 pokretnih pontona duž morskog dna na trima ulazima u Venecijansku lagunu. Kada razina plime prijeđe 110 cm, pontoni bi se napunili zrakom tvoreći [[Brana|branu]] i blokirali nadolazeći plimni val s Jadranskog mora. Predviđeno je da će projekt biti dovršen do [[2014.]] godine.<ref>{{cite news |title = 'Moses project' to secure future of [[Venice]] |work= Telegraph News |date = 11. 1. 2012. |url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/3629387/Moses-project-to-secure-future-of-Venice.html}}</ref>
== Geologija ==
[[File:Adriatic Plate.jpg|mini|lijevo|Granice [[Jadranska mikroploča|Jadranske mikroploče]]]]
[[Geofizika|Geofizičke]] i [[Geologija|geološke]] informacije pokazuju da su Jadransko more i dolina rijeke [[Pad|Po]] dio [[litosferne ploče]] nazvane [[Jadranska mikroploča]]. Pretpostavlja se da se ta ploča odvojila od [[Afrička ploča|Afičke ploče]] u [[Mezozoik]]u. Odvajanje je počelo tokom srednjeg i kasnijeg [[trijas]]a, kada je i počelo taloženje [[Vapnenac|vapnenca]]. Između stadija [[Norik]] i [[Gornja kreda|Gornje krede]] stvorio se debeli niz karbonatnih sedimenata ([[dolomit]]a i [[vapnenac|vapnenca]]) dubok gotovo 8 kilometara i tvorili takozvanu Jadransku karbonatnu platformu.<ref name="Surić">{{cite journal|publisher=[[Sveučilište u Zadaru]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14808|journal=Geoadria|title=Submerged Karst – Dead or Alive? Examples from the eastern Adriatic Coast (Croatia)|first=Maša |last=Surić|pages=5–19|volume=10|issue=1|year=2005.}}</ref> Ostaci te platforme se mogu naći u Jadranskom moru i okolnom mladom nabranom gorju (Južne [[Alpe]] i [[Dinaridi]]). Tokom [[Eocen]]a i ranog [[Oligocen]]a, ploča se pomaknula na sjever i sjeveroistok i zajedno s [[Afrička ploča|Afričkom]] i [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] imala je utjecaja na [[Alpska orogeneza|Alpsku orogenezu]] tokom koje su uzdignuti Dinaridi i Alpe. U kasnije [[Oligocen]]u, kretanje ploče se okrenulo i zajedno s Euroazijskom pločom sudjelovalo u [[Apeninska orogeneza|Apeninskoj oregenezi]] tokom koje je uzdignut [[Apeninski poluotok]] i gorski masiv [[Apenini]].<ref name="Juračić">{{cite web|publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]], Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek|language=Croatian|title=Mladen Juračić|trans-title=Geologija mora, Mediteran i Jadran|url=http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2014-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812205949/http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|dead-url=yes}}</ref> Neprekinuti obruč povećane seizmičke aktivnosti u Jadranu, zajedno s obručem [[navlaka]] (rasjed), orijentiranog sjeveroistok-jugozapad i identičnom orijentacijom Apenina i Dinarida pokazuje da se ploča okreće suprotno od kazaljke sata.{{sfn|Muço|2006|p=352}} Aktivni rasjed dužine 200 km se nalazi sjeverozapadno od [[Dubrovnik]]a, uzdižući Dalmatinske otoke kako Jadranska mikroploča podvlači pod Euroazijsku. Nadalje, rasjed izaziva primicanje južnog vrha Apeninskog poluotoka prema [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] za oko 0,4 cm godišnje. Ako se ovakvo kretanje nastavi, Jadransko more će se zatvoriti za otprilike 50 do 70 milijuna godina.<ref>{{cite news|work=[[National Geographic (magazine)|National Geographic]]|publisher=[[National Geographic Society]]|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080125-europe-fault.html|title=New Fault Found in Europe; May "Close Up" Adriatic Sea|first=Sara|last=Goudarzi|date=25. 1. 2008.}}</ref> U Sjevernom Jadranu, obala zapadne [[Istra|Istre]] i [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] konstantno tone. U zadnjih dvijesto godina je potonula oko 1,5 metara.<ref>{{cite journal|journal=Quaternary Science Reviews|issn=0277-3791|publisher=[[Elsevier]]|url=http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf|format=PDF|title=Sea-level change during the Holocene in Sardinia and in the northeastern Adriatic (central Mediterranean Sea) from archaeological and geomorphological data|first1=F|last1=Antonioli|pages=2463–2486|year=2007.|doi=10.1016/j.quascirev.2007.06.022|first2=M|last2=Anzideib|first3=K|last3=Lambeckc|first4=R|last4=Auriemmad|first5=D|last5=Gaddie|first6=S|last6=Furlanif|first7=P|last7=Orrug|first8=E|last8=Solinash|first9=A|last9=Gasparii|volume=26|issue=19–21|access-date=2015-07-21|archive-date=2019-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20190306190419/http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf}}</ref> U srednjem Jadranskom bazenu, postoje dokazi o vulkanskoj aktivnosti tokom razdoblja [[Perm (geološko razdoblje)|Perma]] oko [[Komiža|Komiže]] na otoku [[Vis]]u i vulkanskih otoka [[Jabuka (otok)|Jabuke]] i [[Brusnik]]a.<ref>{{cite news|newspaper=[[Zadarski list]]|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/30042011/ostaci-prastarog-vulkana-u-jadranu|language=Croatian|title=Ostaci prastarog vulkana u Jadranu|first=Branimir|last=Vukosav|date=30. 4. 2011.}}</ref> [[Potresi]] se u ovoj regiji bilježe od davnina.{{sfn|Muço|2006|p=351}} Nedavni jači potres jačine 7 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]] je pogodio [[Potres u Crnoj Gori 1979.|Crnu Goru 1979. godine]].<ref>{{cite web|publisher=Montenegro seismological observatory|url=http://www.seismo.co.me/Historical.htm|title=Historical Seismicity of Montenegro}}</ref> Od ostalih većih potresa, u historiji su zapamćeni 1627. na poluotoku Gargano i [[Potres u Dubrovniku 1667.|1667. veliki potresu u Dubrovniku]], oba popraćena jakim [[cunami]]jem.{{sfn|Soloviev et al.|2000|pp=47–52}} U posljednjih 600 godina, cunamiji su se u Jadranu pojavili petnaestak puta.<ref>{{cite journal|journal=Natural Hazards|url=http://www.springerlink.com/content/5140744064371566/|doi=10.1007/s11069-011-9916-3|volume=61|issue=2|title=Historical tsunamis in the Adriatic Sea|year=2012.|issn=1573-0840|publisher=International Society for the Prevention and Mitigation of Natural Hazards|first1=Mira|last1=Pasarić|first2=B|last2=Brizuela|first3=L|last3=Graziani|first4=A|last4=Maramai|first5=M|last5=Orlić|page=281}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
=== Naslage na morskom dnu ===
[[Datoteka:Spring Runoff in the Adriatic Sea.jpg|mini|desno|Talog uz talijansku obalu u Jadranskom moru]]
U Jadranu su pronađeni razni tipovi morskog taloga (sedimenta). Sjeverni Jadran je pretežito plitak i karakterističan je po pijesku iz vremena kada je razine vode bila niža i to područje bilo [[obala]]. U predjelima dubljim od 100 metara, tipično je [[mulj]]evito [[korito]].<ref name="Adriamed"/>{{sfn|Schwartz|2005|p=575}} Jadran je [[Geomorfologija|geomorfološki]] podijeljen na pet jedinica. "Sjeverni Jadran" (do dubine od 100 metara), "Sjeverni Jadran otočno područje" (veliki Kvarnerski otoci) je zaštićeno od taloženja sedimenata s vanjskim otocima, "Srednji Jadran otočno područje" (veliki Dalmatinski otoci), "Srednji Jadran" (karakterizira ga srednjo-jadranska depresija) i "Južni Jadran" koji se sastoji od obalnog spruda i južno-jadranske depresije. Sedimenti nataloženi u Jadranu danas pretežito dolaze sa sjeverozapadne obale, a nanose ih rijeke [[Pad|Po]], [[Reno (rijeka)|Reno]], [[Adige]], [[Brenta]], [[Tagliamento]], [[Piave]] i [[Soča]]. Količina sedimenata koje nose rijeke istočne obale, [[Rječina]], [[Zrmanja]], [[Krka]], [[Cetina]], [[Ombla]], [[Dragonja (rijeka)|Dragonja]], [[Mirna (Jadransko more)|Mirna]], [[Raša (rijeka)|Raša]] i [[Neretva]] je zanemariva, jer se ti sedimenti većinom talože na ušćima tih rijeka. Jadranska zapadna obala je [[aluvij]]alna i terasasta, dok je istočna obala većinom kamenita uz izuzetak najjužnijeg dijela u [[Albanija|Albaniji]] koja ima pješčane uvale i stjenovite [[rt]]ove.<ref name="Juračić"/>
=== Obala ===
Istočna obala, osobito hrvatski dio je pored grčke obale najrazvedenija obalna linija na Sredozemlju.{{sfn|Randić|2002|pp=155–156}} Većina istočne obale karakterizira kraška topografija, razvijena vremenskim utjecajem na Jadransku karbonatnu platformu. [[Karstifikacija]] je započela nakon zadnjem uzdizanja Dinarida u [[Oligocen]]u i u [[Miocen]]u tokom kojeg su [[karbonatne stijene]] izložene atmosferskim prilikama. Vremenskom utjecaju je bilo izloženo i 120 metara obale koja se trenutno nalazi ispod površine mora, a bila je obala tokom zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Procjenjuje se da su neke krške formacije iz ranijih razdoblja niske razine mora, najviše tokom [[Mesinska kriza saliniteta|Mesinske krize slaniteta]].<ref name="Surić"/> Krš se razvio i u [[Apulija|Apuliji]] iz Apulijanske karbonatne platforme.<ref>{{cite journal|format=PDF|url=http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|journal=Acta Carsologica|volume=40|issue=1|pages=73–93|year=2011.|first=Mario|last=Parise|title=Surface and subsurface karst geomorphology in the Murge (Apulia, Southern Italy)|issn=0583-6050|publisher=[[Slovenian Academy of Sciences and Arts]]|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054209/http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|dead-url=yes}}</ref>
Najveći dio istočne obale se sastoji od karbonatnih stijena, dok je [[fliš]] uvelike prisutan u Tršćanskom zaljevu, osobito uz slovensku [[Istra|Istru]] gdje je 80 metara visoka [[Strunjan|Strunjansk klif]] najviša stijena na cijelom Jadranu i jedina takvog tipa na istočnom Jadranu.<ref>{{cite web |url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf |format=PDF |title=Zavarovano območje narave: Krajinski park Strunjan / Area prottetta: Parco naturale di Strugnano |trans-title=Protected Area of Nature: Strunjan Landscape Park |publisher=Institute of the Republic of Slovenia for Nature Conservation |year=2008. |access-date=2015-07-21 |archive-date=2017-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331064341/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf |dead-url=yes }}</ref> Fliš je prisutan i na [[Biokovo|Biokovu]], a može se vidjeti i u Albaniji te na zapadnoj Jadranskoj obali.{{sfn|Beccaluva|Shallo|Coltorti|Premti|1997|pp=7–16}}{{sfn|Vezzani|Festa|Ghisetti|2010|pp=6–56}}
Postoje izmjene pomorskog i [[aluvij]]alnog sedimenta u delti rijeke Po, na Jadranskoj sjeverozapadnoj obali i prema zapadu do [[Piacenza|Piacenze]], koje datira iz razdoblja [[Pleistocen]]a kada je razina mora rasla i potopila udolinu. Rast razine mora je nastupio nakon zadnjeg ledenog doba, koje je uzdignulo Jadransko more prije otprilike 5500 godina.{{sfn|McKinney|2007|pp=123–132}} Od tada se delta rijeke Po širi. Od 1000 godine pr.n.e. do 1200 godine nove ere prosječno se širila oko 4 metra godišnje.<ref>{{cite journal|title=Distributary channels and their impact on sediment dispersal|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0025322705001945|first1=James P M|last1=Syvitski|journal=Marine Geology|volume=222–223|issue=15|pages=75–94|doi=10.1016/j.margeo.2005.06.030
|year=2005.|publisher=[[Elsevier]]|last2=Kettner|first2=Albert J|last3=Correggiari|first3=Anna|last4=Nelson|first4=Bruce W|issn=0025-3227}} {{subscription required}}</ref> U XII. vijeku, delta se širila oko 25 metara godišnje. U XVII. vijeku, delta je postala okoliš kojim upravlja čovjek jer je počeo iskop umjetnih kanala. Od tada se kanalima i novim [[Rukavac|rukavcima]] delta rijeke širi po godišnjoj stopi od 50 metara.<ref>{{cite web|publisher=Theseus Project|url=http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|title=Geological processes in the [[Anthropocene]]: the [[Po (river)|Po]] [[River Delta]]|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20120722144435/http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|url-status=dead}}</ref> Osim već nabrojanih rijeka, u Jadran se samo iz Italije ulijeva više od 20 drugih rijeka, koje također tvore aluvijalnu obalu,{{sfn|Barrocu|2003|p=210}} uključujući lagune Venecije, [[Grado, Friuli-Venezia Giulia|Grado]] i [[Caorle]].<ref>{{cite web|url=http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf|format=PDF|title=Ecological indicators of estuarine features on hard substrata in the large North Adriatic lagoons|author=Renato Sconfietti|publisher=Institute for Environment and Sustainability Inland and Marine Waters Unit|work=Proceedings of the International Conference on Southern European Coastal Lagoons: The Influence of River Basin-Coastal Zone interactions|year=2003.|access-date=2015-07-21|archive-date=2004-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20040710004856/http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf}}</ref> Na istočnoj obali postoje manje aluvijalne ravnice u deltama rijeka Dragonje, [[Bojana (rijeka)|Bojane]] i Neretve.<ref>{{cite web|publisher=EURONATUR|url=http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|format=PDF|title=Rapid assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202160923/http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Croatian Medical Journal|publisher=Medicinska Naklada|title=The Neretva Delta: Green Pearl of Coastal Croatia|first=Jasmina|last=Mužinić|pmc=2121601|date=2007.|volume=48|issue=2}}</ref>
== Biogeografija i ekologija ==
Jadransko more ima jedinstveno vodno tijelo u odnosu na cijelokupnu biokemijsku fizionomiju. Proizvodi anorganske hranjive tvari, a uvozi čestice organskog ugljika i nitrogena kroz Otrantska vrata koja djeluju kao mjesto mineralizacije. Izmjena tvari je mnogo kompleksnija zbog batimetrije mora; 75% vode protjeće kroz tjesnac i kruži oko Palagruškog praga i Sjeverni Jadran utjeće tek na 3-4% vode u Južnom Jadranu.{{sfn|Gačić|Civitarese|Ursella|1999|p=356}} To se reflektira na biogeografiju i ekologiju mora, osobitno na sastav i osobine njegovog ekosustava.{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|pp=291-300}} Glavne biogeografske jedinice su Sjeverni Jadran, Središnji Jadran i Južni Jadran.{{sfn|Bianchi|2007|p=10}}
=== Flora i fauna ===
Jedinstvena priroda Jadrana je bogata endemima. U Jadranu je indentificirano više od 7000 životinjskih i biljnih vrsta. Srednji Jadran je nabogatiji endemskim vrstama, s 535 indentificiranih vrsta [[Zelena alga|zelene]], [[Smeđa alga|smeđe]] i [[Crvena alga|crvene alge]].<ref name="USAID-Bio">{{cite web|publisher=Natural Resources Management & Development Portal|url=http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|title=Biodiversity assessment for Croatia|date=31 December 2000|author=Chemonics International Inc|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202161413/http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|dead-url=yes}}</ref> Četiri od pet vrsta mediteranske morske trave su pronađene u Jadranu. Najčešće vrste su ''Cymodocea nodosa'' i ''Zostera noltii'', dok su ''Zostera marina'' i ''[[Posidonija|Posidonia oceanica]]'' mnogo rijeđe.<ref>{{cite journal|journal=[[Aquatic Botany]]|volume=77|year=2003|pages=17–25|title=Genome size of Adriatic seagrasses|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/57225.pdf|format=PDF|issn=0304-3770|first1=Jasna Dolenc|last1=Koce|first2=Barbara|last2=Vilhar|first3=Borut|last3=Bohanec |first4=Marina|last4=Dermastia|doi=10.1016/S0304-3770(03)00072-X}}</ref>
Uzduž istočne obale su pronađene mnoge rijetke i zaštićene vrste. Razlog tome je čista i manje zagađena voda od one na zapadnoj obali, za što su zaslužne morske struje koje cirkuliraju u smjeru obrnutom od kazaljke sata. Takav protok vode značajno doprinosi bioraznolikosti država na istočnoj obali. Dobri dupin je često viđen na istočnom akvatoriju, a nekad je hrvatska obala pružala utočište kritično ugoroženoj [[Sredozemna medjvedica|sredozemnoj medvjedici]] i morskim kornjačama.<ref name="USAID-Bio"/>
Sjeverni Jadran je osobito bogat ribljim endemskim vrstama.{{sfn|Bombace|1992|pp=379-382}} Oko trideset endemskih vrsta riba je nađenu u samo jednoj ili dvije države čije granice izlaze na Jadran. Razlog tome je krška morfologija obalne i podmorske topografije, uključujući nastanjena podvodna staništa, krških rijeka i područja oko [[vrulja]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Culture (Croatia)]]|first=Ivna|last=Vukšić|format=PDF|url=http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/priroda/4th_NR%20to%20CBD.pdf|title=Fourth national report of the Republic of Croatia to the Convention on Biological Diversity|date=18 May 2009}}</ref> Poznato je 45 podvrsta, endema Jadranske obale i otoka. U Jadranu obitava oko 410 vrsta i podvrsta riba, predstavljajući približno 70% mediteranske riblje svojte, s barem 7 vrsta koje žive samo u Jadranu. Zbog pretjeranog izlova ribe, oko 64 poznatih vrsta je pred izumiranjem.<ref name="USAID-Bio"/> Samo mali djelić ribe nađene u Jadranu je došao procesom lesepsijske migracije (eng. Lessepsian migration) i bijegom iz [[marikultura]].{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|p=300}}
=== Zaštićena područja ===
[[Datoteka:Tremiti 00.jpg|mini|lijevo|otočje [[Tremiti]], zaštićeno područje]]
Bioraznolikost u Jadranu je velika i duž obale postoji nekoliko zaštićenih područja. U Italiji su to [[Miramare]] u Tršćanskom zaljevu (Sjeverni Jadran), [[Torre del Cerrano]] i otočje [[Tremiti]] u srednjo-jadranskom bazenu i [[Torre Guaceto]] u južnoj [[Apulia|Apuliji]].<ref name="EU-Casestudy">{{cite web|publisher=[[European Union]]|url=http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/documentation/studies/documents/case_study_adriatic_sea_en.pdf|format=PDF|title=The potential of Maritime Spatial Planning in the Mediterranean Sea – Case study report: The Adriatic Sea|date=5 January 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html|language=Italian|work=Torre del Cerrano|title=Dove Siamo|trans-title=Where We Are|year=2010|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-02-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110210110437/http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Miramare je uspostavljeno 1986. godine i pokriva oko 30 hektara obale i 90 hektara mora. Područje obuhvaća 1,8 kilometara oblane linije blizu rta Miramare.<ref>{{cite web|publisher=La Riserva Marina di Miramare|url=http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|title=La Riserva|trans-title=The reserve|language=Italian|access-date=2015-07-21|archive-date=2004-09-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20040918143056/http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|dead-url=yes}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre del Cerrano je osnovano 2009., a prostire se 5,7 km (3 nautičke milje) od obale prema pučini uz 7 km dugu obalnu crtu. Različite zone zaštićenog područja pokrivaju područje od 37 km<sup>2</sup> površine mora.<ref>{{cite web|publisher=Marine Protected Area Torre Cerrano|url=http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|title=The Marine Protected Area|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514071109/http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|dead-url=yes}}</ref> Otočje Tremiti je zaštićeno od 1989., dok su sami otoci dio Nacionalnog parka Gargano.<ref>{{cite web|publisher=tremiti.eu|url=http://www.tremiti.eu/isole/riserva_marina/parco.aspx|language=Italian|title=Riserva Marina delle Isole Tremiti|trans-title=Tremiti Islands Marine Reserve}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre Guaceto, koje se nalzi blizu Brindisi i Carovingo, pokriva područje od 2227 hektara i u blizini Državni rezervat Torre Guaceto koji pokriva 1114 hektara obale i dijeli 8 kilometara obalne linije s zaštićenim područjem mora.<ref>{{cite web|publisher=Consorzio di Gestione di Torre Guaceto|url=http://www.parks.it/riserva.marina.torre.guaceto/Epar.php|title=Protected Area}}</ref> Nadalje na talijanskoj Jadranskoj obali se nalazi 10 međunarodno važnih močvarnih područja zaštićenih [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-italy/main/ramsar/1-30-168%5E16565_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Italy}}</ref>
[[Datoteka:Brijuni, swamp.jpg|mini|[[Brijuni|Nacionalni park Brioni]]]]
[[Istra]]. Nacionalni park Brioni obuhvaća 743,3 hektara arhipelaga i 2651,7 hektara okolnog mora.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/general_info|title=General Info|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114031922/http://www.brijuni.hr/en/general_info|dead-url=yes}}</ref> Proglašen je nacionalnim parkom 1999. godine.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/about_us/documents_and_reports|title=Documents and reports}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Limski kanal]] je 10 kilometarski rijas rijeke Pazinčice.<ref>{{cite web|publisher=City of [[Rovinj]]|url=http://www.rovinj.hr/rovinj/rovinj/priroda/limski-kanal|title=Limski kanal|trans-title=Lim Canal|language=Croatian}} {{hr icon}}</ref> U slovenskom dijelu Istre, morska i obalna zaštićena prirodna područja su Park prirode Sečovlje Salina, Park prirode Strunjan, Prirodni rezervat Škocjan Inlet i spomenici prirode [[Debeli Rtič]], [[Cape Madona]] i [[Jezera Fiesa]].<ref name="SI-PAs">{{cite journal|last1=Vidmar|first1=Barbara|last2=Turk|first2=Robert|year=2011|title=Marine protected areas in Slovenia: How far are we from the 2012/2020 target?|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|pages=159–170|issn=0506-4252|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20170331065317/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&id_informacija=651|title=Naravni spomenik Jezeri v Fiesi|language=Slovene|trans-title=The Fiesa Lakes Natural Monument|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|access-date=2015-07-21|archive-date=2007-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310223411/http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&id_informacija=651|dead-url=yes}} {{sl icon}}</ref> Park prirode Sečovlje Salina je osnovan 1990. i pokriva 721 hektar, te obuhvaća četiri prirodna rezervata.<ref name="SORSYB11-40">{{cite journal|author=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|date=30 June 2011|title=Territory and climate|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|journal=Statistical Yearbook|chapter=Enlarged protected areas of nature – natural parks|issue=50|page=38|issn=1318-5403}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|url=http://www.dedi.si/dediscina/430-secoveljske-soline|editor4-last=Podjed|editor8-first=Ines|editor8-last=Jerele|editor7-first=Primož|editor7-last=Pavlin|editor6-first=Bojan|editor6-last=Erhartič|editor5-first=Drago|editor5-last=Kladnik|editor4-first=Dan|editor3-first=Mateja|title=Sečoveljske soline|editor3-last=Golež|editor2-first=Gregor|editor2-last=Torkar|editor1-first=Mateja|editor1-last=Šmid Hribar|last=Pipan|first=Primož|encyclopedia=Enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem – DEDI|trans-title=Sečovlje Saltworks|language=Slovene}} {{sl icon}}</ref> Godine 1993., područje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom i od međunarodnog je značaja za vrste ptica močvarica.<ref>{{cite web|url=http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf|title=Report of the Republic of Slovenia on the implementation of the Agreement in the period 2005–2007|publisher=[[Agreement on the Conservation of African-Eurasian Migratory Waterbirds]]|year=2008|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20121120102824/http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf|dead-url=yes}}</ref> Park prirode Strunjan je osnovan 2004., pokriva 429 hektara i sadrži dva prirodna rezervata.<ref name="SI-PAs" /><ref name="SORSYB11-40" /> U sastavu parka se nalazi i 4 km dugi klif, najsjeverniju mediteranstku solanu i jedini slovenski sustava laguna.<ref>{{cite web|url=http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf|chapter=Saltpans of Strunjan, Slovenia – proposal|title=Landscape Management Methodologies: Synthesis report of thematic studies|pages=286–291|first=Nataša|last=Bratina Jurkovič|publisher=[[United Nations Environment Programme]]|year=2011|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924063931/http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf|dead-url=yes}}</ref> Ujedno je i najsjevernija točka na kojoj se uzgajaju neke mediteranske biljke.<ref>{{cite journal|last=Putrle|first=Dejan|year=2011|title=Landscape Park Strunjan|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|page=187|issn=0506-4252|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20170331064311/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|dead-url=yes}}</ref> Prirodni rezervat Škocjan Inlet je osnovan 1998. i pokriva 122 hektara.<ref>{{cite web|url=http://skocjanski-zatok.org/rezervat/osebna-izkaznica/|title=Osebna izkaznica|language=Slovene|trans-title=Identity Card|publisher=Bird Watching and Bird Study Society of Slovenia}} {{sl icon}}</ref> Spomenik prirode Debeli Rtič obuhvaća 24 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-BDG">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4|title=Zavarovana območja: Debeli rtič|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Debeli Rtič|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731001301/http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4}}</ref> Spomenik prirode Cape Madona 12 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-RM">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en¶ms=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F12_x388259_y43840_s17_b4|title=Zavarovana območja: Rt Madona v Piranu|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Cape Madona in Piran|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> i Spomenik prirode Jezera Fiesa 2,1 hektar,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-LF">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en¶ms=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F29_x389600_y43143_s17_b4|title=Zavarovana območja: Jezeri v Fiesi|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Lakes in Fiesa|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> kao jedino obalno boćato jezero u Sloveniji.<ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/file/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1|archive-date=2020-08-06|access-date=2015-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806013713/https://hrcak.srce.hr/file/20762|url-status=dead}}</ref>
U Hrvatskoj je sedam zaštićenih podučja: pored navedenog [[Brijuni|Brioni]] i [[Limski kanal]] u hrvatskom dijelu Istre, u Dalmaciji su: [[Kornati]] i [[Telašćica]] u srednjo-jadranskom bazenu, blizu Šibenika; i Lastovsko otočje, Malostonski zaljev i otok [[Mljet]] u južnoj Dalmaciji.<ref name="EU-Casestudy" />
[[Dalmacija]]. Nacionalni park Kornati je utemeljen 1980. i prostire se na 220 km<sup>2</sup>, uključujući 89 otoka i hridi. Morski okoliš [[Datoteka:Kornati islands.jpg|mini|desno|[[Nacionalni park Kornati]]]]
obuhvaća tri četvrtine ukupne površine parka, dok ukupna duljina obale iznosi 238 km.<ref>{{cite web|publisher=[[Kornati]] national park|url=http://www.kornati.hr/eng/index.asp#|title=Welcome back to the National Park Kornati}}</ref> Nacionalni park Telašćica se nalazi na Dugom otoku i osnovan je 1998. godine. Park pokriva 69 km oblane linije, 22,95 km<sup>2</sup> kopna i 44,55 km<sup>2</sup> mora.<ref>{{cite web|publisher=Telašćica nature park|url=http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|title=Nature Park Telašćica|access-date=2015-07-21|archive-date=2009-07-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090723164440/http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|dead-url=yes}}</ref> Malostonski zaljev je na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sjevernije od poluotoka Pelješac i obuhvaća 48 km<sup>2</sup> morskog područja.<ref name="EU-Casestudy"/> Park prirode Lastovsko otočje je utemeljn 2006. i sadrži 44 otoka i hridi, 55 km<sup>2</sup> kopna i 143 km<sup>2</sup> mora.<ref>{{cite web|publisher=Lastovo nature park|url=http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|title=About Us|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202162625/http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|dead-url=yes}}</ref> Nacionalni park Mljet je utemeljen 1960., pokriva površinu od 24 km<sup>2</sup>. Ramsarskom konvencijom je zaštićena delta Neretve kao značajno međunarodno močvarno područje.<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-croatia/main/ramsar/1-30-168%5E16461_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Croatia}}</ref>
[[Datoteka:Karavasta.jpg|mini|lijevo|[[Laguna Kravasta]] u Albaniji]]
Albanija je 2010. osnovala svoje prvo zaštićeno morsko područje, Nacionalni park Karaburun-Sazan na poluotoku Karaburun, gdje se spajaju Jadransko i Jonsko more. Park pokriva ukupno 12570 hektara površine.<ref>{{cite web|publisher=shqiperia.com|url=http://lajme.shqiperia.com/lajme/artikull/iden/1046857853/titulli/VENDIM-PER-SHPALLJEN-PARK-KOMBETAR-TE-EKOSISTEMIT-NATYROR-DETAR-PRANE-GADISHULLIT-TE--KARABURUNIT-DHE-ISHULLIT-TE-SAZANIT#minimize|title=Vendim për shpalljen "Park Kombëtar" të ekosistemit natyror detar pranë gadishullit të Karaburunit dhe ishullit të Sazanit|language=Albanian|trans-title=Decision to declare as a "National Park" the maritime natural ecosystem of Karaburun Peninsula and Sazan Island}} {{sq icon}}</ref> Planirana su još dva zaštićena morska područja, Rt Rodon i Porto Palermo.<ref name="EU-Casestudy" /> U Albaniji su i dva močvarna rezervata zaštićena Ramsarskom konvencijom: [[laguna Karavasta]] i [[Butrint]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-annotated-ramsar-17050/main/ramsar/1-30-168%5E17050_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Albania}}</ref> Ni Bosna i Hercegovina ni Crna Gora nemaju planove za uspostavom ikakvih zaštićenih područja.<ref name="EU-Casestudy" />
=== Zagađenje ===
Ekosustav Jadranskog mora je pod stalnom prijetnjom prekomjernog unosa hranjivih tvari preko drenaža s poljoprivrednih zemljišta i otpadnih voda iz gradova na obali, ali i iz rijeka, osobito Po.{{sfn|Chin|2006|pp=5–6}} Venedija je najčešći primjer zagađenja obalnih voda gdje brodovi, polja, tvornice i otpadne vode pridonose zagađenju mora.<ref>{{cite news|work=[[CNN]]|url=http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|title=Woes of Venice Lagoon tackled in U.S.|date=23 September 1999|access-date=2015-07-21|archive-date=2010-11-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20101102140506/http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|dead-url=yes}}</ref> Rizik predstavljaju i balasne vode koje ispuštaju brodovi, osobito tankeri. No, s obzirom da većina tereta i gotovo svi tankeri dolaze s teretom, a ne da odlazi s teretom, rizik od balastnih voda ostaje minimalan. Međutim, predloženi terminali za izvoz nafte su kritizirani prvenstveno zbog toga. Glavnu prijetnju predstavlja izlijevanje nafte u more koje bi ozbiljno ugrožilo okoliš i nanjelo štetu turizmu i ribarstvu.<ref>{{cite web|publisher=[[University of Zagreb]]|url=http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|format=PDF|title=Ecologic risks from crude oil tankers in Croatian part of Adriatic Sea|first1=Vedran|last1=Jelavić|first2=Damir|last2=Radan|year=2004|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202164124/http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|dead-url=yes}}</ref> Procjenjeno je da ako se dogodi veći izlijev nafte, samo u Hrvatskoj bi gotovo milijun ljudi ostalo bez prihoda.<ref>{{cite news|newspaper=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|language=Croatian|title=Tankerska havarija u Jadranu bez prihoda bi ostavila milijun ljudi|trans-title=A tanker disaster in the Adriatic would cost a million people their livelihood|date=14 May 2010|first1=Sergej|last1=Trajković|first2=Nevenka|last2=Horvat|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112052759/http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|dead-url=yes}} {{hr icon}}</ref> Dodatni rizik predstavljaju rafinerije nafte u delti rijeke Po gdje su se izlijevi nafte događali u prošlosti,<ref>{{cite news|newspaper=[[The Guardian]]|title=Environmental disaster warning as oil spill reaches the Po, Italy's biggest river|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/feb/24/oil-spill-po-italy-river|date=24 February 2010}}</ref> srećom bez značajnijih posljedica po okoliš.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/71121/Default.aspx|title=Havarija tankera na Hvaru: pijani kormilar vozio, kapetan boravio u – zahodu|trans-title=Tanker disaster on Hvar: drunken crewmember at the helm while the captain went to the toilet|language=Croatian|date=22 September 2009|first=M |last=Budimir}} {{hr icon}}</ref> Od 2006. Italija razmatra izgradnju terminala za [[ukapljeni zemni plin]] u Tršćanskom zaljevu, zajedno s plinovodom u neposrednoj blizini granice sa Slovenijom.{{sfn|Malačič|Faganeli|Malej|2008|pp=375–376}} Slovenska vlada, okolne općine i gradovi su izrazili zabrinutost zbog utjecaja tog terminala na okoliš, transport i turizam.<ref>{{cite news |url=http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1659936 |title=Coastal Town Mayors Protest over Italy's Gas Terminal |date=25 July 2011 |work=STA: Slovenian Press Agency |access-date=2015-07-21 |archive-date=2015-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150109002458/http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1659936 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite news|work=[[United Press International]]|url=http://www.upi.com/Business_News/Energy-Resources/2011/08/11/Slovenia-slams-Italys-Trieste-LNG-plans/UPI-33571313057100/|title=Slovenia slams Italy's Trieste LNG plans|date=11 August 2011}}</ref>
Još jedan izvor zagađenja u Jadranu je kruti otpad. Jugo i morske struje znaju nositi sa sobom velike količine krutog odpada, najčešće plastike.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/125165/Default.aspx|title=Nevrijeme i Božićni blagdani: smeće u starom Portu|trans-title=Poor weather and Christmas holidays: waste in the old port|language=Croatian|date=26 December 2011|first=Ahmet|last=Kalajdžić}} {{hr icon}}</ref> Na onečišćenje zraka u Jadranu najviše utječu velika industrijska sjedišta u porječju rijeke Po i velikih industrijskih gradova uz obalu.<ref>{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=http://www.nytimes.com/2007/06/11/world/europe/11iht-pollute.4.6099107.html?pagewanted=all|title=Made in Italy: Fashion, food, Fiat, pollution|first=Elisabeth|last=Rosenthal|date=11 June 2007}}</ref><ref>{{cite news|newspaper=[[Novi list]]|language=Croatian|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kvaliteta-zraka-u-Rijeci-Mlaka-Urinj-i-Visevac-crne-tocke-zagadenja|title=Kvaliteta zraka u Rijeci: Mlaka, Urinj i Viševac crne točke zagađenja|trans-title=Quality of air in Rijeka: Mlaka, Urinj and Viševac are black spots of pollution|first=Marinko|last=Glavan|date=12 October 2011}} {{hr icon}}</ref>
Italija i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] su 1977. uspostavile zajedničku komisiju za zaštitu od onečišćenja Jadrana. Organizacija je nakon raspada SPFR prenesna na Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru.<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Environment and Nature Protection (Croatia)]]|url=http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|title=The Joint Commission for the protection of the Adriatic Sea and coastal area from pollution|year=2008|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120715111220/http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|dead-url=yes}}</ref> Buduća onečišćenja su predviđena i napravljena je analiza najugoroženijih dijelova koja će se sanirati uz pomoć regionalnih projekata i Svjetske banke. Prepoznato je 27 "vrućih točaka" do 2011. godine, od kojih šest zahtijevaju brzu reakciju.<ref>{{cite web|publisher=Western Balkans Investment Framework|url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|format=PDF|year=2011|title=Addressing Adriatic Hot Spots: A Proposed Adriatic Environmental Program|archiveurl=https://www.webcitation.org/66k0DBPiU?url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|archivedate=2012-04-07|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}</ref>
== Etimologija ==
Porijeklo imena Adriatic je povezano s Etrušćanskim naseljem [[Adria]], koja najvjerojatnije potječe od ilirskog ''adur'' što znači voda ili more.{{sfn|Room|2006|p=20}} U [[Antika|Antici]] je more bilo znano kao ''Mare Adriaticum'' (''Mare Hadriaticum'', katkada pojednostavljeno na ''Adria'') ili rjeđe ''Mare Superum'' (gornje more).<ref>{{cite journal|page=504|publisher=F. and C. Rivington|year=1812|journal=The British Critic|volume=40|first=James|last=Playfair|title=System of Geography|url=http://books.google.com/books?id=EQEwAAAAYAAJ&pg=PA504#v=onepage&q&f=false}}</ref> Ova dva pojma nisu sinonimi. ''Mare Adriaticum'' se odnosi općenito na područje Jadranskog mora i proteže se od Venecijanskog zaljeva do Otrantskih vrata. Granice su malo striktnije definirali Rimski autori. Rani Grčki izvori su postavili granice između Jadranskog i Jonskog mora na više točaka, od Venecijanskog zaljeva do južnog vrha otoka Peleponeza, istočne obale Sicilije i Zapadne obale Krete.{{sfn|Calmet|Taylor|1830|pp=53–54}} ''Mare Superum'' je u definiciji obuvaćalo sadašnje granice Jadrana i more južno od Apeninskog polutoka, sve do Sicilijanskog kanala.{{sfn|Anthon|2005|p=20}} Još jedno ime korišteno u to vrijeme je ''Mare Dalmaticum'', koje se odnosilo na more uz obalu [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]] i [[Ilirik]].{{sfn|Tacitus|1853|p=380}}
== Državne granice ==
[[Italija]] i [[SFRJ]] su 1968. dogovorile granice na Jadranu, s dodatnim sporazumom potpisanim 1975. koji se odnosio na pitanje Trščanskog zaljeva. Granica dogovorena 1968. se proteže na 654 kilometra i sastoji se od 43 točke. Te točke su povezane ravnim linijama ili kružnim segmentima. Granice dogovorene 1975. sadrže dodatnih 5 točaka, koje se nastavljaju na završnu točku određenu 1968. godine. Sve države nastale raspadom SFRJ su prihatile te sporazume. Na najjužnijem dijelu Jadrana granice nisu određene zbog izbjegavanja određivanja točke dodira dviju granica s albanskom. SFRJ, Albanija i Italija su teritorijalnim vodama definirale 15 km od kopna, ali je ta razdaljina 1970-ih smanjena na međunarodno standarnih 12 km. Italija i Albanija su dogovorile svoje morske granice 1992. po principu ekvidistance.<ref name="Geoadria-Borders">{{cite journal|journal=Geoadria|publisher=[[University of Zadar]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71443|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Mladen|last1=Klemenčić|first2=Duško |last2=Topalović|pages=311–324|volume=14|issue=2|year=2009}}</ref> Prema konvenciji UN-a o zakonima na moru Jadransko more je definirano kao zatvoreno ili poluzatvoreno more.{{sfn|Vukas|2006|p=205}}
=== Jadranska Euroregija ===
Jadraska Euroregija je uemeljena u puli 2006. kako bi se promovirala regionalna suradnja na obalama Jadranskog mora i služila kao pomoć u rješavanju problema u regiji. Jadranska Euroregija se sastoji od 23 regije: [[Apulia]], [[Molise]], [[Abrauzzo]], [[Marche]], [[Emilia-Romagna]], [[Veneto]] i [[Friuli-Venezia Giulia]] u Italiji; slovenska Istra (obala); [[Istarska županija|Istarska]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska,]] Ličko-senjske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvantske županije u Hrvatskoj; Hercegovačko-neretvanska županija u Bosni i Hercegovini; općine Kotor i Tivati u Crnoj Gori; okruge [[Fierski okrug|Fier]], [[Valonski okrug|Valona]], [[Tiranski okrug|Tiran]], [[Skadarski okrug|Skadar]], [[Drački okrug|Drač]] i [[Lješki okrug|Lješ]] u Albaniji te grčke perfekture [[Prefektura Tesprocija|Tesprocija]] i [[Perfektura Krf|Krf]].<ref>{{cite web|work=[[Adriatic Euroregion]]|url=http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=53&lang=en|title=About the Adriatic Euroregion|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-09-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120909044610/http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=53&lang=en|url-status=dead}}</ref>
=== Sporovi ===
Granice republika unutar bivše SFRJ su određene odlukom [[AVNOJ]]-a 1943. i 1945. godine,<ref name="Kraljević-Razgraničenje-1947">{{cite journal|first=Egon|last=Kraljević|publisher=[[Croatian State Archives]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945–1946|trans-title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946|year=2007|journal=Arhivski vjesnik|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Časopis za suvremenu povijest|issn=0590-9597|publisher=Croatian Institute of History|title=Kriza međunarodnih odnosa – studija slučaja: Hrvatska i Slovenija – granica u Istri|language=Croatian|trans-title=International relations crisis – a case study: Croatia and Slovenia – border in Istria|first=Tatjana|last=Tomaić|pages=391–414|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=109846|volume=43|issue=2|year=2011}} {{hr icon}}</ref> ali stroge granice nisu bile dogovorene među novonastalim državama, dok morske granice u SFRJ uopće nisu bile definirane.{{sfn|Vukas|2007|pp=553-566}} Primjerice pomorska granica između Albanije i Crne Gore nije bila dogovorena prije 1990-ih.<ref name="Geoadria-Borders"/>
Hrvatska i Slovenija su započele pregovore oko dogovaranja pomorske granice u Piranskom zaljevu 1992., ali dogovor nije postignut. Obje zemlje su proglasile svoje ekonomske zone u tom proručju i one se dijelomično poklapaju.<ref name="Geoadria-Borders"/><ref>{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |title=Chronology of Events 2005 |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |access-date=2015-07-21 |archive-date=2013-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130719011408/http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |dead-url=yes }}</ref> Pristupni pregovori Hrvatske za ulazak u EU su bili usporeni zbog spora oko te granice.<ref name="Geoadria-Borders" />
Pomorska granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske je uređena 1999., ali ostalo je još nekoliko pitanja oko polutoka Klek i dva otočića. Granica Hrvatske i Crne Gore je bila sporna kod Kotorskog zaljeva i na polutotku Prevlaka. Spor je nastao zbog Jugoslavenske okupacije poluotoka tokom Domovinskog rata. Poluotok je kasnije predan u nadzor UN-ovim promatračima koji su se tamo zadržali do 2002. godine. Hrvatska je zauzela to područje dogovorom s Crnom Gorom.<ref name="Geoadria-Borders"/>
== Ekonomija ==
=== Ribarstvo ===
U Jadranskom moru je 2000. godine ulov ribe dosegao 110,000 tona žive vage.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone}}</ref> Jedan od najvećih problema je pretjeran izlov i čime mnoge vrste su ugrožene (npr. Zubatac, Škarpina, Grdobina mrkulja, Šanpjer (riba Kovač)), Škombri, Kostelj,<ref name="Vjesnik-Fish">{{cite news|newspaper=[[Vjesnik]]|url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|archivedate=2012-06-14|archiveurl=https://www.webcitation.org/68PcEvU16?url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|title=Talijanski ribari optužuju hrvatsku flotu da im kradu ribu|language=Croatian|trans-title=Italian fishermen accuse Croatian fleet of fish theft|date=29 April 2011|author=Damir Herceg|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}</ref> Cipal, Trilja, Škamp,{{sfn|Houde|Jukić-Peladić|Brandt|Leach|1999|p=344}} kao i Oslić<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030826/temedana01.asp|language=Croatian|title=U Jadranu je 40 posto manje ribe|trans-title=Adriatic Sea fish stock drops 40 percent|date=26 August 2003|author=Lola Wright}}</ref> i Sardine.<ref>{{cite web|publisher=[[Nova TV (Croatia)]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prosvjed-zbog-prekomjernog-izlova-srdele.html|language=Croatian|title=Prosvjed zbog prekomjernog izlova srdele|trans-title=Protest over overfishing of sardines|date=30 September 2011}}</ref> Ribarske mreže ubijaju i zapletene kornjače i dobre dupine. Kako bi se očuvala brojnost ribe, 2003. je predstavljen ZERP, ali je njegova primjena za zemlje EU ukinuta 2004. čime je izgubio smisao.<ref name="NCL-Zerp">{{cite web|publisher=[[Nacional]]|url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|language=Croatian|title=ZERP je nepotrebna avantura|first=Robert|last=Bajruši|date=6 December 2007|archivedate=2012-07-11|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/695AT9JY8?url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|access-date=2015-07-21}}</ref>
Talijanski ribari ulove najveći dio ribe, s ukupnim ulovom 465.637 tona 2007. godine.<ref name="FAO-Stat2009">{{cite journal|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|format=PDF|url=ftp://ftp.fao.org/FI/CDrom/CD_yearbook_2009/booklet/ba0058t.pdf|title=Fishery and Aquaculture Statistics|year=2011|location=Rome|issn=2070-6057|journal=FAO yearbook}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od ukupnog ulova, tokom 2003. 28,8% je bilo iz Sjevernog i Srednjeg Jadrana i 24,5% iz Južnog Jadrana i Jonskog mora. Talijansko ribarstvo zapošljava 60.700 ljudi u primarnom sektoru, uključujući i one ribare koji djeluju izvan Jadrana. Od ukupnog ulova, 40% dolazi iz akvakulture. Ukupna bruto vrijednost ulovljene ribe 2002. iznosi 2 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=http://www.fao.org/fishery/countrysector/FI-CP_IT/en|title=Fishery and Aquaculture Country Profiles – Italy}}</ref>
Hrvatski ulov i proizvodnja je 2007. dosegnula 53,083 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/> U 2006. ukupan hrvatski ulov je bio 37.800 tona uz 14,200 tona iz uzgoja. Hrvatsko ribarstvo zapošljava oko 20.000 ljudi. Tokom 2006. morski ulov ribe u hrvatskim vodama se sastojao od sardina (44,8%), inćuna (31,3%), tuna (2,7%), ostale plave ribe (4,8%), oslića (2,4%), cipala (2,1%), ostale pridnene ribe (8,3 %), rakova (ponajviše jastoga i škampa) (0,8%), školjki (0,3%), sipe (0,6%), lignji (0,2%), hobotnica i ostalih glavonošaca (1,6%). Hrvatska morska akvakulturna proizvodnja se sastoji pretežito od tune (47,2%), školjki (28,2%) i Basa i Deverika (zajedno 24,6%).<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|format=PDF|title=Fishery Country Profiles – Croatia|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518220127/ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|dead-url=yes}}</ref>
Albanski ribari su 2007. godine ulovili 7.505 tona ribe, uljučujući i akvakulturnu proizvodnju, koja je dosegnula 1.970 tona 2006. godine.<ref name="FAO-Stat2009"/> U istom razdoblju, Slovenski ribari su ukovili 2500 tona s 55% proizvodnje u akvakulturama, što predstavlja najviši omjer u Jadranu. Crnogorski ribari su iste godine ulovili 911 tona, sa samo 11 tona uzgojem u akvakulturama.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/html/country_p/AllCProfile.html|title=Country Fishery Information}}</ref> Tokom 2007. godine, ribarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini je dosegnula 9.625 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/>
=== Turizam ===
[[Datoteka:Dubrovnik view 01.JPG|mini|desno|[[Dubrovnik]] je glavna turistička destinacija u Hrvatskoj]]
[[Datoteka:Neum02451.JPG|mini|desno|[[Neum]] i plaža ''Zenička'' u Bosni i Hercegovini]]
[[Datoteka:Rimini Waterfront.jpg|mini|desno|[[Rimini]] je glavno obalno turističko odredište u Italiji]]
[[Datoteka:Portoroz-hotel Palace.JPG|mini|desno|[[Portorož]] je najveći obalni turistički centar u dijelu Istre u Sloveniji]]
Zemlje koje imaju izlaz na Jadransko more su značajna turistička odredišta. Najveći broj noćenja turista u regiji ima Italija, osobito regija [[Veneto]] (oko Venecije). Slijede ju regija [[Emilia-Romagna]] i hrvatske županije. Hrvatski turističke objekte čini 21.000 morskih luka i pristaništa, a nautičke turiste privlače različiti tipovi zaštićenih morskih i priobalnih područja.<ref name="EU-Casestudy"/>
Sve zemlje uz obalu Jadrana, osim Albanije i Bosne i Hercegovine sudjeluju u programu [[Plava zastava]] koji certificira marine i plaže koje zadovoljavaju stroge standarede kvalitete uključujući zaštitu okoliša, kvalitetu vode, sigurnost i razinu turističke usluge.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.fee-international.org/en|title=FEE is|access-date=2015-07-21|archive-date=2008-08-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20080815203855/http://www.fee-international.org/en|dead-url=yes}}</ref> Do 30. siječnja 2013, Plavom zastavom su nagrađene 103 talijanske Jadranske plaže i 29 marina, 116 hrvatskih plaža i 19 marina, 7 slovenskih plaža i 2 marine i 16 crnogorskih plaža.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.blueflag.org/Menu/Awarded+sites|title=Blue Flag Beaches and Marinas|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110609190312/http://www.blueflag.org/Menu/Awarded%2Bsites|dead-url=yes}}</ref> Turizam na Jadranu je značajan izvor prihoda zemlje, osobito Hrvatske i Crne Gore.<ref name="MNE-Stat">{{cite web|publisher=Statistical office of Montenegro|url=http://www.monstat.org/eng/page.php?id=43&pageid=43|title=Tourism}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Institute for Tourism (Croatia)|url=http://www.mint.hr/UserDocsImages/Izvj-04_SRTRH.pdf|format=PDF|language=Croatian|editor1-first=Siniša|editor2-last=Horak|first1=Davor|last1=Krasić|
first2=Petra|last2=Gatti|first3=Mladen|last3=Gledec|first4=Alen|last4=Jugović|first5=Blanka|last5=Kesić|first6=Zoran|last6=Klarić|first7=Damir|last7=Krešić|first8=Ivo|last8=Kunst|first9=Eduard|last9=Kušen|title=Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske|trans-title=General plan and strategy of development of tourism in the Republic of Croatia|year=2011}} {{hr icon}}</ref> Direktan prihod od troškova putovanja i turizma 2011. u Hrvatskoj iznosi 5,1% BDP-a, s ukupnim industrijskim doprinosom od 12,8% BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/c/croatia/|title=Croatia – Key Facts at a Glance}}</ref> Za Crnu Goru, izravan prihod od turizma iznosi 8,1% BDP-a, s ukupnim doprinosom ekonomiji od 17,2% crnogorskog BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/m/montenegro/|title=Montenegro – Key Facts at a Glance}}</ref> Turizam u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bilježi veći rast od drugih zemalja na Jadranu.<ref>{{cite web|publisher=The [[Rimini]] Centre for Economic Analysis|url=http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf|title=International tourism in the coastal regions of five Mediterranean countries|format=PDF|first=Fabio|last=Quintiliani|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014023720/http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf}}</ref>
{|class="wikitable"
! colspan=5|Turizam na Jadranu<ref name="MNE-Stat"/><ref name="Tourism-Eurostat">{{cite web|publisher=[[Eurostat]]|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/main_tables|title=Eurostat – Tourism}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Neum]] municipality|title=Intervju: Načelnik općine [[Neum]] dr. Živko Matuško za BH. Privrednik|trans-title=Interview: Municipal mayor dr. Živko Matuško for BH Privrednik|date=17 October 2011|language=Bosnian|url=http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109004542/http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju|dead-url=yes}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Chamber of Economy of the Federation of Bosnia and Herzegovina|format=PDF|url=http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|language=Bosnian|title=Pregled sektora turizma|trans-title=A review of tourism sector|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202171616/http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|dead-url=yes}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Tourism, Cultural Affairs, Youth and Sports (Albania)]]|url=http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|language=Albanian|trans-title=Tourism statistical indicators|title=Treguesit statistikorë të turizmit|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119055056/http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|dead-url=yes}} {{sq icon}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf|title=Tourism|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Slovenia|format=PDF|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318–5403|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515110656/http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf}}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf|issn=1854-1275|title=Tourism – Hotels, Slovenia, 2008–2010 – final data|journal=Statistične informacije – Rapid Reports|date=27 September 2011|volume=16|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|page=5|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20120105081017/http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf}}</ref>
|-
! Država
! Regija
! CAF kreveti*
! Hotelski kreveti
! Prenoćišta
|- align=center
| [[Albanija]] || - || - || - || 2,302,899
|- align=center
| [[Bosna i Hercegovina]] || općina [[Neum]] || {{circa}} 6,000 || 1,810 || 280,000
|- align=center
| [[Hrvatska]] || [[NUTS:HR|Jadranska Hrvatska]] || 411,722 || 137,561 || 34,915,552
|- align=center
| rowspan=7|[[Italija]] || [[Friuli-Venezia Giulia]] || 152,847 || 40,921 || 8,656,077
|- align=center
| [[Veneto]] || 692,987 || 209,700 || 60,820,308
|- align=center
| [[Emilia-Romagna]] || 440,999 || 298,332 || 37,477,880
|- align=center
| [[Marche]] || 193,965 || 66,921 || 10,728,507
|- align=center
| [[Abruzzo]] || 108,747 || 50,987 || 33,716,112
|- align=center
| [[Molise]] || 11,711 || 6,383 || 7,306,951
|- align=center
| [[Apulia]]** || 238,972 || 90,618 || 12,982,987
|- align=center
| [[Crna Gora]] || - || 40,427 || 25,916 || 7,964,893
|- align=center
| [[Slovenija]] || obalne općine || 24,080 || 9,330 || 1,981,141
|-
| colspan=5|<small>*Kreveti u svim kolektivnim smještajnim objektima; uključuje hotelske krevete za koje postoje odvojene brojke<br>**Uključuje i jadransku i jonsku obalu</small>
|}
=== Transport ===
[[Datoteka:Triest Port1.JPG|mini|desno|[[Luka Trst]], najveća teretna [[luka]] u Jadranskom moru]]
[[Datoteka:Luka brajdica 040408.jpg|mini|desno|[[Rijeka (grad)|Luka Rijeka]], najveća luka u Hrvatskoj]]
[[Datoteka:Brosen durres panview.jpg|mini|desno|[[Luka Drač]]]]
Na obalama Jadranskog mora nalazi se ukupno 19 [[luka]] u četiri različite države, koje zajedno mogu primiti više od 1,000.000 [[tona]] tereta godišnje. Najveće teretne luke među njima su u talijanskom [[Luka Trst|Trstu]], [[Luka Venecija|Veneciji]], [[Luka Ravenna|Ravenni]], slovenskom [[Luka Koper|Koperu]],<ref>{{cite web|url=http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf|format=PDF|title=Transport|publisher=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515104506/http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf}}</ref> te hrvatskoj [[Luka Rijeka|Rijeci]]. Najveće putničke luke u Jadranskom moru nalaze se u hrvatskom [[Luka Split|Splitu]] i talijanskoj [[Luka Ancona|Anconi]].<ref name="IT-Ports"/><ref name="HR-ports"/><ref name="AL-ports"/><ref name="SI-ports">{{cite web|publisher=[[Raiffeisen Zentralbank]]|work=limun.hr|url=http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703|title=Slovenia's Luka Koper 2011 Cargo Throughput Up 11%|date=17 January 2012|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202171431/http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703}}</ref> U drugim državama, među bitnije luke spadaju [[Luka Bar|Bar]] kao najveća crnogorska,<ref>{{cite news|work=[[B92]]|url=http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=26&nav_id=61375|title=Serbia eyes Montenegro's largest port|date=26 August 2009|access-date=2015-07-21|archive-date=2009-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20090829055017/http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=26&nav_id=61375|dead-url=yes}}</ref> odnosno [[Luka Drač|Drač]] kao najveća albanska luka. Godine [[2010]]. sjevero-jadranske luke u Trstu, Veneciji, Ravenni, Koperu i Rijeci osnovale su [[Udruženje luka sjevernog Jadrana|Udruženje luka Sjevernog Jadrana]] s ciljem ostvarivanja bolje pozicije u transportnom sustavu [[EU]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Maritime Affairs, Transport and Infrastructure (Croatia)]]|url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|title=Signed the founding of the NAPA in Trieste, Rijeka is expected to join in|date=2 March 2010|work=Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture|location=Zagreb|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-12-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20121215054249/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[North Adriatic Ports Association]]|url=http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&id=6|date=29 November 2010|title=Port of Rijeka – Fifth Star of NAPA|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20120331085519/http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&id=6|url-status=dead}}</ref>
{| class="wikitable sortable"
|-
!colspan=4| Glavne jadranske luke*
|-
!Luka
!Država
!Tonaža tereta
!Broj putnika
|- align=center
| [[Ancona]]||[[Italija]]||10,573,000||1,483,000
|- align=center
| [[Bari]]||Italija||3,197,000||1,392,000
|- align=center
| [[Barletta]]||Italija||1,390,000||-
|- align=center
| [[Brindisi]]||Italija||10,708,000||469,000
|- align=center
| [[Chioggia]]||Italija||2,990,000||-
|- align=center
| [[Luka Drač|Drač]]||[[Albanija]]||3,441,000||770,000
|- align=center
| [[Luka Koper|Koper]]||[[Slovenija]]||17,051,000||100,300
|- align=center
| [[Manfredonia]]||Italija||1,277,000||-
|- align=center
| [[Monfalcone]]||Italija||4,544,000||-
|- align=center
| [[Ortona]]||Italija||1,340,000||-
|- align=center
| [[Luka Ploče|Ploče]]||[[Hrvatska]]||5,104,000||146,000
|- align=center
| [[Porto Nogaro]]||Italija||1,475,000||-
|- align=center
| [[Rabac]]||Hrvatska||1,090,000||669,000
|- align=center
| [[Luka Ravenna|Ravenna]]||Italija||27,008,000||-
|- align=center
| [[Rijeka 2020 EPK|Rijeka]]||Hrvatska||15,441,000||219,800
|- align=center
| [[Luka Split|Split]]||Hrvatska||2,745,000||3,979,000
|- align=center
| [[Luka Trst|Trst]]||Italija||39,833,000||-
|- align=center
| [[Venecija]]||Italija||32,042,000||1,097,000
|- class="sortbottom"
|colspan=4| <small>*Uključuje luke s više od milijun tona tereta ili milijun putnika godišnje.<br>Izvori: [[Nacionalni institut za statistiku (Italija)|Nacionalni institut za statistiku]] (podaci iz 2007, talijanske luke, napomena: Luka Ancona uključuje Anconu i [[Falconara Marittima|Falconaru Marittimu]];<ref>{{cite web|publisher=Port of Ancona Authority|url=http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|format=PDF|language=Italian|title=Rapporto statistico 2011|trans-title=Statistical report 2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109003921/http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|url-status=dead}}</ref> putnički promet ispod 200,000<br>nije naveden),<ref name="IT-Ports">{{cite web|title=Trasporti e telecomunicazioni|trans-title=Transport and communications|url=http://www3.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|format=PDF|publisher=[[Istituto Nazionale di Statistica]]|language=Italian|access-date=2015-07-21|archivedate=2011-08-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812170735/http://www.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|deadurl=yes}} {{it icon}}</ref> [[Hrvatski zavod za statistiku]] (podaci iz 2008, hrvatske luke, napomena: Luka Rijeka uključuje terminale Rijeku, [[Bakar]], [[Bršica|Bršicu]] i [[Omišalj]];<ref>{{cite web|publisher=[[Port of Rijeka]] Authority|url=http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|title=General information|access-date=2015-07-21|archivedate=2015-01-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150109003843/http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|deadurl=yes}}</ref> Luka Ploče<br>uključuje terminale [[Ploče]] i [[Metković]]),<ref name="HR-ports">{{cite web|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf|format=PDF|title=Traffic of ships, passengers and goods by harbour master's offices and statistical ports, 2008|access-date=2015-07-21|archive-date=2010-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20101114063139/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Port of Ploče Authority|url=http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|title=Capacities|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-01-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120121044905/http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|deadurl=yes}}</ref> Dračka komora za trgovinu i industriju – Albanija (podaci iz 2007, Luka Drač),<ref name="AL-ports">{{cite web|publisher=Durrës' Chamber of Commerce and Industry – Albania|url=http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|format=PDF|page=14|title=Durrës, a good business choice|access-date=2015-07-21|archivedate=2013-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130513183732/http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|deadurl=yes}}</ref> SEOnet (podaci iz 2011, Luka Koper)<ref>{{cite web |url=http://seonet.ljse.si/file.aspx?AttachmentID=26225 |title=Ladijski pretovor v letu 2011 |language=Slovene |trans-title=Ship Transloading in 2011 |publisher=Port of Koper |date=17 January 2012}} {{sl icon}}</ref></small>
|}
=== Ugljikovodici ===
[[Energetika|Energetske]] tvrtke temeljem podataka koje je prikupila norveška tvrtka [[Spectrum]] i koje je prikupila [[INA]], smatraju da se u jadranskom podmorju nalaze velika ležišta [[ugljikovodici|ugljikovodika]] pogodnih za eksploataciju. 2. travnja 2014. godine Vlada RH otvorila je [[javno nadmetanje]] za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja. Natječaj je zatvoren 3. studenog 2014. Na otvaranju javnog nadmetanja u travnju bilo je predstavnika 40-ak energetskih tvrtki, kao [[Exxon]], [[Gazprom]], [[Lukoil]], [[Total]], Ina, [[RWE]], [[Edison]], [[Turkish Petroleum]], [[Hellenic Petroleum]], [[Petroceltic]], [[Hunt Oil]], [[JP Nippon]] i dr. Natječaj je u djelokrugu ministarstva gospodarstva. Ponuđeno je 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Osam istražnih polja je na Sjevernom Jadranu, a dvadeset i jedno na Srednjem i Južnom Jadranu. Ministarstvo procjenjuje da bi ovisno o polju istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranu trajala od dvije do pet godina.<ref name="poslovni.hr">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/zavrsava-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-na-jadranu-282720]</ref>
Ponude će biti procijenjene prema onome što su ponuđači ponudili o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima, kao i naknadi za potpis ugovora. 70-postotni udio u ocjeni ponude odnosi se na inicijalno trogodišnje istražno razdoblje, kad se najviše vrednuje broj bušotina. 20 posto ocjene ponude nose podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine. U tom razdoblju najvažniji je broj [[naftna bušotina|bušotina]]. S 10 posto u procjeni ponude sudjeluje naknada za potpis ugovora.<ref name="poslovni.hr"/>
Projektu eksploatacije su se suprotstavila eko udruženja, [[Oceanografski institut|Oceanografski institu]], Klub nezavisnih vijećnika s Jadrana i dr.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |access-date=2015-07-21 |archivedate=2015-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150222175236/http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.24sata.hr/politika/jadran-nije-vladin-privatni-vrt-graani-trebaju-odluciti-408755]</ref>
== Povezano ==
* [[Geografija Albanije]]
* [[Geografija Bosne i Hercegovine]]
* [[Geografija Hrvatske]]
* [[Geografija Italije]]
* [[Geografija Crne Gore]]
* [[Geografija Slovenije]]
* [[Geografija Europe]]
* [[Sredozemno more]]
* [[Jonsko more]]
== Reference ==
{{izvori|4}}
== Literatura ==
{{div col}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Wn949Sr-POkC|title=A Classical Dictionary: Containing the Principle Proper Names Mentioned in Ancient Authors|authorlink=Charles Anthon|first=Charles|last=Anthon|isbn=978-1-4179-7654-6|publisher=[[Kessinger Publishing]]|year=2005|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=v_45Mb-OJIcC|first=Giovanni|last=Barrocu|chapter=Seawater Intrusion in Coastal Aquifers of Italy|editor-first=Juan Antonio López|editor-last=Geta|publisher=Instituto Geológico y Minero de España|year=2003|isbn=978-84-7840-471-1|accessdate=3 February 2012|title=Coastal Aquifers Intrusion Technology: Mediterranean Countries|ref=harv}}
*{{cite encyclopedia|url=http://books.google.hr/books?id=aYRup5mRcGsC|title=Albania|encyclopedia=Encyclopedia of European and Asian regional geology|publisher=Springer|year=1997
| isbn = 978-0-412-74040-4|accessdate=3 February 2012|editor1-first=Eldridge M|editor1-last=Moores|editor2-first=Rhodes Whitmore|editor2-last=Fairbridge|first1=L.|last1=Beccaluva|first2=M.|last2=Shallo|first3=M.|last3=Coltorti|first4=I|last4=Premti|first5=F
| last5 = Siena|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=xxWVegnYS-oC|title=Biodiversity in enclosed seas and artificial marine habitats: proceedings of the 39th European Marine Biology Symposium, held in Genoa, Italy, 21–24 July 2004 |editor1-last=Relini|editor1-first=Giulio|editor2-last=Ryland|editor2-first=J|year=2007 |series=Developments in Hydrobiology |volume=193 |isbn=978-1-4020-6155-4|chapter=Biodiversity issues for the forthcoming tropical Mediterranean Sea|first=Carlo Nike|last=Bianchi|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lLVFW0an7NUC|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Gerald Henry|last1=Blake|first2=Duško |last2=Topalović|first3=Clive H|last3=Schofield|isbn=978-1-897643-22-8|year=1996|publisher=[[IBRU]]|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vY650GD-OLkC |chapter=Fisheries of the Adriatic Sea |title=Marine Eutrophication and Population Dynamics: With a Special Section on the Adriatic Sea: 25th European Marine Biology Symposium, Institute of Zoology, University of Ferrara |first=Giovanni |last=Bombace|editor-last=Colombo|editor-first=Giuseppe |year=1992 |publisher=Olsen&Olsen |isbn=978-87-85215-19-2|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xMZI2QEer9QC|title=Civilization and Capitalism, 15th–18th Century|first=Fernand|last=Braudel|authorlink=Fernand Braudel|publisher=University of California Press|year=1992|isbn=978-0-520-08116-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c_Pft6RqfYIC|title=The Norman conquest of Southern Italy and Sicily|first=Gordon S.|last=Brown|publisher=McFarland|year=2003|isbn= 978-0-7864-1472-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qp8ocRg7r2sC|title=The Byzantine Empire|first=Robert|last=Browning|isbn= 978-0-8132-0754-4|publisher=CUA Press|year=1992|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=http://books.google.hr/books?id=Y0qn0foDpUMC|title=The Rough Guide to Venice & the Veneto|publisher=[[Rough Guides]]|isbn= 978-1-84353-302-3|year=2004|accessdate=11 August 2012|first1=Jonathan|last1=Buckley|first2=Charles|last2=Hebbert|first3=Kate|last3=Hughes|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PNHxISN-dmQC|title=Italian foreign policy in the interwar period, 1918–1940|first=H. James|last=Burgwyn|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=978-0-275-94877-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=dw3FEpOUrRkC|title=A history of the Ostrogoths|first=Thomas S.|last=Burns|publisher=Indiana University Press|year=1991|isbn=978-0-253-20600-8|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=z3C9b4FvpEwC|title=Greek colonisation|editor-first=Gocha R.|editor-last=Tsetskhladze|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2008|isbn=978-90-04-15576-3|accessdate=31 January 2012|chapter=Greek colonisation in the Adriatic|first=Pierre|last=Cabanes|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LOhSAAAAYAAJ|title=Calmet's dictionary of the Holy Bible|first1=Antoine Augustin|last1=Calmet|authorlink1=Antoine Augustin Calmet|first2=Charles|last2=Taylor|year=1830|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|page=425|url=https://books.google.com/books?id=uybAm7NaF5YC|title=Searching for the Forgotten War – 1812 Canada|first1=Patrick Richard|last1=Carstens|first2=Timothy L.|last2=Sanford|publisher=Xlibris Corporation|year=2011|isbn=978-1-4535-8890-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Earth-Moon Relationships: Proceedings of the Conference Held in Padova, Italy at the Accademia Galileiana Di Scienze Lettere Ed Arti, November 8–10, 2000|editor=Cesare Barbieri|editor2=Francesca Rampazzi|publisher=Springer|year=2001|isbn=978-0-7923-7089-5|chapter=Lunar influences on climate|first=Dario|last=Camuffo|accessdate=25 March 2012|url=https://books.google.com/books?id=vpVg1hGlVDUC|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4ru_0wmkCkwC|title=Water-quality engineering in natural systems|first=David A.|last=Chin|publisher=John Wiley and Sons|year=2006|isbn=978-0-471-71830-7|accessdate=27 March 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=B7gzrJDlUv8C|title=Venice Triumphant|first1=Elisabeth |last1=Crouzet-Pavan|first2=Lydia G.|last2=Cochrane|publisher=[[JHU Press]]|year=2005|isbn=978-0-8018-8189-3|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Europe Between the Oceans|authorlink=Barry Cunliffe|first=Barry|last=Cunliffe|year=2008|url=https://books.google.com/books?id=nHUEAQAAIAAJ|isbn= 978-0-300-11923-7|publisher=[[Yale University Press]]|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=OFwkVgQNHlsC|title=Physical oceanography of the Adriatic Sea|first1=Benoit|last1=Cushman-Roisin|first2=Miroslav|last2=Gačić|first3=Pierre-Marie |last3=Poulain|isbn=978-1-4020-0225-0|year=2001|publisher=Springer|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=sJJWEnXTHdIC|title=The Serbs|first=Sima M.|last=Ćirković|publisher=John Wiley & Sons|year=2004|isbn=978-0-631-20471-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|pages=127–128|title=Rome in America|url=https://books.google.com/books?id=U9wNxgCo7ycC|first=Peter R.|last=D'Agostino|publisher=University of North Carolina Press|year=2004|isbn=978-0-8078-5515-7|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book |editor1-last=Faranda |editor2-first=Letterio |editor2-last=Guglielmo |editor3-first=Giancarlo |editor3-last=Spezie |title=Mediterranean Ecosystems: structures and processes |chapter=Bacterial Abundance in the Adriatic Sea |first=Paola |last=Del Negro|year=2001|publisher=Springer |isbn=978-88-470-0114-5|url=https://books.google.com/books?id=bpGySvuZ6BkC |editor1-first=Francesco|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8l9dfXu8OgYC|title=Flooding and environmental challenges for Venice and its lagoon: state of knowledge|editor1-first=Caroline|editor1-last=Fletcher|editor2-first=Tom|editor2-last=Spencer|first=Maurizio|last=Ferla|chapter=APAT duties and techno-scientific activities|isbn=978-0-521-84046-0|publisher=Cambridge University Press|year=2005|accessdate=25 March 2012|ref=harv}}
*{{cite book|last=Fremont-Barnes|first=Gregory|url=https://books.google.com/?id=6_2wkP4j-EsC|title=Encyclopedia of the Age of Political Revolutions and New Ideologies, 1760–1815: Volume 1|publisher=Greenwood|year=2007|page=495|isbn=978-0-313-33446-7|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C|first=Richard C.|last=Frucht|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn= 978-1-57607-800-6|accessdate=18 October 2011|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=AQCxiXEwxrwC|title=The Eastern Mediterranean As a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems|publisher=Springer|year=1999|isbn=978-0-7923-5586-1|editor=Paola Malanotte-Rizzoli|editor2=Valery N. Eremeev|chapter=Spatial and seasonal variability of water and biogeochemical fluxes in the Adriatic Sea|first1=Miroslav|last1=Gačić|first2=Giuseppe|last2=Civitarese|first3=Laura|last3=Ursella|accessdate=9 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Mediterranean Europe|url=https://archive.org/details/mediterraneaneur0000garw|first=Duncan|last=Garwood|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2009|isbn=978-1-74104-856-8|ref=harv}}
*{{cite book|title=A history of all nations, from the earliest periods to the present time|first=Samuel Griswold|last=Goodrich|url=https://books.google.com/books?id=YU3TAAAAMAAJ|publisher=Miller, Orton & Mulligan|year=1856|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=hH2NkL_318wC|title=Oceanography from Space: Revisited|editor1-first=Vittorio|editor1-last=Barale|editor2-first=Jim F.R.|editor2-last=Gower|editor3-first=L.|editor3-last=Alberotanza|publisher=Springer|year=2010|isbn=978-90-481-8680-8|first=Jim F.R.|last=Gower|chapter=Oceans from Space, a Once-a-Decade Review of Progress: Satellite Oceanography in a Changing World|accessdate=7 August 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=aW3aMxd5vrkC|title=Napoleon and the transformation of Europe|first=Alexander I.|last=Grab|publisher=Palgrave Macmillan|year=2003|isbn=978-0-333-68274-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|authorlink=Michael Grant (author)|title=History of Rome|url=https://archive.org/details/historyofrome00gran|first=Michael|last=Grant|publisher=Schribners|year=1978|isbn=0-684-15986-4|ref=harv}}
*{{cite book|title=The Hellenistic world and the coming of Rome|url=https://books.google.com/books?id=EkdCokrrp4gC|first=Erich S. |last=Gruen|publisher=University of California Press|year=1986|isbn=978-0-520-05737-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Etruscan Italy|first=John Franklin|last=Hall|publisher=Indiana University Press|year=1996|isbn=978-0-8425-2334-9|url=https://books.google.com/books?id=bUhT7i7XhOAC|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TH_fAAAAMAAJ|title=The frigates|first=James|last=Henderson|publisher=Leo Cooper|year=1994|isbn= 978-0-85052-432-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=cY1SymrAGeEC|title=The church triumphant|first=E. Glenn|last=Hinson|publisher=Mercer University Press|year=1995|isbn= 978-0-86554-436-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=798ifDi9K_8C|title=Ecosystems at the Land-Sea Margin: Drainage Basin to Coastal Sea|isbn=978-0-87590-269-2|publisher=[[American Geophysical Union]]|year=1999|chapter=Fisheries: Trends in Catches, Abundance and Management|first1=E. D.|last1=Houde|first2=S.|last2=Jukić-Peladić|first3=S. B.|last3=Brandt|first4=S. D.|last4=Leach|editor-first=Thomas C.|editor-last=Malone|accessdate=10 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ajhU1AAacUsC|title=Frommer's 500 Extraordinary Islands|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0-470-50070-5|year=2010|accessdate=29 January 2012|first1=Holly|last1=Hughes|first2=Alexis Lipsitz|last2=Flippin|first3=Sylvie|last3=Murphy|first4=Julie|last4=Duchaine|ref=harv}}
*{{cite book|year=2011|url=https://books.google.com/books?id=T3Sg_1wR4poC|title=The Peace of Passarowitz, 1718|editor1-first=Charles|editor1-last=Ingrao|editor2-first=Nikola|editor2-last=Samardžić|editor3-first=Jovan|editor3-last=Pesalj|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-594-8|accessdate=1 February 2012|first=Egidio|last=Ivetic|chapter=The Peace of Passarowitz in Venice's Balkan Policy|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=BH1nAAAAMAAJ|title=The Naval History of Great Britain, Volume 6, 1811–1827|first1=William M.|last1=James|first2=Andrew D.|last2=Lambert|publisher=Conway Maritime|year=2002|isbn=978-0-85177-910-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=irQ5DKF69HwC|title=The Renaissance in Europe|first=Margaret L.|last=King|publisher=Laurence King Publishing|year=2003|isbn=978-1-85669-374-5|accessdate=31 January 2011|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC|title=The former Yugoslavia's diverse peoples|first1=Matjaž|last1=Klemenčič|first2=Mitja |last2=Žagar|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WBBJsPJ6C6QC|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Historic measurements of leveling networks in Slovenia|first=Božo|last=Koler|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Fln44TTgDLIC|title=Europe, 1890–1945|first=Stephen J.|last=Lee|publisher=Routledge|year=2003|accessdate=1 February 2012|isbn=978-0-415-25455-7|ref=harv}}
*{{cite book|page=1103|url=https://books.google.com/books?id=7VDcmDeLuV4C|title=The Papacy: Gaius-Proxies|editor-first=Philippe|editor-last=Levillain|publisher=[[Routledge]]|year=2002|isbn=978-0-415-92230-2|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Levillain|2002}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JD8CqjuA4SAC|title=Mediterranean climate variability|publisher=Elsevier|year=2006|isbn=978-0-444-52170-5|accessdate=2 February 2012|first1=Piero|last1=Lionello|first2=Paola |last2=Malanotte-Rizzoli|first3=Roberta|last3=Boscolo|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=0YbtOyL_XNUC |chapter=Fish Biodiversity in the Adriatic Sea |title=Balkan Biodiversity: Pattern and Process in the European Hotspot |first1=Lovrenc |last1=Lipej |first2=Jakov |last2=Dulčić |editor1-last=Griffiths|editor1-first=Huw I|editor2-last=Kryštufek|editor2-first=Boris|editor3-last=Reed|editor3-first=Jane M|publisher=Springer |year=2004 |isbn=978-1-4020-2853-3|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book |url=http://www.zrs.upr.si/media/uploads/files/Vojna_in_mir_na_Primorskem.pdf |chapter="You Will Not Be Robbed": Slovenes and Great Powers from the Treaty of London in 1915 to the Memorandum of London In 1954 |first=Uroš |last=Lipušček |page=446 |title=War and Peace: From the Capitulation of Italy in 1943 Until the Memorandum of London in 1954 |editor-last=Pirjevec|editor-first=Jože |publisher=[[University of Primorska]]; Annales Publishing House; Scientific and Research Institute Koper; The Historical Society for the Southern Littoral|isbn=961-6033-67-0|accessdate=21 June 2012|ref=harv|year=2005}}
*{{cite conference |url=http://www.mbss.org/staff/doc/V_Malacic/MalacicFaganeliMalej_EnvironmImpactOfLNGterminalsGulfTS_InCoscunHG_IntegrationInformationEnvironmSecuritySpringer2008sm.pdf|title=Environmental Impact of LNG Terminals in the Gulf of Trieste (Northern Adriatic)|first1=V.|last1=Malačič|first2=J.|last2=Faganeli|first3=A.|last3=Malej|publisher=Springer|isbn=978-1-4020-6575-0|accessdate=21 June 2012|year=2008|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PJEhbcRSELwC|title=Venice reconsidered|first1=John Jeffries |last1=Martin|first2=Dennis|last2=Romano|publisher=[[JHU Press]]|year=2002|isbn=978-0-8018-7308-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|chapter=Chapter 6: Pleistocene and Holocene Sediments|title=The northern Adriatic ecosystem: Deep time in a shallow sea|first=Frank Kenneth|last=McKinney|edition=illustrated|publisher=Columbia University Press|url=http://books.google.hr/books?id=TuxEf_Yn4YkC|year=2007|isbn=978-0-231-13242-8|accessdate=3 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=BAsy2dy75PMC|title=Advances in Environmental Research|editor1-last=Rades|editor1-first=Charles V.|editor2-first=Evan B.|editor2-last=Tilesman|publisher=Nova Publishers|year=2008|isbn=978-1-60456-413-6|chapter=Research trends on demersal fisheries oceanography in the Mediterranean|first1=Joan|last1=Moranta|first2=Antoni|last2=Quetglas|first3=Enric|last3=Massutí|first4=Beatriz|last4=Guijarro|first5=Francesc|last5=Ordines|first6=María|last6=Valls|accessdate=22 May 2012|ref={{harvid|Moranta et al.|2008}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kMXURN7sxh4C|title=The Italians of Dalmatia|first=Luciano|last=Monzali|publisher=University of Toronto Press|year=2009|isbn=978-0-8020-9621-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=DAiFM3lQm58C|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Seismicity of the Adriatic microplate and a possible triggering: geodynamic implication|first=Betim|last=Muço|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M1JIPAN-eJ4C|title=Placenames of the world|first=Adrian|last=Room|publisher=[[McFarland & Company]]|isbn=978-0-7864-2248-7|year=2006|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC|title=African Foreign Policy and Diplomacy|first=Daniel Don|last=Nanjira|publisher=ABC-CLIO|year=2010|isbn= 978-0-313-37982-6|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TznfHevgsEcC|title=The land and the spirit of Italy|first=John J.|last=Navone|publisher=Legas / Gaetano Cipolla|year=1996|isbn=978-1-881901-12-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C|title=The Congress of Vienna|first=Harold|last=Nicolson|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3744-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Western Civilization: Beyond Boundaries|url=https://books.google.com/books?id=e5b57HtZH0kC|publisher=Cengage Learning|year=2010|isbn=978-1-4240-6962-0|accessdate=1 February 2012|first1=Thomas F. X.|last1=Noble|first2=Barry S.|last2=Strauss|first3=Duane J.|last3=Osheim|first4=Kristen B.|last4=Neuschel|first5=Elinor Ann|last5=Accampo|ref=harv}}
*{{cite book|title=A short history of Byzantium|url=https://books.google.com/books?id=FkUmAQAAMAAJ|first=John Julius |last=Norwich|publisher=Knopf|year=1997|isbn=978-0-679-77269-9 |accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=KoHQEEDzL5AC|title=The modern Yugoslav conflict 1991–1995|first=Brendan|last=O'Shea|publisher=Routledge|year=2005|isbn=978-0-415-35705-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ke3EOOUq3gwC|title=Victory 1918|first=Alan|last=Palmer|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3787-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=zt3jZ69vJKQC|title=History of the Lombards|authorlink=Paul the Deacon|last=Paul the Deacon|publisher=University of Pennsylvania Press|year=1974|isbn=978-0-8122-1079-8|accessdate=31 January 2012|editor-first=Edward|editor-last=Peters|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=E_NBAAAAYAAJ|title=Researches on the Danube and the Adriatic|first=Andrew Archibald|last=Paton|year=1861|publisher=Trübner|accessdate=15 October 2011|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7cDN8q2RHGMC|title=Submarines of the Russian and Soviet navies, 1718–1990|first1=Norman|last1=Polmar|first2=Jurrien |last2=Noot|publisher=Naval Institute Press|year=1991|isbn=978-0-87021-570-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=u6w8AAAAIAAJ|title=The Cambridge modern history|publisher=Cambridge University Press Archive|year=1934|accessdate=31 January 2012|first1=George Walter|last1=Prothero|first2=Stanley|last2=Leathes|first3=Adolphus William|last3=Ward|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=UFHNGHADv5IC|title=The Mediterranean Sea|first=Alain |last=Saliot|isbn=978-3-540-25018-0|year=2005|publisher=Birkhäuser|accessdate=27 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kqblCH0ciSQC|title=Sustainable coastal management: a transatlantic and Euro-Mediterranean perspective|publisher=Springer|year=2002|isbn=978-1-4020-0888-7|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Biliana |editor1-last=Cicin-Sain|editor2-first=Igor|editor2-last=Pavlin|editor3-first=Stefano|editor3-last=Belfiore|chapter=Prospects for integrated coastal management development in Croatia|first=Andrija|last=Randić|ref=harv}}
*{{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor-first=Cyril|editor-last=Mango|title=The Oxford History of Byzantium|url=https://books.google.com/?id=Z6-kHUyyUIsC|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=0-19-814098-3|chapter=Fragmentation (1204–1453|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xhoLorFC1iwC|title=Italy|first=Roland|last=Sarti|publisher=Infobase Publishing|year=2004|isbn=978-0-8160-4522-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JOTFCTYSjicC|title=Diglossia and power|first=Rosita Rindler|last=Schjerve|publisher=Walter de Gruyter|year=2003|isbn=978-3-11-017654-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VWnxpAxp6TMC|title=Encyclopedia of coastal science|editor-first=Maurice L|editor-last=Schwartz|year=2005|publisher=Springer|series=Encyclopedia of earth sciences|volume=24|isbn=978-1-4020-1903-6|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=5M7nwV0DvBYC|title=The souls of Venice|first=Janet |last=Sethre|publisher=McFarland|year=2003|isbn=978-0-7864-1573-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Xd422lS6ezgC|title=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey|first=Stanford J.|last=Shaw|publisher=Cambridge University Press|year=1976|isbn=978-0-521-29163-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qTLSZ3ucaZMC|title=A short history of the Yugoslav peoples|first=Frederick Bernard|last=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=978-0-521-27485-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=v_a-wtLJ5XIC|title=Tsunamis in the Mediterranean Sea, 2000 B.C.-2000 A.D.|first1=Sergey Leonidovich|last1=Soloviev|first2=Olga N.|last2=Solovieva|first3=Chan N.|last3=Go|first4=Khen S.|last4=Kim|first5=Nikolay A.|last5=Shchetnikov|publisher=Springer|year=2000|isbn=978-0-7923-6548-8|accessdate=6 February 2012|ref={{harvid|Soloviev et al.|2000}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=RVEbVtJkjE0C|title=Venice in Environmental Peril?: Myth and Reality|first=Dominic|last=Standish|publisher=University Press of America|year=2011|isbn=978-0-7618-5664-1|accessdate=17 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PVh4b1_YmskC|title=Europe|publisher=Forgotten Books|isbn=978-1-4400-6217-9|first=H. Morse|last=Stephens|year=2010|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=NZgMAQAAMAAJ|title=The Germania and Agricola, and also selections from the Annals, of Tacitus|authorlink=Cornelius Tacitus|first=Cornelius|last=Tacitus|editor-first=Charles|editor-last=Anthon|publisher=[[Harper (publisher)|Harper]]|year=1853|accessdate=26 January 2012|ref=harv}}
*{{cite book|chapter=1.6 Hydrology and Biogeochemistry|url=https://books.google.com/books?id=GDmX5XKkQCcC|title=Rivers of Europe|publisher=Academic Press|year=2009|isbn=978-0-12-369449-2|accessdate=3 February 2012|first1=Klement|last1=Tockner|first2=Urs|last2=Uehlinger|first3=Christopher T|last3=Robinson|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945|first=Jozo |last=Tomasevich|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0-8047-3615-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|title=Tectonic aspects of the Alpine-Dinaride-Carpathian system|url=https://books.google.com/books?id=864MOs0qeuEC|editor1-first=Siegfried|editor1-last=Siegesmund|editor2-first=Bernhard|editor2-last=Fügenschuh|editor3-first=Niko|editor3-last=Froitzheim|publisher=Geological Society|year=2008|isbn=978-1-86239-252-6|accessdate=3 February 2012|chapter=Tectonic evolution of the northwestern Internal Dinarides as constrained by structures and rotation of Medvednica Mountains, North Croatia|first1=Bruno|last1=Tomljenović|first2=László|last2=Csontos|first3=Emő|last3=Márton|first4=Péter|last4=Márton|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=h5_tSnygvbIC|title=A global chronology of conflict|editor-first=Spencer C.|editor-last=Tucker|publisher=ABC-CLIO|year=2009|isbn=978-1-85109-667-1|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Tucker|2009}}}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=2YqjfHLyyj8C|title=World War I|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=978-1-85109-420-2|accessdate=1 February 2012|first=Spencer C.|last=Tucker|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=EHI3PCjDtsUC|title=The European powers in the First World War|first=Spencer C.|last=Tucker|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0-8153-0399-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=MTu8034MPWYC|title=Global coastal change|first=Ivan|last=Valiela|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-1-4051-3685-3|year=2006|accessdate=25 March 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qBNr2kdRbTcC|title=Geology and tectonic evolution of the central-southern Apennines, Italy|publisher=Geological Society of America|year=2010|isbn=978-0-8137-2469-0
| accessdate = 3 February 2012|first1=Livio|last1=Vezzani|first2=Andrea|last2=Festa|first3=Francesca C.|last3=Ghisetti|ref=harv}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XUFGlFDQzsUC|title= Law of the Sea, Environmental Law, and Settlement of Disputes: Liber Amicorum Judge Thomas A. Mensah|chapter=Sea Boundary Delimitation and Internal Waters |last=Vukas |first=Budislav |editor1-last=Mensah|editor1-first=Thomas A|editor2-last=Ndiaye|editor2-first=Malick Tafsir|editor3-last=Wolfrum|editor3-first=Rüdiger |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn= 978-90-04-16156-6 |year=2007 |pages=553–566|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/?id=NpzNoUR5ud4C|title=Maritime Delimitation|editor1-first=Rainer|editor1-last=Lagoni|editor2-first=Daniel|editor2-last=Vignes|publisher=[[Brill Publishers]]|year=2006|isbn=978-90-04-15033-1|chapter=Maritime Delimitation in a Semi-enclosed Sea: The Case of the Adriatic Sea|first=Budislav|last=Vukas|accessdate=22 May 2012|ref=harv}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4Nv6SPRKqs8C|title=The Illyrians|first=John|last=Wilkes|publisher=Wiley-Blackwell|year=1995|isbn=978-0-631-19807-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}}
*{{cite conference|url=https://books.google.com/books?id=uvlOAAAAMAAJ |booktitle=Bruun memorial lectures: The importance and application of satellite and remotely sensed data to oceanography |publisher=[[UNESCO]] |year=1979 |title=Oceanographic Time Series in the Adriatic Sea|first=Mira|last=Zore-Armanda|isbn=978-92-3-101746-9|accessdate=21 June 2012|ref=harv}}
{{div col end}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.geabios.com/html/services/maps/PublicMap.htm?lat=42.465&lon=15.876875&fov=8.66&title=Adriatic%20Sea Satelitske slike i karta Jadranskog mora] iz ''GeaBios GIS Public Service''
* [http://www.geabios.com/services/meteo/wv2.11/wv.htm?picurl=http://www.oc.phys.uoa.gr/waves/med/wavem&picext=.jpg&picset=06;12;18;24;30;36;42;48;54 Vremenska prognoza istočne obale] iz ''GeaBios GIS Public Service''
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons = Adriatic Sea
|commonssh = Jadransko more
|commonscat = Adriatic Sea
|commonscatsh = Jadransko more
}}
{{Mora}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Jadransko more| ]]
[[Kategorija:Mora u Evropi]]
[[Kategorija:Mora Sredozemnog mora]]
jvcevhb79faeupnw3yzls4c8r8ax93d
Istočno Sarajevo
0
11513
42686669
42670428
2026-09-11T17:03:58Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686669
wikitext
text/x-wiki
{{Geobox naselje u BiH
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Istočno Sarajevo
|vrsta = Grad
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Istočno Sarajevo
|slogan =
|nadimak = I.S
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Istočno_Sarajevo.jpg
|slikaInfo =
|slikaDimenzija =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava = Flag of East Sarajevo.svg
|grb = East Sarajevo City Coat of arms.JPG
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|entitet = {{zastava|Republika Srpska}}
|distrikt =
|kanton =
|općina =
|općina1 = [[Istočno Novo Sarajevo]]
|općina2 = [[Istočna Ilidža]]
|općina3 = [[Pale]]
|općina4 = [[Istočni Stari Grad]]
|općina5 = [[Trnovo]]
|općina6 = [[Sokolac]]
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
|kordinati = {{coord|43|49|N|18|21|E|type:city}}
|najveća tačka =
|najveća tačka metara =
<!-- *** Površina *** -->
|površinagrad = 1425.77
|površinaopćina =
|površinaGlavno urbano područje =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad =76,569
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina =
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Ljubiša Ćosić
|gradonačelnik stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 71123
|pozivni broj = (+387) 57
<!-- *** Karta *** -->
|karta pozicija =
|karta pozicija ime =
|prickpos x = 66
|prickpos y = 48
|karta tekst = Istočno Sarajevo u BiH
<!-- *** Web stranice *** -->
|web stranice = [http://www.gradistocnosarajevo.net/Grad Istočno Sarajevo]
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
'''Istočno Sarajevo''' (između 1992. i 2004. godine ''Srpsko Sarajevo''), službeni grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji se nalazi u entitetu [[Republika Srpska]]. Prema Članu 9. Ustava Republike Srpske, grad Sarajevo je ''de jure'' glavni grad ovog entiteta, te Istočno Sarajevo predstavlja kontinuitet i oličenje tog ustavnog statusa na teritoriji Republike Srpske.<ref>{{Cite web |url=https://vladars.rs |title=Ustav Republike Srpske - Član 9. |publisher=Vlada Republike Srpske |language=sr}}</ref> Predstavlja specifičnu, decentraliziranu urbanu, teritorijalnu i administrativnu cjelinu koja se prostire u Sarajevskoj kotlini i na obližnjim planinskim masivima, te neposredno graniči s glavnim gradom države, [[Sarajevo|Sarajevom]]. Prema službenim i konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, grad ima 61516 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://popis.gov.ba |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. – Konačni rezultati |publisher=Agencija za statistiku BiH |language=bs}}</ref>
Za razliku od većine tradicionalnih gradova, Istočno Sarajevo nema jedno jedinstveno i kompaktno gradsko naselje, već se sastoji od ukupno šest zakonski ravnopravnih opština: [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Istočna Ilidža]], [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Sokolac]], [[Istočni Stari Grad]] i [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]].<ref>{{Cite web |url=https://citise.is |title=Zvanična prezentacija grada: Osnovne informacije i opštine |publisher=Grad Istočno Sarajevo |language=sr }}{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Dok se opštine Pale i Sokolac nalaze na romanijskom platou, a Trnovo i Istočni Stari Grad obuhvataju ruralna i prigradska područja, uže urbano jezgro grada čine opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža. Unutar ovog užeg jezgra smješten je i zvanični centar grada, čiju okosnicu čine Gradska promenada Dr Miodrag Lazić, Trg Republike Srbije i Gradski park Gavrilo Princip, koje služi kao glavno urbano čvorište uz administrativno sjedište Gradske uprave u ulici Stefana Nemanje.<ref>{{Cite web |url=https://katera.news |title=Istočna Ilidža: Šetalište u urbanom centru dobija novi sjaj |publisher=Katera.news |language=sr}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://klix.ba |title=Svečano otvoren Trg Srbije u Istočnom Sarajevu |publisher=Klix.ba |language=bs}}</ref>
== Ime grada ==
Prvi naziv grada je bio Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavnim, pa je ime promijenjeno u Istočno Sarajevo.
== Historija ==
Današnje područje grada Istočno Sarajevo je bilo naseljeno još u praistoriji, na šta ukazuje veliki broj praistorijskih nekropola (gromile) i gradina na području Glasinca, od kojih su najznačajnije Mala Gradina u Bjelosavljevićima, Gradina Puhovac, Kočev do i Taline. Po Glasinačkoj visoravni ime je dobila i jedna od najznačajnijih kultura bronzanog i željeznog doba na evropskom kontinentu. To je bila kultura jednog od najvećih ilirskih plemenskih saveza - Auterijata i podeljena je u tri faza (1800 - 800 godine p.n.e.). Ova kultura predstavlja istorijski kontinuitet sa butmirskom neolitskom kulturom (2400 – 2000 godine p.n.e.), čija se nalazišta nalaze u pograničnom području Federacije BiH i Kantona Sarajevo sa opštinom Istočna Ilidža. Iako je prostor današnjeg grada Istočno Sarajevo bio u sastavu Rimske Imperije, rimski odnosno antički arheološki lokaliteti nisu značajnije zastupljeni. U Srednjem vijeku ovaj prostor je bio u sastavu bosanske srednjovjekovne države. U kasnom srednjem vijeku, u periodu feudalnog partikularizma, krajem 14. i početkom 15. vijeka značajnim dijelom ovog prostora (Glasinac, Prača) upravlja vlastelinska porodica Pavlović, koja je gospodarila dijelom istočne Bosne i Hercegovine. Iz tog perioda i ranije potiču stari gradovi i utvrđenja kao što su Vitanj, Hreljin grad i Stari grad iznad izvorišta Paljanske Miljacke. Stari grad Hodidjed iznad Miljacke bio je pod kontrolom bosanskog kralja i jedan je od prvih gradova u Bosni koji su osvojile Osmanlije. Na čitavom području su prisutne i brojne nekropole stećaka iz srednjevijekovnog perioda. Najpoznatije nekropole su nekropole stećaka u Vojkovićima, Krupcu i Hreši. Sa padom Bosne 1463. godine i ovo područje dospjeva pod tursku vlast. Značajniji spomenici iz turskog perioda su bili Selimija džamija u Knežini i Jahijino turbe u Bjelasovićima. Godine 1878. Austro – Ugarska preuzima upravljanje Bosnom i Hercegovinom, pa tako i današnjim područjem grada Istočno Sarajevo. Vojna kasarna u Podromaniji (u sklopu današnjeg kompleksa psihijatrijske bolnice) predstavlja graditeljsko nasljeđe iz ovog perioda.
U periodu rata, od 1992. do 1995. godine, Pale su bile privremena prijestolnica Republike Srpske. Tu su se nalazile političke i pravne institucije: Vlada i njeni organi, Skupština Republike Srpske i dr. U isto vrijeme tu su se nalazile novinska agencija SRNA, Televizijski studio KANAL S, novine „Javnost“ i „Ognjišta“.
Prva civilna vlast na teritoriji Istočnog Sarajeva formirana je na skupštinskoj sjednici, u zgradi Mjesne zajednice Lukavica, krajem ljeta 1992. godine. U organizaciji Povjereništva Srpske opštine Novo Sarajevo, na čijem je čelu bio predsjednik Predsjedništva Republike Srpske dr Dragan Đokanović, održana je Skupština Opštine Srpsko Novo Sarajevo koju su činili odbornici srpske nacionalnosti Skupštine, predratne sarajevske opštine, Novo Sarajevo. Pozvani odbornici, izabrani su na višestranačkim izborima 1990. godine. Izabrali su ih opštinski Izvršni odbor, a prvi predsjednik Izvršnog odbora postao je Branko Radan.
== Populacija ==
Posljednji popis u Bosni i Hercegovini je izvršen u 2013. Najčešće navodene procjene govore o 100.000 stanovnika koji žive u Istočnom Sarajevu, što je povećanje od 1991 zahvaljujući u velikoj mjeri na stvaranje i uključivanje novih općina koje čine Istočno Sarajevo. Također, mnoge srpske izbjeglice iz drugih općina Sarajeva preselio se u prigradska naselja Lukavice, Dobrinje, Kasindo, Kotorac i Pale .
== Geografija ==
Grad Istočno Sarajevo se nalazi u centralnom i istočnom dijelu Bosne i Hercegovine i istočnom dijelu Republike Srpske. Najjužnija tačka grada nalazi se u opštini Trnovo, u ataru naselja Kozija Luka, dok je najsjevernija locirana sjeveroistočno od naselja Gornji Drapnići u opštini Sokolac. Najzapadnija tačka je u opštini Istočna Ilidža, u podnožju planine Igman, a najistočnija tačka je u ataru naselja Točionik u opštini Sokolac.
Ukupna površina grada Istočno Sarajevo iznosi 1425.77 km2.
Teritorija grada se sastoji iz dva dijela, većeg sjevernog dijela (1380.61 km2) i znatno manjeg južnog dijela (svega 45.16 km2) . Veći sjeverni dio se proteže u pravcu sjever – jug 12 – 42 km, a istok – zapad 26 – 42 km. Manji južni dio u pravcu sjever – jug ima dimenzije 5 – 8 km, a istok - zapad 5 – 9.8 km. Ova dva dijela grada Istočno Sarajevo su međusobno odvojena teritorijom opštine Trnovo (FBiH), odnosno Kantona Sarajevo.
Prostor grada sa aspekta geografske regionalizacije pripada Planinsko – kotlinskoj regiji, odnosno, subregijama Istočne Bosne i Centralne Bosne. U geomorfološkom smislu područje grada pripada Unutrašnjim Dinaridima.
Teritorija grada graniči sa ukupno 13 opština. Granične opštine iz Republike Srpske su: Han Pijesak, Kalinovik i Rogatica. Što se tiče Federacije BiH, grad Istočno Sarajevo graniči sa opštinama Kantona Sarajevo: Sarajevo – Stari Grad, Sarajevo – Novi Grad, Sarajevo – Novo Sarajevo, Sarajevo – Centar, Ilijaš, Ilidža, Trnovo (FBiH); opštinom Olovo u Zeničko – dobojskom kantonu i opštinama Pale - Prača i Foča – Ustikolina iz Bosansko – podrinjskog kantona.
Preko teritorije grada prelaze četiri značajne drumske saobraćajnice prema Srbiji i Crnoj Gori: Sarajevo – Sokolac – Zvornik – Loznica, Sarajevo – Sokolac – Rogatica – Višegrad – Užice, Sarajevo – Pale – Goražde – Višegrad – Užice, Sarajevo – Trnovo – Dobro Polje – Foča – Crna Gora.
Željeznički saobraćaj nije prisutan na teritoriji grada. Najbliža željeznička stanica je Centralna željeznička stanica Sarajevo, a najbliža željeznička pruga je pruga Zenica – Sarajevo – Mostar. Do 1970 – ih godina prošlog vijeka preko teritorije grada je prolazila uskotračna željeznička pruga Sarajevo – Pale – Prača – Ustiprača – Višegrad – Užice.
Međunarodni aerodrom Sarajevo gotovo prostorno graniči sa gradom Istočno Sarajevo, u području opštine Istočna Ilidža.
== Naseljena mesta ==
* [[Bulozi]]
* [[Crkvice]]
* [[Klek (Istočno Novo Sarajevo)|Klek]]
* [[Kozarevići]]
* [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]]
* [[Donje Mladice]]
* [[Donji Kotorac]]
* [[Donji Miljevići (Istočno Novo Sarajevo)|Donji Miljevići]]
* [[Gornji Kotorac]]
* [[Gornji Miljevići (Istočno Sarajevo)|Gornji Miljevići]]
* [[Miljevići (Istočno Novo Sarajevo)|Miljevići]]
* [[Mladičko polje]]
* [[Pavlovac]]
* [[Petrovići (Istočno Novo Sarajevo)|Petrovići]]
* [[Pogledi - Kijevo]]
* [[Prljevo Brdo (Istočno Sarajevo)|Prljevo Brdo]]
* [[Soko]]
* [[Tešanovo brdo (Istočno Sarajevo)|Tešanovo brdo]]
* [[Tilava]]
* [[Toplik]]
* [[Trnovo]]
* [[Tvrdimići]]
* [[Vraca]]
* [[Vranješ]]
== Privreda ==
Područje Privredne komore Istočno Sarajevo obuhvata teritoriju 12 opština, čija površina iznosi 3.652 km² na kojoj živi 123.035 stanovnika. Nalazi se u centru istočnog dijela Republike Srpske, između područja Privredne komore regije Bijeljina na sjeveru i Privredne komore regije Trebinja, na jugu.
U prirodno-geografskom smislu, ovo područje pripada Starovlaškoj visoravni, planinskoj regiji koja se prostire od sarajevske kotline na zapadu, do Kosova i doline Ibra na istoku. Većim djelom je izgrađena od vodonepropusnih stijena, pa je dominantno razvijena normalna hidrografska mreža. U krečnjačkim stijenama su razvijeni skoro svi kraški oblici, od kraškog polja Glasinac do brojnih jama i pećina, od kojih je najinteresantnija Savina pećina kod Mokrog.
U geografskom pogledu, najkrupnije crte reljefa predstavljaju široke i blago zatalasane površine sa kojih se izdižu brojne planine, od Trebevića (1629 m), Jahorine (1913 m), Romanije (1627 m) na zapadu, do Vučevice i Zvijezde na istoku. Između nje je široka kompozitna dolina Drine i njenih pritoka, Prače sa lijeve i Rzava i Lima, sa desne strane. Doline Željeznice i Miljacke su uglavnom kanjonskog tipa, sve do ulaska u Sarajevsko polje, gdje se ulijevaju u rijeku Bosnu, na teritoriji Federacije BiH. Idući od zapada ka istoku smjenjuju se tri različita klimatska tipa. U sarajevskoj kotlini zastupljena je umjereno kontinentalna klima na Romanijskom platou i okolnim planinama je predplaninska i planinska. U Podrinju vlada umjerena klima sa izrazitim župnim odlikama. Obilne padavine i specifičan sastav tla uslovili su veoma bujan vegetacijski pokrivač. Šume su prisutne na svim planinama, a visoravni i kotlinska dna su bogata pašnjacima ili obradivim površinama.
Razmještaj stanovništva unutar ove regije je neravnomjeran. Najveća koncentracija stanovništva je u sarajevskoj kotlini i na obodu romanijskog platoa. Prosječna gustina naseljenosti je oko 40 stanovnika na jedan kvadratni kilometar.
Analize pokazuju, da i pored krupnijih promjena u teritorijalnom smislu ove regije, Sarajevsko-romanijska regija i Gornje Podrinje raspolažu sa veoma značajnim prirodnim bogatstvima, velikim brojem izgrađenih kapaciteta u industriji, poljoprivredi, šumarstvu, građevinarstvu, saobraćaju, trgovini i ugostiteljstvu, i sa velikim brojem visoko stručnih kadrova.
Pored navedenih prirodnih potencijala na teritoriji ove regije djeluje osam fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu i veći broj srednjoškolskih centara. U svakoj opštini ove regije postoje domovi zdravlja a na regiji djeluju i dva medicinska centra regionalnog karaktera.
== Obrazovanje ==
Univerzitet u Istočnom Sarajevu osnovan je 1992. godine, odvajanjem od Univerziteta u Sarajevu. Fakulteti ovog univerziteta su smješteni na veoma širokoj regiji, pokrivajući većinu teritorije istočnog dijela Republike Srpske.
== Klima ==
Istočno Sarajevo ima umjereno kontinentalnu klimu, leži između klimatskih zona centralne Europe na sjeveru i Mediterana na jugu. Prosječna godišnja temperatura je 9,5 °C, uz januar (-1.3 °C prosj.) Što je najhladniji mjesec u godini i jula (19.1 °C prosj.) Najtopliji. Najviša zabilježena temperatura je 40.0 °C 19. augusta 1946, dok je najniža zabilježena temperatura bila -26,4 °C na 25. januar 1942. U prosjeku, Istočnom Sarajevu ima 68 ljetnih dana godišnje (temperatura veća od ili jednaka do 30.0 °C). U gradu obično doživljava blago oblačno nebo, s prosječnim godišnjim oblaka od 59%. U najoblačnijim mjesec decembar (75% prosjeka oblaka), dok je najjasnije je u avgustu (37%). Umjeren padavina javlja prilično dosljedno tokom cijele godine, sa prosječnom 170 dana padavina. Pogodno klimatski uslovi omogućili su zimske sportove procvat u regiji, kao što je vidljivo od Zimskih olimpijskih igara 1984 koji su slavili u Sarajevu. [5]
== Status kapitala ==
U de jure kapital entiteta Republike Srpske je Sarajevo. Međutim, de facto glavni grad entiteta Republike Srpske je Banja Luka koja je vlada sjedište.
== Sport ==
U Istočnom Sarajevu postoji par sportski klubova: Fudbalski Klub "Slavija" , Atletski Klub "Slavija" Lukavica , Omladinski košarkaški klub "Igman I. Ilidža"i Klub Malog fudbala "Tango",Rukometni klub ¨Slavija˝
== Značajne osobe ==
*[[Dragan Đokanović]], srpski političar, ljekar i sportista koji je kao Povjerenik Predsjedništva Republike Srpske formirao prvu civilnu vlast na teritoriji Istočnog Sarajeva
* [[Mirko Šarović]] , bivši predsjednik RS
* [[Mišo Maunaga]] , pjevač
* [[Božidar Novaković]] , mladi političar,muzički umjetnik i kompozitor
* [[Bogdan Čeko]] , fudbalski radnik
* [[Dragan Kulina]] , poznati privrednik
* [[Doc.dr.Goran Mutabdžija]] , profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu i ministar u vladi RS
* [[Branko Stanković -"Ambasador"]] , poznati fudbalski trener Crvene Zvezde
* [[Dragomir Andan]] , bivši ministar policije RS
* [[Sanja Gluhović]], tv voditeljka
* [[Nemanja Majdov]] , džudista
* [[Jovo Sikima]], bivši fudbaler
* [[Boban Stanojević]], košarkaški trener
* [[Vladimir Mandić]], poznati rukometaš
* [[Zoran Cvijetić]], osnivač MUP-a Republike Srpske
* [[Mirko Ponjarac]], poznati fudbalski radnik i bivši fudbaler Slavije
* [[Milorad Lale]] , fudbalski radnik
* [[Dragiša Ćorsović]], poznati sportski komentator
* [[Zoran Tešanović]], političar
* [[Dragomir Čabrilo]] , poznati atletski trener
* [[Natko Sudžuka|Dejan Škrba]] , poznati dreser pasa
* [[Stefan Ćuković]] , atletičar
* [[Milana Šekara]] , atletičarka
* [[Staša Košarac]], političar
* [[Borko Močević]] , slikar i galerista
* [[Slavenko Glavan]], istaknuti sportski radnik i šahist
* [[Aleksandra Klačar]], manekenka i foto model
* [[Tijana Tešanović]] , atletičarka
* [[Cvijetin Ristanović]], urednik lista " Srpska vila
* [[Katarina Lemez]] , atletičarka
* [[Boris Tešanović]], poznati rukometni trener
* [[Milan Zelenović|Dragan Škrba]], bivsi golman reprezentacije YU
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Istočno Sarajevo}}
* [http://www.gradistocnosarajevo.net/ Službena stranica Opštine Istočno Sarajevo]
* [http://www.istocnosarajevo.org/ Istočno Sarajevo Novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410024658/http://www.istocnosarajevo.org/ |date=2014-04-10 }}
* [http://www.sarajevo-rs.com/ Portal Istočno Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120107141019/http://www.sarajevo-rs.com/ |date=2012-01-07 }}
* [http://www.istocnailidza.net/ Opština Istočna Ilidža]
* [http://www.rtvis.tv/ RTV IS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180728071444/http://www.rtvis.tv/ |date=2018-07-28 }}
* [http://www.turizam-isa.ba/ Turistička organizacija Istočno Sarajevo]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.ues.rs.ba/ Univerzitet u Istočnom Sarajevu]
* [http://www.unssa.rs.ba]
* [http://www.etf.unssa.rs.ba/ Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.pravnifis.com/ Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.ffuis.edu.ba/ Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.maf.unssa.rs.ba/ Mašinski fakultet Istočno Sarajevo]
* [http://www.kbskasindo.com/ Opšta bolnica Istočno Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131231164250/http://kbskasindo.com/ |date=2013-12-31 }}
* [http://www.tomasevic.net/ Tomašević d.o.o] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130827005838/http://www.tomasevic.net/ |date=2013-08-27 }}
* [http://www.e-raop.com/ Energoinvest RAOP - Rasklopna oprema a.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140103201837/http://e-raop.com/ |date=2014-01-03 }}
* [http://www.prominvest.ba/ Prominvest d.o.o.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140110144859/http://prominvest.ba/ |date=2014-01-10 }}
{{Političke Podjele Bosne i Hercegovine}}
{{Commonscat|Istočno Sarajevo}}
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Republika Srpska]]
h3smm9w5c78cm48x3pttdm591826fyo
Istočni Mostar (općina)
0
12221
42686668
42681111
2026-09-11T17:03:12Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686668
wikitext
text/x-wiki
{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
<!--Opština Republika Srpska-->
| mjesto = Istočni Mostar
| slika = Zijemlje.jpg
| opis_slike = Zijemlja u Opštini Istočni Mostar
| zastava =
| grb =
| entitet = [[Republika Srpska]]
| mapa = Istočni Mostar municipality.svg
| centar = Zijemlje
| površina = 88.64
| populacija = 257
| godina_stanovništvo = 2013
| stanovništvo_opština = 257
| godina_opština = 2013
| gustina = 2.9
| nadmorska_visina = 812
| gšir = 43.4111
| gduž = 17.9861
| pozivni_broj = 059
| poštanski_kod = 88280
| website =
| načelnik = [[Božo Sjeran]]
}}
'''Istočni Mostar''' (ranije '''Srpski Mostar''') je jedna od najmaloljudnijih i teritorijalno najspecifičnijih opština u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], smještena u regiji [[Hercegovina (regija)|Hercegovina]] unutar [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Sjedište opštinske administracije nalazi se u naseljenom mjestu [[Zijemlje]].
Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH sa popisa stanovništva iz 2013. godine, opština je imala svega '''257 stanovnika''', što je čini jednom od najmanjih lokalnih zajednica u cijeloj državi.<ref name="statistika-bih">[http://www.statistika.ba/?show=12&id=20192 „Opština Istočni Mostar — Popis 2013”] (sh). statistika.ba.</ref>
== Geografija i teritorijalna rascjepkanost ==
Opština obuhvata ukupnu površinu od '''88,64 km²'''.<ref name="statistika-bih"/> Njena glavna geografska specifičnost ogleda se u tome što je njena teritorija fizički razbijena i potpuno diskontinuirana. Opština se sastoji od tri međusobno odvojene teritorijalne cjeline (enklave/eksklave) koje su razdvojene teritorijom Federacije BiH (Grad Mostar) i opštine [[Nevesinje]]:
# '''Zijemlje''' (sjeverni, najveći dio u kojem je administrativni centar)
# '''Kokorina''' (manji, centralni dio)
# '''Kamena''' (južni dio opštine)
Zbog ove rascjepkanosti, cestovna povezanost između ovih naselja unutar same opštine je praktično nemoguća bez prelaska preko teritorije drugih opština, a veći dio unutrašnjih puteva čine loše održavani makadamski pravci.<ref name="aljazeera-mostar">[https://balkans.aljazeera.net/gallery/2016/9/16/istocni-mostar-opstina-bez-prodavnice-skole-ljekara „Istočni Mostar: Opština bez prodavnice, škole, ljekara...”] (sh). Al Jazeera Balkans.</ref>
== Istorija ==
Opština je formirana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (4. aprila 1992. godine) pod nazivom ''Srpski Mostar''. Nastala je izdvajanjem istočnih, brdsko-planinskih dijelova predratne opštine Mostar koji su prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom sporazumu]] 1995. pripali Republici Srpskoj. Od predratnog naselja Zijemlje, oko 95,5 km² je pripalo Istočnom Mostaru, dok je 42 km² ostalo u sastavu Federacije BiH.<ref name="bosanske-historije">[https://www.bosanskehistorije.com/geografija/demoanaliza/mostar-1991-2013-povrsina-naseljenih-mjestaetnicka-vecina/ „Mostar 1991-2013: Površina naseljenih mjesta i etnička većina”] (sh). Bosanske Historije.</ref>
Odlukom [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]], dotadašnji naziv ''Srpski Mostar'' proglašen je neustavnim, nakon čega je Narodna skupština Republike Srpske zvanično usvojila trenutni naziv — ''Istočni Mostar''.
== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2013. godine, nacionalni sastav opštine Istočni Mostar bio je sljedeći:<ref name="statistika-bih"/>
{| class="wikitable" style="text-align:center;"
! Narod !! Broj stanovnika !! Procenat
|-
| [[Srbi]] || 166 || 64,59%
|-
| [[Bošnjaci]] || 78 || 30,35%
|-
| [[Hrvati]] || 11 || 4,28%
|-
| Ostali / Nepoznato || 2 || 0,78%
|-
| '''Ukupno''' || '''257''' || '''100%'''
|}
== Infrastrukturni problemi i težnje za spajanjem ==
Istočni Mostar spada u red izrazito nerazvijenih opština. Na njenoj teritoriji ne postoje osnovne javne, privredne i društvene institucije: opština nema policijsku stanicu, poštu, srednju školu, ambulantu, kao ni komercijalne objekte poput prodavnica.<ref name="aljazeera-mostar"/>
Zbog takvih okolnosti, cjelokupno stanovništvo je životno, ekonomski i administrativno vezano za susjednu opštinu Nevesinje, gdje djeca pohađaju školu i gdje mještani ostvaruju zdravstvenu zaštitu. Uslijed visokih troškova održavanja lokalne administracije za tako mali broj stanovnika, u javnosti i među lokalnim stanovništvom je u više navrata pokretana inicijativa za gašenje ove opštine i njeno potpuno teritorijalno integrisanje i pripajanje opštini Nevesinje.<ref name="herceg-tv">[https://herceg.tv „Istočni Mostar — jedina opština do koje se dolazi makadamom”] (sh). Herceg.TV.</ref>
== Naseljena mjesta ==
Područje opštine Istočni Mostar obuhvata dijelove tri naseljena mjesta:<ref name="statistika-bih"/>
* [[Kamena (Istočni Mostar)|Kamena]]
* [[Kokorina (Istočni Mostar)|Kokorina]]
* [[Zijemlje|Zijemlje]] (sjedište opštine)
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjske veze ==
* [https://www.alvrs.com/cir/599.istocni-mostar.html Savez opština i gradova Republike Srpske: Istočni Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250613072815/https://alvrs.com/cir/599.istocni-mostar.html |date=2025-06-13 }}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Commonscat|Istočni Mostar}}
[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Republika Srpska]]
gcu76p9qvz15ihcdu5lc1nvyciha7fs
Ilijaš
0
12650
42686544
42513880
2026-09-11T13:16:36Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686544
wikitext
text/x-wiki
{{Općina FBiH|
ime = Ilijaš|
županija = [[Sarajevska županija|Sarajevski]]|
centar = Ilijaš|
načelnik = ? |
površina = 72|
stanovništvo = 15.277 (2002)|
gustoća = 212|
}}
'''Ilijaš''' je grad u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], opština [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].
== Geografija ==
Smješten je sjeverozapadno od Sarajeva, u dolini [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], i uz magistralni put [[Sarajevo]]–[[Tuzla]]. Pripada Kantonu Sarajevo Federacije Bosne i Hercegovine. Graniči sa opštinama: [[Visoko]], [[Breza]], [[Vareš]] i [[Olovo]] koje pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu, opštinama [[Sokolac]] i [[Istočni Stari Grad]], koje pripadaju Republici Srpskoj i opštinama [[Vogošća]], [[Stari Grad]], [[Novi Grad]], Centar i [[Ilidža]] koje pripadaju Sarajevskom kantonu.
Ilijaš se sastoji iz nekoliko naseljenih mjesta: gradić Ilijaš, i predgrađa među kojima je naselje [[Misoča]], kao i [[Podlugovi]], [[Lješevo]], Stari Ilijaš i [[Malešići]].
Opština se nalazi na raskrsnici puteva koji je povezuju sa susjednim općinama, kao i sa svim dijelovima BiH.
Opština Ilijaš je smještena na nadmorskoj visini od 500 do 1200 m, površine 309 km2. Odlikuje je ravničarsko-brežuljkasti i planinsko-brdski teren. S obzirom na geografske karakteristike prostor koji zauzima opština, moguće je podijeliti na dvije cjeline: donji i gornji Ilijaš.
Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području opštine Ilijaš iznosi 16249 ha.
Na području opštine nalazi se više lokaliteta sa mineralnim sirovinama, uključujući nalazište mangana u Čevljanovićima, nalazište vapnenca u Gajevima - Vrela i Rači, nalazište kamena eruptivca u Koritima, nalazište kamena škriljcau Misoči, nalazište kvarca u Podroli i [[Čevljanovići]]ma.
Na prostoru Srednje, tačnije u Draževićima, registrirano je nalazište žive izuzetnog kvaliteta koje nije do sada eksploatisano. Na području Podlipnika registrirano je izvorište termalne vode a na potezu Srednje – Čevljanovići izvorište mineralne vode.
[[Bijambare]] su zakonom zaštićeno područje od strane Sarajevskog kantona, i to zaštićeno područje pete kategorije. Nalazi se lijevo od magistralne ceste Sarajevo - Tuzla uz rub Nišićke visoravni između sela [[Nišići]] i [[Krivajevići]].
Prostire se na 370 hektara i obuhvaća gustu crnogoričnu šumu, pašnjake, brojne krške fenomena kao što su vrtače i ponori dvaju potoka, te osam [[Pećine Bijambare|bijambarskih pećina]].
== Stanovništvo ==
Stanovništvo općine Ilijaš predstavlja 1,5% stanovništva Kantona. Po posljednjem službenom popisu stanovništva [[1991.]] godine, općina Ilijaš (jedna od prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 25.155. stanovnika, raspoređenih u 78 naselja.
{|
|-
|colspan=7| Nacionalni sastav
|-
| [[Srbi]]
| 11.339 (45,07%)
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| 10.620 (42,21%)
|-
| [[Hrvati]]
| 1.713 (6,80%)
|-
| [[Jugoslaveni]]
| 1.158 (4,60%)
|-
| ostali
| 325 (1,32%)
|}
{|
|-
|colspan=7| Nacionalni sastav 1971. godine
|-
| ukupno
| 23.007
|-
| [[Srbi]]
| 10.941 (47,55%)
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| 9.187 (39,93%)
|-
| [[Hrvati]]
| 2.172 (9,44%)
|-
| [[Jugoslaveni]]
| 400 (1,73%)
|-
| ostali
| 307 (1,35%)
|}
Naseljena mjesta su:
Alića Gaj, Balibegovići, Bandijera, Banjer, Barice, Bibići, Bijambare, Bioča, Bjelotina, Bokšići, Brdo (Dusin Brdo), Brdo Džamija, Buljetovina, Crkvice, Crna Rijeka, Čemernica, Čemerno, Čepiljače,
Četojevići, Čevljanovići, Čifluk, Desava, Divljača, Doca, Donja Bioča, Donja Karaula, Donja Luka, Donja Misoča, Donje Selo, Donji Čevljanovići, Donji Ivančići,
Dragoradi, Draževići, Drinčići, Duboki Potok, Duševine, Gaj, Gajevi, Elezovići,
Gajine, Gnionica, Gojanovići, Gomionica, Gora, Gornja Bioča, Gornja Karaula, Gornja Korita, Gornja Luka, Gornja Misoča, Gornji Čevljanovići, Gornji Ivančići, Gornji Kadarići, Gornji Ljubnići, Gornji Malešići, Glavica, Gradača, Gradina, Grebenac, Hadžići, Haluge, Han Karaula, Han Šići, Homar, Ilijaš,
Ivančići, Ivanjski brijeg, Kadarići, [[Kamenica]], Kamenjače, Karašnica, Karaula, Katane, Kaurlaš, Kitoševići, Klek, Kopošići (Kopošić), Korita,
Košare, Kožlje, Krč, Krivače, Krčevine, [[Krivajevići]], Krš, Kunosići, Kuta,
Lađevići, Lijepa luka (Lepa Luka), Lipnik, Luka, Luka kod Stublina, Lješevo, Ljubina, Ljubnići (Ljubinići), Malešići, Malinovac, Malo Mramorje, Mandra, Marina, Medojevići, Milavac, Milovac, Misoča, Moševići,
Mrakovo, Mramor, Mramorje, Mrezga, Nanići, [[Nišići]], Njive, Odžak, Ozren, Paljevo, Podlipa, Podlipnik,
[[Podlugovi]], Popovići, Povoča, Prijava, Prijement, Rakov Kamen, Rakova Noga, Rakovica, Ravan, Ribarići, Rudin Brijeg, Rudnik Čevljanovići, Sabanci, Salkanov Han, Sedraž, Sela,
Sirovine, Sokolina, Solakovići, Sovrle, [[Srednje]], Stari Drum, Stari Ilijaš, Stomorine, Stričevina,
Stubline, Stupe, Sudići, Šabanci, Šehovići, Široka Luka, Šljeme, Taračin Do, Travnjak, Tisovik, Trlica Donja, Ulištovići,
Velika Njiva, Veliko Mramorje, Vidakovići, Vidotina, Vilić (Vilići), Vinište, Visojevica, Višnjica,
Vladojevići, Vlasenice, Vlaškovo, Vonjača, Vratuša, Vrutci, Vukasovići, Vukinjača, Vuknići,
Zakutnica, Založnica, Zlotege, Zukići i Žerovanj.
Prema podacima iz 2002. godine, u općini je živjelo 15.277 stanovnika. Prema nacionalnosti bilo je 13.401 Bošnjaka (87.8%), 1.072 Srba (7%), 644 Hrvata (4.2%), i 160 stanovnika se izjasnilo kao ostali.
== Uprava ==
== Historija ==
== Gospodarstvo ==
D.P.Željezara Ilijaš ,poduzeće osnovano 1954 sa oko 3,500 uposlenih do 1992,sa 11 organizacionih
jedinica;Tvornica Radijatora po italijanskoj licenci od 1979, Livnica Kokila i Valjaka,..
== Značajne osobe ==
* Nazif Gljiva Ramović , poznati pjevač kompozitor i tekstopisac
* Maja Berović -"Maya" , poznata pjevačica
* Bibija Kerla , poznata klizačica
* Daniella Mijatović , bh manekenka
* Milomir Odović, fudbaler i fudbalski trener
* Vojin Macanović , poznati kupač
*Nedzad Ibrisimovic,pisac
== Spomenici i znamenitosti ==
Dana [[26. lipnja]] [[2015.]] godine u nekropoli u Kopošiću blizu Ilijaša kraj [[Sarajevo|Sarajeva]] pronađen je kostur s brokatnim plaštom od teške [[svila|svile]] protkane nitima [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]], za koji se pretpostavlja da je pripadao Mirku Radojeviću, ocu Velikog kneza bosanskog Batića, koji je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I. Nađeni su i raskošni kneževski stećci od kojih su dva opljačkana još [[1891.]]<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/veliko-arheolosko-otkrice-u-nekropoli-kod-ilijasa-pronadjen-skelet-bez-glave-sa-zlatnim-plastom/150626044 www.klix.ba], "Veliko arheološko otkriće: U nekropoli kod Ilijaša pronađen skelet bez glave sa zlatnim plaštom", objavljeno 26. lipnja 2015., pristupljeno 27. lipnja 2015.</ref>
=== Stari bosanski grad Dubrovnik ===
O postanku ilijaškog Dubrovnika postoje dvije inačice priče, ali obje podrazumijevaju rudnike i [[Dubrovnik|Dubrovčane]]. Po jednoj, sagradila su ga dva Dubrovčanina koji su uzeli u zakup bosanske rudnike od Kulina bana, a po drugoj je kralj Grubeša nagovorio neke Dubrovčane tu sagraditi grad. Po nekim izvorima Dubrovčani su od Kulina bana uzeli u zakup sve [[rudnik]]e, a u ovom je gradu bila njihova kolonija gdje su talili [[srebro|srebrnu]] i [[željezo|željeznu]] rudu. Obje inačice priče iznosi dr. Milenko Filipović pozivajući se na Jirečeka i fra Jukića. Više pojedinosti o osnutku grada nalazi Filipović u nedovršenoj ''Povijesti Bosne'' muvekita Saliha efendije, gdje se spominje da je "Kulin ban (1197./98. godine); našao srebrne majdane u planini Jagotinu, pa je, nemajući vještih rudara, dao majdane pod zakup Dubrovčanima koji su tu napravili tvrđavu te u njoj čuvali oruđe i iskopanu rudu. Po ovom istraživaču logično je da je "grad" i dobio ime Dubrovnik po svojim osnivačima, iako se u narodu a i drugim izvorima spominju imena Dabronik ili Dobronik, te Tisovik ili Nabožić. Bilo je tvrdnji da se ovaj Dubrovnik ne spominje u [[Dubrovačka Republika|dubrovačkim]] arhivima. M. Dinić je [[1937.]] u ''Jugoslovenskom istorijskom časopisu'' objavio podatak iz dubrovačkih arhiva koji spominju bosanski Dubrovnik [[1404.]] godine.
S obzirom na vrijeme njegovoga nastanka, blizinu Kopošića s nekropolom kneza Batića, te da je bio politički centar župe, a zatim nahije Dubrovnik, ovaj grad je vjerojatno pripadao rodu Mirkovića kome je pripadao i knez Batić.
Nema preciznih podataka o nastanku grada. Fra Ivan Jukić također spominje Dubrovčane koji su ovdje topili srebrnu i željeznu rudu i podigli grad uz odobrenje Kulina bana. (Filipović, 1924., 103.)
Stari grad Dubrovnik je sagrađen na strmom, uskom i krševitom izdanku brda Huma, iznad Sastavaka, tj. ušća potoka Zenika u rijeku [[Misoča (rijeka)|Misoču]]. Grad se nalazi na prirodno terasastom terenu koji se pruža od sjeveroistoka, tj. brda Huma prema jugozapadu i završava se strminom koja pada ka Sastavcima, gdje se već od [[1972.]] godine vadi kamen u kamenolomu na 9. km rijeke Misoče.
Lakši pristup gradu je iz sela Kopošić udaljenog 1 km, lijepim kaldrmisanim putem koji vodi između podnožja brda Nabožića i Tisovika. U Kopošiću je nekropola kneza Batića. Danas je taj put zarastao, a njim je vodila crta razdvajanja u [[rat u Bosni i Hercegovini|ratu 1992.-1995. godine]] i to područje je još pod [[mina]]ma. Drugi pristup gradu moguć je velikom strminom od 10-og kilometra od korita rijeke Misoče ili sa kamenoloma na Sastavcima. Od Ilijaša je udaljen oko 10 km.
Ljudi kazuju da je i Dubrovnik, kao i Bobovac, pao varkom. ”Navali neki paša na grad, ali džabe... I pet je paša sultan iz Stambula promijenio, dok je grad pridobio. Dugo je tukao grad strijelama i topovima i pobio sve vojnike po planinama, ali grada nije posvojio. Nu belaja, nađe se jedna baba pa veli paši: grad ti bio da bio, osvojiti nećeš, dok mu izvir vodu ne zatvoriš. Paša joj obeća kesu dukata, a ona njemu veli: tri dana svog konja hrani i timari, a vode mu nedaj, a onda ga pusti, nek sam traži vodu. Tako i bi. Paša konja hranio i timario, ali već treći dan konj ne može jesti, jer se pusto žito u njemu upalilo i on ga pusti, a konj trkom na Čemersku planinu pa nađe vrelo i čunkove. Paša potrga čunkove, a kad u gradu ponesta vode, onda kraljica – predade grad, ama da ona ode slobodna i njeni podajnici da ne izginu”. Po ovoj priči zove se ovaj grad u narodu i ”Kraljičin grad”. Priča se da je u gradu boravila i [[Marija Terezija]] i imala posebnu sobu. Zove ga narod i ”Dubravnik”, a to je ime obronku Brezovaša. Zovu ga i “Tisov-grad”. Nedaleko od grada, na južnoj strani, nalazi se selo Tisovik, prozvano valjda po dragocjenom ”tisovom” drvetu, kojeg danas nema ni u selu ni u okolici, ali starci pričaju da ga je bilo prije kojih sto pedeset ljeta.
== Obrazovanje ==
== Kultura ==
Kulturno Sportski Centar izgrađen 1985,u sklopu kojeg je Radio Ilijaš,Kino dvorana,Muzička škola.
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Nacionalni spomenici u Ilijašu}}
== Sport ==
FK Sloga (Ilijaš) , Karate klub Monom( Rašid Buća ),KK..,
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ilijaš}}
* [http://www.ilijas.ba/ Općina Ilijaš]
* [http://www.ilijas.net/ Ilijaš index Portal]
* [http://www.radioilijas.ba/ Radio Ilijaš]
* [http://www.mssilijas.edu.ba/ SREDNJOŠKOLSKI CENTAR ILIJAŠ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130904184300/http://www.mssilijas.edu.ba/ |date=2013-09-04 }}
* [http://www.pcelicamaja.ba/ Udruženje pčelara "Maja" Ilijaš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106075949/http://pcelicamaja.ba/ |date=2014-01-06 }}
* [http://mon.ks.gov.ba/ Osnovna škola “Srednje” Srednje - Ilijaš]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.upnilijas.com/ Udruženje porodica nestalih Općina Ilijaš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921231025/http://www.upnilijas.com/ |date=2013-09-21 }}
* [http://www.preporod-ilijas.ba/ Preporod Ilijaš]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.miprogradnja.com.ba/ MiproGradnja d.o.o. ILIJAŠ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131015091757/http://www.miprogradnja.com.ba/ |date=2013-10-15 }}
* [http://www.stkilijas.com/ STK "Hasim Spahić" Ilijaš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626003408/http://stkilijas.com/ |date=2013-06-26 }}
* [http://www.cibos-scholz.ba/ C.I.B.O.S. d.o.o. Ilijaš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130609223644/http://www.cibos-scholz.ba/ |date=2013-06-09 }}
{{Sarajevo}}
{{stub-BH-op}}
{{flagcountry|BIH}}
[[Kategorija:Ilijaš| ]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sarajevski kanton]]
8cz39jivkh72795dnyaqg3oxcthrfsd
Šablon:Glumac/ica
10
18331
42686621
42567960
2026-09-11T15:57:33Z
AcaBot
120650
/* Parametri */ kozmetika
42686621
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width:21em; font-size:90%; cellspacing=5; border: 1px solid black; float: right"
|-
|colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color:{{{bgcolour|#ed8}}}; color:#000;"| '''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''
|-
|colspan="2" style="text-align:center; font-size:90%;"| {{#if:{{{image|}}}|<!--then:-->[[Datoteka:{{{image}}}|{{#if:{{{imagesize|}}}|<!--then:-->{{{imagesize}}}|<!--else:-->220px}}| ]]<br /><small>{{{caption|}}}</small>
}}
{{#if:{{{birthname|}}}|<!--then:--><tr><td style="text-align:left;">'''Ime po rođenju'''</td><td>{{{birthname|}}}</td></tr>
}}
|-
|width="85px"| '''Rođenje'''
| {{{birthdate}}}<br /> {{{location|}}}
|-
{{#if:{{{deathdate|}}} |
{{!}} '''Smrt''' {{!}}{{!}} {{{deathdate}}}<br />{{{deathplace|}}}
}}
|-
{{#if:{{{othername|}}} |
{{!}} '''Ostala imena''' {{!}}{{!}} {{{othername|}}}
}}
|-
{{#if:{{{suprug|}}} |
{{!}} '''[[Brak|Suprug/zi]]''' {{!}}{{!}} {{{suprug|}}}
}}
|-
{{#if:{{{supruga|}}} |
{{!}} '''[[Brak|Supruga/e]]''' {{!}}{{!}} {{{supruga|}}}
}}
|-
{{#if:{{{partner|}}} |
{{!}} '''[[Istopolna zajednica|Partner/i]]''' {{!}}{{!}} {{{partner|}}}
}}
|-
{{#if:{{{partnerka|}}} |
{{!}} '''[[Istopolna zajednica|Partnerka/e]]''' {{!}}{{!}} {{{partnerka|}}}
}}
|-
{{#if:{{{homepage|}}} |
{{!}} '''Zvanični sajt''' {{!}}{{!}} {{{homepage|}}}
}}
|-
{{#if:{{{notable role|}}} |
{{!}} '''Značajne uloge'''{{!}}{{!}} {{{notable role|}}}
}}
|-
{{#if:{{{academyawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Oscari|Nagrada Oscar]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{academyawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
{{#if:{{{emmyawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Emmy Award|Nagrada Emmy]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{emmyawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{tonyawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Tony Award|Nagrada Tony]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{tonyawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{goldenglobeawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Golden Globe Award|Nagrada Golden Globe]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{goldenglobeawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{baftaawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[British Academy of Film and Television Arts|BAFTA nagrada]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{baftaawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{cesarawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[César (filmska nagrada)|César]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{cesarawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{goyaawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Goya (filmska nagrada)|Goya]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{goyaawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{afiawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Australian Film Institute Awards|Nagrada AFI-ja]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{afiawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{olivierawards|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Laurence Olivier (pozorišna nagrada)|Nagrada Laurence Olivier]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{olivierawards|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{filmskisusreti|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Filmski susreti|Nagrada Filmskih susreta]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{filmskisusreti|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{zlatnaarena|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Pulski filmski festival|Nagrade festivala u Puli]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{zlatnaarena|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{sterijinanagrada|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''[[Sterijino pozorje|Sterijina nagrada]]'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{sterijinanagrada|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{zivotnodelo|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''Nagrade za životno delo'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{zivotnodelo|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
{{{ostalo|}}}
|-
{{#if: {{{imdb|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} [http://imdb.com/name/nm{{{imdb}}}/ IMDb profil]
{{!}}-
}}
|}
<noinclude>__NOTOC__
'''''Infobox Glumac/ica''''' se može koristiti za informacije o osobi koja je glumac ili glumica.
=== Upotreba ===
Samo ''name'' i ''birthdate'' su obavezni.
<div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;">
<pre>{{Glumac/ica
| bgcolour =
| name =
| image =
| imagesize =
| caption =
| birthname =
| birthdate =
| location =
| occupation =
| deathdate =
| deathplace =
| othername =
| suprug =
| supruga =
| partner =
| partnerka =
| homepage =
| notable role =
| academyawards =
| filmfareawards =
| emmyawards =
| tonyawards =
| goldenglobeawards =
| baftaawards =
| cesarawards =
| goyaawards =
| afiawards =
| olivierawards =
| filmskisusreti =
| zlatnaarena =
| sterijinanagrada =
| zivotnodelo =
| ostalo =
|imdb =
}}</pre>
</div>
=== Parametri ===
'''''Bold italics''''' parametri su obavezni.
{|
|width="110px"| ''bgcolour''
| boja pozadine
|-
| '''''name''''' || ime glumca/glumice
|-
| ''image'' || slika u formi: "slika.jpg"
|-
| ''imagesize'' * || veličina slike u formi "''N''px", default je 220px
|-
| ''caption'' * || natpisa uz sliku
|-
| ''occupation'' || zanimanja
|-
| ''birthname'' || ime po rođenju
|-
| '''''birthdate''''' || datum rođenja
|-
| ''location'' || mesto rođenja
|-
| ''deathdate'' || datum smrti
|-
| ''deathplace'' || mesto smrti
|-
| ''othername'' || druga imena po kojima je poznat/a
|-
|-
| ''suprug'' || ime supruga ili više njih
|-
| ''supruga'' || ime supruge ili više njih
|-
| ''partner'' || ime partnera u [[istopolna zajednica|registrovanoj istopolnoj zajednici]] ili neregistrovanim istopolnim ili heteroseksualnim vezama
|-
| ''partnerka'' || ime partnerke u [[istopolna zajednica|registrovanoj istopolnoj zajednici]] ili neregistrovanim istopolnim ili heteroseksualnim vezama
|-
| ''homepage'' || zvanični sajt
|-
| ''notable role'' || uloge po kojima je posebno poznat/a, u formi: ''uloga''<nowiki><br></nowiki>u ''naziv filma''
|-
| ''academyawards'' || nagrada [[Oscari|Oskar]] koju je dobio/la, u formi: ''naziv nagrade'', ''godina'', ''naziv filma'', ''uloga''
|-
| ''emmyawards'' || [[Emmy Award]] koju je dobio/la, u istoj formi kao za Oscar.
|-
| ''filmfareawards'' || [[Filmfare Award]] koju je dobio/la, u istoj formi kao za Oscar
|-
|colspan="2" style="font-size:90%;"| * Koristiti samo ako je parametar {{{image}}} korišćen.
|}
[[Kategorija:Biografske infokutije|Glumac]]
[[Kategorija:Umjetničke infokutije|Glumac]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
q3fifpovkk2v8dxe3nja8m317lgty14
Južni Sudan
0
19200
42686812
42676281
2026-09-12T02:53:13Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686812
wikitext
text/x-wiki
{{Kutijica za države |
ime države = Republika Južni Sudan |
izgovor izvornog imena države = Republic of South Sudan <br /> جنوب السودان |
položaj = South Sudan in its region (undisputed).svg |
ime genitiv = Južnog Sudana |
zastava = Flag of the SPLAM.svg |
grb = Coat of Arms of South Sudan.svg|
moto = Pravda, sloboda, prosperitet |
službeni jezik = [[engleski jezik|engleski]] (''[[arapski jezik|arapski]]'', ''[[zande jezik|zande]]'', ''[[čolo jezik|čolo]]'', ''[[dinka jezik|dinka]]'', ''[[nuerski jezik|nuerski]]'') |
glavni grad = [[Džuba]] |
latd=04|latm=51|latNS=N|longd=031|longm=36|longEW=E|
tip vladavine = Savezna predsednička demokratska republika |
nezavisnost tip = Otcepljenje |
nezavisnost komentar = [[9. 7.|9. jul]] [[2011]]. |
pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] |
pristupnica datum1 = od [[Sudan]]a |
titula vladara1 = [[Predsednici Južnog Sudana|Predsednik]] |
titula vladara2 = [[Predsednici Južnog Sudana|Potpreds.]] |
ime vladara1 = [[Salva Kir Majardit]] |
ime vladara2 = [[Rik Mačar]] |
površina poredak = 45 |
površina = 619.745 |
vode = 0 |
stanovništvo poredak = 89 |
stanovništvo = 7,5 — 9,7 miliona |
godina popisa = 2005 |
gustina stanovništva = 12.9 st. |
nezavisnost = |
valuta = [[sudanska funta]] |
stoti deo valute = 100 kirša |
kod valute = SDG |
vremenska zona = +3|
himna = [[Himna Južnog Sudana|Južni Sudan, oje!]] |
domen = [[.sd]] |
pozivni broj = 249 |
komentar = Zvanično proglašenje nezavisnosti bilo je 9. jula 2011. godine|
}}
'''Republika Južni Sudan''' ({{jez-engl|Republic of South Sudan}} i {{jez-ar|جنوب السودان}}) je kontinentalna [[država]] istočne [[Afrika|Afrike]]. Graniči se sa Sudanom, [[Etiopija|Etiopijom]], [[Uganda|Ugandom]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongom]] i [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafričkom Republikom]]. Površina iznosi oko 620.000 km², na kojoj živi približno 7-9 miliona stanovnika, pretežno [[hrišćanstvo|hrišćana]] i [[animizam|animista]]. Najveće etničke grupe su [[Dinka (narod)|Dinke]], [[Nuer]]i i [[Zande|Azande]]. Glavni i najveći grad je [[Džuba]], na jugu države. Prethodnih pedesetak godina ove prostore karakterisao je [[Sudanski građanski rat|građanski rat]], koji je odneo oko tri miliona života. Južni Sudan postojao je u dva navrata kao [[Autonomni region Južni Sudan|autonomni region]]. To je jedna od najmlađih nezavisnih država koja je samostalnost stekla [[Referendum o nezavisnosti Južnog Sudana|referendumom]] u [[januar]]u 2011, a zvanično od [[9. 7.|9. jula]] [[2011]]. godine.
== Ime ==
Zvaničan naziv države je Republika Južni Sudan, a proistekao je iz geografskog položaja zemlje<ref>{{Cite web |url=http://www.sudantribune.com/IMG/pdf/The_Draft_Transitional_Constitution_of_the_ROSS2-2.pdf |title=Zvaničan naziv države prema Ustavu |accessdate=25. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629170732/http://www.sudantribune.com/IMG/pdf/The_Draft_Transitional_Constitution_of_the_ROSS2-2.pdf |dead-url=yes }}</ref>. Pre nezavisnosti bilo je još nekoliko predloga za ime, kao na primer ''Azanija'', ''Republika [[Nil]]'', zatim ''Republika [[Kuš]]'' (prema antičkom kraljevstvu) i ''Džuvama'', prema početnim slovima tri najveća grada – [[Džuba]], [[Vav]], [[Malakal]].
== Položaj ==
Južni Sudan se nalazi u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] između država [[Sudan]] na severu, [[Etiopija]] na istoku, [[Kenija]], [[Uganda]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] na jugu i [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafrička Republika]] na zapadu. Smešten je na prelazu između [[Sudan (regija)|regije Sudan]] u [[ekvator]]sku Afriku. U fizičko-geografskom smislu Južni Sudan je centralnoafrička, ekvatorijalna zemlja u dolini [[Bijeli Nil|Belog Nila]]. Prostire se između 10° i 4° [[sgš]] i 25° i 35° [[igd]].
== Geografija ==
{{glavni članak|Geografija Južnog Sudana}}
=== Reljef i geologija ===
Geološka podloga ovih predela je od kristalastih [[škriljac]]a, koji su na jugu prekrivenim [[vulkan]]skim izlivima [[lava|lave]], dok na severu dominira mezozojski [[peščar]]. Glavna reljefna forma Južnog Sudana je [[basen]] i dolina reke [[Bijeli Nil|Beli Nil]]. Na obodima dominiraju [[Masiv Bongo|Bongo]], [[Azandski prag]], [[Planine Imatong|Imatong]], [[Centralnoafrički prag]] i [[Etiopska visoravan]]. Najviši vrh Južnog Sudana je [[Kinjeti]] u blizini granice sa Ugandom i iznosi 3.187 metara.
=== Klima ===
Klima Južnog Sudana je [[subekvatorijalna klima|subekvatorijalna]]-[[savanska klima|savanska]]. Na krajnjem jugu i jugozapadu je izrazitiji uticaj [[ekvator]]a pa se padavine kreću u proseku između 1.000-2.000 milimetara godišnje, dok ostatak države prima 500-1.000 mm taloga. Srednja januarska [[temperatura]] je oko 26-{°S}-, a srednja julska 20°-24-{°S}- na jugoistoku, a u ostatku države do 28-{°S}-.. [[Kiša|Kišni]] period traje od [[april]]a do [[septembar|septembra]].
=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Nil-boot.jpg|thumb|desno|250px|[[Bijeli Nil|Beli Nil]]]]
Osnovicu hidrografske mreže čini reka [[Bijeli Nil|Beli Nil]]. On prima veliki broj pritoka od kojih su najznačajnije [[Bahr el Gazal (reka)|Bahr el Gazal]] sa leve i [[Sobat]] sa desne strane. Bahr el Gazal je dug 716 kilometara i prima nekoliko tokova među kojima se ističu Džur, Gel i [[Bahr el Arab]]. Uliva se u Beli Nil kod [[No (jezero)|jezera No]], nedaleko od grada [[Bentiju]]. Sobat se uliva u Nil blizu grada [[Malakal]]. Tokom kišne sezone u slivu Belog Nila formira se najveća [[močvara|močvarna]] oblast na svetu, poznata pod imenom [[Sud]]. Njena površina u periodu april-novembar dostiže 130.000 km², te je praktično jedna petina Južnog Sudana [[poplava|poplavljena]].
=== Živi svet ===
[[Vegetacija]] Južnog Sudana je raznolika. Na severu i severozapadu dominira [[trava|niskotravna]] [[savana]], koja se nastavlja na visokotravnate predele sa galerijskim [[šuma]]ma. Za središte zemlje u oblasti Sud karakteristični su [[bara|barska]] i močvarna vegetacija. Krajnji jug Južnog Sudana odlukuje se [[tropska šuma|topskim kišnim šumama]]. Dominantne vrste su [[akacija]], tvrdolisno [[grm|žbunje]], i razne vrste trava.
Fauna Južnog Sudana je tipično savanska. Ističu se [[slonovi]], [[žirafa|žirafe]], [[buffalo|bafalo]], [[lav]]ovi, zatim nekoliko vrsta [[gazela|antilopa]] (oko 1,3 miliona jedinki), [[divlja svinja|divlje svinje]] i dr. Na jugu ima [[šimpanza|šimpanzi]] i drugih planinskih [[primati|majmuna]]. Zbog izuzetnih prirodnih odlika izdvojeno je i zakonom zaštićeno nekoliko oblasti – močvara Sud sa dolinom Belog Nila, [[nacionalni park]] Boma i nacionalni park Bandingilo.
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:NSRW Africa Dinka.png|thumb|desno|250px|Pripadnik naroda [[Dinka (narod)|Dinke]]]]
[[Datoteka:NuerBoy.jpg|thumb|desno|180px|Pripadnik naroda [[Nuer]]]]
{{glavni članak|Stanovništvo Južnog Sudana}}
=== Razmeštaj ===
Prema procenama misije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] u [[Sudan]]u, Južni Sudan naseljava između 7,5 i 9,7 miliona ljudi<ref>{{Cite web |url=http://sudan.unfpa.org/souther_Sudan/index.htm |title=UN Sudan |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archivedate=2011-01-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110103175900/http://sudan.unfpa.org/souther_Sudan/index.htm |deadurl=yes }}</ref>. Na osnovu zvaničnog popisa na teritoriji Sudana koji je sproveden [[2008]]. godine, komisija je došla do brojke od 8.260.490<ref>{{Cite web |url=http://www.news24.com/World/News/Discontent-over-Sudan-census-20090521 |title=Popis stanovništva u Sudanu 2008. godine |accessdate= 24. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref> stanovnika u Južnom Sudanu, dok su sa druge strane vlasti te zemlje naredne godine došli do brojke od 11-13 miliona<ref>{{Cite web |url=http://www.sudantribune.com/Sudan-census-committee-say,31005 |title=Procena broja stanovnika vlasti Južnog Sudana 2009. godine |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-02-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110215003616/http://www.sudantribune.com/Sudan-census-committee-say,31005 |dead-url=yes }}</ref>.
Najgušće naseljen vilajet je [[Centralna Ekvatorija]] sa gradom [[Džuba]], gde živi preko 2,5 miliona ljudi ili preciznije 109 stanovnika po km². Sa druge strane, najređe naseljeni su [[Istočna Ekvatorija]] sa 2,7 st./km² i [[Zapadni Bahr el Gazal]] sa 3,5 st./km². Glavni grad [[Džuba]] je najveći grad Južnog Sudana sa 250.000 stanovnika prema procenama iz [[2008]]. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.tripwiser.com/trip_destination-Juba_Sudan?itiNodeId=8a8c80fe18ab78760118ac5f68cd2290&eType=site |title=Stanovništvo Džube 2008. godine |accessdate= 24. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref>. Slede [[Malakal]] (165.000), [[Vav]] (137.000) i [[Rumbek]] (100.000).
=== Narodi ===
U Južnom Sudanu živi veliki broj [[narod]]a, tačnije oko 200 etničkih grupa. Najbrojniji narod ove zemlje su [[Dinka (narod)|Dinke]], kojih ima između 2,5 i 3 miliona, što čini trećinu ukupnog broja stanovnika<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/DinkaJieng/tabid/189/Default.aspx |title=Narod Dinke u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2013-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621200441/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/DinkaJieng/tabid/189/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Druga najvažnija grupa Južnog sudana je [[Nuer]], tradicionalni neprijatelji Dinki, kojih ima oko 2 miliona<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/NuerNaath/tabid/223/Default.aspx |title=Narod Nuer u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102114421/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/NuerNaath/tabid/223/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Slede ih [[Zande|Azande]] na jugozapadu zemlje u vilajetu [[Zapadna Ekvatorija]] kojih ima oko jedan milion<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Azande/tabid/179/Default.aspx |title=Narod Azande u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718104018/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Azande/tabid/179/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Značajan udeo čine i etničke grupe [[Šiluk]] na severoistoku Južnog Sudana (500.000)<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Shillukchollo/tabid/230/Default.aspx |title=Narod Šiluk u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2020-06-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200613144011/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/Shillukchollo/tabid/230/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>.
=== Jezici i religija ===
Zvanični jezik Južnog Sudana je [[engleski jezik|engleski]]. Pre proglašenja [[nezavisnost]]i, u zvaničnoj upotrebi bio je i [[arapski jezik|arapski]]. U upotebi je i veliki broj regionalnih jezika među kojima dominiraju [[dinka jezik|dinka]], (oko 2-3 miliona), sledi ga [[nuerski jezik]] sa približno milion govornika, [[zande jezik|zande]] takođe oko milion, zatim [[bari jezik|bari]] i [[šiluk jezik|šiluk]] sa po 420, odnosno 200 hiljada<ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=sd |title=Jezici Južnog Sudana |accessdate= 24. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref>.
Na osnovu nekih izvora u Južnom Sudanu su najzastupljenija tradicionalna afrička verovanja ([[animizam]], [[spiritualizam]], [[totemizam]]), sa izraženom [[hrišćanstvo|hrišćanskom]] manjinom<ref>{{Cite web |url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5424.htm |title=Verovanja u Sudanu |accessdate= 24. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref>. Međutim, prema navodima iz [[2011]]. godine, čak četiri miliona stanovnika Južnog Sudana, tj. približno polovina od ukupnog broja praktikuje hrišćanstvo i pripada [[anglikanska zajednica|anglikanskoj crkvi Sudana]]<ref>{{Cite web |url=http://www.episcopalchurch.org/79425_127406_ENG_HTM.htm |title=Religija u Južnom Sudanu |accessdate=24. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-07-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726033658/http://www.episcopalchurch.org/79425_127406_ENG_HTM.htm |url-status=dead }}</ref>. Uprkos tome, veliki broj naroda Južnog Sudana zadržao je svoja tradicionalna verovanja i običaje.
== Historija ==
[[Datoteka:Salva Kiir Mayardit.jpg|thumb|desno|200px|Predsednik [[Salva Kir Majardit]]]]
{{glavni članak|Istorija Južnog Sudana}}
Pre evropske kolonizacije [[Afrika|Afrike]] na području današnjeg Južnog Sudana nisu postojale države<ref name="Istorija Južnog Sudana">{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Istorija Južnog Sudana |accessdate=22. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Region su naseljavale manje ili veće etničke zajednice koje su međusobno koegzistirale. Prvu stranu invaziju na ovo područje izvršile su 1820-21. godine [[otomansko Carstvo|turske]] trupe [[egipat]]skog paše [[Mohamed Ali (egipatski paša)|Mohameda Alija]]. Tokom čestih upada, [[Turci]] / [[Egipćani]] su brojno stanovništvo sa ovih prostora odveli u [[ropstvo]]. Iako je tursko-egipatska vladavina ovim prostorima trajala preko 60 godina, ona nije uspela da potčini sve stanovnike Južnog Sudana, što nije uspelo ni kasnijem [[mahdisti]]čkom režimu. Ovi režimi su, međutim, pljačkali bogatsva regiona. Područje Južnog Sudana bilo je marginalizovano još tokom kolonijalnog perioda, a posle sticanja nezavisnosti vlast u Sudanu preuzima elita sa severa. S obzirom da su ostali bez političke i ekonomske moći, stanovnici Južnog Sudana podižu 1955. godine pobunu koja prerasta u 17 godina dug građanski rat<ref name="Istorija Južnog Sudana"/>.
[[Prvi sudanski građanski rat|Prvi građanski rat]] između Vlade [[Sudan]]a i [[Narodni pokret za oslobođenje Sudana|Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana]] vođen je između [[1955]]. i [[1972]]. godine i okončan je [[Sporazum u Adis Abebi|Sporazumom u Adis Abebi]]. Time je Južni Sudan dobio izvestan stepen autonomije, ali su ova autonomna prava kršena od strane vlasti u [[Kartum]]u. Zbog teškog položaja stanovništva južnog dela zemlje, izbijaju nove pobune [[1962]]. i [[1972]]. godine, a potom i novi [[Drugi sudanski građanski rat|građanski rat]] (1983-2005), koji se završava [[Sveobuhvatni mirovni sporazum|mirovnim dogovorom]] prema kojem je Južni Sudan dobio samoupravu i pravo da na referendumu [[2011]]. godine odluči da li želi punu nezavisnost. U međusobnim sukobima zaraćenih strana tokom 50 godina stradalo je oko 3 miliona ljudi<ref name="Istorija Južnog Sudana"/>.
[[Referendum]] o [[nezavisnost]]i sprovoden je između 9. i [[15. 1.|15. januara]] [[2011]]. godine sa ciljem da se donese odluka o daljoj sudbini autonomnog regiona Južni Sudan. Konačni rezultati objavljeni su [[7. 2.|7. februara]] i prema njima 98,83% glasača opredelilo se za otcepljenje. Nezavisnost je zvanično proglašena [[9. 7.|9. jula]] [[2011]]. godine.
== Politika ==
{{glavni članak|Politika Južnog Sudana}}
Južni Sudan je prema državnom uređenju [[republika]] na čijem čelu je [[predsjednik|predsednik]] [[Salva Kir Majardit]] od [[2005]]. godine. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] predstavlja [[Parlament Južnog Sudana]], koji je sačinjen od 170 članova, a sedište mu je u glavnom gradu [[Džuba|Džubi]]. Trenutno vladajuća partija je [[Narodni pokret za oslobođenje Sudana]] sa 70% u skupštini, tj. 112 poslanika od ukupnog broja. [[Izvršna vlast]] je poverena [[Vlada Južnog Sudana|Vladi Južnog Sudana]], koju čine [[predsjednik|predsednik]], potpredsednik i 31 ministar. Bezbednost, odbrana granica i [[suverenitet]]a države povereni su vojnim snagama Južnog Sudana, koje su zvanično osnovane [[9. 7.|9. jula]] [[2005]]. godine na osnovu [[Sveobuhvatni mirovni sporazum|Sveobuhvatnog mirovnog sporazuma]], koji su potpisale vlade južnog i severnog Sudana. Zvaničan naziv je [[Narodna armija za oslobođenje Sudana]] (NAOS).
=== Administrativna podela ===
{{glavni članak|Administrativna podela Južnog Sudana}}
{{glavni članak|Gradovi u Južnom Sudanu}}
Tradicionalno, Južni Sudan je podeljen u tri istorijske [[regija|regije]] [[Bahr el Gazal (regija)|Bahr el Gazal]], [[Gornji Nil (regija)|Gornji Nil]] i [[Ekvatorija (regija)|Ekvatorija]], koji se sastoje od 10 [[vilajet]]a. Najniža administrativna jedinica je [[okrug]] kojih ima 86 ukupno. Glavni grad je [[Džuba]].
[[Datoteka:Southern Sudan Topography Map-sr.svg|thumb|desno|320px|Mapa Južnog Sudana]]
{| class="wikitable" style="margin-top ||0.5em"
! scope="col" | Vilajet !! scope="col" | Glavni<br />grad !! scope="col" | Površina<br />(-{km²}-) !! scope="col" | Broj<br />stanovnika !! scope="col" | Guverner !! scope="col" | Početak<br />mandata
|-
| [[Zapadni Bahr el Gazal]] || [[Vav]] || 93.900 || 350.000 || Rizik Zakarija Hasan || 18. maj 2010.
|-
| [[Severni Bahr el Gazal]] ||[[Avejl]] || 33.558 || 826.646 || Pol Malong Avan || 27. mart 2008.
|-
| [[Varab]] || [[Kvajok]] || 31.027 || 638.002 || Njandeng Malek Delič || 25. maj 2010.
|-
| [[El Buhajrat]] ||[[Rumbek]] || 40.235 || 567.329 || Čol Tong Majaj Jang || 28. maj 2010.
|-
| [[Zapadna Ekvatorija]] || [[Jambjo]] || 79.319 || 1.731.341 || Džozef Bakosoro || 26. maj 2010.
|-
| [[Centralna Ekvatorija]] || '''[[Džuba]]''' || 22.956 || 2.500.626 || Klement Vani Konga || 18. jul 2005.
|-
| [[Istočna Ekvatorija]] ||[[Torit]] || 82.542 || 225.872 || Luis Lobong || 20. maj 2010.
|-
| [[Džonglej]] || [[Bor (Južni Sudan)|Bor]] || 122.479 || 1.189.330 || Kuol Manjang Džuk || decembar 2007.
|-
| [[El Vahda]] || [[Bentiju]] || 35.956 || 144.439 || Taban Deng Gaj || 30. septembar 2005.
|-
| [[Gornji Nil]] || [[Malakal]] || 77.773 || 1.212.979 || Simon Kung Puoč || 25. maj 2010.
|}
== Ekonomija ==
[[Datoteka:Nil-boot.jpg|thumb|desno|250px|Transport na Belom Nilu]]
[[Datoteka:Juba Sudan aerial view.jpg|thumb|desno|250px|[[Džuba]], glavni grad]]
[[Datoteka:Uganda-Kob.jpg|thumb|desno|250px|[[Kob antilopa]]]]
{{glavni članak|Privreda Južnog Sudana}}
[[Privreda]] Južnog Sudana zasnovana je na principu slobodnog [[tržište|tržišta]]. To je jedna od najbrže rastućih [[ekonomija]] na [[svijet|svetu]], trenutno<ref name="Ekonomija Južnog Sudana - porast">{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Ekonomija Južnog Sudana - porast |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Tačnije, nalazi se na 17.<ref name="Ekonomija Južnog Sudana - porast"/> mestu po rastu uprkos aktuelno nestabilnom ekonomskom trendu. Glavni aduti Južnog Sudana su [[nafta]], [[gas]], [[agrumi]] i [[drveće|drvna]] građa. Zvanična [[valuta]] u zemlji je jedna [[sudanska funta]]. Uprkos ovim pokazateljima, stanovništvo Južnog Sudana je većinom izuzetno [[siromaštvo|siromašno]], što je direktna posledica dugog [[sudanski građanski rat|građanskog rata]]<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Ekonomija Južnog Sudana - siromaštvo |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>.
=== Prirodni resursi ===
Najznačajniji obnovljivi resurs predstavljaju vode reke [[Bijeli Nil|Beli Nil]] sa pritokama [[Bahr el Gazal (reka)|Bahr el Gazalom]], [[Sobat]]om i drugim. Najbitnija mineralna nalazišta razmeštena su po obodu države u pobrđima ([[zlato]], [[srebro]], [[hrom]], [[azbest]], [[mangan]], [[gips]], [[željezo|gvožđe]], [[cink]])<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Ekonomija Južnog Sudana - mineralni resursi |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Svakako najperspektivniji prirodni resurs Južnog Sudana su [[nafta]] i [[gas]], čija ležišta su koncentrisana u samo središtu zemlje u dolinama Nila i Bahr el Gazala. Prihod od crnog zlata za Južni Sudan, čak 98% ukupnog [[budžet]]a<ref>{{Cite web |url=http://pulitzercenter.org/articles/southern-sudanese-say-independence-vote-will-improve-life |title=Pulicerov centar - Južni Sudan |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2014-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140425010705/http://pulitzercenter.org/articles/southern-sudanese-say-independence-vote-will-improve-life |dead-url=yes }}</ref>.
=== Primarni sektor ===
[[Poljoprivreda]] je razvijena u dolinama. Najznačajnija kultura Suda je [[papirus]], a najviše se gaje [[sirak]], [[kukuruz]], [[proso]], [[kikiriki]], slatki [[krumpir|krompir]] i dr. Najznačajnije vrste voća karakteristične za Južni Sudan su: [[mango]], [[papaja]] i [[banana]]. [[Stočarstvo]] se bazira na gajenju [[domaća koza|koza]], [[ovca|ovaca]] i [[domaće govedo|goveda]]. Šumarstvo je razvijeno na krajnjem jugu Južnog Sudana u zoni tropskih šuma gde se eksploatiše kvalitetno [[tikovina|tikovo drvo]].
=== Industrija, saobraćaj i trgovina ===
Glavne grane su [[energetika]] i [[naftna industrija]]. Slede ih [[drvna industrija]] na jugu zemlje u zoni kišnih [[šuma]], zatim [[prehrambena industrija|prehrambena]] za proizvodnju i preradu [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]] i [[građevinska industrija|građevinska]] na bazi mineralnih sirovina. Važnu ulogu zauzima i [[rudarstvo]] zahvaljujući bogatim ležištima<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Industrija Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>.
[[Infrastruktura]] Južnog Sudana je značajno narušena nakon višegodišnji razaranja tokom građanskog rata. Svi najvažniji [[grad]]ovi povezani su [[put]]evima<ref>{{Cite web |url=http://onewithus-helpduk.org/Images/MapSouthernSudanTrimmed.jpg |title=Mapa puteva Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Glavni grad [[Džuba]] povezani je regionalnim putem A-34 sa [[Avejl]]om, [[Rumbek]]om, [[Vav]]om, i dalje na jugoistoku sa [[Kenija|Kenijom]] i [[Uganda|Ugandom]]. Ka zapadu se nastavlja magistrala do grada [[Jambjo]] i dalje u [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]. Na sever od Džube prolazi put preko [[Bor (Južni Sudan)|Bora]], pa sve do [[Malakal]]a na severoistoku zemlje. Vazdušni međunarodni transport vrši se preko internacionalnog [[aerodrom]]a u [[Aerodrom Džuba|Džubi]], a jednim delom i preko vazdušne luke u [[Aerodrom Malakal|Malakalu]]. Osim pomenutih u Južnom Sudanu postoji još 20-ak manjih aerodroma koji se koriste za lokalni saobraćaj. Glavni prevoznici su [[Sadern Sudan erlajns]] i [[Fider erlajns]].
Osnovu [[trgovina|trgovinske]] delatnosti Južnog Sudana predstavlja proizvodnja i izvoz [[nafta|nafte]] i [[gas]]a. Oko 98% javnih prihoda koji iznose osam milijardi [[dolar]]a, dolaze od „crnog zlata“. Glavni trgovinski partneri Južnog Sudana su [[Egipat]], neke zemlje [[Evropa|Evrope]] i države [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Na strano tržiše izvoze se i [[zlato]], [[srebro]] i [[dijamant]]i. U poljoprivrednoj razmeni glavni aduti su [[meso]], [[vuna]] i [[pamuk]], pristupljeno dana 23. juna 2011. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Trgovina Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>.
=== Turizam ===
[[Savana|Savanska]] prostranstva središnjeg i severnog dela zemlje naseljena su velikim brojem jedinki [[gazela]], [[slonovi|slonova]], [[žirafa]], [[zebra|zebri]] i drugih vrsta što omogućuje razvoj foto-[[safari]]ja. Na jugu su bogate tropske šume gde žive [[šimpanza|šimpanze]] i druge vrste majmuna. Još za vreme nekadašnjeg [[Sudan]]a, zbog svojih izuzetnih odlika zakonom su zaštićene velike površine poput močvare [[Sud (močvara)|Sud]], [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] [[Nacionalni park Boma|Boma]] i [[Nacionalni park Bandingilo|Bandigilo]] i [[rezervat]]a Zeraf<ref>{{Cite web |url=http://www.goss.org/ |title=Turizam Južnog Sudana |accessdate=23. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2015-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Sve navedeno predstavlja osnovicu potencijalnog [[turizam|turističkog]] razvoja Južnog Sudana.
== Obrazovanje i sport ==
U Južnom Sudanu postoje tri [[univerzitet]]a, sačinjenih od ukupno 20-ak [[fakultet]]a. Najveći i najstariji je [[Univerzitet u Džubi]], osnovan [[1977]], a osim njega postoje još i [[Univerzitet Bahr el Gazal|Bahr el Gazal]] i [[Univerzitet Gornji Nil|Gornji Nil]] sa sedištima u [[Kartum]]u i [[Malakal]]u. Tradicionalni sport u Južnom Sudanju je [[rvanje]], a popularni su i [[fudbal]] i [[košarka]]. U [[sjedinjene Američke Države|američkom]] klubu [[Čikago bulsi]] nastupa južnosudanski [[košarka]]š [[Luol Deng]], rođen u [[Vav]]u<ref>{{Cite web |url=http://www.nba.com/playerfile/luol_deng/bio.html |title=Biografija Luola Denga |accessdate= 28. 6. 2011.|last= |first= |date= |work= |publisher=}}</ref>.
U aprilu 2001. godine oformljen je [[Fudbalski savez Južnog Sudana]], a mesec dana kasnije i [[Fudbalska reprezentacija Južnog Sudana]]<ref>{{Cite web |url=http://www.gurtong.net/ECM/Editorial/tabid/124/ID/5085/Default.aspx |title=Formiran FS Južnog sudana |accessdate=28. 6. 2011. |last= |first= |date= |work= |publisher= |archive-date=2012-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120313013019/http://www.gurtong.net/ECM/Editorial/tabid/124/ID/5085/Default.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Za [[trener|selektora]] je izabran Samjuel Lolako.
== Povezano ==
* [[Sudan]]
* [[Sudanski građanski rat]]
* [[Autonomni region Južni Sudan]]
* [[Istorija Južnog Sudana]]
* [[Džuba]]
* [[Dinka (narod)|Dinke]]
== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Literatura ==
* Vujadinović, S. (2009): ''Regionalna geografija Afrike'', Geografski fakultet, Beograd.
* Grupa autora (2006): ''Atlas Afrike'', Monde Neuf-Politika, Beograd
* Grupa autora (2004): ''Enciklopedijski atlas sveta'', Mono i Manjana, Beograd
== Mape ==
<center>
<gallery>
Datoteka:Ethnic Groups of Southern Sudan-sr.svg|Narodi Južnog Sudana
Datoteka:Southern Sudan Hidrography Map-sr.svg|Hidrografija Južnog Sudana
Datoteka:Southern Sudan Topography Map-sr.svg|Reljef Južnog Sudana
Datoteka:Southern Sudan Infrastructure Map-sr.svg|Infrastruktura Južnog Sudana
Datoteka:Southern Sudan Administrative Map-sr.svg|Podela Južnog Sudana
Datoteka:Southern Sudan Geology Map-sr.svg|Geologija Južnog Sudana
</gallery>
</center>
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|South Sudan}}
* [http://www.goss.org/ Zvanična prezentacija Vlade Južnog Sudana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151225222250/http://www.goss.org/ |date=2015-12-25 }} {{en}}
* [http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/Parliament.html Parlament Južnog Sudana] {{Webarchive|url=https://swap.stanford.edu/20110628170002/http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/Parliament.html |date=2011-06-28 }} {{en}}
* [http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/tabid/71/Default.aspx Narodi Južnog Sudana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628202209/http://www.gurtong.net/Peoples/PeoplesProfiles/tabid/71/Default.aspx |date=2011-06-28 }} {{en}}
* [http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=sd Jezici Južnog Sudana] {{en}}
* [http://www.splmtoday.com/ Zvanična prezentacija NPOS-a] {{en}}
{{Afrika}}
[[Kategorija:Države u Africi]]
[[Kategorija:Južni Sudan| ]]
t0c439db2886lfry9o71n0xbgt0yhgw
Infekcija
0
20836
42686603
42461763
2026-09-11T14:31:46Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686603
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija bolest
| ime = Infekcijska bolest
| slika = Malaria.jpg
| Opis slike = [[Plazmodij]] [[malarija|malarije]]
| latinski =
| field = [[Infektologija]], [[epidemiologija]]
| DiseasesDB =28832
| ICD10 = {{ICD10|A|00||a|00}}-{{ICD10|B|99||b|99}}
| ICD9 = {{ICD9|001-139}}
| ICDO =
| OMIM =
| OMIM_mult =
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| eMedicine_mult =
| MeshID = D003141
}}
'''Infekcija ''' ili '''zaraza''' je invazija stranih [[organizam]]a ([[patogen]]a) u tijelo domaćina, pri čemu dolazi do njihovog umnožavanja i reakcije [[tkivo (biologija)|tkiva]] domaćina na ove organizme i na [[otrov]]e koje oni proizvode, tj. do [[bolest]]i.<ref>http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/infection Definicija "zaraze" iz nekoliko medicinskih rječnika</ref>
Bolesno stanje organizma izazvano infekcijom se u medicini naziva [[infektivna bolest|infektivna ili zarazna bolest]].<ref>Kayser F. H, Bienz K. A., Eckert J., Zinkernagel R. M. (2005): Medical microbiology. Georg Thieme Verlag, Stuttgart, {{ISBN|3-13-131991-7}}.</ref> Njih proučava grana medicine koja se naziva [[infektologija|infektologijom]].
Patogeni su najčešće mikroorganiymi: [[virus]]i, [[bakterije]], [[parazit]]i, [[gljivice]], [[prion]]i i [[viroid]]i.
Porijeklo riječi je od [[latinski jezik|lat.]] ''infiere'' - umrljati, pokvariti i još od antičkih vremena je korištena pri opisivanju bolesti. Pojam je u upotrebi otprilike od 14. stoljeća, epidemija kuge i primjene [[karantena|karantene]].
==Uzroci==
[[Datoteka:Cholera bacteria SEM.jpg|mini|lijevo|Bakterije kolere]]
Infekcije su uzrokovane [[infektivni agens|infektivnim agensima]], uključujući [[virus]]e, [[viroid]]e, [[prion]]e, [[bakterija|patogene bakterije]], [[protozoa|protozoe]], [[nematoda|nematode]], kao što su [[parazit]]ske [[oble gliste]] i [[trihina]], [[insekt]]i, kao što su [[zglavkar]]i, [[grinja|grinje]], [[buha|buhe]] i [[uš]]i, [[gljiva|gljivice]], [[lišaj]]i i drugi [[makroparazit]]i, kao što su [[pljosnati crv]]i i drugi [[helmint]]i.
Domaćini se bore sa infekcijama koristeći svoj [[imuni sistem]]. [[Sisar]]ski domaćini reagiraju na infekcije [[urođeni imuni sistem|urođenim]] odgovorima, koji često uključuju [[upala|upale]], a zatim je [[adaptivni imunitet|adaptivni]] odgovor.<ref>Signore A. (2013): About inflammation and infection. EJNMMI Research, 8 (3): http://www.ejnmmires.com/content/pdf/2191-219X-3-8.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150718024416/http://www.ejnmmires.com/content/pdf/2191-219X-3-8.pdf |date=2015-07-18 }}.</ref>
Kada inficira organizam domaćina, uzročnik infekcije se njime koristi kako bi se mogao razvijati i razmnožavati, obično na štetu domaćina. Uzročnici infekcije ili [[patogen]]i, ometaju normalno funkcioniranje organizma domaćina što može imati negativne posljedice poput hroničnih rana koje ne zarastaju, [[gangrena|gangrene]], gubitka ekstremiteta i čak i smrti. Upala je jedna od reakcija na infekciju.
Patogenima se obično smatraju mikroskopski organizmi i, pored gore navedenih, tu su i razne vrste parazita i gljivica. [[Medicina]] infektivnih bolesti se bavi izučavanjem patogena i infekcija.
Dakle, infekcije su uzrok zaraznih bolesti ali svaka infekcija neće uvijek izazvati bolest. Više je faktora koju imaju utjecaj na to:
Karakteristike samog mikroorganizma - patogena:
* zaraznost,
* prodornost,
* upornost,
* vitalnost,
* virulentnost,
* patogenost.
Dakle, bitni su faktori poput načina ulaska mikroorganizma u tijelu domaćina, početni broj mikroorganizama i njihova moć. Npr. stafilokoke su obično bezazalene kada se nalaze na koži ali ako dopru u sterilna područja unutar organizma kao što su zglobovi ili trbušna maramica tada uzrokuju velike probleme domaćinu.
Karakteristike makroorganizma - domaćina i njegovog imunog sistema:
* ''snaga'' imuniteta uopće,
* trenutna snaga imuniteta,
* Karakteristike okoline
Ovdje možemo ubrojati [[klima]]tske uslove ali i socio-ekonomske uslove u kojima živi napadnuti organizam (i patogen).
Podjela infekcija prema [[simptom]]ima:
* infekcije kod kojih se ne javljaju vidljivi simptomi bolesti,
* infekcije sa slabo izraženim simptomima,
* infekcije sa vidljivo izraženim kliničkim simptomima.
Samo ovaj posljednji tip se računa kao zarazna bolest.
==Infekcije prema uzroku==
[[Datoteka:Herpes simplex virions, TEM.jpg|mini|desno|Herpes simplex]]
I bakterijske i virusne infekcije mogu uzrokovati slične simptome u koje se mogu ubrojati osjećaj slabosti, povišena tjelesna temperatura i drhtanje. Ponekad je i medicinskom osoblju tešku utvrditi šta je uzrok odredene infekcije. Veoma je važno uočiti razliku između infekcija prema njihovom uzroku kako bi se odredio adekvatan tretman i [[terapija]]. Virusne infekcije se ne mogu izliječiti primjenom [[antibiotik]]a.
{|class="wikitable"
|+Poređenje virusnih i bakterijskih infekcija
|-
! Karakteristike
! Virus
! Bakterija
|-
|| Tipski simptomi
| Virusne infekcije obično pogađaju cijeli sistem, odnosno više organa istovremeno: curenje nosa, začepljenje sinusa, kašalj, bolovi u tijelu itd. Ponekad pogađaju samo jedan dio tijela kao kod [[konjuktivitis]]a i herpesa. Nema mnogo virusnih infekcija koje su bolne a herpes je jedna od njih. Bol se može opisati kao svrab ili pečenje.
| Klasični simptomi bakterijske infekcije se manifestuju lokalno: crvenilo, toplota, otok i bol. Bol je upravo značajan simptom koji se javlja samo u pogođenom dijelu tijela. Npr. ako se posječemo i rana se zarazi bakterijama tu ćemo i osjećati bol. Bol u grlu izazvan bakterijskom infekcijom često je više izražen na jednoj strani grla. Isto je i kod ušiju, ako je u pitanju samo jedno onda je uzrok zaraze vjerovatno bakterijski. Gnojne infekcije nisu uvijek bakterijske.
|-
| Uzrok || Patogeni virusi || Patogene bakterije
|}
==Kolonizacija==
Pod kolonizacijom ovdje podrazumijevamo naseljavanje i opstanak mikroorganizama u tijelu domaćina. Svi makroorganizmi ili višećelijski organizmi su u određenoj mjeri kolonizirani od strane vanjskih organizama i u većini slučajeva njihovo prisustvo nije štetno ili je čak i korisno za domaćina. Ovdje se mogu spomenuti anaerobne (nije im potreban [[kisik]] za [[život]]) bakterije koje koloniziraju crijeva sisara i stafilokoke koje žive na koži. Nijedan od ovih primjera ne predstavlja infekciju. Ali, razlika između kolonizacije i infekcije je samo stvar okolnosti. Nepatogeni organizmi u određenim uslovima mogu postati patogeni. S druge strane, čak i najzarazniji patogeni ne mogu izazavati infekciju ako nisu ispunjeni potrebni uslovi. Neki od primjera su i bakterije ''[[Corynebacteria]]'' i ''[[viridans streptococci]]'' koje spriječavaju prodor i kolonizaciju patogenih bakterija i tako ostvaruju [[simbioza|simbiotički]] odnos sa domaćinom, sprječavajući infekcije i pospješujući zarastanje rana.
==Reakcija imunog sistema na infekciju==
[[Datoteka:Acral gangrene due to plague.jpg|mini|desno|Gangrena prstiju uzrokovana kugom]]
Reakcije mogu biti različite i u mnogome zavise od toga da li je organizam inficiran datim mikroorganizmom:
* prvi put - primarna infekcija, ili
* je infekcija ponovljena.
Obično se nakon primarne infekcije razvije imunitet na dati patogen. Kada taj isti patogen ponovo (u određenom vremenskom okviru) dospije u imunizirani organizam, neće doći do pojave bolesti.
===Primarna infekcija===
Kada dati mikroorganizam prvi put napadne makroorganizam, imuni sistem se suočava sa problemom sa kojim se nikada ranije nije ''sreo''. Tada se pokreću:
* neodređene mjere hitne odbrane;
* a zatim se poduzimaju prefinjeni sistemi odbrane kojim se prvo identifikuje vrsta mirkoorganizma-napadača a onda ga se označava antitijelima. Na kraju, specijalizirane ćelije u makroorganizmu neutralizuju i razgrađuju uljeza.
Ovaj proces traje prilično dugo; od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Ako je napadač veoma zarazan i štetan, žrtva može izgubiti život prije nego što razvije adekvatnu odbranu. Ako ipak preživi do formiranja potrebnih antitijela imuni sistem će ga izliječiti. Dakle, primarne infekcije mogu biti kritične.
===Ponovljene infekcije===
Infekcija mikroorganizmom od koga se makroorganizam već jednom odbranio biće tek malo ili nimalo primijećena. Antitijela koja još patroliraju naokolo (odnosno uskladištena u limfnim čvorovima) već za par sati identificiraju uljeza te ga specijalizirane ćelije uništavaju i razgrađuju prije nego uspiju nanijeti štetu. Ovako se u stvari stiče imunitet.
==Prevencija i liječenje infekcija==
[[Datoteka:EM of influenza virus.jpg|mini|desno|Virus gripe]]
Prevencija i liječenje infekcija je hiljadama godina bilo neriješeno pitanje za ljudski rod pa i za savremenu medicinu. Tek nekoliko generacija unazad počinje stvarno razumijevanje mehanizama nastanka, djelovanja i širenja infekcija i tek od skora imamo na raspolaganju metode i lijekove protiv mnogih bolesti koje su u prošlosti mučile čovjeka (kuga, boginje, tetanus, malarija, itd.). I ovdje je bitno naglasiti važnost higijene, kako lične tako i higijene stanovanja, življenja i okoline. Nažalost, u zaostalim dijelovima svijeta blagodati medicine nisu svima dostupne.
Jedno zdravo životno okruženje podrazumijevalo bi sljedeće:
* Kontrola i održavanje izvora i sistema za prijenos i distribuciju vode za piće.
* Izgradnja i održavanje sistema za odvođenje, filtriranje i tretiranje otpadnih voda.
* Sistem prikupljanja, odvoženja, odlaganja i uništavanja (ili recikliranja) čvrstog otpada.
* Adekvatan pravni okvir kojim se regulira proizvodnja i kvalitet hrane, njen transport i relevantne kontrole i inspekcije.
* Educiranje stanovništva o značaju održavanja higijene.
* Prevencija i kontrola od mogućih opasnosti kod uzgoja životinja za prehranu (prenošenja [[zoonoza]] putem parazita i sl.).
Moderna medicina na raspolaganju ima brojna sredstva i metode sprečavanja odnosno liječenja infekcija:
* Vakcinacije
* Antibiotici
*Hemioterapeutici
* Fungicidi, antiprotozioci, virostatici (Još nemamo efikasne lijekove protiv infekcija kao što su hepatitis ili malarija. Ono čime raspolažemo ima tek vrlo ograničenu primjenu i efekat.)
* Stimulatori imuniteta ([[Interferon]]).
===Aktivna vakcinacija===
[[Datoteka:Somali boy receives a polio vaccination.jpg|mini|lijevo|Vakcinacija protiv poliomijelitisa]]
Kod aktivne vakcinacije makroorganizam se izlaže određenom mikroorganizmu kome je ljudskom intervencijom oduzeta sposobnost izazivanja bolesti. Naravno, imuni sistem to "ne zna" te pokreće sve mjere radi identifikovanja, označavanja i neutralisanja ovog ''jalovog'' uljeza. Moguće je da pacijent osjeti manje simptome imunološke reakcije (glavobolja, povišena temperatura, nelagoda) ali pošto se klica neće razmnožavati, neće biti ni drugih simptoma. Ukratko, aktivna vakcinacija je simulacija infekcije i ima ulogu prevencije.
===Pasivna vakcinacija===
Kod ove vrste vakcinacije određena antitijela se unose u organizam u terapeutske svrhe (ne preventivne kao kod aktivne vakcinacije). Ova antitijela će označiti ciljanog uljeza i tako omogućiti njegovu neutralizaciju. Protiv nekih mikroorganizama može se istovremeno primijeniti aktivna vakcinacija (prevencija) i pasivna vakcinacija ako se sumnja da je infekcija nastupila (npr. [[tetanus]]).
Majčino mlijeko sadrži antitijela stvorena u tijelu majke prirodnim, imunim putem i putem vakcinacije. Dojenje predstavlja odličnu zaštitu od mnogih infekcija. Majčino mlijeko, dakle, sadrži širok spektar pasivnih "vakcina".
Međutim, pasivne vakcinacije antitijelima garantiraju imunitet tek tokom nekoliko sedmica. Pošto se ne formiraju ćelije sa ''sjećanjem'' imunitet nestaje sa razgradnjom antitijela.
==Epidemiologija==
[[Datoteka:Infectious and parasitic diseases world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|upright=1.1|Korigirana starost pri invalidnosti na 100.000 stanovnika u [[2004]].<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls |title=Age standardized DALYs per 100,000 by cause, and Member State, 2004 |author=World Health Organization |datum=1. 2. 2009}}
</ref>{{refbegin|2}}
{{legend|#b3b3b3|Nema podataka}}
{{legend|#ffff65|≤250}}
{{legend|#fff200|250-500}}
{{legend|#ffdc00|500-1000}}
{{legend|#ffc600|1000-2000}}
{{legend|#ffb000|2000-3000}}
{{legend|#ff9a00|3000-4000}}
{{legend|#ff8400|4000-5000}}
{{legend|#ff6e00|5000-6250}}
{{legend|#ff5800|6250-12500}}
{{legend|#ff4200|12500-25000}}
{{legend|#ff2c00|25000-50000}}
{{legend|#cb0000|≥50000}}
{{refend}}]]
U [[2010]], oko 10 miliona ljudi je umrlo od infekcijskih bolesti.<ref>[http://www.cbc.ca/news/1.2802071 Could Ebola rank among the deadliest communicable diseases?] CBC News.</ref>
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] prikuplja podatke o globalnoj smrtnosti po kodiranim kategorijama [[ICD|Međunarodnoj klasifikacije bolesti]] (MKB, eng. ICD). Sljedeća tabela donosi vrh top-liste smrtnosti od infekcijskih bolestiu [[2002]], upoređenu sa podacima iz [[1993]]. godine.
{| class="wikitable" style="font-size:100%; "
|+ '''Mortalitet u svijetu uzrokovan infekcijskim bolestima'''<ref>{{cite web | title=The World Health Report (Annex Table 2) | url=http://www.who.int/whr/2004/annex/topic/en/annex_2_en.pdf |format=PDF | year=2004}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.who.int/whr/1995/en/whr95_ch1_en.pdf | year=1995 | title=Table 5 |format=PDF}}</ref><br>
<br>
! Rang|| Uzrok smrti || Smrtnost u [[2002]].<br /> (u milionima) || Postotak<br /> svih smrti|| Smrtnost u [[1993]].<br /> (u milionima)|| Rang [[1993]].
|- style="background:#ffdead;"
||N/A|| style="background:#ffdead;"| Sve infekcijske bolesti || style="background:#ffdead;"|14.7 || style="background:#ffdead; text-align:center;"|25.9% || style="background:#ffdead;"| 16.4 || style="background:#ffdead; text-align:center;"|32.2%
|-
| 1 ||[[Infekcija donjih disajnih puteva|Infekcije donjih disajnih puteva]], [[upala pluća|upalu pluća]], [[gripa|gripe]] i [[bronhitis|akutni bronhitis]].
||3.9 || style="text-align:center;"|6.9%||4.1||1
|-
| 2 |||[[HIV]]/[[AIDS]] ||2.8 || style="text-align:center;"|4,9% || 0,7||7
|-
| 3 ||[[Gastroenteritinalne bolesti]]: [[Diareja]], [[kolera]], [[botulizam]] i ''[[Escherichia coli|E. coli]]''<br> (da navedemo samo neke). [[Crijevne infekcijske bolesti]] ||1.8 || style="text-align:center;"|3,2% ||3,0||2
|-
| 4 ||[[Tuberkuloza]] (TB)|| 1,6 || style="text-align:center;"|2,7% ||2,7 ||3
|-
| 5 ||[[Malarija]] ||1,3 || style="text-align:center;"|2,2% ||2,0 ||4
|-
| 6 || [[Boginje]] ||0,6 || style="text-align:center;"|1,1% ||1,1 ||5
|-
| 7 ||[[Veliki kašalj]] ||0,29|| style="text-align:center;"|0,5% ||0,36 ||7
|-
| 8 ||[[Tetanus]] ||0,21 || style="text-align:center;"|0,4% ||0,15 ||12
|-
| 9 ||[[Meningitis]]||0,17 || style="text-align:center;"|0,3% ||0,25 ||8
|-
| 10 ||[[Sifilis]]||0,16 || style="text-align:center;"|0,3% ||0,19 || 11
|-
| 11 ||[[Hepatitis B]] ||0,10 || style="text-align:center;"|0,2% ||0,93 || 6
|-
| 12-17 ||[[Tropska bolest|Tropske bolesti]] (6), uključujući [[bolest čago]], [[denga groznica|denga groznicu]], [[filarijaza|limfnu filarijazu]], [[lajšmanijaza|lajšmanijazu]], [[onkocerkijaza|onkocerkijazu]], [[šistosomijaza|šistosomijaze]] i [[tripanozomijaza|tripanozomijazu]] ||0,13 || style="text-align:center;"|0,2% ||0,53 ||9, 10, 16-18
|-
| style="text-align:left;" colspan=6| {{small|''Napomena: Ostali uzroci smrti uključuju majčinske i perinatalnr poremećaje (5,2%), nedostatak hrane, odnosno gladovanje (0,9%),<br/> nezarazne bolesti (58,8%) i ranjavanja (9,1%).''}}
|}
Prva tri pojedinačna agensa (bolesti ubica), su [[HIV]]/[[AIDS]], [[tuberkuloza]] i [[malarija]]. Dok se broj smrtnih slučajeva zbog skoro svake bolest smanjuje, smrtnost zbog HIV-a/AIDS-a se povećala četiri puta. Dječje bolesti uključuju [[pertusis]], [[poliomijelitis]], [[difterija|difteriju]], [[boginje]] i [[tetanus]]. Kod djeca također veliki postotak smrtnosti je zbog bolesti donjih respiratornih putva i dijareje. U [[2012]]. godini, oko 3,1 miliona ljudi je umrlo zbog infekcija donjih disajnih puteva, što ih čini četvrtim vodećim uzrokom smrti u svijetu.<ref>[http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs310/en/ The top 10 causes of death], The top 10 causes of death, maj 2014.</ref>
== Povezano ==
*[[Bolest]]
*[[Parazit]]
*[[Virus]]i
*[[Bakterija]]
*[[Zoonoza]]
*[[Protozoa]]
*[[Insekt]]
==Reference==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Infectious diseases and disorders}}
* [http://ecdc.europa.eu/ Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti]
* [http://www.cdc.gov/ Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti]
* [http://www.idsociety.org/ Društvo za infektivne bolesti Amerike] (IDSA)
* [http://www.msdsonline.com/resources/msds-resources/free-safety-data-sheet-index/ Indeks infektivnih bolesti] Agencije za javno zdravstvo Kanade (PHAC)
* [https://web.archive.org/web/20070817112159/http://www.vrc.nih.gov/ Centar za istraživanje vakcina].
* [https://web.archive.org/web/20180830220529/http://www.infectionwatch.info/ Infekcije] - izvori informacija
* [http://www.journals.elsevier.com/microbes-and-infection/ Mikrobi i infekcije] (žurnal)
* [http://www.woundsite.info/ Knowledge source for Health Care Professionals involved in Wound management]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} www.woundsite.info
* [http://www.cbc.ca/news/1.2802071 Table: Global deaths from communicable diseases, 2010] - Canadian Broadcasting Corp.
{{DEFAULTSORT:Infection}}
[[Kategorija:Epidemiologija]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Infektivne bolesti]]
tbdzfo5mwczxt6o65id70nwyh002uhp
Šablon:Naselje u Hrvatskoj
10
23939
42686638
42568061
2026-09-11T15:59:24Z
AcaBot
120650
/* Objašnjenje parametara */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686638
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{| class="infobox" style="width:25em; text-align:left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="font-size: 130%; background-color: #FFE4B5;" | <div class="center">{{{ime}}}</div>
|-
{{#if: {{{z. širina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{#if: {{{z. dužina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" colspan=2 {{!}} <div class="center">{{Lokacijska karta|Hrvatska2|width=250|label={{{ime}}}|lat={{{z. širina}}}|long={{{z. dužina}}}|float=center|caption=<div class="center">{{{ime}}} na karti [[Hrvatska|Hrvatske]]</div>}}</div>
{{!}}-
}}
}}
{{#if:{{{regija|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Hrvatske regije|Regija]]
{{!}} {{{regija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{županija|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Hrvatske županije|Županija]]
{{!}} {{{županija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{općina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Hrvatske općine i gradovi|Općina/Grad]]
{{!}} {{{općina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{mikroregija|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Mikroregija]]
{{!}} {{{mikroregija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{najgrad|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Najbliži (veći) grad
{{!}} {{{najgrad}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{regija|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{županija|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{općina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{mikroregija|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{najgrad|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{površina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Površina
{{!}} {{{površina}}} km²
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nadvisina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Nadmorska visina]]
{{!}} {{{nadvisina}}} m
{{!}}-
}}
{{#if:{{{z. širina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{#if:{{{z. dužina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! colspan="2" {{!}} [[Geografske koordinate]]
{{!}}-
! - z. š.
{{!}} {{{z. širina|{{{geoširina}}}}}} N
{{!}}-
! - z. d.
{{!}} {{{z. dužina|{{{geodužina}}}}}} E
{{!}}-
}}
}}
{{#if:{{{površina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{nadvisina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{z. širina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{z. dužina|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{brojstan|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{gustoća|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{domaćinstva|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" {{!}} [[Stanovništvo]] - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
{{!}}-
{{#if:{{{brojstan|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! - Ukupno
{{!}} {{{brojstan}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{gustoća|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! - Gustoća
{{!}} {{#if:{{{gustoća}}}|{{{gustoća}}} |{{#if:{{{površina}}} | {{#if: {{{brojstan}}} | {{#expr:({{{brojstan}}}/{{{površina}}})round 2}} }} }} }} st./km²
{{!}}-
}}
{{#if:{{{domaćinstva|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! - Broj domaćinstava
{{!}} {{{domaćinstva}}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
}}
{{#if:{{{pošta|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Poštanski broj|Pošta]]
{{!}} {{{pošta}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pozbroj|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Pozivni broj]]
{{!}} {{{pozbroj}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{autooznaka|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Dodatak:Popis_registracijskih_oznaka_za_cestovna_vozila_u_Hrvatskoj|Autooznaka]]
{{!}} {{{autooznaka}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align:center; border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}[[Datoteka:{{{slika}}}|center|{{{slika_širina|250px}}}]]{{#if: {{{slika_opis|}}}|<div class="center">{{{slika_opis}}}</div>}}
}}
|}</includeonly><noinclude>
==Korištenje==
Donje parametre potrebno je kopirati i umetnuti na početak članka o naselju u Republici Hrvatskoj. Nakon što se parametri umetnu u članak, potrebno je iza znaka jednakosti ("=") dodati odgovarajući podatak. Nije potrebno, ali je poželjno navesti sve podatke za naseljeno mjesto.
<br />
'''Tekst iz iscrtkanog okvira je potrebno kopirati i ubaciti na početak članka'''. Nakon što se ubaci u članak, prikazat će se predložak (primjer ''desno'').
{| style="border: none; background: transparent;"
|<pre>
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Bolman
|regija = Baranja
|županija = Slavonsko-baranjska
|općina = Jagodnjak
|mikroregija = Baranjska nizina
|najgrad = Beli Manastir
|površina = 28,04
|nadvisina = 90
|z. širina = 45.721
|z. dužina = 18.517
|brojstan = 450
|gustoća = 16
|domaćinstva = 69
|pošta = 31323
|pozbroj = +385(0)31
|autooznaka = BM
|slika =
|slika_opis =
}}
</pre>
|}
Nakon što se kopiraju gornji parametri, potrebno je dodati odgovarajuće podatke iza znaka. jednakosti.
==Objašnjenje parametara==
:'''''ime''''' - obavezni parametar
::''potrebno je navesti ime naseljenog mjesta u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045.htm 86/2006], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2776.htm 125/2006.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/0667.htm 16/2007.]). Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj može se pogledati ovdje: '''[[Dodatak:Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj]]'''''
:'''''regija''''' - opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se jedna od hrvatskih regija (ne županija!), npr. [[Slavonija]], [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Hrvatsko Zagorje]], itd. Može se koristiti neke od regija iz članka: '''[[Hrvatske regije]]'''''
:'''''županija''''' - obavezni parametar
::''navodi se ime županije u kojoj se nalazi naselje. Pregled i popis županija na Wikipediji može se naći ovdje: '''[[Hrvatske županije]]'''''
:'''''općina''''' - obavezni parametar
::''navodi se ime općine ili grada kojem naselje administrativno pripada prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Pregled i popis gradova i općina na Wikipediji može se naći ovdje: '''[[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj]]''' i '''[[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj]]'''''
:'''''mikroregija''''' - opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se [[mikroregija]] kojoj naselje pripada''
:'''''najgrad'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se najbliže veće naseljeno mjesto ili grad''
:'''''površina''''' - parametar se uvijek prikazuje
::''navodi se površina naselja u [[kvadratni kilometar|kilometrima kvadratnim]]. Ukoliko površina nije navedena, ispisuje se "???"''
:'''''nadvisina'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se nadmorska visina (središta) naselja u [[metar|metrima]]''.
:'''''z. širina'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
:'''''z. dužina'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se zemljopisna širina i dužina (središta) naselja u obliku npr. 45.738 i 18.465. Ukoliko se navede podatak o zemljopisnim koordinatama, u predlošku će se prikazati karta Hrvatske na kojoj će biti označen položaj naselja.''
:'''''brojstan'''''- parametar se uvijek prikazuje
::''navodi se broj stanovnika naselja prema službenom popisu iz 2001. godine. Popis je dostupan na službenim stranicama [http://www.dzs.hr/ Državnog zavoda za statistiku]''
:'''''gustoća'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se prosječna gustoća naseljenosti. Podatak se može doboti tako da se podjeli broj stanovnika s površinom naselja''
:'''''domaćinstva'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se broj domaćinstava u naselju prema podacima [http://www.dzs.hr/ Državnog zavoda za statistiku]''
:'''''pošta'''''- parametar se uvijek prikazuje
::''navodi se [[poštanski broj]]. Poštanski brojevi dostupni su na službenim stranicama [http://www.posta.hr/main.aspx?id=148&trazi=1&vrsta=2 Hrvatske pošte]
:'''''pozbroj'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se telefonski pozivni broj, npr. +385(0)1 za mjesta u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Vidjeti članak '''[[Pozivni_broj#Fiksna_telefonija|Pozivni broj]]'''. Popis je dostupan i [http://t-com.hr/privatni/telefon/pozivi/pozivni/medumjesni.asp ovdje]''
:'''''autooznaka'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se automobilska registracijske oznake gradova prema [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_151_4118.html Pravilniku o registraciji i označavanju vozila ]. Popis je dostupan i ovdje: '''[[Dodatak:Popis registracijskih oznaka za cestovna vozila u Hrvatskoj]]'''''
:'''''slika'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::ukoliko postoji slika iz naselja, ona se navodi u obliku npr.:'' ime_slike.jpg
:'''''slika opis'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''poželjno je navesti i opis slike koja je postavljena''
== Primjer==
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Novi Bezdan
|regija = [[Baranja]]
|županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina = [[Petlovac]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad = [[Beli Manastir]]
|površina = 2,2
|nadvisina = 90
|z. širina = 45.738
|z. dužina = 18.465
|brojstan = 329
|gustoća = 150
|domaćinstva = 126
|pošta = 31322 Baranjsko Petrovo Selo
|pozbroj = +385(0)31
|autooznaka = BM
}}
Primjer za korištenje predloška preuzet iz članka o baranjskom naselju [[Novi Bezdan]].
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Infokutije za gradove|Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
itikq1ib646gdytbi3vzynfprsj9av9
Šablon:Ship table
10
25243
42686652
42568197
2026-09-11T16:03:54Z
Aca
108187
42686652
wikitext
text/x-wiki
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: right; clear: right; width: 300px;"
| colspan="2" | <center>{{{Ship image|[[Datoteka:No Photo Available.svg|300px|InsertAltTextHere]]}}}<br /><small>{{{Ship caption|}}}</small></center>
|-
! align="center" style="color: white; height: 30px; background: navy;" | Karijera {{{Ship country|}}}
! align="center" style="color: white; height: 30px; background: navy;" | {{{Ship flag|[[Datoteka:Insert image here.svg|30px|InsertAltTextHere]]}}}
{{#if:{{{Ship class|}}}|<tr valign=top><td>Klasa i tip:</td><td>{{{Ship class|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship ordered|}}}|<tr valign=top><td>Naručen:</td><td>{{{Ship ordered|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship awarded|}}}|<tr valign=top><td>Ugovoren:</td><td>{{{Ship awarded|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship builder|}}}|<tr valign=top><td>Brodograditelj:</td><td>{{{Ship builder|}}}</td></tr>
}}
|- valign=top
| Postavljen:
| {{{Ship laid down|Unknown}}}
|- valign=top
| Porinut:
| {{{Ship launched|Unknown}}}
{{#if:{{{Ship christened|}}}|<tr valign=top><td>kršten:</td><td>{{{Ship christened|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship purchased|}}}|<tr valign=top><td>nabavljen:</td><td>{{{Ship purchased|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship commissioned|}}}|<tr valign=top><td>stavljen u službu:</td><td>{{{Ship commissioned|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship decommissioned|}}}|<tr valign=top><td>stavljen van službe:</td><td>{{{Ship decommissioned|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship recommissioned|}}}|<tr valign=top><td>ponovno u službi:</td><td>{{{Ship recommissioned|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship decommissioned 2|}}}|<tr valign=top><td>stavljen van službe:</td><td>{{{Ship decommissioned 2|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship in service|}}}|<tr valign=top><td>U službi:</td><td>{{{Ship in service|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship out of service|}}}|<tr valign=top><td>Van službe:</td><td>{{{Ship out of service|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship renamed|}}}|<tr valign=top><td>Preimenovan:</td><td>{{{Ship renamed|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship reclassified|}}}|<tr valign=top><td>Reklasificiran:</td><td>{{{Ship reclassified|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship refit|}}}|<tr valign=top><td>Obnovljen:</td><td>{{{Ship refit|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship captured|}}}|<tr valign=top><td>Zarobljen:</td><td>{{{Ship captured|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship struck|}}}|<tr valign=top><td>Predan:</td><td>{{{Ship struck|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship reinstated|}}}|<tr valign=top><td>Vraćen:</td><td>{{{Ship reinstated|}}}</td></tr>
}}
|- valign=top
| Status:
| {{{Ship fate|Unknown}}}
{{#if:{{{Ship homeport|}}}|<tr valign=top><td>Matična luka:</td><td>{{{Ship homeport|}}}</td></tr>}}
|-
! align="center" colspan="2" style="color: white; height: 30px; background: navy;" | Opće karakteristike
|- valign=top
| Deplasman:
| {{{Ship displacement|Unknown}}}
|- valign=top
| Dužina:
| {{{Ship length|Unknown}}}
|- valign=top
| Širina:
| {{{Ship beam|Unknown}}}
{{#if:{{{Ship draught|}}}|<tr valign=top><td>Draught:</td><td>{{{Ship draught|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship draft|}}}|<tr valign=top><td>Draft:</td><td>{{{Ship draft|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship propulsion|}}}|<tr valign=top><td>Pogon:</td><td>{{{Ship propulsion|}}}</td></tr>
}}
|- valign=top
| Brzina:
| {{{Ship speed|Unknown}}}
{{#if:{{{Ship range|}}}|<tr valign=top><td>Radijus:</td><td>{{{Ship range|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship endurance|}}}|<tr valign=top><td>Izdržljivost:</td><td>{{{Ship endurance|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship test depth|}}}|<tr valign=top><td>Test dubina:</td><td>{{{Ship test depth|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship boats|}}}|<tr valign=top><td>Nosi čamaca i desantnih plovila:</td><td>{{{Ship boats|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship capacity|}}}|<tr valign=top><td>Kapacitet:</td><td>{{{Ship capacity|}}}</td></tr>
}}
|- valign=top
| Oružje i posada:
| {{{Ship complement|Unknown}}}
{{#if:{{{Ship time to activate|}}}|<tr valign=top><td>Vremana za aktivaciju:</td><td>{{{Ship time to activate|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship troops|}}}|<tr valign=top><td>Trupa</td><td>{{{Ship troops|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship sensors|}}}|<tr valign=top><td>Senzori i sistemi za procesuiranje:</td><td>{{{Ship sensors|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship EW|}}}|<tr valign=top><td>Elektronski rat i mamci:</td><td>{{{Ship EW|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship armament|}}}|<tr valign=top><td>Naoružanje:</td><td>{{{Ship armament|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship armour|}}}|<tr valign=top><td>Oklop:</td><td>{{{Ship armour|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship armor|}}}|<tr valign=top><td>Oklop:</td><td>{{{Ship armor|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship aircraft|}}}|<tr valign=top><td>Aviona:</td><td>{{{Ship aircraft|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship aircraft facilities|}}}|<tr valign=top><td>Avijacijske instalacije:</td><td>{{{Ship aircraft facilities|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship motto|}}}|<tr valign=top><td>Geslo:</td><td>{{{Ship motto|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship nickname|}}}|<tr valign=top><td>Nadimak:</td><td>{{{Ship nickname|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship honours|}}}|<tr valign=top><td>Odlikovanja i počasti:</td><td>{{{Ship honours|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship honors|}}}|<tr valign=top><td>Odlikovanja i počasti:</td><td>{{{Ship honors|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship notes|}}}|<tr valign=top><td>Bilješke:</td><td>{{{Ship notes|}}}</td></tr>
}}{{#if:{{{Ship badge|}}}|<tr valign=top><td>Značka:</td><td>{{{Ship badge|}}}</td></tr>
}}
|}<noinclude>
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Šabloni koji koriste parser funkcije]]
[[Kategorija:Transportne infokutije]]
[[Kategorija:Vojne infokutije]]
</noinclude>
bkjy3tnpoh564xhiy23tuygqvt0ds3w
Šablon:Muzičar/ka/Bend
10
28931
42686636
42567972
2026-09-11T15:59:17Z
AcaBot
120650
/* Napomene */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686636
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width:21em; font-size:90%; cellspacing=5; border: 1px solid black; float: right"
|-
|colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color:{{{bgcolour|#ed8}}}; color:#000;"| '''{{{ime|}}}'''
|-
|colspan="2" style="text-align:center; font-size:90%;"| {{#if:{{{image|}}}|<!--then:-->[[Datoteka:{{{image}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|<!--then:-->{{{veličina_slike}}}|<!--else:-->220px}}| ]]<br /><small>{{{opis_slike|}}}</small>
}}
{{#if:{{{ime_po_rođenju|}}}|<!--then:--><tr><td style="text-align:left;">'''Ime po rođenju'''</td><td>{{{ime_po_rođenju|}}}</td></tr>
}}
|-
{{#if:{{{datum_rođenja|}}} |
{{!}} '''Rođenje''' {{!}}{{!}} {{{datum_rođenja}}}<br />{{{mesto_rođenja|}}}
}}
|-
{{#if:{{{datum_smrti|}}} |
{{!}} '''Smrt''' {{!}}{{!}} {{{datum_smrti}}}<br />{{{mesto_smrti|}}}
}}
|-
{{#if:{{{datum_osnivanja|}}} |
{{!}} '''Osnivanje'''{{!}}{{!}}{{{datum_osnivanja}}}<br />{{{mesto_osnivanja}}}
}}
|-
{{#if:{{{datum_raspada|}}} |
{{!}} '''Raspad'''{{!}}{{!}}{{{datum_raspada}}}
}}
|-
{{#if:{{{druga_imena|}}} |
{{!}} '''Ostala imena''' {{!}}{{!}} {{{druga_imena|}}}
}}
|-
{{#if:{{{žanr|}}} |
{{!}} '''Žanr''' {{!}}{{!}} {{{žanr}}}
}}
|-
{{#if:{{{instrumenti|}}} |
{{!}} '''Instrument(i)'''{{!}}{{!}} {{{instrumenti|}}}
}}
|-
{{#if:{{{glas|}}} |
{{!}} '''Glas'''{{!}}{{!}} {{{glas|}}}
}}
|-
{{#if:{{{profesija|}}} |
{{!}} '''Profesija'''{{!}}{{!}} {{{profesija|}}}
}}
|-
{{#if:{{{period|}}} |
{{!}} '''Aktivno bavljenje'''{{!}}{{!}} {{{period|}}}
}}
|-
{{#if:{{{muzička_kuća|}}} |
{{!}} '''Muzička kuća'''{{!}}{{!}} {{{muzička_kuća|}}}
}}
|-
{{#if:{{{veza|}}} |
{{!}} '''Vidi još ''':{{!}}{{!}} {{{veza|}}}
}}
|-
|-
{{#if:{{{sadašnji_članovi/ce|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''Članovi i članice'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{sadašnji_članovi/ce|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
{{#if:{{{bivši_članovi/ce|}}} |
! colspan="2" style="text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|<nowiki/>{{{bgcolour}}}|<nowiki/>#ed8}}; color:#000000;" {{!}} '''Bivši članovi i članice'''
{{!}}-
! <tr style="text-align:left;"><td colspan="2">{{{bivši_članovi/ce|}}}</td></tr>
{{!}}-
}}
|-
|-
{{{ostalo|}}}
|-
{{#if:{{{zvanični_sajt|}}} |
! colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} {{{zvanični_sajt|Zvanični sajt}}}
}}
|-
{{#if: {{{imdb|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} [http://imdb.com/ime/nm{{{imdb}}}/ IMDb profil]
{{!}}-
}}
|}<noinclude>
== Upotreba ==
<div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;">
<pre>{{Muzičar/ka/Bend
| bgcolour =
| ime =
| image =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| ime_po_rođenju =
| datum_rođenja =
| mesto_rođenja =
| datum_osnivanja = samo za bendove
| mesto_osnivanja = samo za bendove
| datum_raspada = samo za bendove
| datum_smrti =
| mesto_smrti =
| druga_imena =
| zvanični_sajt =
| žanr =
| instrumenti =
| glas =
| profesija =
| period =
| muzička_kuća =
| veza =
| sadašnji_članovi/ce = samo za bednove
| bivši_članovi/ce = samo za bendove
| ostalo =
|imdb =
}}</pre>
</div>
== Napomene ==
Da dodate spisak najznačajnih nagrada koristite dodatni Template: [[:Template:Nagrade]], koji se dodaje u "''| ostalo =''".
<div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;">
<pre>{{Muzičar/ka/Bend
...
| ostalo = {{Nagrade
| bgcolour =
| oscari =
| Emmy =
| Tony =
| Zlatni globus =
| BAFTA =
| Venecija =
| Kan =
| Berlinale =
| Cesar =
| Goya =
| AFI =
| Grammy =
| SAG =
| LOlivier =
| EvropskaNagrada =
| GLAAD =
| MTV =
| FilmskiSusreti =
| ZlatnaArena =
| Sterija =
| ZivotnoDelo =
| zvanični_sajt =
|imdb =
}}
}}</pre>
</div>
U slučaju da dodajete [[:Template:Nagrade]], imbd broj i adresu sajta napišite u dodatom templateu, a u osnovnom ih ostavite prazne ili ih izbrišite.
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Biografske infokutije]]
</noinclude>
avawynl1nrlzzekofo644vtft540v19
Šablon:Infokutija kineski car
10
29249
42686627
42567521
2026-09-11T15:58:40Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686627
wikitext
text/x-wiki
<table cellpadding=3px cellspacing=0px bgcolor=#f7f8ff style="float:right; border:2px solid; margin:5px">
<!-- {{#if:{{{___|}}}|___|}} -->
{{#if:{{{image|}}}|
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:2px solid">{{{image}}}</td></tr>|}}
<tr><td style="background:#ccf; border-bottom:2px solid" colspan=2 align=center>'''{{{name}}}'''</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kinesko porodično ime|Ime predaka]] (姓):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{ances-name}}}</td></tr>
{{#if:{{{clan-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kinesko porodično ime|Ime klana]] (氏):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{clan-name}}}</td></tr>|}}
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kinesko osobno ime|Osobno ime]] (名): </td><td style="border-top:1px solid">{{{given-name}}}</td></tr>
{{#if:{{{courtesy-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kurtoazno ime]] (字):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{courtesy-name}}}</td></tr>|}}
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:3px solid">{{{title1}}}</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">Datumi vladavine:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{reign1}}}</td></tr>
{{#if:{{{off-title1|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Titula#Službene titule|Službena titula]]:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{off-title1}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{title2|}}}|
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:3px solid">{{{title2}}}</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">Datumi vladavine:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{reign2}}}</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">Službena titula:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{off-title2}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{temple-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:3px solid">[[Hramsko ime]]:</td>
<td style="border-top:3px solid">{{{temple-name}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{post-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Posthumno ime]]:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{post-name}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{short-post-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Posthumno ime]]<br />(short):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{short-post-name}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{full-post-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Posthumno ime]]<br />(full):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{full-post-name}}}</td></tr>|}}
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:3px solid"><small>''Datumi su u [[proleptički julijanski kalendar|proleptičkom julijanskom kalendaru]]''</td></tr>
{{#if:{{{notes|}}}|<tr><td colspan=2 align=center>——— <br /><small>{{{notes}}}</small></td></tr>|}}
</table>
<noinclude>
Upotreba:
<pre>{{Infokutija kineski car
|image =
|name =
|ances-name =
|clan-name =
|given-name =
|courtesy-name =
|title1 =
|reign1 =
|off-title1 =
|title2 =
|reign2 =
|off-title2 =
|temple-name =
|post-name =
|short-post-name =
|full-post-name =
|notes =
}}</pre>
[[Kategorija:Biografske infokutije|Kineski car]]
[[Kategorija:Kineski historijski šabloni|Car]]
[[Kategorija:Šabloni koji koriste parser funkcije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
stiyb49kmllafp8pni8wm9zjta7mkqu
Koncentracijski logor Jasenovac
0
30221
42686851
42676401
2026-09-12T11:03:00Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686851
wikitext
text/x-wiki
[[File:Spomenik_-logor_Jasenovac.1-09.jpg|350px|thumb|Kameni cvijet, spomenik žrtvama koje je izradio [[Bogdan Bogdanović]].]]
'''Logor Jasenovac''' ([[jidiš]]: יאסענאוואץ, [[jevrejski jezici|hebrejski]]: יסנובץ) je bio najveći [[logor smrti]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], u čitavoj [[okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] i na čitavom Balkanu za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref name="Šotrić"/> Pored toga, služio je kao sabirni, radni, kažnjenički i zarobljenički logor.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5366 JUSP Jasenovac]: ''"Logor Jasenovac bio je višenamjenski koncentracijski logor, istovremeno i sabirni (u njemu su bili muškarci, žene i djeca iz svih krajeva NDH), prolazni (iz njega je dio zatočenika/ca upućivan na prisilni rad u Treći Reich), radni, kažnjenički (u njega se dolazilo i po presudi zbog izvršenog kaznenog djela), zarobljenički (zarobljeni partizani i pripadnici narodnooslobodilačkog pokreta, kao i domobrani i četnici), ali prije svega bio je logor smrti."'' Preuzeto 3. rujna 2011.</ref>
''Sistem koncentracionih logora Jasenovac'', koji se nalazio u blizini naselja [[Jasenovac]], vodile su [[ustaše|ustaške]] vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Ovo je bio jedini koncentracijski logor u II svjetskom ratu u kojem je planski i sistematski ubijano bez učešća Nijemaca.<ref name="Šotrić">{{cite web|author=Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka | Developed by Promotim (www.promotim.ba) |url=http://www.6yka.com/novost/54939/jasenovac-proboj-u-novi-zivot |title=Jasenovac: Proboj u novi život |publisher=6yka.com |date= |accessdate=2015-04-20}}</ref> Logor je radio 1.337 dana od [[1941]]. do [[1945]]. godine, neposredno pred propast NDH. U logoru su bili zatočeni i likvidirani pripadnici ''nepoželjnih'' etničkih grupa kao što su [[Srbi]], [[Jevreji|Židovi]] i [[Romi]], ali i politički protivnici ustaškog režima kao [[komunizam|komunisti]], [[levica|ljevičari]] i drugi [[antifašizam|antifašisti]].
Logorski kompleks se sastojao od niza podlogora smještenih na obalama rijeke [[Sava|Save]] na području od oko 240 kv. kilometara. Najveći logor je bio kraj samog [[Jasenovac|Jasenovca]]. Nasuprot njemu, na desnoj obali Save (u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|BiH]]), postojao je logor [[Donja Gradina]]. Logoru „Jasenovac“ su pripadala i 3 logora za djecu: „[[Dječji koncentracioni logor Sisak|Sisak]]“, „Gornja Rijeka“ i „[[Logor Jastrebarsko|Jastrebarsko]]“.<ref name="Šotrić"/> U [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] je postojao poseban [[logor Stara Gradiška|ženski logor]]. Zbog veličine logorskog kompleksa, Nijemci su „Jasenovac“ zvali „Balkanski Aušvic“ (njem. ''Auschwitz des Balkans'').<ref name="Šotrić"/>
O broju žrtava logora postoje bitno različite procjene, s kojima se godinama nakon drugog svjetskog rata često manipuliralo u političke svrhe. Procjene temeljene na demografskim podacima, kao i poimeničnim popisima žrtava, broj ubijenih smještaju u raspon između 70.000 i 90.000<ref>{{cite web|url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005449 |title=Holocaust Encyclopedia: Jasenovac |publisher=Ushmm.org |date= |accessdate=2015-04-20}}</ref> (muškarci, žene i djeca), što Jasenovački logor čini najvećim stratištem na području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] u doba Drugog svjetskog rata.
Bez obzira na neslaganje oko broja žrtava, ono što logor Jasenovac čini simbolom [[genocid u NDH|stradanja u NDH]] je neopisivo surov način na koji su logoraši uništavani. U Jasenovcu nije bilo gasnih komora niti je primjenjivana njemačka metoda takozvanog „industrijskog masovnog uništenja“.<ref name="Šotrić"/> Logoraši su ubijani isključivo „ručno“ - na početku vatrenim oružjem, a kasnije prije svega noževima, maljevima, makazama, sjekirama, čekićima, mučeni do smrti glađu, žeđu, i na druge monstruozne načine.<ref name="Šotrić"/><ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5463 JASENOVAČKI STRADALNICI]</ref>
== Pozadina ==
{{main|Okupacija Jugoslavije|Genocid u NDH}}
Osnivanje sabirnih logora kao mjesta zatočenja, prisilnog rada i likvidacija velikog broja [[Srbi|Srba]], [[Jevreji|Židova]], [[Romi|Roma]] i [[Hrvati|Hrvata]] (protivnika ustaškog režima) bio je rezultat politike rasne i nacionalne isključivosti u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], koju je [[10. 4.|10. travnja]] [[1941]]. godine, pod okriljem [[treći rajh|nacističke]] okupacije, proglasila [[Ustaše|Ustaška organizacija]].
Prve zakonske odredbe nove države odražavale su ideologiju njemačkog [[nacionalsocijalizam|nacizma]] i talijanskog [[fašizam|fašizma]] uz neke ustaške posebnosti. Tako je već prva Zakonska odredba za obranu naroda i države od [[17. 4.|17. travnja]] 1941. predviđala smrtnu kaznu za "povredu časti i životnih interesa hrvatskog naroda i opstanka [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]". Ova Zakonska odredba postala je jedan od temeljnih akata na kojemu se zasnivala represivna vlast ustaškog režima. Ubrzo su slijedile i druge: Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti i Zakonska odredba o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskoga naroda od [[30. 4.|30. travnja]] 1941. godine, te Naredba o ustrojstvu djelokruga rada rasnopolitičkog povjerenstva od [[4. 6.|4. lipnja]] 1941. godine. Za provođenje ovih zakonskih akata osnovani su osim redovnih, izvanredni i pokretni prijeki sudovi sa širokim ovlastima. Oni su ubrzo proširili svoju aktivnost na sve one koji su izražavali nezadovoljstvo ustaškim režimom ili bili osumnjičeni kao pripadnici komunističkih grupa. Pojedinačna, skupna i masovna hapšenja nepoćudnih žitelja, uvjetovala su osnivanje, uz već postojeće, novih [[zatvor]]a i [[Koncentracioni logor|logora]].
Ustaški pokret je [[7. 6.|7. lipnja]] 1941. prilikom prvog Pavelićeva posjeta [[Adolf Hitler|Hitleru]], dobio punu potporu nacističke Njemačke u provedbi genocidne politike prema srpskom stanovništvu. Na sastanku u njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu, 4. lipnja 1941., zaključeno je da se srpsko pitanje riješi masovnim iseljavanjem Srba u Srbiju, masovnim ubijanjima na terenu i deportiranjem u koncentracijske logore.<ref>{{cite web|url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5109 |title=Kcl Jasenovac |publisher=Jusp-jasenovac.hr |date= |accessdate=2015-04-20}}</ref>
== Kronologija logora ==
=== Osnivanje logorskog kompleksa ===
[[Datoteka:Jasenovac camps.svg|thumb|Sistem jasenovačkih logora]]
Logor je osnovan sredinom avgusta 1941. godine, a prvi zatvorenici stižu 20.-[[21. 8.|21. avgusta]] da naprave barake u logoru I Bročice.<ref name="JATHIY-xxxix">-{Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, Barry M. Lituchy}-, {{ISBN|1-84065-092-3}}, strana xxxix</ref> Prvi zatočenici bili su većinom muškarci, Jevreji i Srbi koji nisu likvidirani nakon zatvaranja ustaških logora [[Logor Jadovno|Jadovno]], [[Logor Gospić|Gospić]] i [[Logor Pag|Pag]].<ref>[http://www.jadovno.com/jadovno-slana-metajna/articles/jadovno-slana-i-metajna-cir.html Zatezalo-Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941. - Zbornik dokumenata, Muzej žrtava genocida, Beograd, (2007)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121117025141/http://www.jadovno.com/jadovno-slana-metajna/articles/jadovno-slana-i-metajna-cir.html |date=2012-11-17 }} {{sr}}</ref> Hrvatska štampa [[23. 8.|23. avgusta]] donosi vijesti o osnivanju radnog logora u Jasenovcu radi gradnje brane da se isuše Lonjske močvare.<ref name="JATHIY-xxxix"/> Zatočenici su tjerani na teške fizičke radove na nasipu, da bi mnogi potom, potpuno iscrpljeni, od ustaša bili likvidirani.<ref name="OMLADINA">[https://www.znaci.org/00001/217_6.pdf Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941-1945] (OMLADINA U USTAŠKIM LOGORIMA)</ref>
Logorski kompleks je građen od avgusta [[1941]]. do februara [[1942]]. godine. Veći deo logora se nalazio u mestu [[Jasenovac]], oko 100 kilometara jugoistočno od [[Zagreb]]a. Sistem koncentracionih logora Jasenovac sačinjavalo je 5 glavnih logora i nekoliko manjih logora i gubilišta koji su pokrivali ukupno oko 210 kvadratnih kilometara blizu ušća Une u Savu.<ref name="JATHIY-xxv">Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, {{ISBN|1-84065-092-3}}, strana xxv</ref>
[[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|thumb|[[Logor Stara Gradiška]] bio je to peti podlogor sistema konclogora Jasenovac.]]
Logori su bili:<ref name="JATHIY-xxv"/>
* Logor I Bročice
* Logor II Krapje
* Logor III Ciglana
* Logor IV Kožara
* [[Logor Stara Gradiška|Logor V Stara Gradiška]]
* Logor VI [[Mlaka]]
Obližnja područja sa gubilištima su bila:
* Gradina
* [[Jablanac]]
* Uštice
* [[Mlaka]]
* Dubica (krečana)
* Granik (na reci Savi)<ref name="JATHIY-xxv"/>
Logori I i II u selima Bročici i Krapju su ubrzo rasformirani zbog čestih poplava. Zatvorenici su prebačeni u logor Ciglana (Jasenovac III), koji je bio najveći logor i uključivao je [[krematorijum]]. U [[Logor Donja Gradina|Donjoj Gradini]] sa druge strane [[sava|reke Save]] vršena su pogubljenja. Logor za decu bio je u [[Sisak|Sisku]] i u [[logor Jastrebarsko|Jastrebarskom]], a ženski logor u [[logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], mada je bilo žena i dece i u samom Jasenovcu.
Čitav kompleks logora, uređen po uzoru na konclogore [[Treći rajh|Trećeg rajha]], službenog imena „Ustaška obrana Zapovjedničtvo sabirnih logora Jasenovac“, bio je pod zapovedništvom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]], odnosno njenog Ureda III Ustaške obrane čija je funkcija bila osnivanje i organizacija, te uprava i osiguranje logora.<ref name="JATHIY-xxxix"/> Jasenovačka Posavina potpala je pod posebni režim vojnog osiguranja logora. Na željezničkoj pruzi Sisak-Novska patrolirao je njemački oklopni [[vlak]], a rijekom Savom [[brod]]ovi mađarske flote. Samo mjesto Jasenovac bilo je ograđeno s četiri reda bodljikave žice, a u mjestu je Ustaška nadzorna služba imala sedam istražnih [[zatvor]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5908 |title=JASENOVAČKI PRAVEDNICI |access-date=2013-02-13 |archive-date=2012-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328200505/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5908 |url-status=dead }}</ref>
=== Postojanje logora ===
Već u leto 1941. godine započelo je odvođenje neželjenog stanovništva u logor Jasenovac. Tada su, između ostalih, u logor odvedeni i viđeniji tuzlanski [[Jevreji]].<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/248_35.htm |title=Sudbina Tuzlanskih Jevreja |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2015-04-20}}</ref> Sljedećih mjeseci u Jasenovac stižu transporti Židova iz gotovo svih gradova NDH ([[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zagreb]]...). Sve do kraja 1941. godine, [[Jevreji|Židovi]] su bili najbrojniji zatočenici.<ref name="jusp-jasenovac1">{{Cite web |title=ŽIDOVI U KCL JASENOVAC |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5725 |access-date=2013-02-13 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010542/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5725 |dead-url=yes }}</ref>
[[Datoteka:Ustaše militia execute prisoners near the Jasenovac concentration camp.jpg|thumb|Ustaški stražari ubijaju zatvorenike u logoru [[Jasenovac]].]]
{{izdvojeni citat|Kroz prozorčić vidjele smo sutradan krvavu, u doslovnom smislu riječi, stvarnost Jasenovca. Sve je bilo pokriveno snijegom. Sjene od ljudi kretale su se promrzle i plave, gotovo u dronjcima. Na cesti, gotovo nadohvat ruke, posrtao je, praćen udarcima kundaka, neki zatvorenik vezanih ruku, razdrljene košulje, sav okrvavljen, vjerojatno prema jami u kojoj će naći smrt. Snježna bjelina još je više isticala crvenilo tragova krvi.<ref name="OMLADINA"/>|Helena Pachl-Mandić, jedna od zatočenica, o stanju u logoru decembra 1941.}}
Deportacije Srba, prvo uglednijih a potom i ostalih, provode se od osnutka logora Jasenovac, tako da su početkom [[1942]]. godine [[Srbi]] među zatočenicima činili osjetnu većinu.<ref name="jusp-jasenovac2">[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5109 SRBI U KCL JASENOVAC]</ref>
Februara [[1942]]. godine, na poziv hrvatske vlade, predstavnik Trećeg Rajha [[Siegfried Kasche]] obišao je koncentracioni logor Jasenovac. Obilasku su prisustvovali i predstavnici [[štampa|štampe]] Italije, Rumunije, Mađarske, Nemačke, zatim sekretar papske nuncije, sekretar nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] i druge javne ličnosti. Stanje u logoru opisano je kao besprijekorno (vidi [[Logor Jasenovac#Stanje u logoru|Stanje u logoru]]).
I zatvor u Staroj Gradišci pretvoren je u sabirni logor sredinom veljače 1942. godine.<ref name="gradiška">{{cite web|url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7261.pdf|title=Žene u logorima Stara Gradiška i Jasenovac prema svjedočenju logorašica 1946.-1948. godine|publisher=|author=Marica Karakaš|date=|accessdate=25. 08. 2010.|archivedate=2014-08-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140830121640/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7261.pdf|deadurl=yes}}</ref> Logoraši su ubijani [[vatreno oružje|vatrenim oružjem]], [[čekić]]ima i [[nož]]evima, a kasnije i [[gas|plinom]]. Židovske i pravoslavne žene sa slabom i malenom djecom, stanovnici "Kule", su izgladnjivane i mučene u "Hotelu Gagru", podrumu koji je [[Nikola Gagro]] koristio kao mjesto za mučenje.<ref>Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945: dokumenta By Antun Miletić, Goran Miletić, Dušan M. Obradović, Mile Simić, Natalija Matić Narodna knjiga, Beograd, 1986, pages 766, 921</ref> Pokusi sa plinom su isprva provođeni kod veterinarskih štala blizu "Ekonomije", gdje su prvo ubijali konje a potom ljude otrovima ([[Sumpor dioksid|Sumporov dioksid]] i [[Ciklon B]]).<ref>{{cite web |url=http://www.reformation.org/archive.html |title=Alberto Rivera testimony from: "The Yugoslav Auschwitz and the Vatican" |publisher=Reformation.org |date=1941-03-28 |accessdate=2015-04-20 |archivedate=2011-04-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110406111043/http://www.reformation.org/archive.html |deadurl=yes }}</ref>
{{izdvojeni citat|Zapovjedništvo ustaške nadzorne službe izvještava da sabirni i radni logor Jasenovac može primiti neograničeni broj zatočenika.<ref>https://www.znaci.org/00001/165_16.pdf</ref>|Obaveštenje glavnog stana Poglavnika svim ustaškim bojnama od 1. aprila 1942.}}
{{izdvojeni citat|Zapovjedničtvo ustaške nadzorne službe izvjestilo je, da sabirni i radni logor
u Jasenovcu može primiti neograničeni broj zatočenika. U vezi s time (...) Z A P O V I E D A M
da se sve komuniste, do kojih se dođe prilikom čišćenja izvjesnog područja u kojem se vrši oružana djelatnost odpremi u sabirni logor Jasenovac.<ref name="znaci1">https://www.znaci.org/zb/4_5_32.pdf</ref>|Naređenje Glavnog stožera domobranstva NDH podređenim jedinicama od 2. maja 1942.}}
[[Datoteka:Romi u logoru Jasenovac.jpg|minijatura|Romi u logoru Jasenovac.]]
[[17. 5.|17. maja]] 1942. godine je u logor Jasenovac deportovano pučanstvo iz sela Kinjačke, Bestrne i Blinjskog Kuta. Evakuirano je 210 muških, 560 žena i djece.<ref name="znaci1"/> Od [[20. 5.|20. svibnja]] 1942. organizirano je masovno hapšenje [[Romi|Roma]] na cijelom teritoriju NDH. Odvođeni su u Jasenovac, najčešće u skupinama, sa svom pokretnom imovinom. U lipnju 1942. kada je priliv Roma u logor bio osobito velik, raspoređivani su u dvije skupine. Stariji muškarci, žene i djeca su odmah odvođeni na likvidaciju u Donju Gradinu. Mlađi muškarci bili su smješteni na otvorenom terenu logora III Ciglana. U njemu su masovno umirali od gladi, žeđi, iscrpljenosti i fizičkog zlostavljanja. Gotovo nitko od Roma odvedenih u logor nije preživio.<ref>{{Cite web |title=ROMI U KCL JASENOVAC |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5708 |access-date=2013-02-13 |archive-date=2016-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306191329/http://jusp-jasenovac.hr/default.aspx?sid=5708 |dead-url=yes }}</ref>
Najveća skupina židovskih žena i djece (njih između 2.400 i 3.200) dovedena je u logor III Ciglana Jasenovac nakon likvidacije logora Đakovo, početkom ljeta 1942.<ref name="jusp-jasenovac1"/>
Tokom velike njemačko-ustaške [[bitka na Kozari|ofenzive na Kozaru]], u ljeto 1942. godine, deseci tisuća srpskih seljaka - muškaraca, žena i djece, sa svom pokretnom imovinom dovedeni su u ustaške logore u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Većina ih je odmah bila ubijena.<ref name="jusp-jasenovac2"/> Više hiljada srpske djece odvedeno je tada u logor Jasenovac, gdje ih je "progutalo jasenovačko stratište". Navodi se da je u Staroj Gradiški, Jablancu, Mlaki, Uštici i Jasenovcu stradalo 5.683 djece Kozare.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/106_7.htm |title=Dragoje Lukic: RAT I DJECA KOZARE |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2015-04-20}}</ref> U podlogoru Stara Gradiška, pokusi ubijanjem plinom provođeni su i nad djecom, pod nadzorom zapovjednika logora [[Ante Vrban]]a.<ref>Vrban confessed at his trail that he gassed children. See : Menachem Shelach,"History of the holocaust: Yugoslavia"(מנחם שלח,"תולדות השואה:יוגוסלביה", יאסנובאץ) pp. 196-197n., 199-200. C.f. "Vatican's holocaust", as presented herein: http://www.reformation.org/holoc4.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125075757/http://www.reformation.org/holoc4.html |date=2021-01-25 }} and also at "shorthand notes of the Ljubo Milos case".</ref> Prema procjenama, tisuće djece iz [[Kozara|Kozare]] je ubijeno plinom u svibnju [[1942]]., a potom još 2.000 u lipnju 1942.<ref>See: Shelach, p. 196 and in "Zločini fašističkih okupatora i njihovih pomagača protiv Jevreja u Jugoslaviji", by Zdenko Levental, Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd 1952, Pages 144-145</ref><ref>Mirko Persen, "Ustaski Logori", p. 105</ref><ref>Secanja jevreja na logor Jasenovac, pp. 40-41, 58, 76, 151</ref> Kasnije je ubijeno još 400-600 djece.<ref>Trail of Dinko Sakic, here: http://public.carnet.hr/sakic/hinanews/arhiva/9804.html and the indictment <http://public.carnet.hr/sakic/documents/optuznica/optuznica.html>. Testimonies of Dragan Roller, Simo Klaic, and Dragurin Skrgatic. Also see the testimonies of Jesua abinun, Katarina Hrvoijc and Jakov Finci</ref> Tijekom suđenja, Vrban je priznao da je slabiju djecu ubijao Ciklonom B.<ref>Shelach, p. 196-197</ref>
{{izdvojeni citat|U to vrijeme, svježe žene i djeca su stizali u logor Stara Gradiška. Otprilike 14 dana kasnije, Vrban naredio je da se sva djeca odvoje od majki i stave u jednu sobu. Deset od nas je dobio naredbu odnijeti ih tamo u dekama. Djeca su puzala po podu sobe, a jedno dijete je stavilo ruku i nogu kroz vrata, tako da se ne mogu zatvoriti. Vrban se zaderao: 'Gurnite ga!' Kada to nisam učinila, zalupio je vrata i zdrobio dijetetovu nogu. Potom je zgrabio dijete za noge i lupio je o zid dok nije bilo mrtvo. Nakon toga nastavili smo nositi djecu. Kada je soba bila puna, Vrban je donio plin i ubio ih sve.<ref>The Vatican's Holocaust by Avro Manhattan, Chapter IV at http://www.reformation.org/holoc4.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125075757/http://www.reformation.org/holoc4.html |date=2021-01-25 }}</ref>|Svjedočanstvo Cijordane Friedlender o ubistvima djece:}}
Tog ljeta 1942. je [[Edmund Glaise-Horstenau|Glaise von Horstenau]] zatrpavao nemačkog poslanika u Zagrebu [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]] izveštajima o ustaškim [[Genocid u NDH|zločinima nad Srbima]] i očajnom stanju u logorima, od kojih je za najgori slovio Jasenovac.<ref name="znaci2">https://www.znaci.org/00001/138_47.pdf</ref>
Nakon neprijateljske ofanzive na [[Bilogora|Bilogoru]] oktobra 1942. godine, oko 3.000 civila je, prema partizanskim izveštajima, internirano u koncentracioni logor Jasenovac bez povratka.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/46_6.htm |title=Jovan Kokot: Dvanaesta Slavonska |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2015-04-20}}</ref>
=== Planiranje proboja 1944. ===
U ljeto 1944. godine logoraši iz redova [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|narodnooslobodilačkog pokreta]] su detaljno isplanirali organizaciju proboja. U logoru su formirane »trojke« koje su u datom trenutku trebale da napadnu stražare. Ove trojke bile su naoružane oružjem proizvedenim ilegalno u jasenovačkoj radionici »lančari«. To su bile male puške koje su se mogle sakriti ispod košulje. Prodor je trebalo biti izveden tako da jedna partizanska jedinica napadne Bosansku Dubicu i privuče glavninu ustaške vojske iz Jasenovca. Tada bi trojkama izvršili napad na preostale ustaše, oslobodili ostale zatvorenike i preplivali Savu, da bi se spojili na bosanskoj strani s jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref name="OMLADINA"/>
Međutim, početkom jeseni 1944. uhvaćena je veza [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP]]-a u Bosanskoj Dubici. Tako je nastala »provala« u logoru i oko trideset logoraša je odvedeno u jasenovačku »zvonaru«, zatvor sa samicama unutar logora, gde su strašno mučeni:
{{izdvojeni citat|Bilo je više ćelija oko nas u kojima su bili naši drugovi, i mi smo slušale kako ih muče. Jednu čitavu noć jednome su rezali komad po komad tijela, vriska je bila nepodnošljiva, kletve užasne, mi nismo uopće spavale već drhtale, i željele samo brzu, a ne tako polaganu smrt.<ref name="OMLADINA"/>|[[Nada Salamon]]}}
Sledeće večeri je Maks Luburić, glavni zapovjednik logora, objavio: »Svi uhapšeni osuđeni su na smrt vješanjem, javno pred čitavim logorom!« Pred velikim skupom je izvršeno vješanje tridesetorice drugova i strijeljanje dr [[Milo Bošković|Mila Boškovića]]. [[Dinko Šakić]], zadužen da strijelja Boškovića, mu je rekao: »Klekni, da pucam u tebe!« A Bošković je odgovorio: »Pucaj, Crnogorac ne umire klečeći!«<ref name="OMLADINA"/>
U narednom periodu veliku nadu logorašima su pobudile razmene sa partizanima koje su tada učestale. Tako je jedan dio aktivista NOP preživio.
=== Proboj logoraša ===
{{main|Proboj logoraša iz Jasenovca 22. aprila 1945.}}
Nakon savezničkih bombardiranja logora u ožujku i travnju [[1945]]. godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, [[Vjekoslav Maks Luburić]], zapovjednik Ustaške obrane, naredio je da se likvidiraju svi zatočenici, a logor minira, kako bi se prikrili svi tragovi zločina. Velik dio žena ubijen je u posljednjoj likvidaciji u travnju 1945.<ref name="OMLADINA"/> Poslednja grupa od 700 žena likvidirana je u predvečerje 21. aprila.<ref name="JATHIY-LI">Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, Barry M. Lituchy, {{ISBN|1-84065-092-3}}, strana LI</ref> Noću 21/22. aprila deo poslednjih muških zatočenika odlučio se na pokušaj proboja iz logora, znajući da će oni biti ubijeni sutra. Nakon što su u večernjim satima izdvojeni i odvedeni svi grupnici, panika i strah među zatočenicima bivali su sve veći. I dok su logorom odjekivale eksplozije, nekoliko desetaka zatočenika među kojima [[Ante Bakotić]], Čedomil Huber, Dragutin Škrgatić, Pavao Kulaš i dr. Krstić dogovorili su se o pokušaju proboja iz logora. Usvojili su plan prema kojem bi se na svaki od četiri izlaza postavile desetine najodlučnijih ljudi, koje će istovremeno provaliti na sva vrata i bježati prema izlazu iz logora.<ref name="Šotrić"/>
U kišovito nedjeljno jutro [[22. travnja]] 1945. u oko 10 sati ujutro na povik Ante Bakotića: “''Naprijed drugovi''”, desetine su provalile vrata. Oko 600 zatočenika pojurilo je prema 150 metara udaljenim logorskim vratima. Mitraljeska vatra s logorskog zida svakim je trenom smanjivala broj onih koji su trčali prema slobodi. Mile Ristić, uhapšen kao partizan na Kozari, golim je rukama zadavio jednog od stražara, oduzeo mu mitraljez i otvorio vatru po ustašama, štiteći ostale zatočenike. U metežu bijega Edo Šajer presjekao je telefonsku žicu i time spriječio dolazak ustaškog pojačanja.<ref name="Šotrić"/>
Od 600 logoraša koji su izvršili proboj, preživjelo je manje od sto ljudi. Postoje različite brojke zatočenika koji su preživeli proboj: najviše 107 zatočenika,<ref name="JATHIY-LII">Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, Barry M. Lituchy, {{ISBN|1-84065-092-3}}, strana LII</ref> potom 92<ref name="Šotrić"/> ili 89<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5027 31. SIJEČNJA 2013.]</ref> zatočenika, a prema nekim sećanjima preživelih, spaslo se "svega 72 druga".<ref name="OMLADINA"/> Svi ostali našli su smrt na putu od logorske zgrade do logorskih vrata, na cesti, u hladnoj nabujaloj rijeci Savi, na livadama oko logora i prilazima šumi kod Košutarice. Oko 470 bolesnih, starih i nemoćnih zatočenika nije sudjelovalo u proboju. Niti jedan nije preživio da svjedoči o njihovoj sudbini.<ref name="Šotrić"/>
Isti dan, samo nekoliko sati kasnije, započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 176 spasilo ih se samo 11.<ref>"Jasenovac 1941.-1945. Logor smrti i radni logor", Nataša Mataušić, JUSP Jasenovac, Jasenovac-Zagreb, 2003, str 91-97. {{ISBN|953-99169-0-9}}</ref>
=== Kraj logora ===
[[File:Ulazak Jugoslovenske armije u Jasenovac 5. svibnja 1945.jpg|thumb|Ulazak Jugoslovenske armije u Jasenovac 5. svibnja 1945]]
Koncentracijski logor u Jasenovcu miniran je, spaljen i uništen prilikom povlačenja ustaša iz Jasenovca u proljeće [[1945]]. godine.<ref name="jusp-jasenovac3">[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5023 SPOMEN OBILJEŽJA KCL JASENOVAC]</ref> Prilikom povlačenja, [[ustaše]] su za sobom spalile i uništile veći deo dokumenata o zločinima.<ref name="Zločini u logoru Jasenovac, 1946">{{cite web |url=http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/jasenovac/Jasenovac-1946.html#_Toc526960465 |title=Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača |author= |authorlink= |date=1946. |format= |work= |publisher=Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, Zagreb (1946) |pages= |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=16. 4. 2012. }}</ref>
U razoreni logor Jasenovac, [[2. 5.|2.]] odnosno [[3. 5.|3. svibnja]] [[1945]]. godine, prve su ušle streljačke čete 1. bataljona 4. srpske brigade [[21. srpska divizija NOVJ|XXI. narodno-oslobodilačke udarne divizije]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenske armije]]. Bataljonu koji je ušao u Jasenovac dan je zadatak da sačuva tragove zločine do dolaska državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora. Prvi uviđaj o zatečenom stanju u Sabirnom logoru Jasenovac III Ciglana, u Gradini i Uštici, obavila je Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz Nove Gradiške, [[11. 5.|11. svibnja]] [[1945]]. godine.<ref name="natasa1"/> Anketna komisija Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina došla je u Jasenovac [[18. 5.|18. svibnja]] [[1945]].<ref name="natasa1"/> Podatke o izgledu, organizaciji rada, svakodnevnom životu i posljednjim danima postojanja logora, Komisiji su dali preživjeli logoraši i sudionici proboja.<ref name="natasa1">"Jasenovac 1941.-1945. Logor smrti i radni logor", Nataša Mataušić, JUSP Jasenovac, Jasenovac-Zagreb, 2003, str 98. {{ISBN|953-99169-0-9}}</ref> Mjesec dana kasnije, [[18. 6.|18. lipnja]], kada se rijeka Sava povukla u svoje korito, Zemaljska komisija Hrvatske obavila je i treći uviđaj.<ref name="natasa1"/>
U svibnju 1945. jugoslavenske vlasti pretvorile su Staru Gradišku u logor za ratne zarobljenike, ustaše, četnike, naciste i fašiste.<ref name="Smreka">{{cite web|url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416|title=STARA GRADIŠKA Ustaški koncentracijski logor|publisher=Spomen područja Jasenovac|author=Jelka Smreka|date=|accessdate=25. 08. 2010.|archivedate=2011-07-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717120002/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416|deadurl=yes}}</ref> Za vrijeme [[Križni put|Križnoga puta]] partizani su likvidirali nepoznat broj domobranskih i ustaških vojnika na području logora Jasenovac.<ref>{{cite web |author=Autor: Portal Jutarnji.hr |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,21,,160378.jl |title=Šeparović:Iimamo dokaze da je u logoru Jasenovac masovnih likvidacija bilo i nakon travnja 1945. |publisher=Jutarnji.hr |date=2009-04-21 |accessdate=2015-04-20 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
Nakon rata, prostor bivšeg logora uglavnom je zarastao u šikaru i korov.
== Stanje u logoru - Svjedočanstva ==
Prema njemačkom izveštaju iz februara 1942. godine, sačinjenom nakon obilaska, stanje u logoru opisano je kao besprijekorno:
{{izdvojeni citat|To je jedna stara ciglana, koja je u roku od 4 mjeseca od ustaša bila preuređena u sadašnji koncentracioni logor. Smještaj je izvršen po drvenim barakama, sa po okruglo 100 ljudi u svakoj. Ležajevi za spavanje su dvospratni, barake besprijekorne. Dalje, postoje kuhinjska i sanitetska baraka. U sanitetskoj baraci je pored jedne sobe za pregled, u kojoj se nalazi logorski liječni (Židov, hirurg) i zubni liječnik (također jedan Židov, koji je studirao u Njemačkoj), smještena bolnica. Bolesnici leže u posebnim jednokrevetnim posteljama i imaju krevetski veš... Jelo kuhano u toku jučerašnjeg dana 100% je bolje od onog koje sada u Zagrebu može sebi da osigura jedan radnik...
Disciplina u logoru je dobra. Koncentracioni logor u svom sadašnjem stanju daje u potpunosti besprijekoran i dobar utisak. (Može se, sa dobrim razlogom, odbaciti kao neosnovane sve glasine koje kruže o Jasenovcu). Brojno stanje logora je trenutno oko 1000 ljudi, od toga su otprilike 75% Židovi. Ostatak otpada na Cigane, Srbe i komuniste.<ref name="znaci2"/>|Izveštaj nemačkog poslanstva u Zagrebu Ministarstvu inostranih poslova Nemačke o stanju u logoru Jasenovac, februara 1942.}}
U svom poglavlju [https://www.znaci.org/00003/759.php?broj=79 Potemkinova sela], logoraš '''Milko Riffer''' je opisao detaljno kako su ustaše varale inspekcije. Nakon rata, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/prevareni-crveni-kriz-1944-stekli-smo-dobar-dojam-o-jasenovcu-90412 Crveni Križ je priznao da su ih ustaše varale], ko i [https://www.icrc.org/eng/resources/documents/misc/68zeb2.htm Nacisti u Auschwitzu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305133849/https://www.icrc.org/eng/resources/documents/misc/68zeb2.htm |date=2016-03-05 }}). Zatočenici, poput Milka Riffer-a i drugih, su takodjer opisali masovna istrebljenja i druge zločine u Jasenovcu:
{{izdvojeni citat|Nekada je u logoru bio velik broj Cigana, koje su nekrive hvatali po cijeloj NDH i dogonili u Jasenovac. Došlo je ovamo možda deset, a možda i dvadeset hiljada, a ostala su, eto, samo dvojica. Za sjeme.
''Od jedne oveće skupine Cigana formirala se tako zvana grobarska grupa, koja je prebačena u Gradinu. Imala je dužnost da svlači pobijene žrtve i da sortira tako dobivenu odjeću...Bio je to golem, naporan posao, praćen očajnim krikovima i zapomaganjima žrtava, što su u neprekidnim kolonama pristizale na klaonicu. Pojili su ih velikim količinama rakije, jer su samo u skoro potpuno pijanom stanju mogli vršiti taj infernalni posao u jamama, u kojima je bilo na hiljade pre¬mlaćenih i preklanih ljudskih tjelesa. Mnogi od njih izgubili su pamet, pa su ih odvodili na »lakši rad« nekuda drugamo. Oni se, naravno, nikada više nisu vratili. Kampanja klanja trajala je dugo, skoro neprekidno dvije godine.''<ref>Milko Riffer: "Grad mrtvih: Jasenovac 1943". Znaci.net, str. 150-156</ref>|Milko Riffer: "Grad mrtvih: Jasenovac"}}
Svjedočanstvo logorašice '''Cijordane Friedlender''' o ustaškom istrebljenju djece u Staroj Gradiški, dio Jasenovačkog kompleksa:
{{izdvojeni citat|U to vrijeme nove žene i djeca su svakodnevno pristizali u logor u Staroj Gradiški. Par tjedna kasnije, Ante Vrban [zapovjednik logora] naredio je da sva djeca budu odvojena od majki i stavljena u jednu prostoriju. Desetoro nam je bilo naredjeno da ih nosimo tamo. Djeca su plazila po sobi, a jedno dijete je stavilo ruku i nogu kroz vrata, tako da se vrata nisu mogla zatvorit. Vrban je viknuo: 'Gurnite!' Kad to nisam učinila, on je zalupio vrata i slomio djetetu nogu. Tada zgrabi dijete za nogu, i tresnu ga o zid dok ga nije ubio. Nakon toga smo nastavili nositi djecu u sobu. Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve ih pobio<ref>Avro Manhattan: "The Vatican's Holocaust" , Chapter IV (citirano na: http://www.reformation.org/holoc4.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125075757/http://www.reformation.org/holoc4.html |date=2021-01-25 }})"</ref>|Cijordana Friedlender, na sudjenju Ante Vrbanu}}
Na svom sudjenju komandant Stare Gradiške, Ante Vrban, je priznao te i druge zločine:
:Pitanje: ''Što ste uradili s djecom?''
:Vrban: ''Slabiju smo otrovali''
:Pitanje: ''Kako?''
:Vrban: ''Vodilii smo ih u dvorište…u koje smo bacilli plin''
:Pitanje: ''Kakav plin?''
:Vrban: ''Zyklon''<ref>Shelach, Menachem, ed. "History of the holocaust: Yugoslavia "(in Hebrew). Jerusalem: Yad Vashem, 1990. Str. 196</ref>
Lograš '''Egon Berger''' o ubojstvima djece i majki u Jasaenovcu:
{{izdvojeni citat|Svećeničko lice fra Majstorovića, obučenog u elegantno odijelo, našminkanog i napudranog, u zelenom lovačkom šeširu, sa nasladom je posmatralo žrtve. Prišao je djeci, čak ih je i pomilovao po glavi. Društvu se priključio Ljubo Miloš i Ivica Matković. Fra Majstorović reče majkama sada će biti krštenje njihove djece. Oduzeli su majkama djecu, a dijete koje je nosio fra Majstorović u svojoj dječijoj nevinosti milovalo je našminkano lice svoga ubojice. Majke, izbezumljene, uočile su situaciju. Nude svoje živote tražeći milost za mališane. Dvoje djece su metnuli na zemlju, dok je treće bačeno kao lopta u zrak, a fra Majstorović, držeći u ruci bodež okrenut prema gore tri puta je promašio, dok je četvrti put uz šalu i smijeh, dijete ostalo nataknuto na bodež. Majke su se bacale po zemlji čupajući kose a kad su počele strahovito vikati, ustaški stražari 14. osječke satnije odveli su ih i likvidirali. Kad je sve troje djece tako svirepo stradalo, tri dvonožne zvijeri su međusobno davali novac, jer izgleda da su se kladili tko će prije nataknuti dijete na bodež.<ref>Egon Berger: 44 mjeseca u Jasenovu", Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb: 1966, str:. 57</ref>|Egon Berger: "44 mjeseca u Jasenovu"}}
Hitlerov opunomočenik za NDH, general '''[[Edmund Glaise von Horestenau]]''' je ovako opisao svoju posjetu Jasenovcu:
{{izdvojeni citat|Mi smo sada ušli u koncentracioni logor u pretvorenoj tvornici. Užasni uvjeti. Nekolicina muškaraca, mnogo žena i djece, bez dovoljno odjeće, spava se na kamenoj ploci noću, jauci na daleko, krik i plač. Zapovjednik logora - hulja, ja sam ga ignorirao, ali umjesto tog sam rekao mom ustaškom vodiču: "Ovo je dovoljno da se covjek ispovraća"
''A onda najgore od svega: soba uz čije zidove, leži na slami koja je upravo donesena zbog mog pregleda, nešto poput pedesetak gole djece, od kojih polovina mrtvi, a druga polovica umire. Ne treba zaboraviti da su izumitelji koncentracionih logora Britanci za vrijeme Burskog rata. Međutim, ti logori su dostigli svoj vrhunac odvratnosti ovdje u Hrvatskoj, pod Poglavnikom instaliranim od nase strane. Največe od svih zla mora da je Jasenovac, gdje nijedan običan smrtnik ne smije privirit''<ref>Edmund Glaise von Horstenau: "Ein General im Zwielicht: die Erinnerungen Edmund Glaises von Horstenau", Böhlau Verlag, Wien, Austria, 1988, str: 167.</ref>.|General Edmund Glaises von Horstenau}}
Von Horstenau je takodjer opisao svoj očevid pokolja u obljižnjem Crkvenom Boku, koj su sprovele ustaše iz Jasenovca, dok su ih skupljalii ljude za odvoz u Jasenovac. Taj pokolj nad srpskim življem, kojeg su ustaše prije toga prekrstile u katolike, je jedan od brojnih pokolja koje su ustaške postrojbe iz Jasenovca sprovele po okolnim selima:
{{izdvojeni citat|Nismo vidjeli nikakvih znakova [gerilaca], ali je bilo puna konja i goveda bez vlasnika, da ne spominjem bezbrojne guske. U Crkvenom Boku, nesretnom mjestu, nad kojim se pod vodstvom ustaškog potpukovnika srušilo oko petsto 15- do 20-godisnjih lupeži, svudje poubijali, žene silovali a potom do smrti mučili, djecu pobili. Vidjeo sam u rijeci Savi leš žene s iskopanim očima i kolcem zabijenim u seksualne dijelove. Ova žena imala je najviše dvadeset godina kada je pala u ruke tih monstruma. Svugdje unaokolo, svinje su žderale nepokopana ljudska bića. Sretni" stanovnici su bili poslani na jezive teretne vagone; mnogi od tih nehoticnih "putnika" su prerezali svoje vene tokom prijevoza u logor [Jasenovac]<ref>Edmund Glaise von Horstenau: "Ein General im Zwielicht: die Erinnerungen Edmund Glaises von Horstenau", Böhlau Verlag, Wien, Austria, 1988, str: 166.</ref>.|General Edmund Glaises von Horstenau}}
Hrvatski književnik '''[[Ilija Jakovljević]]''', jedan od zatočenika, opisuje mučenje žeđu u podlogoru Stara Gradiška:
{{izdvojeni citat|Jedan zatočenik, koji je imao dužnost da svakoga dana pere hodnik pred tom ćelijom, pripovijedao mi je: - Od svih poslova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima bio najstrašniji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete ćelije pokažu se prsti. To netko kvasi ruke. Vidim također gdjekoju žlicu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podmeću čak i cipele, a neki legnu na pod i ližu zamazanu tekućinu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u ćeliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi viču: "Ne pljušti, ne pljušti! Prestani već jednom, ne možemo slušati kako voda pljušti."<ref name="Čitanka">{{cite web |url=http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf |title=Historijska čitanka, Drugi svjetski rat |format=PDF |date= |accessdate=2015-04-20 |archivedate=2014-01-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140109140648/http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf |deadurl=yes }}</ref>|[[Ilija Jakovljević]]}}
Hrvatska komunistkinja '''[[Nada Salamon]]''', jedna od logorašica, ovako opisuje svakodnevnicu u Jasenovcu:
{{izdvojeni citat|Svakoga dana ustajale bismo u ranu zoru, prije izlaza sunca, na brzinu smo primale mršavi doručak od »crne kave«, to jest kuhane cikorije bez šećera i bez kruha, i u redu stupale, opkoljene ustaškom stražom, preko savskog nasipa do skele, koja nas je prebacivala preko Save. Tada bismo hodale i po 10 kilometara pješice, do udaljenih polja koja smo obrađivali. Radili smo cijeli dan na okapanju kukuruza, sabiranju plodova, sušenju sijena i sličnom, a na večer bismo se vraćale natrag u barake, u koje smo stizale već u dubokoj noći.<ref name="OMLADINA"/>}}
Događale su se likvidacije usred noći:
{{izdvojeni citat|Kada je noć već dobrim dijelom poodmakla, a jutro se približavalo, među nas uđoše razularene ljudske spodobe u uniformi ustaša i svima nam vezaše ruke na leđima.Sve nas potjeraše.Oko nas ustaše s debelim drvenim štapovima, udaraju, psuju, viču. U tom metežu dođosmo do obale rijeke. Ulazimo u skelu, a kada je napunismo, povučeni motornim čamcem začas pristadosmo uz drugu obalu... Jedan od ustaša povikao je da ustanu svi muškarci i da se svrstaju u dvored. Žene i djeca ostadoše. Čak se i nepozdravismo. Nismo se nadali rastanku....
Došli smo do obale rijeke. Odvodili su pet po pet. Započe likvidacija. Nekoliko redova ispred mene su moja dva brata... Doveli su nas do velike grobnice... Gledam: kolju, mlate. Ustaše otpuhuju, psuju majku, sestru... Zasukanih rukava stalno se cerekaju. Kratko i odrešito narediše nam da se skinemo do gola...<ref>Uhvaćen sam kao Ciganin, Poruke-glasilo Spomen-područja Jasenovac, 1.ožujka 1976, br. 1 (10), god. VII, str. 4.</ref>|Joka Nikolić, preživjeli zatočenik, uhvaćen kao Ciganin}}
Pod rukovodstvom [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], u logoru su organizovane »Zajednice«, sastavljene od više manjih grupa, putem kojih se dijelila hrana, odjeća, obuća, lijekovi; sve na potpuno jednake dijelove svakom članu grupe. Svaki član kolektiva bio je zadužen da pribavi, ukrade, nađe, dobije i donese u zajednicu bilo što za hranu. Tako su na poljima brali kukuruz, ponekad krumpir, paradajz, bundeve, itd, a iz ustaških magazina su krali grah, ponekad salamu i slaninu. Svaka akcija pribavljanja hrane mogla je izazvati ustaške represalije.<ref name="OMLADINA"/>
== Poznati jasenovački logoraši ==
Ovo su neke od osoba koje su bile zatočene ili ubijene u sistemu koncentracionih logora Jasenovac:
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Ante Bakotić]] †
* [[Rudolf Crnić]]
* [[Vladko Maček]]
* [[Mihovil Pavlek Miškina]] †
* [[Nada Dimić]] †
* [[Ilija Jakovljević]]
* [[Grgur Karlovčan]] †
* [[Antun Barac]]
* [[Mirko Deanović]]
* [[Marko Kostrenčić]]
* [[Grga Novak]]
* [[Fran Tućan]]
* [[Franjo Rihar]] †
* [[Julia Batino]] †
* [[Daniel Ozmo]] †
* [[Leo Müller]] †
* [[Ante Ciliga]]
* [[Vladko Maček]]
{{col-3}}
* [[Smail-aga Ćemalović]] †
* [[Petar Baćović]] †
* [[Jovo Bećir]] †
* [[Milo Bošković]] †
* [[Jakov Dugandžić]] †
* [[Marijan Krajačić]] †
* [[Mirko Lalatović]] †
* [[Pavle Đurišić]] †
* [[Zaharije Ostojić]] †
* [[Ivan Sabljak]] †
* [[Stevan Galogaža]] †
* [[Mavro Frankfurter]] †
* [[Daniel Kabiljo]] †
* [[Oton Vinski]] †
* [[Egon Berger]]
* [[Emerik Blum]]
* [[Mladen Iveković]]
* [[Zlata Šegvić]] †
{{col-3}}
* [[Mitar Trifunović]] †
* [[Boris Hanžeković]] †
* [[Marijan Čavić]] †
* [[Krešimir Baranović]]
* [[Josip Badalić]]
* [[Milan Bastašić]]
* [[Zija Dizdarević]] †
* [[Mladen Iveković]]
* [[Stjepan Sekulić]]
* [[Vukašin Mandrapa]] †
* [[Andrija Hebrang]]
* [[Žiga Hirschler]] †
* [[Edmund Moster]] †
* [[Stjepan Sekulić]]
* [[Andrija Hebrang (stariji)|Andrija Hebrang]]
* [[Olga Hebrang]]
* [[Herta Haas]]
{{col-end}}
== Upravnici logora i njihova sudbina ==
{{main|Poslijeratna suđenja u Jugoslaviji}}
Sistem koncentracionih logora Jasenovac je u egzilu osmislio [[Vjekoslav Maks Luburić]], koji je bio i njegov prvi komandant. Prvi upravnik logora bio je bivši rimo-katolički sveštenik [[Miroslav Filipović]], a kasnije [[Dinko Šakić]].
[[Datoteka:Ljubo Miloš na suđenju.jpg|minijatura|Sprovođenje [[Ljubo Miloš|Ljuba Miloša]] na suđenje pred Vrhovnih sudom SR Hrvatske [[1948]].]]
* [[Ivica Matković]], upravnik logora Jasenovac (1942-1943), je uhvaćen i pogubljen od strane Jugoslovenske armije kod Celja [[1945]]. godine.
* [[Miroslav Filipović]] (alias Majstorović), franjevački svećenik i zloglasni ustaški zapovednik logora Jasenovac od juna do oktobra 1942. godine,<ref>[[#State-Commission|State Commission, 1946]], p. 31-32 as hereby posted on: http://pavelic-papers.com/features/jasenovac1946.pdf</ref> znan kao "Fra Satana" (kod Nijemaca poznat kao „Bruder Teufel“ – brat đavo<ref name="Šotrić"/>), je uhvaćen od Jugoslovenske armije, osuđen na smrt i obješen u [[Zagreb]]u [[1946]]. godine.<ref name="Šotrić"/>
* [[Ivica Brkljačić]], katolički svećenik, postao komandant logora u ljeto 1943. godine,<ref name="Šotrić"/> pogubljen.
* Ustaški glavešina [[Mirko Vutuc]] je pred kapitulaciju Njemačke emigrirao u inozemstvo, ali je predan jugoslavenskim vlastima kao ratni zločinac, osuđen je na smrt i strijeljan.<ref name="OMLADINA"/>
* [[Ljubo Miloš]], drugi po rangu u logoru Jasenovac i komandant [[logor Lepoglava|logora Lepoglava]]. Posle rata uspio je da pobegne u Austriju gde se uključio u rad ustaške emigracije. U sklopu diverzantske akcije, ubacio se sa grupom ustaša u FNRJ [[1947]]. godine, ali ih je UDB-a otkrila i uhapsila. Posle kraćeg suđenja u Zagrebu, osuđen na smrt i obešen [[1948]]. godine.
* [[Eugen Dido Kvaternik]] je bio nadležan za sve logore u NDH do 1943. godine. Emigrirao je u Argentinu, gde je poginuo u saobraćajnoj nesreći [[1962]]. godine.
* [[Maks Luburić]] komandant Ustaške Odbrane, koji se smatra odgovornim za sve zločine počinjene pod njegovim nadzorom u logoru, koji je posećivao par puta mesečno,<ref>[[#State-Commission|State Commission, 1946]], p. 28-29</ref> pobegao je u Španiju, ali je ubijen od jugoslovenskog agenta [[1969]]. godine.
* [[Andrija Artuković]], kreator zakonskih uredbi koje su omogućile genocid i teror nad stanovništvom po rasnom, nacionalnom, religijskom i ideološkom osnovu, nakon rata je pobegao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], ali je izručen Jugoslaviji, gde mu je suđeno. U Zagrebu je [[1986]]. osuđen na smrt, no presuda zbog zdravstvenog stanja nije izvršena. Umro je [[1988]]. u zatvorskoj bolnici.
* [[Dinko Šakić]], upravnik logora, je pobegao u Argentinu, ali je nakon pola veka izručen Hrvatskoj, gde je [[1999]]. godine osuđen na 20 godina zatvora. Umro je [[2008]]. godine u zatvoru.
* [[Petar Brzica]], zloglasni jasenovački koljač, sudbina nepoznata.
==Odnos partizana i Tita prema logoru Jasenovac==
Unutar nacionalističkih krugova se često postavlja pitanje zašto partizani nisu pokušali osloboditi zarobljenike logora. Srpska strana kao razlog navodi želju da u tom logoru strada što više Srba a Hrvatska komunističku nebrigu o njihovim sudbinama pa se tako u [[Glas Koncila|Glasu Koncila]] moge naći slučaj "prema nekim izvorima" kad su partizani bombardirali vagone s zatočenicima koji su "amnestirani" povodom dana osnivanja NDH,<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=23721 Zatočenici nisu dovođeni da bi bili ubijani], Glas Koncila</ref> no radi se o neutemeljenoj [[Četnici u drugom svetskom ratu|četničkoj]] i [[Ustaše|ustaškoj]] propagandi.
Činjenice koje govore u prilog tome da je logor bilo gotovo nemoguće osloboditi jesu:
#prostor logora nalazio se na močvarnom području, na dodiru [[Lonjsko polje|Lonjskog]] i [[Mokro Polje|Mokrog polja]] koji su logorski sistem Jasenovca opasavali s istočne i zapadne strane. Sa sjeverne i južne strane logor se nalazio između rijeka [[Sava|Save]] i [[Strug]] koji je bilo gotovo nemoguće forsirati prilikom eventualnog napada.
#u neposrednoj blizini logora nalazio se jedan od najbolje čuvanih željezničkih pravaca u Europi ([[Zagreb]] – [[Beograd]]) kojeg su čuvali sistemi bunkera i njemački oklopni vlakovi.
#rijekom Savom plovili su brodovi mađarske dunavske flote.
#u logoru se nalazilo oko 1500 najokorjelijih ustaša odanih [[Ante Pavelić|Paveliću]] i spremnih na borbu.
#eventualni napad na logor zahtijevao bi angažiranje ogromnih partizanskih snaga, od kojih bi većina stradala pri prelasku rijeke Save. Osim toga prostor logora bilo bi nemoguće držati pod kontrolom u ravničarskom dijelu, sa kojeg bi se partizanske formacije odmah po završetku akcije morale povući, a logor bi nastavio i dalje djelovati.
#u blizini logora nisu se nalazile partizanske snage tolike jakosti koje bi uspješno mogle izvršiti napad na logor. Bosanski partizani na [[Kozara u Narodnooslobodilačkoj borbi|Kozari]] do sredine 1942. ojačali su do respektabilnih razmjera za razliku od slavonskih s druge strane Save, koji do konca rata nisu bili u stanju izvršiti napade tolikih razmjera. Prva slavonska brigada osnovana je tek 11. listopada 1942. nakon kozarske ofanzive i razbijanja partizanskih jedinica na području [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]].
Vrhovni štab [[NOVJ]] i POJ na čelu sa [[Tito|Josipom Brozom Titom]] bio upoznat s podacima o karakteru i strahotama počinjenima u koncentracijskom logoru Jasenovac. Logorski partijski komitet koji je s više ili manje uspjeha djelovao tijekom gotovo cijelog perioda postojanja koncentracijskog logora Jasenovac, održavao je na različite načine tajne veze sa partijskim organizacijama na terenu (preko OK KPH [[Nova Gradiška]]), izvještavao o stanju u logoru, potrebama logoraša i pripremao akciju samooslobađanja logoraša do koje bi došlo prilikom eventualnog partizanskog napada na logor. Upravo stoga Tito je izdao naredbu da se ispita mogućnost napada na Jasenovac iz pravca bosanske Krajine i [[Slavonija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Slavonije]] do kojega nikada nije došlo. U njoj se između ostalog navodi:
{{izdvojeni citat|Ispitajte mogućnost eventualnog napada na koncentracioni logor u Jasenovcu, gdje je bilo 10000 naših zatvorenika, a sada je ostalo svega još oko 1500 živih drugova. Sve ostalo su poubijali ustaški banditi. Taj napad trebalo bi organizirati zajedno sa štabom iz Hrvatske, ali tako da sigurno uspije.{{sfn|Broz|1982|p=175}}|Josip Broz Tito, 31. III. 1942.}}
Ogroman broj partizanskih boraca i oficira imao je ili izgubio nekoga u tom ustaškom logoru smrti. Motiv za oslobađanje logora među borcima bio ogroman, ali su gore navedene realnosti bile nešto sasvim drugo. Kada bi i bile stvorene pretpostavke za izvođenje takve akcije, dolazilo je do neuspjele realizacije. Primjer neuspjele akcije oslobađanja logora Stara Gradiška (za vrijeme trajanja banjalučke operacije) na staru godinu 1943. kada su partizanske jedinice oslobodile [[Bosanska Gradiška|Bosansku Gradišku]], a slavonski partizani bili zaustavljeni od jakih ustaških snaga (kojima su u pomoć došle ustaške jedinice iz Lijevča polja i zapadne Slavonije) kod sela Donji Varoš koje je udaljeno oko kilometar nizvodno od logorskog zida.<ref name="HPP">Đorđe Mihovilović, [http://povijest.net/?p=7 Pitanja i odgovori o Jasenovcu, ustašama, NDH i holokaustu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821065227/http://povijest.net/?p=7 |date=2014-08-21 }}, Hrvatski povijesni portal, str. 17,33, 2.I.2014.</ref>
[[Josip Broz Tito]] u Jasenovcu je bio dva puta. Prvi put odmah poslije rata, 1945, kad na tom mjestu nije bilo ničega osim ruševina koje su raščišćavane. Uz njega je tada bio Ivan-Stevo Krajačić, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Hrvatske. Drugi put Tito je u Jasenovcu bio između 10. i 11. kongresa [[SKJ]]. U društvu s njim bili su [[Edvard Kardelj]], [[Miloš Minić]] i [[Dušan Dragosavac]]. Tito je tada položio cvijeće pred Bogdanovićev spomenik. Dogovoreno je da se o njegovoj posjeti ne izvještava kako ga novinari ne bi salijetali i tražili da se izjašnjava o broju jasenovačkih žrtava.<ref>Nenad Jovanović, [http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=133 Dragosavac: U Hrvatskoj je pobijedila kontrarevolucija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210422162650/http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=133 |date=2021-04-22 }}, SKD Prosvjeta</ref>
== Procene broja žrtava ==
{{main|Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu}}
Procene broja žrtava su prilično različite, i kreću se od nekoliko nekoliko hiljada do više stotina hiljada:
* 2238 žrtava prema navodima [[Komisija za istraživanje žrtava drugog svjetskog rata i poraća|Komisije za istraživanje žrtava drugog svjetskog rata i poraća]] [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] 1999. godine <ref>{{Cite web |url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/nedjeljna/19991029/|title= Vukojevićevo izvješće ustaški je nokturno|accessdate=28. februar-вељача 2013 |author= Vuk Đuričić|date= 28. X 1999|work= |publisher=[[Slobodna Dalmacija]]}}</ref>
* 70.000 žrtava prema istraživanjima dr. [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]]
* 77.200 žrtava prema [[Antun Miletić|Antunu Miletiću]]<ref name = "Anzulovic">Anzulovic, Branimir. ''Heavenly Serbia: From Myth to Genocide'', Hurst & Company. London, 1999</ref>
* 80.000 žrtava prema jugoslavenskoj anketi iz 1964. o žrtavama Drugog svjetskog rata<ref name="Wood">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2006/12/06/world/europe/06croatia.html?scp=1&sq=jasenovac&st=cse|title=Unscrambling the History of a Nazi Camp|last=Wood|first=Nicholas|publisher=New York Times|accessdate=22. veljače 2012}}</ref>
* 83.000 žrtava prema istraživanjima [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] (od toga 45-52.000 Srba, 13.000 Židova, 12.000 Hrvata i Muslimana i 10.000 Roma)
* '''83.145 poimeničnih žrtava''' (popis nije konačan) prema Spomen području Jasenovac, od čega 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Prema narodnosti: 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata, 1.128 Muslimana i na stotine ostalih.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KCL JASENOVAC 1941-1945.]</ref>
* 85.000 žrtava, donja brojka koju navodi [[Centar Simon Wiesenthal]]<ref>[http://www.operationlastchance.org/CROATIA_OLC%20Activities_1.htm ''Operation: Last Chance'', projekat Centra Simon Wiesenthal]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
* 77.000-99.000 žrtava, brojka koja se navodi u [[United States Holocaust Memorial Museum]] u Washingtonu<ref>{{cite web| url=http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005449| title=Holocaust History - Jasenovac| publisher=United States Holocaust Memorial Museum |accessdate=28. siječnja 2011}}</ref>
* 500.000 – 600.000 žrtava prema preliminarnoj proceni Komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača.<ref>https://www.znaci.org/00001/106_3.htm</ref>
* 800.000 žrtava prema [[Međunarodna komisija za utvrđivanje istine o Jasenovcu|Međunarodnoj komisiji za utvrđivanje istine o Jasenovcu]] sa sjedištem u Banjaluci.<ref name="POMEN U DONjOJ GRADINI"/>
U skladu s dogovorom o reparacijama između SR Nemačke i Jugoslavije ukupan broj ubijenih na području [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] je bio 371.000.
== Kontroverze oko procene broja žrtava ==
=== Naučno zasnovane pretpostavke broja stradalih ===
Procene broja stradalih logoraša Koncentracionog logora Jasenovac decenijama izazivaju kontroverze u jugoslovenskoj, osobito u hrvatskoj i srpskoj javnosti. U poslednjih desetak godina, zahvaljujući postojanju dve nezavisne baze podataka o jasenovačkim žrtvama, raspolažemo naučno zasnovanim procenama broja žrtava KL Jasenovac. Reč je o bazama podataka beogradskog [[Muzej žrtava genocida|Muzeja žrtava genocida]] i [[Spomen područje Jasenovac|Spomen područja Jasenovac]]. Saradnici Muzeja žrtava genocida od 1995. vrše dopunu i reviziju popisa stradalih građana Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, koji je 1964. sačinila savezna komisija za utvrđivanje broj stradalih Jugoslovena u Drugom svetskom ratu, pod nazivom "Žrtve rata 1941-1945." Savezna komisija je popisala ukupno 49.602 žrtava logora Jasenovac i 9.506 žrtava logora Stara Gradiška. S obzirom da je logor Stara Gradiška bio integrisan u okvir KL Jasenovac kao logor Jasenovac V, prema ovim podacima u KL Jasenovac poimenice je stradalo 59.188 lica.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_4.pdf Драган Цветковић, „Страдање цивила Независне државе Хрватске у логору Јасеновац“, Токови историје. Часопис Института за новију историју Србије, 4/2007, Београд, 2007.] стр. 155.</ref><ref name="autogeneratedili">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114002 Vladimir Geiger, „Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili ’okupatori i njihovi pomagači’. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)“, Časopis za suvremenu povijest, 3/2011, Zagreb, 2011.] str. 717.</ref> Ovi poimenični podaci publikovani su prvi put tek 1992.
Prema poslednjim podacima Muzeja žrtava genocida, koje je 11. maja 2013. saopštio kustos muzeja, istoričar Dragan Cvetković, Muzej žrtava genocida raspolaže sa poimeničnim podacima o preko 88.000 stradalih.<ref name="novossti1">[http://www.novossti.com/2013/05/dragan-cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/ Nenad Jovanović, „Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja“, Novosti, 699, Zagreb, 11.5.2013.]</ref> Ovo, naravno, nije konačan broj stradalih logoraša.
Uporedo sa istraživanjima Muzeja žrtava genocida iz Beograda, saradnici Spomen područja Jasenovac takođe su započeli dopunu i reviziju podataka savezne komisije iz 1964. Prema najnovijim podacima Spomen područja Jasenovac (mart 2013), u KL Jasenovac poimenice je stradalo najmanje 83.145 lica. Od ovog broja je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i čak 20.101 dete do 14 godina. Kada govorimo o etničkoj strukturi, od ovog broja najviše je stradalo Srba (47.627), Roma (16.173), Jevreja (13.116), Hrvata (4.255), Muslimana/Bošnjaka (1.128).<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 JUSP Jasenovac, Poimenični popis žrtava KL Jasenovac 1941-1945.]</ref>
Prema rečima istoričara Dragana Cvetkovića, JUSP Jasenovac će verovatno uskoro doseći brojku od 88.000 poimenice stradalih logoraša kojom raspolaže Muzej žrtava genocida.
{{izdvojeni citat| I njihovim i našim istraživanjem pobijena je teza o najviše 80.000 stradalih, koja je proteklih decenija prisutna u Hrvatskoj: taj je broj sada u rasponu između 80.000 i 100.000, a mislim da će naš rad i to oboriti. Naravno, to dokazuje i netačnost tvrdnje o 700.000 stradalih, pa i onih umerenijih, o nekoliko stotina hiljada, prisutnih u Srbiji. Dostupni su nam isti izvori, ali je pitanje šta je ko iz njih dosad izvadio. U perspektivi, obe će institucije verovatno obraditi sve izvore i doći do približno istog broja stradalih.<ref name="novossti1"/>}}
Naučno zasnovana pretpostavka koju je u stručnoj literaturi izneo istoričar Dragan Cvetković, a koju niko sa naučnog stanovišta nije doveo u pitanje, podrazumeva da potencijalni broj stradalih u KL Jasenovac iznosi između 122.300 i 130.100.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_4.pdf Драган Цветковић, „Страдање цивила Независне државе Хрватске у логору Јасеновац“, Токови историје. Часопис Института за новију историју Србије, 4/2007, Београд, 2007.] стр. 162.</ref>
=== Uvećene pretpostavke broja stradalih ===
Naučno zasnovane procene i naučno utemeljeni poimenični popisi žrtava KL Jasenovac na putu su da otklone, ili makar marginalizuju, višedecenijske kontroverze vezane za iznošenje neutemeljenih brojki, višestruko uvećanih i umanjenih, stradalih logoraša KL Jasenovac.
Na osnovu činjenice da (posle)ratna Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača nije raspolagala sa dokumentacijom ustaške uprave logora, jer su ustaše pri povlačenju iz Jasenovca uništile logorsku dokumentaciju u cilju prikrivanja tragova zločina, kao i na osnovu činjenice da su neki preživeli svedoci iznosili višestruko uvećane pretpostavke o broju stradalih (pojedini čak i preko milion stradalih), Državna komisija je istupila sa takođe uveličanim brojkama stradalih (500.000-600.000).<ref>Zločini u logoru Jasenovac, Zagreb, 1946.</ref>
Ovi podaci su potom u pojedinim publikacijama dodatno uvećavani. "''Vojna enciklopedija'' 1967. i ''Enciklopedija Jugoslavije'' 1971. donose navode o oko 600 tisuća žrtava logora Jasenovac i oko 75 tisuća žrtava logora Stara Gradiška".<ref name="autogeneratedili"/>
Tokom 1980-ih srpski nacionalisti preuzimaju ove uveličane brojke, a u pojedinim slučajevima ih dodatno uvećavaju. Tako na primer, publicista Radomir Bulatović iznosi pretpostavku od 1.110.929 stradalih u KL Jasenovac.<ref>Radomir Bulatović, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Sarajevo, 1990.</ref>
=== Umanjene pretpostavke broja stradalih ===
S druge strane, hrvatski desni krugovi nastoje da obore ove brojke, ali pri tom zapadaju u zamku umanjivanja broja stradalih. Tendencija umanjivanja broja žrtava KL Jasenovac može se prepoznati u govoru zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića kazivanog 10. februara 1981. u zagrebačkoj katedrali, povodom 21. obletnice smrti kardinala Alojzija Stepinca. U ovoj homiliji kardinal Kuharić dotakao je i navodnu brojku žrtava KL Jasenovac: „Optužnicom bi se htjelo nadbiskupa Stepinca učiniti odgovornim za onih 40.000 žrtava koje se pripisuju Jasenovcu.“<ref name="kontrapress1">[http://www.kontrapress.com/clanak.php?rub=Dru%9Atvo&url=Revizionisticka-vulgata-na-stranicama-Glasa-Koncila#_ftn19 Milan Radanović, "Revizionistička vulgata na stranicama 'Glasa Koncila'", Kontrapress, 19.5.2013.]</ref>
Zapažen udeo u umanjivanju broja žrtava KL Jasenovac pružio je budući predsednik Republike Hrvatske, Franjo Tuđman, ističući 1989. da je u Jasenovcu stradalo oko 30.000-40.000 osoba.<ref>Franjo Tuđman, Bespuća povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja, Zagreb, 1989, str. 316.</ref>
Kada je reč o poimeničnom registrovanju stradalih u KL Jasenovac, najproblematičniji pristup iskazali su saradnici Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske, koja je „ideološki pristranom podjelom ljudskih gubitaka na poželjne i nepoželjne, popisala od 1992. do 1999. tek 2.238 žrtava logora Jasenovac“, objašnjavajući da „postoji nekoliko opsežnih popisa jasenovačkih žrtava“, što, zapravo, „nije bilo točno jer je do tada jedini sustavni popis žrtava logora Jasenovac bio poimenični popis Komisije za popis žrtava rata SIV-a SFRJ iz 1964. koji je objavljen 1992. i 1998.“, iako i ovaj popis nije bio dovršen.<ref name="kontrapress1"/><ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114002 Vladimir Geiger, „Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili ’okupatori i njihovi pomagači’. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)“, Časopis za suvremenu povijest, 3/2011, Zagreb, 2011.] str. 728.</ref>
=== Revizionizam i manipulacije žrtvama ===
{{main|Historijski revizionizam}}
[[Datoteka:Jasenovac - Death Toll.jpg|mini|desno|Spomen kompleks logora [[Donja Gradina]] ([[Republika Srpska]]). Table sa maksimalističkom procenom broja ubijenih Srba, Jevreja i Roma u sistemu koncentracionih logora Jasenovac.]]
Nakon raspada Jugoslavije u desničarskim krugovima u Hrvatskoj se pojavila tendencija uspoređivanja broja logoraša ubijenih u Jasenovcu od strane ustaša i ustaša ubijenih u partizanskoj osveti kod [[Blajburška predaja|Blajburga]]. Kritičari ukazuju da se radi o revizionizmu povijesti. Izjava bivšeg predsjednika Mesića: "treba reći istinu da nijedan poginuli u Jasenovcu nije kriv ni za jednog na Bleiburgu, ali su mnogi na Bleiburgu krivi za mnoge u Jasenovcu" <ref>{{Cite web |title=Mesić: Na Bleiburgu ubijani i krivci za Jasenovac |url=http://www.jutarnji.hr/mesic--na-bleiburgu-ubijani-i-krivci-za-jasenovac/254744/ |access-date=2010-04-25 |archivedate=2016-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306083740/http://www.jutarnji.hr/mesic--na-bleiburgu-ubijani-i-krivci-za-jasenovac/254744/ |deadurl=yes }}</ref> izazvala je žestoke kritike u revizionističkim krugovima.<ref>{{Cite web |title=Bleiburg, Jasenovac i Gradiška Stara |url=http://pollitika.com/bleiburg-jasenovac-gradiska-stara |access-date=2010-04-25 |archivedate=2014-05-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512213644/http://pollitika.com/bleiburg-jasenovac-gradiska-stara |deadurl=yes }}</ref>
[[Jasenovac Research Institute]], pro-srpska organizacija sa sedištem u [[New York]]u, je na svojoj internet stranici [http://www.jasenovac.org www.jasenovac.org] u odeljku o žrtvama postavila ukupan [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|popis jugoslovenskih žrtava u drugom svjetskom ratu]],<ref>{{Cite web |title=Victims List |url=https://vh1.nethosting.com/~lituchy/victimlist.php |access-date=2013-02-02 |archivedate=2013-07-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130722175301/https://vh1.nethosting.com/~lituchy/victimlist.php |deadurl=yes }}</ref> što je izazvalo burna negodovanja.<ref>[http://www.jasenovac-info.com/biblioteka/obavjestenje.html ОБАВЈЕШТЕЊЕ ПОСЈЕТИОЦИМА У ВЕЗИ СПИСКА ЖРТАВА КОЈИ СЕ НАЛАЗИ НА САЈТУ ЈАСЕНОВАЦ-ИНФО]</ref><ref>{{Cite web |title=LAŽNI POPIS ŽRTAVA JASENOVCA |url=http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/144 |access-date=2013-02-02 |archivedate=2013-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930214129/http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/144 |deadurl=yes }}</ref>
Na ovom "jasenovačkom popisu" nalaze se imena ljudi koji su umrli u zbjegovima u [[El Shatt]]u i Južnoj Italiji,<ref name="slobodna">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050513/temedana01.asp Na listi "žrtava Jasenovca" su i imena ustaša] Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref> poginuli u partizanima kao i oni koje su ubili Nijemci, Talijani, partizani i četnici, ponekad i na kućnom pragu,<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3868&Itemid=1 Odvratno poigravanje žrtvama] Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref> imena poginulih četnika sa područja Jugoslavije,<ref name="slobodna"/> imena poginulih ustaša,<ref name="slobodna"/> poginuli od anglo-američkih bombardera<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/65506 Žrtve savezničkih bombardiranja Nezavisne Države Hrvatske u jugoslavenskim popisima žrtava rata (1947.,1950. i 1964.) i hrvatskim žrtvoslovima (1991.-2005.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921120639/https://hrcak.srce.hr/file/65506 |date=2019-09-21 }} Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref> te čak i imena živih ljudi (npr. trojica [[Siverić]]ana).<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3722&Itemid=267 Jasenovac - opet manipulacije sa žrtvama] Preuzeto 30. siječnja 2011.</ref>
''Glas Koncila'', glasilo Zagrebačke nadbiskupije, od 17. marta do 21. aprila 2013. objavio je šest nastavaka feljtona pod naslovom „Zanemarene činjenice o jasenovačkom logoru“. Autor feljtona je zagrebački novinar Igor Vukić. Autor feljtona pokušava da ospori naučno zasnovane rezultate popisa žrtava KL Jasenovac koje je obznanilo JUSP Jasenovac. Vukić postavlja pitanje, „No, gdje su pokopane sve te žrtve? Gdje su završila njihova tijela?”, i konstatuje kako navodno „povjesničari i stručnjaci za tu temu ni danas ne daju jasan odgovor na ta jednostavna pitanja”. U ovom feljtonu autor daje iskrivljenu sliku istorijske realnosti KL Jasenovac, naročito kada je reč o položaju logoraša, i pogotovo kada je reč o okolnostima stradanja stanovništva srpskih sela koja gravitiraju logorima Jasenovac i Stara Gradiška: [[Jasenovac]], [[Mlaka]], [[Jablanac]], [[Uštica]], [[Donja Gradina]], [[Draksenić]], [[Crkveni Bok]], pri čemu tendenciozno koristi dostupne izvore prećutkujući izvore koji ne idu u prilog njegovim tezama i na taj način umanjuje broj stradalih stanovnika ovih naselja.<ref name="kontrapress1"/><ref>[http://www.kontrapress.com/clanak.php?rub=Dru%C5%A1tvo&url=Glas-Koncila-Pravdanje-i-relativizacija-jasenovacke-tragedije Milan Radanović, "'Glas Koncila: Pravdanje i relativizacija jasenovačke tragedije", Kontrapress, 19.5.2013.]</ref>
== Iskopavanja ==
[[Datoteka:Drveni malj iz logora Jasenovac.jpg|minijatura|175px|Drveni malj je bio jedno od oruđa za ubijanje zatočenika u logoru Jasenovac.]]
U razdoblju između 15.-20. travnja i 10.-21. svibnja 1946. godine, Zemaljska komisija na području Stare Gradiške iskopala je i pregledala razne razne lokacije na kojima su pronađeni leševi žrtava u logoru. Ukupno je pronađeno 2.570 leševa.<ref name="kovacic">{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/75758|title=Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška i procjena broj žrtava|publisher=|author=Davor Kovačić|date=2004|accessdate=25. 08. 2010.|archive-date=2023-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20230420111417/https://hrcak.srce.hr/file/75758|url-status=dead}}</ref>
1960-ih ponovo su vršena iskopavanja na mestu nekadašnjeg logora. Tokom ovih istraživanja pronađen je ukupno 481 kostur. Od 9-17. travnja 1964 godine, istraživanja je vodio A. Šercelj. Tada je na 100 mjesta za koje se smatralo da su masovne grobnice napravljeno 130 bušotina iz kojih su uzeti uzroci iz tla.<ref>R. Bulatović: Koncetracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, str. 214</ref> Organizator istraživanja je bio [[SUBNOR|Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata]] BiH koji je formirao ekipu od tri člana: V. Brodar i T. Pogačnik iz Ljubljane s Instituta za biologiju, Katedra za antropologiju Biološkog fakulteta i dr. S. Živanović s Instituta za anatomiju medicinskog fakulteta iz Novog Sada.<ref>Jurčević: Nastanak jasenovačkog mita, str. 60, Zagreb 2005 god.</ref><ref>R. Bulatović: Koncetracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, str. 188</ref>
U Gradini je otkopano i obrađeno sedam „sondi“ od toga je čega su u 6 pronađeni ostatci ljudskih kostiju a u jednoj uporabni predmeti. Utvrđeno je da se u tih 6 grobnica nalaze posmrtni ostatci 289 osoba. Nakon toga su antropolozi prešli na lijevu stranu Save gdje su iskopali 24 sonde. „U 15 sondi nađeni su skeleti žrtava, a jednoj sondi bili su isključivo zakopani ostaci odijela, obuće i ličnih predmeta. Sedam ostalih sondi bilo je prazno“.<ref name="autogenerated1">R. Bulatović: Koncetracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, str. 205</ref> U zapisniku atropologa zaključeno je „Ukupno smo iskopali 192 skeleta i to 96 ženskih, 70 muških, 6 dječjih kao i 20 skeleta za koje nismo mogli da utvrdimo pol. Oštećenih skeleta nije bilo mnogo zato smatramo da su u grobnicama zakopani logoraši koji su umrli u logoru."<ref name="autogenerated1"/>
Istraživanja su bila neočekivana i glede broja pronađenih kostura i uzroka smrti pa su nakon toga izvršena još bušenja s „73 sonde nasumice, različitih otvora ali bez pozitivnih rezultata“. Tako u izvješću stoji „Ova sonda je kopana kod table s natpisom Masovna grobnica za 3000-6000 žrtava a u njoj su ukupno pronađena 23 kostura“.<ref>R. Bulatović: Koncetracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, str. 200</ref><ref>J. Jurčević: Nastanak jasenovačkog mita, str. 61, Zagreb 2005 god.</ref>
== Spomen područje Jasenovac ==
{{main|Spomen područje Jasenovac}} {{izdvojeni citat|U Jasenovcu su, sukladno politici što ju je vodio zločinački ustaški režim, Židovi bili ubijani zato što su Židovi, Srbi - zato što su Srbi, Romi - zato što su Romi. I to samo zato. A ubijani su i Hrvati koji se s takvom politikom nisu mogli, ni htjeli složiti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/24_6.htm STJEPAN MESIĆ: PORUKE]</ref>|[[Stjepan Mesić]] prilikom komemoracije proboja jasenovačkih logoraša}}
[[Datoteka:KZ-Jasenovac-Zug-1.JPG|minijatura|Vlak kojim su transportirani logoraši.]]
Krajem [[1950-e|1950]]-ih, preduzeti su prvi koraci za uređenje prostora. U izveštaju Konzervatorskog zavoda [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] od [[15. 4.|15. aprila]] [[1956]]. godine bilo je navedeno da još postoje temelji baraka i drugih građevina. Tragom temelja logorskog zida postavljena je ograda od žičane mreže, a logorski objekti označeni su pločama s natpisima.<ref name="jusp-jasenovac3"/> Godine [[1960]], Centralni odbor [[SUBNOR]] Jugoslavije prihvatio je spomenik [[Kameni cvet]] kao rešenje arhitekte [[Bogdan Bogdanović|Bogdana Bogdanovića]] za obeležavanje stradanja u Jasenovcu. Oko izbora spomenika je bilo dileme, jer su mnogi smatrali da je on previše moderan i apstraktan. Spomenik je svečano otkriven [[4. 7.|4. jula]] [[1966]]. godine.
[[Spomen-područje Jasenovac]] osnovano je [[1968]]. godine na predlog Saveza udruženja boraca NOR Hrvatske, radi očuvanja uspomene na žrtve fašističkog terora stradale u kompleksu logora Jasenovac.<ref name=Jasenovac1>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5019 Jusp Jasenovac]</ref> Do [[1971]]. završeno je hortikulturno uređenje okoliša, a sljedećih godina obilježene su i uređene masovne grobnice (Limani, Mlaka, Jablanac, Uštica, Krapje i Donja Gradina).<ref name="jusp-jasenovac3"/> Na prostoru spomen-područja [[1983]]. je snimljen jugoslovenski dokumentarni film [[Krv i pepeo Jasenovca]] u režiji [[Lordan Zafranović|Lordana Zafranovića]].
Jedinstveno Spomen-područje Jasenovac je postojalo do [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], kada je podeljeno na dva dela, tako da je prostor na desnoj obali [[Sava|Save]], gdje se nalazio [[logor Donja Gradina]], ostao bez statusa.<ref name="Javna ustanova spomen-područje Donja Gradina Kozarska Dubica – Donja Gradina"/> Taj deo je 9. jula [[1996]]. odlukom [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] proglašen za [[Spomen-područje Donja Gradina]].<ref name="Javna ustanova spomen-područje Donja Gradina Kozarska Dubica – Donja Gradina">{{cite web |url=http://www.jasenovac-info.com/republikasrpska/?lang=sr&s=rs_spomen_podrucje |title=Javna ustanova spomen-područje Donja Gradina Kozarska Dubica – Donja Gradina |author= |authorlink= |date=2005. |format= |work= |publisher=Jasenovac (Odbor za Jasenovac Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve) |pages= |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=16. 4. 2012. }}</ref>
== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Literatura ==
* {{Cite book|last=Broz|first=Josip|year=1982|url=https://www.pisi.co.rs/content/josip-broz-tito-sabrana-djela-tom-ix-februar-april-1942/|title=Sabrana djela, tom IX, februar – april 1942.|location=Beograd}}
* {{Cite book|last= Miletić|first=Antun |authorlink=|title=KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC 1941-1945. Dokumenta - Knjiga I (drugo izdanje)|year=1986|url=https://www.znaci.org/00003/510.htm|publisher=Narodna knjiga|location=Beograd|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= Miletić|first=Antun |authorlink=|title=KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC 1941-1945. Dokumenta - Knjiga III (drugo izdanje)|year=1986|url=https://www.znaci.org/00003/512.htm|publisher=Narodna knjiga|location=Beograd|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= Miletić|first=Antun |authorlink=|title=KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC 1941-1945. Dokumenta - Knjiga II (drugo izdanje)|year=1986|url=https://www.znaci.org/00003/513.htm|publisher=Narodna knjiga|location=Beograd|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= Mataušić|first=Nataša |authorlink=|title=JASENOVAC, FOTOMONOGRAFIJA|year=2008|url=https://www.znaci.org/00003/611.htm|publisher=Spomen - područje Jasenovac|location=Zagreb|isbn=978-953-99169-4-5|id=}}
* {{Cite book|first=Raphael
|last=Lemkin
|title=Axis Rule in Occupied Europe
|publisher=The Lawbook Exchange, Ltd
|location=
|year=2008
|isbn=
|url=http://books.google.com.au/books?id=y0in2wOY-W0C&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false
|ref=Lemkin_2008
}}
* {{Cite book | accessdate = |ref= Schwartz | first = Djuro | last = Schwartz | trans-title = In the Jasenovac camps of death | title = במחנות המוות של יאסנובץ, קובץ מחקרים כ"ה של יד-ושם | language = Hebrew | date = | isbn = | publisher = }}
* {{Cite book | year = 1972, 1985|ref= Sindik | editor-first = Dušan | editor-last = Sindik | title = Sećanja jevreja na logor Jasenovac | trans-title = Memories of the Jews of the Jasenovac camp | publisher = Savez jevrejskih opština Jugoslavije | location = Belgrade | language = Serbian }}
* {{cite book | ref = EotH | title = [[Encyclopedia of the Holocaust]] | volume = 1 | year = 1990/1995 | editor-first = Israel | editor-last = Gutman }}
* {{Cite book | year = 1990|ref= Shelach | editor-first = Menachem | editor-last = Shelach | first1 = Yossef | last1 = Lewinger | first2 = Alexander | last2 = Matkovski | trans-title = History of the holocaust: Yugoslavia | language = Hebrew | title =רמנחם שלח (עו'),"תולדות השואה: יוגוסלביה". חלק שני: פרק חמישי, "יאסנובאץ" | publisher = [[Yad Vashem]] | location = Jerusalem }}
*{{cite book|last=Mirković|first=Jovan|title=Злочини над Србима у Независној Држави Хрватској – фотомонографија / Crimes against Serbs in the Independent State of Croatia – photomonograph|publisher=Svet knjige, Beograd|year=2014|isbn=978-86-7396-465-2|url=http://svetknjige.net/book.php?var=525|ref=harv|access-date=2015-06-08|archive-date=2015-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20150610132847/http://svetknjige.net/book.php?var=525|deadurl=yes}}
* {{Cite book| last = Breitman
| first = Richard
| title = U.S. Intelligence and the Nazis
| publisher = Cambridge University Press
| year = 2005
| isbn = 0-521-61794-4
| url = http://books.google.com.au/books?id=GnkBYN8ipYcC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false
| ref = Brietman_2005
}}
* {{Cite book|first=Stevan K.
|last=Pavlowitch
|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia
|publisher=Columbia University Press
|location=New York
|year=2008
|isbn=1-85065-895-1
|url=http://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC&printsec=frontcover
|ref=Pavlowitch_2008
}}
* {{Cite book|title=Serbia and the Serbs in World War Two
|first=Sabrina P.
|last=Ramet
|publisher=Palgrave Macmillan
|year=2011
|isbn=0-230-27830-2
|ref=Ramet_2011
}}
* {{Cite book|first=Jozo
|last=Tomasevich
|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration
|volume=2
|publisher=Stanford University Press
|year=2001
|location=San Francisco
|isbn=0804736154
|url=http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover
|ref=Tomasevich_2001
}}
* {{cite book|last=Snješka Knežević|first=Aleksander Laslo|title=Židovski Zagreb|year=2011|publisher=AGM, Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=978-953-174-393-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Goldstein|first=Ivo|title=Židovi u Zagrebu 1918 - 1941.|year=2005|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|isbn=953-6045-23-0|ref=harv}}
* {{cite book|ref=harv|title=Књига о Дијани Будисављевић|year=2013|publisher=Свет књиге|location=Београд|url=http://svetknjige.net/book.php?var=500|first=Бошко|last=Ломовић|isbn=978-86-7396-445-4|access-date=2015-06-08|archive-date=2016-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401165728/http://www.svetknjige.net/book.php?var=500|deadurl=yes}}
* {{cite book|ref=harv|title=Heroine from Innsbruck – Diana Obexer Budisavljević|year=2014|publisher=Svet knjige|location=Belgrade|url=http://svetknjige.net/book.php?var=530|first=Boško|last=Lomović|isbn=978-86-7396-488-1|access-date=2015-06-08|archive-date=2016-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401164009/http://www.svetknjige.net/book.php?var=530|deadurl=yes}}
* {{cite book|ref=harv|title=Die Heldin aus Innsbruck – Diana Obexer Budisavljević|year=2014|publisher=Svet knjige|location=Belgrade|url=http://svetknjige.net/book.php?var=531|first=Boško|last=Lomović|isbn=978-86-7396-487-4|access-date=2015-06-08|archive-date=2016-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401180633/http://www.svetknjige.net/book.php?var=531|deadurl=yes}}
== Povezano ==
* [[Србосјек]]
* [[Holokaust]]
* [[Genocid u NDH]]
* [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu]]
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Jasenovac concentration camp}}
* [http://www.jusp-jasenovac.hr/ Službene stranice spomen područja Jasenovac]
* [http://www.ushmm.org/wlc/en/index.php?ModuleId=10005449 Enciklopedija holokausta: Jasenovac]
* [http://www.ushmm.org/museum/exhibit/online/jasenovac/ Muzej holokausta u Vašingtonu: Jasenovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030802193350/http://www.ushmm.org/museum/exhibit/online/jasenovac/ |date=2003-08-02 }}
* [http://www.arhivrs.org/Doc.aspx?subcat=42&cat=5&id=60&lang=cir Arhiv Republike Srpske - zbirka „Koncentracioni Logor Jasenovac“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220082524/http://arhivrs.org/Doc.aspx?subcat=42&cat=5&id=60&lang=cir |date=2016-12-20 }}
* [http://www.hic.hr/books/manipulations/ Sažetak istraživanja Vladimira Žerjavića o broju žrtava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227084626/http://www.hic.hr/books/manipulations/ |date=2021-02-27 }}
* [http://www.jasenovac-info.com/ Odbor za Jasenovac SPC]
* [http://www.jasenovac.org/ Jasenovac Research Institute]
* [http://www.holocaustresearchproject.net/othercamps/jasenovac.html Holocaust Research Project: Jasenovac Extermination Camp]
{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{holokaust}}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Jasenovac, Koncentracijski logor}}
[[Kategorija:Koncentracijski logor Jasenovac| ]]
[[Kategorija:Koncentracijski logori Nezavisne Države Hrvatske]]
pmqb6mkoxfys1jdt41mv4k72byqrpsb
Šablon:Infobox Kineski car
10
32960
42686623
42563982
2026-09-11T15:58:14Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686623
wikitext
text/x-wiki
<table cellpadding=3px cellspacing=0px bgcolor=#f7f8ff style="float:right; border:2px solid; margin:5px"><!-- {{#if:{{{___|}}}|___|}} -->{{#if:{{{image|}}}|
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:2px solid">{{{image}}}</td></tr>|}}
<tr><td style="background:#ccf; border-bottom:2px solid" colspan=2 align=center>'''{{{name}}}'''</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kinesko porodično ime|Ime predaka]] (姓):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{ances-name}}}</td></tr>
{{#if:{{{clan-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kinesko porodično ime|Ime klana]] (氏):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{clan-name}}}</td></tr>|}}
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kinesko osobno ime|Osobno ime]] (名): </td><td style="border-top:1px solid">{{{given-name}}}</td></tr>
{{#if:{{{courtesy-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Kurtoazno ime]] (字):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{courtesy-name}}}</td></tr>|}}
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:3px solid">{{{title1}}}</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">Datumi vladavine:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{reign1}}}</td></tr>
{{#if:{{{off-title1|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Titula#Službene titule|Službena titula]]:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{off-title1}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{title2|}}}|
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:3px solid">{{{title2}}}</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">Datumi vladavine:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{reign2}}}</td></tr>
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">Službena titula:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{off-title2}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{temple-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:3px solid">[[Hramsko ime]]:</td>
<td style="border-top:3px solid">{{{temple-name}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{post-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Posthumno ime]]:</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{post-name}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{short-post-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Posthumno ime]]<br />(short):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{short-post-name}}}</td></tr>|}}
{{#if:{{{full-post-name|}}}|
<tr><td align=right style="border-top:1px solid">[[Posthumno ime]]<br />(full):</td>
<td style="border-top:1px solid">{{{full-post-name}}}</td></tr>|}}
<tr><td colspan=2 align=center style="border-top:3px solid"><small>''Datumi su [[proleptički julijanski kalendar|proleptičkom julijanskom kalendaru]]''</td></tr>
{{#if:{{{notes|}}}|<tr><td colspan=2 align=center>——— <br /><small>{{{notes}}}</small></td></tr>|}}
</table><noinclude>
Usage:
<pre>{{Infobox Kineski car
|image =
|name =
|ances-name =
|clan-name =
|given-name =
|courtesy-name =
|title1 =
|reign1 =
|off-title1 =
|title2 =
|reign2 =
|off-title2 =
|temple-name =
|post-name =
|short-post-name =
|full-post-name =
|notes =
}}</pre>
[[Kategorija:Biografske infokutije|Kineski car]]
[[Kategorija:Kineski historijski šabloni|Car]]
[[Kategorija:Šabloni koji koriste parser funkcije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
rpe683w4b71fmg9cn6b351b6retibu5
Šablon:Infokutija federalna jedinica SFR Jugoslavije
10
34482
42686626
42574151
2026-09-11T15:58:26Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686626
wikitext
text/x-wiki
{| class="wikitable" border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=2 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;">
<tr><td align="center" colspan="2" style="background:#003399; color:#FFFFFF; font-size: 100%"><span style="letter-spacing: 1pt">'''{{{puno-ime}}}'''<br>'''{{{lok-ime}}}'''</span></br></td></tr>
<tr><td align="center" colspan="2" style="background:#e3e3e3; font-size: 100%"><span style="letter-spacing: 1pt">''' Federalna jedinica<br>[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]'''</span></br></td><noinclude>{{{genitiv-ime}}}</noinclude></tr>
{{#if:{{{year_end|}}}|
<!----- Start and end dates of the subdivision plus preceding and succeeding entities
For the preceding and succeeding entities, give as input the name the territory. If there is already flag at "Image:Flag of _.svg" no address to that image needs to be provided. ----->
<tr><td align="center" colspan="2">
<table align=center width=100% style="margin: 0 0 1em 1em; background: none; border: none;”>
<tr><td width=50px style="border:0; vertical-align:middle”> {{#ifexist:{{{p1}}}|[[{{{p1}}}|←]] {{#if:{{{flag_p1|}}}|[[Datoteka:{{{flag_p1}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_p1|}}}|{{{image_p1}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p1}}}.svg|Flag_of_{{{p1}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p1}}}.svg|Flag_of_the_{{{p1}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}}<br>}} {{#ifexist:{{{p2}}}|[[{{{p2}}}|←]] {{#if:{{{flag_p2|}}}|[[Datoteka:{{{flag_p2}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_p2|}}}|{{{image_p2}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p2}}}.svg|Flag_of_{{{p2}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p2}}}.svg|Flag_of_the_{{{p2}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}}<br>}} {{#ifexist:{{{p3}}}|[[{{{p3}}}|←]] {{#if:{{{flag_p3|}}}|[[Datoteka:{{{flag_p3}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_p3|}}}|{{{image_p3}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p3}}}.svg|Flag_of_{{{p3}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p3}}}.svg|Flag_of_the_{{{p3}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}}<br>}} {{#ifexist:{{{p4}}}|[[{{{p4}}}|←]] {{#if:{{{flag_p4|}}}|[[Datoteka:{{{flag_p4}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_p4|}}}|{{{image_p4}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{p4}}}.svg|Flag_of_{{{p4}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{p4}}}.svg|Flag_of_the_{{{p4}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}}<br>}} </td><td style="vertical-align:middle; text-align:center; font-size:105%;"> {{#if:{{{year_end|}}}|'''{{#ifeq:{{{year_start|}}}|{{{year_end}}}|{{{year_start}}}|{{#if:{{{year_start|}}}|[[{{{year_start}}}]] — }}[[{{{year_end}}}]]}}''' }}</td> <td width=50px style="border:0; vertical-align:middle”> {{#ifexist:{{{s1}}}|{{#if:{{{flag_s1|}}}|[[Datoteka:{{{flag_s1}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_s1|}}}|{{{image_s1}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s1}}}.svg|Flag_of_{{{s1}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s1}}}.svg|Flag_of_the_{{{s1}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}} [[{{{s1}}}|→]]<br>}} {{#ifexist:{{{s2}}}|{{#if:{{{flag_s2|}}}|[[Datoteka:{{{flag_s2}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_s2|}}}|{{{image_s2}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s2}}}.svg|Flag_of_{{{s2}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s2}}}.svg|Flag_of_the_{{{s2}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}} [[{{{s2}}}|→]]<br>}} {{#ifexist:{{{s3}}}|{{#if:{{{flag_s3|}}}|[[Datoteka:{{{flag_s3}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_s3|}}}|{{{image_s3}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s3}}}.svg|Flag_of_{{{s3}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s3}}}.svg|Flag_of_the_{{{s3}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}} [[{{{s3}}}|→]]<br>}} {{#ifexist:{{{s4}}}|{{#if:{{{flag_s4|}}}|[[Datoteka:{{{flag_s4}}}|30px|border]]|{{#if:{{{image_s4|}}}|{{{image_s4}}}|[[Datoteka:{{#ifexist:Image:Flag_of_{{{s4}}}.svg|Flag_of_{{{s4}}}.svg|{{#ifexist:Image:Flag_of_the_{{{s4}}}.svg|Flag_of_the_{{{s4}}}.svg|Sin_bandera.svg}}}}|30px|border|Flag]]}}}} [[{{{s4}}}|→]]<br>}}
</td></tr></table></td></tr>
}}
<tr><td align=center colspan=2>
{| style="background: #f9f9f9;" border=0 cellpadding=2 cellspacing=0
|-
| align=center width=140px | [[Datoteka:{{{flag}}}|140px|border]] || align=center width=140px | [[Datoteka:{{{arms}}}|140px]]
|- align=center
| [[Zastava {{{genitiv-ime}}}|Zastava]] || [[Grb {{{genitiv-ime}}}|Grb]]
|}</td></tr>
<tr><td align=center colspan=2> [[Datoteka:{{{map}}}|230px]]</td></tr>
<tr><td>'''[[Glavni grad]]'''</td><td>{{{glavni grad}}}</td></tr>
<tr><td>'''Službeni [[jezik]]'''</td><td>{{{jezik}}}</td></tr>
<tr><td>'''Uspostavljena'''<br>'''u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]:'''<br> - Od <br> - Do
</td><td>{{{uspostavljena}}}<br><br> {{{sfry-start}}}<br> {{{sfry-end}}}</td></tr>
<tr><td> '''[[Površina]]'''<br> - Ukupno <br> - Voda
</td><td>[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Rang]] {{{area-rank}}} u SFRJ <br> {{{površina}}} [[kvadratni kilometar|km²]] <br> {{{voda}}}</td></tr>
<tr><td>'''[[Stanovništvo]]'''<br> - Ukupno <br> - [[Gustina stanovništva|Gustina]]
</td><td>[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Rang]] {{{pop-rank}}} u SFRJ<br>
{{{pop}}}<br> {{{gustina}}}/km² </td></tr>
<tr><td>'''[[Valuta]]'''</td><td>[[Jugoslovenski dinar]] ({{{valuta}}})</td></tr>
<tr><td>'''[[Vremenska zona]]'''
</td><td>[[Koordinirano univerzalno vrijeme|UTC]] {{{vrijeme-zona}}}</td></tr>
{{#if:{{{year_start|}}}|[[Kategorija: Nastanci {{{year_start}}}.|{{{name}}}, {{{year_start}}}]]}}{{#if:{{{year_end|}}}|[[Kategorija: Prestanci {{{year_end}}}.|{{{name}}}, {{{year_end}}}]]}}</table><noinclude>
Usage:
<pre>{{Infobox SFRJ
| ime =
| puno-ime =
| lok-ime =
| genitiv-ime =
| flag =
| arms =
| map =
| capital =
| jezik =
| uspostavljena =
| sfry-start =
| sfry-end =
| area-rank =
| površina =
| voda =
| pop-rank =
| pop =
| gustina =
| valuta =
| vrijeme-zona =
| year_start =
| year_end =
| p1 =
| flag_p1 =
| p2 =
| flag_p2 =
| s1 =
| flag_s1 =
| s2 =
| flag_s2 =
}}</pre>
[[Kategorija:Šabloni za SFRJ]]
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Jugoslavija]]
[[Kategorija:Šabloni koji koriste parser funkcije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
79zjdc835wu9oa9trqr9w74um65np35
Razgovor:Napoleon I Bonaparte
1
37267
42686747
6337557
2026-09-11T22:59:06Z
Kiyoshi Takayama
391263
/* Napoleon Bonaparte ®️ */ novi odjeljak
42686747
wikitext
text/x-wiki
{{razgovor zaglavlje}}
Ovo je enciklopedija a ne pisani sastav iz srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika nekog srednjoskolca, hrvatskog patriote. Poslednji paragraf
"Hrvati su se iskazali kao vrlo hrabri i pouzdani vojnici, koje je često sam Napoleon hvalio. Na povlačenju iz Rusije Napoveonovu odstupnicu tijekom prelaska preko zamrznute rijeke Berezine čuvali su Hrvati. Kada je ruska vojska napala Napoleon je upitao svoje generale:"Tko su ti vojnici koji me tako hrabro brane?" Oni su odgovorili:"Vaše veličanstvo, to su Hrvati." Napoleon je na to rekao:"Da mi je sto tisuća ovih, osvojio bih cijeli svijet."
" nema smisla, tj. citata te se treba izbrisati ili navesti izvor.
== Napoleon Bonaparte ®️ ==
1.Fatherland
2.France
3.King
4.Militaria – [[Korisnik:Kiyoshi Takayama|Kiyoshi Takayama]] ([[Razgovor s korisnikom:Kiyoshi Takayama|razgovor]]) 12. septembra 2026. u 00:59 (CEST)
d4vih06csfrpz8dk67w6dx7br91fr1p
42686750
42686747
2026-09-11T23:09:08Z
Edgar Allan Poe
29250
Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Kiyoshi Takayama|Kiyoshi Takayama]] ([[User talk:Kiyoshi Takayama|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
6337557
wikitext
text/x-wiki
{{razgovor zaglavlje}}
Ovo je enciklopedija a ne pisani sastav iz srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika nekog srednjoskolca, hrvatskog patriote. Poslednji paragraf
"Hrvati su se iskazali kao vrlo hrabri i pouzdani vojnici, koje je često sam Napoleon hvalio. Na povlačenju iz Rusije Napoveonovu odstupnicu tijekom prelaska preko zamrznute rijeke Berezine čuvali su Hrvati. Kada je ruska vojska napala Napoleon je upitao svoje generale:"Tko su ti vojnici koji me tako hrabro brane?" Oni su odgovorili:"Vaše veličanstvo, to su Hrvati." Napoleon je na to rekao:"Da mi je sto tisuća ovih, osvojio bih cijeli svijet."
" nema smisla, tj. citata te se treba izbrisati ili navesti izvor.
9irqfoxbrdyjutuevi8ww9bebcfx9l1
Šablon:Ambox
10
37419
42686570
42686468
2026-09-11T13:47:04Z
Aca
108187
ekav
42686570
wikitext
text/x-wiki
{{#invoke:Message box|ambox
| name = {{{ime|{{{naziv|{{{name|}}}}}}}}}
| type = {{{vrsta|{{{tip|{{{type|}}}}}}}}}
| small = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
| subst = {{{zamijeni|{{{subst|}}}}}}
| issue = {{{problem|{{{issue|}}}}}}
| fix = {{{rješenje|{{{rešenje|{{{fix|}}}}}}}}}
| text = {{{tekst|{{{text|}}}}}}
| smalltext = {{{mali_tekst|{{{smalltext|}}}}}}
| talk = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| date = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| info = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| removalnotice = {{{obavijest_o_uklanjanju|{{{obavještenje_o_uklanjanju|{{{removalnotice|}}}}}}}}}
| image = {{{slika|{{{image|}}}}}}
| imageright = {{{slika_desno|{{{imageright|}}}}}}
| smallimage = {{{mala_slika|{{{smallimage|}}}}}}
| smallimageright = {{{mala_slika_desno|{{{smallimageright|}}}}}}
| class = {{{klasa|{{{class|}}}}}}
| imageclass = {{{klasa_slike|{{{imageclass|}}}}}}
| imageleftclass = {{{klasa_lijeve_slike|{{{imageleftclass|}}}}}}
| imagerightclass = {{{klasa_desne_slike|{{{imagerightclass|}}}}}}
| style = {{{stil|{{{style|}}}}}}
| textstyle = {{{stil_teksta|{{{textstyle|}}}}}}
| plainlinks = {{{obične_veze|{{{plainlinks|}}}}}}
| nocat = {{{bezkategorije|{{{bezkat|{{{nocat|}}}}}}}}}
}}{{#ifeq:{{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}{{NAMESPACENUMBER}}|left0|
[[Kategorija:Članci koji koriste male kutije za poruke]]
}}<noinclude>
{{dokumentacija}}
</noinclude>
omx03e59whxam1sya4jzds4caugs06b
42686571
42686570
2026-09-11T13:48:07Z
Aca
108187
+
42686571
wikitext
text/x-wiki
{{#invoke:Message box|ambox
| name = {{{ime|{{{naziv|{{{name|}}}}}}}}}
| type = {{{vrsta|{{{tip|{{{type|}}}}}}}}}
| small = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
| subst = {{{zamijeni|{{{subst|}}}}}}
| issue = {{{problem|{{{issue|}}}}}}
| fix = {{{rješenje|{{{rešenje|{{{fix|}}}}}}}}}
| text = {{{tekst|{{{text|}}}}}}
| smalltext = {{{mali_tekst|{{{smalltext|}}}}}}
| talk = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| date = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| info = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| removalnotice = {{{obavijest_o_uklanjanju|{{{obavještenje_o_uklanjanju|{{{obaveštenje_o_uklanjanju|{{{removalnotice|}}}}}}}}}}}}
| image = {{{slika|{{{image|}}}}}}
| imageright = {{{slika_desno|{{{imageright|}}}}}}
| smallimage = {{{mala_slika|{{{smallimage|}}}}}}
| smallimageright = {{{mala_slika_desno|{{{smallimageright|}}}}}}
| class = {{{klasa|{{{class|}}}}}}
| imageclass = {{{klasa_slike|{{{imageclass|}}}}}}
| imageleftclass = {{{klasa_lijeve_slike|{{{imageleftclass|}}}}}}
| imagerightclass = {{{klasa_desne_slike|{{{imagerightclass|}}}}}}
| style = {{{stil|{{{style|}}}}}}
| textstyle = {{{stil_teksta|{{{textstyle|}}}}}}
| plainlinks = {{{obične_veze|{{{plainlinks|}}}}}}
| nocat = {{{bezkategorije|{{{bezkat|{{{nocat|}}}}}}}}}
}}{{#ifeq:{{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}{{NAMESPACENUMBER}}|left0|
[[Kategorija:Članci koji koriste male kutije za poruke]]
}}<noinclude>
{{dokumentacija}}
</noinclude>
b1i9hfo59r3anqv52jza8pcreo7rkgp
Šablon:Infokutija lik iz serije Pokémon
10
37725
42686628
42580029
2026-09-11T15:58:43Z
AcaBot
120650
/* Korištenje */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686628
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 85%; text-align: left;"
! colspan="2" style="font-size: 120%; background:#87CEEB; text-align: center;" | {{#if: {{{ime|}}} | {{{ime}}} | {{PAGENAME}}}}
{{
#if: {{{slika|}}} | <tr><td colspan="3" style="text-align: center;">[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|200px}}|{{PAGENAME}}]]{{
#if: {{{natpis_pod_slikom|}}} | <br /> <small>{{{natpis_pod_slikom}}}</small>
}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{ja_navn}}}{{{japansko ime}}} | <tr><td colspan="2" style="background:#DDEEFF; text-align: center;"><span lang="ja">{{{ja_navn|{{{japansko ime}}}}}}</span>{{
#if: {{{ja_navn_overs}}}{{{japansko pismo}}} | <br /><small>(''{{{ja_navn_overs|{{{japansko pismo}}}}}}'')</small>
}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{ja_navn_overs|}}}{{{japansko pismo|}}} | {{
#ifeq: {{{ime|{{PAGENAME}}}}} | {{{ja_navn_overs|{{{japansko pismo}}}}}} |
}}}}
|-
! colspan="2" style="background:#87CEEB; text-align: center;" | {{
#ifeq: {{{Tv-film}}} | da
| Osnovno
| Osnovno
}}</th></tr>{{
#if: {{{dob}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Dob</th><td>{{{dob}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{rođendan}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Rođendan</th><td>{{{rođendan}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{spol}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Spol</th><td>{{{spol}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{rodni grad}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Rodni grad</th><td>{{{rodni grad}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{regija}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Regija</th><td>{{{regija}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{rodbina}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Rodbina</th><td>{{{rodbina}}}</td></tr>
}}
|-
|-
! colspan="2" style="background:#87CEEB; text-align: center;" | {{
#ifeq: {{{Tv-film}}} | da
| Zanimanje
| Zanimanje
}}</th></tr>{{
#if: {{{specijalnost}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Specijalnost</th><td>{{{specijalnost}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{zanimanje}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Zanimanje</th><td>{{{zanimanje}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{bedž}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">Bedž</th><td>{{{bedž}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{Pokémoni}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">{{nowrap|Poznati Pokémoni}}</th><td>{{{Pokémoni}}}</td></tr>
}}
|-
|-
! colspan="2" style="background:#87CEEB; text-align: center;" | {{
#ifeq: {{{Tv-film}}} | da
| Pojavljivanja
| Pojavljivanja
}}</th></tr>{{
#if: {{{pojavljivanje_anime}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">{{nowrap|Premijerni nastup <small>(anime)</small>}}</th><td>{{{pojavljivanje_anime}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{odlazak_anime}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">{{nowrap|Posljednji nastup <small>(anime)</small>}}</th><td>{{{odlazak_anime}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{glasovi}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">{{nowrap|Glasove posudili}}</th><td>{{{glasovi}}}</td></tr>
}}{{
#if: {{{pojavljivanje_igra}}} | <tr><th style="background:#DDEEFF; ">{{nowrap|Premijerni nastup <small>(igra)</small>}}</th><td>{{{pojavljivanje_igra}}}</td></tr>
}}
|-
|-
! colspan="2" style="background:#87CEEB; text-align: center;" | {{
#ifeq: {{{Tv-film}}} | da
| Vanjske poveznice
| Vanjske poveznice
}}</th></tr>
|-
{{#if: {{{Bulbapedia|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="3" align="center" {{!}} [http://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/{{{Bulbapedia}}} Članak na Bulbapedia]
{{!}}-
}}
{{
#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:0}} | {{
#ifeq: {{{Tv-film|{{{Tv-film}}}}}} | da
|
}}
}}
|}<noinclude>
== Korištenje ==
{| style="background: transparent;"
|<pre>
{{Pokémon lik
|ime =
|slika =
|japansko ime =
|japansko pismo =
|dob =
|rođendan =
|spol =
|rodni grad =
|regija =
|rodbina =
|specijalnost =
|zanimanje =
|bedž =
|Pokémoni =
|pojavljivanje_anime =
|odlazak_anime =
|glasovi =
|pojavljivanje_igra =
|Bulbapedia =
}}
</pre>
|}
{{infokvir za template
| kat = Pokemon treneri
| podkat = -
| upute = vidi gore
}}
[[Kategorija:Manga i anime - šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
8l3rghe0ksw3kvj9rgrsjw1acapc1dw
Šablon:Nedostaju afrikati
10
38197
42686545
42686449
2026-09-11T13:17:27Z
Aca
108187
+
42686545
wikitext
text/x-wiki
{{ambox
| vrsta = stil
| slika = [[Datoteka:Codex icon language color-warning.svg|40px|alt=|link=|Nedostaju afrikati]]
| problem = '''Ovom {{#ifeq:{{{odjeljak|{{{odeljak|}}}}}}|da|odjeljku|{{{1|članku}}}}} možda nedostaju afrikati (''č, ć, đ, š, ž'').'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>[[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] mijenjanjem ''osisanih'' slova u afrikate.
| all = Potrebni afrikati
| datum = {{{datum|{{{date|<noinclude>{{CURRENTMONTHNAME}} {{CURRENTYEAR}}.</noinclude>}}}}}}
}}<noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]</noinclude>
0exl5ku253l5hpl2yu7i65jnz5rpol4
Šablon:Infobox Pisac/dok
10
44178
42686651
41576525
2026-09-11T16:03:45Z
Aca
108187
/* See also */
42686651
wikitext
text/x-wiki
{{dokumentaciona podstrana}}
<!-- EDIT TEMPLATE DOCUMENTATION BELOW THIS LINE -->
'''Infobox writer''' may be used to summarize information about a person who is a writer/author (includes screenwriters).
If the writer-specific fields here are not needed, consider using the more general {{tl|Infobox Person}}; other infoboxes there can be found in [[:Category:People infobox templates]].
'''Do not alter this template without first discussing the changes on the talk page.'''
The infobox may be added by pasting the template as shown below into an article. All fields are optional. Any unused parameter names can be left blank or omitted.
<!-- <div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;"> -->
<pre>{{Infobox Writer
| name =
| image =
| imagesize =
| caption =
| pseudonym =
| birthname =
| birthdate =
| birthplace =
| deathdate =
| deathplace =
| occupation =
| nationality =
| period =
| genre =
| subject =
| movement =
| notableworks =
| spouse =
| partner =
| children =
| relatives =
| influences =
| influenced =
| awards =
| signature =
| website =
| portaldisp =
}}</pre>
<!-- </div> -->
The following template can be copied and pasted. If you use the template below, you will have to change parameters for the following fields: {{highlight|''birthdate''}}. <small>Note: The articles page name will be automatically substituted (<nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki>) for the name parameter when you save the page. Unless you change it.</small>
<!-- <div style="width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;"> -->
<pre>{{Infobox Writer <!-- for more information see [[:Template:Infobox Writer/doc]] -->
| name = {{subst:PAGENAME}}
| image =
| imagesize =
| caption =
| pseudonym =
| birthname =
| birthdate = {{Birth date and age|year|mo|da}}
| birthplace =
| deathdate =
| deathplace =
| occupation =
| nationality =
| period =
| genre =
| subject =
| movement =
| notableworks =
| spouse =
| partner =
| children =
| relatives =
| influences =
| influenced =
| awards =
| signature =
| website =
| portaldisp =
}}</pre>
<!-- </div>
-->
== Parameters ==
Please remove any parameters from an article's infobox that are left blank.
All parameters are optional.
{| class="wikitable"
! style="text-align: left" | Parameter
! style="text-align: left" | Explanation
|-
| <span style="background:DarkOliveGreen;color:white">'''name'''</span>
| Insert name of the person. Use the common name, typically name of article. If omitted or blank it defaults to the name of the article. Note: '''<ins>Do not</ins>''' add icons or other images.
|-
| '''image'''
| Insert image name. Use only the file name such as {{highlight|abc.jpg}}, {{highlight|xyz.png}}, {{highlight|123.gif}}, etc. Do not use syntax such as <nowiki>[[Datoteka:abc.jpg]]</nowiki> or <nowiki>[[Datoteka:abc.jpg|200px]]</nowiki><br />
Only free-content images are allowed for depicting living people. Non-free and "fair use" images, e.g. promo photos, CD/DVD covers, posters, screen captures, etc., will be deleted - see [[WP:NONFREE]]
|-
| '''imagesize'''
| Size to display image: ''200px'' (set width), or ''200x300px'' (max width & max height). This defaults to 200px if empty or omitted.
|-
| '''caption'''
| Insert photograph caption. Try to include date of photo.
|-
| '''pseudonym'''
| Any of the person's aliases or pen names. Separate entries with a comma "," followed by a blank space. Please do not separate entries with a line break <nowiki><br></nowiki>.
|-
| '''birthname'''
| Insert person's name at birth (or christening if name at birth is unavailable).
|-
| '''birthdate'''
| Insert the persons birth date if known as: <nowiki>[[month day]]</nowiki>, <nowiki>[[year]]</nowiki>.<br />
*For a living person consider using:
:{{tlx|Birth date and age|year of birth|month of birth|day of birth}}
*Otherwise use:
:{{tlx|Birth date|year of birth|month of birth|day of birth}}.
|-
| '''birthplace'''
| Insert the persons place of birth if known as: town, city, state, country. Note: '''<ins>Do not</ins>''' add flag icons to the birthplace. See: [[Wikipedia:Manual of Style (flags)]].
|-
| '''deathdate'''
| Note: Using this field will also change the background display color of the name at the top of the infobox to <span style="background:silver">silver</span>.
If the person is still living, leave this parameter blank.
Insert the persons date of death if known as: <nowiki>[[month day]]</nowiki>, <nowiki>[[year]]</nowiki>.
*When the full birth date and death date are known, use the following:
:{{tlx|death date and age|<small>yr died|mo died|da died|yr born|mo born|da born</small>}}
::'''''example'''''
:::<small><nowiki>{{Death date and age|</nowiki>{{CURRENTYEAR}}|{{CURRENTMONTH}}|{{CURRENTDAY2}}|1950|12|31}}</small>
::'''''output display results'''''
:::<small>{{Death date and age|{{CURRENTYEAR}}|{{CURRENTMONTH}}|{{CURRENTDAY2}}|1950|12|31}}</small>
*When only the birth and death years are known, use:
:<small><nowiki>{{</nowiki>Death year and age|year died|year born}}</small>
::'''''example'''''
:::<small><nowiki>{{</nowiki>Death year and age|{{CURRENTYEAR}}|1950}}</small>
::'''''output display results'''''
:::<small>{{Death year and age|{{CURRENTYEAR}}|1950}}</small>
*When only the birth month, birth year and death year are known, use:
:<small><nowiki>[[</nowiki>birth month]], <nowiki>{{</nowiki>Death year and age|year died|year born}}</small>
::'''''example'''''
:::<small><nowiki>[[</nowiki>{{CURRENTMONTHNAME}}]], <nowiki>{{</nowiki>Death year and age|{{CURRENTYEAR}}|1950}}</small>
::'''''output display results'''''
:::<small>[[{{CURRENTMONTHNAME}}]], {{Death year and age|{{CURRENTYEAR}}|1950}}</small>
*When only the death year is known, use:
:<small><nowiki>[[</nowiki>death year]]</small>
::'''''example'''''
:::<small><nowiki>[[</nowiki>{{CURRENTYEAR}}]]</small>
::'''''output display results'''''
:::<small>[[{{CURRENTYEAR}}]]</small>
*When the date of death is unknown, but the person is certainly now dead use the following (case is insensitive):
::'''''example'''''
:::unknown
::'''''output display results'''''
:::date of death unknown
*When the date of death is unknown, and it is preferable not to display anything and just change the background display color of the infobox. Enter the following (case is insensitive):
::'''''example'''''
:::died
::'''''output display results'''''
:::nothing will be displayed.
*When the date of death is only known approximately.
:Preface the entry with a wikilink <nowiki>[[</nowiki>circa|c.]] or ''c.''
::'''''examples'''''
:::<small><nowiki>[[</nowiki>circa|c.]] <nowiki>{{</nowiki>Death year and age|{{CURRENTYEAR}}|1950}}</small>
:::<small><nowiki>[[</nowiki>circa|c.]] <nowiki>[[</nowiki>year died]]</small>
::'''''output display results'''''
:::<small>[[circa|c.]] {{Death year and age|{{CURRENTYEAR}}|1950}}</small>
:::<small>[[circa|c.]] [[{{CURRENTYEAR}}]]</small>
|-
| '''deathplace'''
| Insert the persons place of death if known as: town, city, state, country. Note: '''<ins>Do not</ins>''' add flag icons to the deathplace. See: [[Wikipedia:Manual of Style (flags)]].
|-
| '''occupation'''
| Insert the type of person: novelist, short story person, journalist, etc. Separate entries with a comma "," followed by a blank space. Please do not separate entries with a line break <nowiki><br></nowiki>.
|-
| '''nationality'''
| Nationality of person.
|-
| '''period'''
| Dates from first publication to last publication.
|-
| '''genre'''
| All genres that the person wrote in. (fiction persons) Separate entries with a comma "," followed by a blank space. Please do not separate entries with a line break <nowiki><br></nowiki>.
|-
| '''subject'''
| All subjects that the person wrote about. (non-fiction persons) Separate entries with a comma "," followed by a blank space. Please do not separate entries with a line break <nowiki><br></nowiki>.
|-
| '''movement'''
| Insert the literary movement associated with or involving the person. Separate entries with a comma "," followed by a blank space. Please do not separate entries with a line break <nowiki><br></nowiki>.
|-
| '''notableworks'''
| Names of '''notable''' works ([[WP:NN]]). Separate entries with a line break (<nowiki><br></nowiki>). <small><br />
If there is a dispute between editors over what is or is not notable works, it should be brought up on the articles talk page. If no consensus can be developed for a particular person, the notableworks parameter should be marked with:
{{highlight|<nowiki><!-- Please do not add notable works to this article. See talk page as mutual consensus could not be achieved on this article. --></nowiki>}}
|-
| '''spouse'''
| Name of '''notable''' spouse(s) ([[WP:NN]]), followed by years of marriage. Use the format ''Name (1950-present)'' for current spouse and ''Name (1970-1999)'' for former spouse(s). Separate entries with a line break (<nowiki><br></nowiki>).
|-
| '''partner'''
| Name of long-term unmarried '''notable''' partner(s) ([[WP:NN]]) (e.g. [[domestic partner]]). Separate multiple entries with a line break (<nowiki><br></nowiki>).
|-
| '''children'''
| Number of children (i.e. 3), or list of '''notable''' children names ([[WP:NN]]). Separate entries with a line break (<nowiki><br></nowiki>).
|-
| '''relatives'''
| Names of '''notable''' parents, '''notable''' siblings or other '''notable''' relatives, ([[WP:NN]]). Include the relationship in parentheses after the name (father, sister, uncle, etc). Separate entries with a line break (<nowiki><br></nowiki>).
|-
| '''influences'''
| Names of other persons, literary movements, and others who have influenced his/her work. If there are numerous entries to this parameter consider separating entries with a comma "," followed by a blank space. If there are only a few entries then separate entries with a line break <nowiki><br></nowiki>.
|-
| '''influenced'''
| Names of other persons, literary movements, and others influenced by his/her work. If there are numerous entries to this parameter consider separating entries with a comma "," followed by a blank space. If there are only a few entries then separate entries with a line break <nowiki><br></nowiki>.
|-
| '''awards'''
| Insert any '''notable''' awards the person has won.<br />Consider using the template: {{tlx|awd|award|year|title|role}}<br /> Separate entries with a line break (<nowiki><br></nowiki>). Note: '''<ins>Do not</ins>''' add icons or other images.
|-
| '''signature'''
| An image of the person's signature. Image is displayed at a width of 128px, same format as {{tl|Infobox Person}}, {{tl|Infobox Officeholder}} and {{tl|Infobox Philosopher}}.
|-
| '''website'''
| If the person has an '''official''' website enter it here. '''<ins>Do not</ins>''' enter unofficial, blogs or fan websites. Only one '''official''' website is allowed. If the person has more than one '''official''' website, only the most prominent should be listed in the infobox. All other websites should be listed in the article under ==External links==.<br /> Enter just the url. Do not use syntax such as <nowiki>[http://www.lastpageontheinternet.com/]</nowiki> or <nowiki>[[http://www.lastpageontheinternet.com/ Great person]</nowiki>].<br />The proper syntax is: {{highlight|<nowiki>http://www.lastpageontheinternet.com/</nowiki>}}
|-
| '''portaldisp'''
| This is an optional parameter to display the literature portal link at the bottom of the infobox. Leaving this parameter blank will cause the literature portal link '''not''' to display. Setting this parameter to '''yes''' or '''y''' (case is insensitive) will display the literature portal link.
::::::[[Datoteka:Portal.svg|20px]] [[Portal:Literature|Literature portal]]
If there is a dispute between editors if this parameter should be used be used in the article, it should be brought up on the articles talk page. If no consensus can be developed for a particular person, the portaldisp parameter should be marked with:
{{highlight|<nowiki><!-- Please do not use this parameter in this article. See talk page as mutual consensus could not be achieved on this article. --></nowiki>}}
|-
<!-- removed, very few articles used this parameter | '''footnotes'''
| Insert any miscellaneous information here. -->
|}
== Microformat ==
{{UF-hcard-person}}
== See also ==
<includeonly>
<!-- ADD CATEGORIES BELOW THIS LINE -->
<!-- ADD INTERWIKIS BELOW THIS LINE -->
</includeonly>
[[Kategorija:Šabloni koji koriste parser funkcije|Infobox Writer/doc]]<noinclude>
[[bg:Шаблон:Писател инфокутия]]
[[da:Skabelon:Infoboks forfatter]]
[[fr:Modèle:Infobox Auteur]]
[[ja:Template:Infobox 作家]]
[[ka:თარგი:ინფოდაფა მწერალი]]
[[ko:틀:작가 정보]]
[[mk:Шаблон:Инфокутија Писател]]
[[nl:Sjabloon:Auteur]]
[[no:Mal:Infoboks forfatter]]
[[ru:Шаблон:Писатель]]
[[sk:Šablóna:Infobox Spisovateľ]]
[[tr:Şablon:Yazar bilgi kutusu]]
</noinclude>
dadbcnca5s94rthp4c0du1kmep7wagv
Kijaksar
0
46067
42686830
41832563
2026-09-12T08:09:32Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686830
wikitext
text/x-wiki
{{Monarh
| ime = Kijaksar
| titula = Vladar [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]
| slika =
| opis slike =
| vladavina = [[625. pne.|625.]] - [[585. pne.]] (40 godina)
| krunidba = [[625. pne.]]
| ostale titule =
| puno ime = Kijaksar/Uvakhšatara od Medije
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[585. pne.]]
| mjesto smrti =
| mjesto pokopa =
| datum pokopa =
| prethodnik = [[Madije]]
| nasljednik = [[Astijag]]
| način nasljeđivanja =
| prijestolonasljednik =
| suprug =
| supruga =
| supruga 1 =
| supruga 2 =
| supruga 3 =
| supruga 4 =
| supruga 5 =
| supruga 6 =
| supruga 7 =
| supruga 8 =
| djeca = [[Astijag]]<br />[[Amitis od Medije|Amitis]]
| obitelj =
| dinastija = [[Medijci]]
| vladarska himna =
| otac = [[Fraort]]
| majka =
}}
'''Kijaksar''' (vladao od [[625. pne.|625.]] do [[585. pne.]]<ref>[http://www.crystalinks.com/persia.html Kronologija Perzije (Crystalinks.com)]</ref>) je bio vladar iz [[iran]]ske dinastije [[Medijci|Medijaca]], te najuspješniji vladar [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]<ref>{{Cite web |title=Medijci i prva iranska monarhija (Iranologie.com) |url=http://www.iranologie.com/history/history3.html |access-date=2013-06-11 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716204750/http://www.iranologie.com/history/history3.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media Medija (enciklopedija Britannica)]</ref>.
== Ime i etimologija ==
Značenje imena „Kijaksar“ i danas predstavlja nepoznanicu<ref name="IranicaCyaxares">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v6f5/v6f5a018.html Kijaksar (enciklopedija Iranica, I. M. Diakonoff)]{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, no poznato je kako se radi o [[Grčki jezik|grčkoj]] izvedenici (''Kyaxárēs'') [[Perzijski jezik|perzijske]] riječi ''Uvakhšatara''<ref name="LiviusCyaxares">{{Cite web |title=Kijaksar (Livius.org, Jona Lendering) |url=http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html |access-date=2008-07-17 |archive-date=2013-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130913015544/http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html |dead-url=yes }}</ref>. Na [[Akadski jezik|akadskom jeziku]] spominje se kao ''Umakištar'', na [[Elamski jezik|elamskom]] kao ''Ma-ak-iš-tar-ra'', a na frigijskom ''Ksuwaksaros''<ref name="IranicaCyaxares"/>.
== Obitelj ==
Kijaksar je bio unuk [[Dejok]]a<ref name="LiviusCyaxares"/> (osnivača [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]), odnosno sin [[Fraort]]a<ref name="Herodot, I. 103.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.103.1 Herodot, I. 103.]</ref> kojeg je naslijedio nakon njegove smrti [[625. pne.]] Historičar [[Beros]] tvrdi kako se Kijaksar oženio kćeri [[Babilonija|Babilonijskog]] vladara [[Nabopolasar]]a, no ne zna se je li to bila njegova prva ili jedina žena. Njegov sin i prijestolonasljednik bio je [[Astijag]], inače posljednji medijski vladar. S obzirom na kontradiktorne kronološke podatke historičara [[Ktezije|Ktezija]] i [[Beros]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi je li princeza [[Amitis od Medije|Amitis]] bila Kijaksarova kćer, ili pak unuka ([[Astijag]]ova kćer)<ref name="LiviusCyaxares"/>. [[Babilonija|Babilonijski]] historičar [[Beros]] spominje kako je nakon pada [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske Monarhije]] [[614. pne.]] sklopljen diplomatski brak između [[Medijci|medijske]] princeze [[Amitis od Medije|Amitis]] i [[Babilonija|babilonskog]] vladara [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]] ([[630. pne.|630.]] - [[561. pne.]]), čime se želio učvrstiti medijsko-babilonski savez. Također, u doba Kijaksarove vladavine sklopljen je i diplomatski brak između njegovog sina [[Astijag]]a i [[Arijena|Arijene]], sestre [[Lidija|lidijskog]] vladara [[Krez]]a.
== Historijski izvori ==
Većina historijskih izvora o životu Kijaksara temelji se na djelima [[Stara Grčka|grčkog]] historičara [[Herodot]]a. Drugi [[Antika|antički]] historičari koji su spominjali Kijaksara su [[Ktezije]] i [[Beros]], no njihove informacije smatraju se manje pouzdanima posebice zbog neusklađene kronologije. Ostali historijski dokumenti uključuju kronike [[Babilonija|babilonskih]] vladara [[Nabopolasar]]a<ref>[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc2/early-nabopolassar.html Nabopolasarove kronike - rani život (Livius.org)]</ref><ref>{{Cite web |title=Nabopolasarove kronike - pad Ninive (Livius.org) |url=http://www.livius.org/ne-nn/nineveh/nineveh02.html |access-date=2013-06-11 |archive-date=2016-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161110013048/http://www.livius.org/ne-nn/nineveh/nineveh02.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc4/late-nabopolassar.html Nabopolasarove kronike - kasniji život (Livius.org)]</ref> i [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]]<ref>{{Cite web |title=Nabukodonosorove kronike - rani život (Livius.org) |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc5/jerusalem.html |access-date=2013-06-11 |archive-date=2011-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604223643/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc5/jerusalem.html |dead-url=yes }}</ref>, te [[Biblija|biblijsku]] [[Nahum (knjiga)|Knjigu o Nahumu]] koja detaljno opisuje [[Bitka kod Ninive (612. pne.)|pad Ninive]]<ref name="IranicaCyaxares"/><ref>[http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#36%20Prorok%20Nahum Prorok Nahum (BibleCentre.org)]</ref>.
== Politički život ==
[[Datoteka:Median Empire.svg|mini|desno|300px|Kijaksarovo [[Medijska Monarhija]] oko [[600. pne.]]]]
=== Borbe sa Skitima ===
Kijaksar je započeo svoju vladavinu pod nepovoljnim uvjetima. Njegov otac [[Fraort]] poginuo je u pohodima protiv [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske Monarhije]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.102.1 Herodot, I. 102.]</ref>, pri čemu je [[Medijska Monarhija|medijska]] vojska doživjela je velike gubitke. Kijaksar je nakon očeve smrti okupio sve raspoložive vojne snage, te krenuo u odlučan osvetnički pohod protiv Asiraca<ref name="Herodot, I. 103."/>. Zapamćen je kao vojskovođa iznimnih sposobnosti; bio je prvi vladar u historiji koji je vojsku podijelio na posebne jedinice [[Pješaštvo|pješaka]]-[[Koplje|kopljanika]], [[Strijelac (vojnik)|strijelaca]] i [[Konjica|konjanika]]<ref name="Herodot, I. 103."/>, budući kako su pomiješani rodovi vojske prethodno dovodili do meteža na bojištu. [[Medijci]] predvođeni Kijaksarom pobijedili su [[Novoasirsko Carstvo|Asirce]] u bitci, a potom su postavili opsadu oko asirske metropole [[Bitka kod Ninive (612. pne.)|Ninive]]<ref name="Herodot, I. 103."/>.
Ipak, dok je medijska vojska bila u Asiriji, golema vojska [[Skiti|Skita]] predvođena [[Madije]]m napala je [[Medijska Monarhija|Medijsku Monarhiju]] i porazila Kijaksara koji im se pokušao suprostaviti<ref name="Herodot, I. 103."/><ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.104.1 Herodot, I. 104.]</ref>. [[Stara Grčka|Grčki]] historičar [[Herodot]] tvrdi kako su [[Skiti]] tada ovladali većim dijelom (njemu poznate) [[Azija|Azije]], a napredovanje prema [[Drevni Egipat|Egiptu]] spriječio je [[faraon]] [[Psamtik I.]] koji im je poklonio pregršt darova<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.105.1 Herodot, I. 105.]</ref>. Nakon 28 godina<ref name="Herodot, I. 106.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.106.1 Herodot, I. 106.]</ref> skitske dominacije nad [[Medijska Monarhija|Medijskom Monarhijom]] koju su obilježili brutalnost i visoki [[porez]]i<ref name="Herodot, I. 106."/>, Kijaksar je podigao ustanak i porazio [[Skiti|Skite]]. [[Herodot]] navodi kako je Kijaksar namamio skitske vođe na [[banket]], napio ih a potom pogubio<ref name="Herodot, I. 106."/>. Preživjeli su pobjegli u [[Mala Azija|maloazijsku]] [[Lidija|Lidiju]]<ref name="Herodot, I. 73.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.73.1 Herodot, I. 73.]</ref>, što je dovelo do medijsko-lidijskih političkih tenzija.
=== Osvajanje Asirije ===
[[Datoteka:Map of Assyria.png|mini|desno|300px|[[Novoasirsko Carstvo|Novoasirska Monarhija]] u [[7. vijek pne.|7. vijeku pne.]]]]
Godine [[614. pne.]] Kijaksar je pokušao ostvariti naum svog oca i konačno ukloniti [[Novoasirsko Carstvo|asirsku]] opasnost sa zapada<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/147792/Cyaxares Kijaksar (enciklopedija Britannica)]</ref>. [[Medijska Monarhija]] sklopila je savez sa [[Babilonija|babilonskim]] vladarom [[Nabopolasar]]om te su zajedničkim snagama napali [[Novoasirsko Carstvo]] na dva fronta. Već krajem godine [[Medijci]] su prisvojili asirsku provinciju Arrapkhe (područje oko današnjeg grada [[Kirkuk]]a)<ref name="IranicaCyaxares"/>, a potom i Tarbis koji se nalazio uz rijeku [[Tigris]] sjeverno od [[Niniva|Ninive]]. Iste godine palo je i asirsko religijsko središte [[Asur]]<ref name="Britannica"/> što je Medijcima donijelo golema bogatstva i time ojačalo njihovu monarhiju. U međuvremenu su na jugu napredovali i [[Babilon]]ci, koji nisu stigli sudjelovati u [[Pad Asura|bitci za Asur]] a time ni u podijeli plijena. Ipak, diplomatske veze [[Medijska Monarhija|Medije]] i [[Babilonija|Babilonije]] ojačane su Kijaksarovom ženidbom [[Nabopolasar]]ove kćeri (prema [[Beros]]u)<ref name="IranicaCyaxares"/>.
[[Medijci]] i [[Babilon]]ci ponovo su udružili snage [[612. pne.]] kada su krenuli u napad na [[Novoasirsko Carstvo|asirski]] glavni grad [[Niniva|Ninivu]]<ref name="Britannica"/>, čiji je pad detaljno opisan u [[Biblija|biblijskoj]] [[Nahum (knjiga)|Knjizi o Nahumu]]. Ostaci asirske vojske predvođeni njihovim posljednjim vladarom [[Ašur-ubalit II.|Ašur-ubalitom II.]] uspjeli su se probiti kroz linije opsade i pobjeći u [[Harran]]<ref name="IranicaCyaxares"/> gdje su poraženi [[609. pne.]] Ova medijsko-babilonska pobjeda označila je konačan pad [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske Monarhije]], odnosno njegovu podijelu između dva osvajača<ref>{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/median/median.php |title=Medijska Monarhija (Iran Chamber) |access-date=2013-06-11 |archive-date=2011-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514000000/https://web.archive.org/web/20110514024224/http://www.iranchamber.com/history/median/median.php |url-status=dead }}</ref>. Nedugo nakon ratova protiv Asiraca [[Medijska Monarhija]] pripojila je i kraljevstvo [[Urartu]] na sjeveru, a granica između Medijske i Babilonske Monarhije određena je južno od [[Asur]]a i [[Harran]]a<ref name="IranicaCyaxares"/>.
=== Pohodi protiv Lidije ===
[[Datoteka:Map of Lydia ancient times.jpg|mini|desno|250px|[[Lidija]] na zapadu [[Mala Azija|Male Azije]]]]
Krajem [[7. vijek pne.|7. vijeka pne.]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] raste utjecaj [[Lidija|Lidije]], koju su povoljan geostrateški položaj i trgovina pretvorili u jednu od najbogatijih država tog doba. Prema [[Herodot]]u, Kijaksar je pokrenuo rat protiv Lidije zato što je ta zemlja prihvatila [[Skiti|skitske]] bjegunce koji su prevarili [[Medijci|Medijce]] na način da su na jednom [[banket]]u umjesto lovine poslužili medijskog dječaka<ref name="Herodot, I. 73."/>. Lidijski vladar [[Alijat II.]] odbio je izručiti bjegunce Kijaksaru<ref name="Herodot, I. 74.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.74.1 Herodot, I. 74.]</ref>, što je dovelo do petogodišnjeg rata<ref name="Herodot, I. 74."/>.
[[Antika|Antički]] izvori govore kako se na dan odlučujuće [[Bitka kod Halisa|bitke kod Halisa]] dogodila [[pomrčina Sunca]]<ref name="Herodot, I. 74."/> što su i [[Lidija|lidijske]] i [[Medijska Monarhija|medijske]] snage protumačile kao znak nadnaravne sile koja ih želi primiriti. Budući kako se datumi pomrčine [[Astronomija|astronomski]] mogu odrediti, bitka kod Halisa predstavlja jedan od najstarijih precizno određenih historijskih događaja ([[28. 5.]] [[585. pne.]]). Mir je sklopljen uz posredništvo [[Babilonija|Babilonaca]] i [[Cilicija (satrapija)|Cilicijanaca]]<ref name="Herodot, I. 74."/>, a sklopljen je i diplomatski brak između Kijaksarovog sina [[Astijag]]a i [[Alijat II.|Alijatove]] kćeri [[Arijena|Arijene]] čime je ojačan njihov savez<ref name="Herodot, I. 74."/>. Granica između dvije moćne države određena je rijekom Halis ([[Kizil (rijeka)|Kizil]])<ref name="IranicaCyaxares"/>. Iste godine Kijaksar umire<ref name="Britannica"/>, a na prijestolje dolazi njegov sin [[Astijag]].
== Kronologija ==
* [[625. pne.]] - Kijaksar stupa na prijestolje [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]].
* [[614. pne.]] - Medijski pohod protiv [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske Monarhije]]; [[pad Asura]].
* [[612. pne.]] - Kijaksar i njegov [[Babilonija|babilonski]] saveznik [[Nabopolasar]] [[Bitka kod Ninive (612. pne.)|osvajaju Ninivu]] što je označilo kraj [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske Monarhije]].
* [[609. pne.]] - Zadnji asirski vladar [[Ašur-ubalit II.]] pogiba pri [[Pad Harrana|opsadi Harrana]].
* [[610-e pne.]] - [[Medijska Monarhija]] pripaja kraljevstvo [[Urartu]] u [[Armenija|Armeniji]].
* [[610-e pne.]] - rođenje [[Astijag]]a, Kijaksarovog sina.
* [[585. pne.]] - nakon [[Bitka pomrčine|bitke pomrčine]] sklopljen [[Medijska Monarhija|medijsko]]-[[Lidija|lidijski]] mirovni sporazum.
* [[585. pne.]] - smrt Kijaksara.
== Veze ==
* [[Medijska Monarhija]]
* [[Astijag]]
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v6f5/v6f5a018.html Kijaksar (enciklopedija Iranica, I. M. Diakonoff)]{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html Kijaksar (Livius.org, Jona Lendering)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130913015544/http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html |date=2013-09-13 }}
* [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0917.html Kijaksar (''Cyaxares''), AncientLibrary.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121019085954/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0917.html |date=2012-10-19 }}
* [http://encarta.msn.com/encyclopedia_761586059/cyaxares.html Kijaksar (Encarta enciklopedija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090821103945/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761586059/Cyaxares.html |date=2009-08-21 }}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/147792/Cyaxares Kijaksar (enciklopedija Britannica)]
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Madije]]<br />(cca [[653. pne.|653.]] - cca [[625. pne.]])
|gl_članak_funkcija=Vladar [[Medija|Medije]]<br />(cca [[625. pne.|625.]] - [[585. pne.]])
|nasljednik=[[Astijag]]<br />(cca [[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]])
}}
{{Iranski vladari}}
{{Drevna Medija}}
[[Kategorija:Medijski vladari]]
h0mps75iap7nfr2gd5w1pe9tcnlad27
Šablon:Zh-st
10
50595
42686643
42467442
2026-09-11T15:59:48Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686643
wikitext
text/x-wiki
{{ #ifeq: {{{s}}} | {{{t}}} |[[Kineski jezik|kineski]]: {{lang|zh|{{{1|{{{s}}}}}}}} | {{zh-s|{{{s}}}}}; {{zh-t|{{{t}}}}} }}<noinclude>
[[Kategorija:Kineski šabloni za višejezičnu podršku|{{PAGENAME}}]]
[[ko:틀:Zh]]
</noinclude>
mfz0ap91hfs9yyaix2vefaikjd206x8
Šablon:Naselje u Hrvatskoj (HR)
10
52312
42686639
42568062
2026-09-11T15:59:27Z
AcaBot
120650
/* Objašnjenje parametara */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686639
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{| class="infobox" style="width:25em; text-align:left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="font-size: 130%; background-color: #FFE4B5;" | <center>{{{ime}}}</center>
|-
{{#if: {{{z. širina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{#if: {{{z. dužina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" colspan=2 {{!}} {{Lokacijska karta|Hrvatska2|width=250|label={{{ime}}}|caption=|lat={{{z. širina}}}|long={{{z. dužina}}}}}<br /><center>{{{ime}}} na karti [[Hrvatska|Hrvatske]]</center>
{{!}}-
}}
}}
{{#if:{{{regija|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Hrvatske regije|Regija]]
{{!}} {{{regija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{županija|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Hrvatske županije|Županija]]
{{!}} {{{županija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{općina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Hrvatske općine i gradovi|Općina/Grad]]
{{!}} {{{općina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{mikroregija|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Mikroregija]]
{{!}} {{{mikroregija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{najgrad|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Najbliži (veći) grad
{{!}} {{{najgrad}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{regija|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{županija|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{općina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{mikroregija|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{najgrad|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{površina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Površina
{{!}} {{{površina}}} km²
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nadvisina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Nadmorska visina]]
{{!}} {{{nadvisina}}} m
{{!}}-
}}
{{#if:{{{z. širina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{#if:{{{z. dužina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! colspan="2" {{!}} [[Zemljopisne koordinate]]
{{!}}-
! - z. š.
{{!}} {{{z. širina|{{{geoširina}}}}}} N
{{!}}-
! - z. d.
{{!}} {{{z. dužina|{{{geodužina}}}}}} E
{{!}}-
}}
}}
{{#if:{{{površina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{nadvisina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{z. širina|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{z. dužina|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{brojstan|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{gustoća|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{domaćinstva|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" {{!}} [[Stanovništvo]] (2001 / 2011)
{{!}}-
{{#if:{{{brojstan|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! - Ukupno
{{!}} {{{brojstan}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{gustoća|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! - Gustoća
{{!}} {{{gustoća}}} st./km²
{{!}}-
}}
{{#if:{{{domaćinstva|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! - Broj domaćinstava
{{!}} {{{domaćinstva}}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
}}
{{#if:{{{pošta|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Poštanski broj|Pošta]]
{{!}} {{{pošta}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pozbroj|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Pozivni broj]]
{{!}} {{{pozbroj}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{autooznaka|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! [[Dodatak:Popis registracijskih oznaka za cestovna vozila u Hrvatskoj|Autooznaka]]
{{!}} {{{autooznaka}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align:center; border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}[[Datoteka:{{{slika}}}|center|{{{slika_širina|250px}}}]]{{#if: {{{slika_opis|}}}|<center>{{{slika_opis}}}</center>}}
}}
|}</includeonly><noinclude>
== Korištenje ==
Donje parametre potrebno je kopirati i umetnuti na početak članka o naselju u Republici Hrvatskoj. Nakon što se parametri umetnu u članak, potrebno je iza znaka jednakosti ("=") dodati odgovarajući podatak. Nije potrebno, ali je poželjno navesti sve podatke za naseljeno mjesto.
<br />
'''Tekst iz iscrtkanog okvira je potrebno kopirati i ubaciti na početak članka'''. Nakon što se ubaci u članak, prikazat će se predložak (primjer ''desno'').
{| style="border: none; background: transparent;"
|<pre>
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime =
|regija =
|županija =
|općina =
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina =
|z. dužina =
|brojstan =
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj =
|autooznaka =
|slika =
|slika_opis =
}}
</pre>
|}
Nakon što se kopiraju gornji parametri, potrebno je dodati odgovarajuće podatke iza znaka. jednakosti.
== Objašnjenje parametara ==
:'''''ime''''' - obavezni parametar
::''potrebno je navesti ime naseljenog mjesta u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045.htm 86/2006], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2776.htm 125/2006.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/0667.htm 16/2007.]). Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj može se pogledati ovdje: '''[[Dodatak:Abecedni popis naselja u Republici Hrvatskoj]]'''''
:'''''regija''''' - opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se jedna od hrvatskih regija (ne županija!), npr. [[Slavonija]], [[Istra]], [[Dalmacija]], [[Hrvatsko Zagorje]], itd. Može se koristiti neke od regija iz članka: '''[[Hrvatske regije]]'''''
:'''''županija''''' - obavezni parametar
::''navodi se ime županije u kojoj se nalazi naselje. Pregled i popis županija na Wikipediji može se naći ovdje: '''[[Hrvatske županije]]'''''
:'''''općina''''' - obavezni parametar
::''navodi se ime općine ili grada kojem naselje administrativno pripada prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Pregled i popis gradova i općina na Wikipediji može se naći ovdje: '''[[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj]]''' i '''[[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj]]'''''
:'''''mikroregija''''' - opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se [[mikroregija]] kojoj naselje pripada''
:'''''najgrad'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se najbliže veće naseljeno mjesto ili grad''
:'''''površina''''' - parametar se uvijek prikazuje
::''navodi se površina naselja u [[kvadratni kilometar|kilometrima kvadratnim]]. Ukoliko površina nije navedena, ispisuje se "???"''
:'''''nadvisina'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se nadmorska visina (središta) naselja u [[metar|metrima]]''.
:'''''z. širina'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
:'''''z. dužina'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se zemljopisna širina i dužina (središta) naselja u obliku npr. 45.738 i 18.465. Ukoliko se navede podatak o zemljopisnim koordinatama, u predlošku će se prikazati karta Hrvatske na kojoj će biti označen položaj naselja.''
:'''''brojstan'''''- parametar se uvijek prikazuje
::''navodi se broj stanovnika naselja prema službenom popisu iz 2001/2011. godine. Popis je dostupan na službenim stranicama [http://www.dzs.hr/ Državnog zavoda za statistiku]''
:'''''gustoća'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se prosječna gustoća naseljenosti. Podatak se može doboti tako da se podijeli broj stanovnika s površinom naselja''
:'''''domaćinstva'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se broj domaćinstava u naselju prema podacima [http://www.dzs.hr/ Državnog zavoda za statistiku]''
:'''''pošta'''''- parametar se uvijek prikazuje
::''navodi se [[poštanski broj]]. Poštanski brojevi dostupni su na službenim stranicama [http://www.posta.hr/main.aspx?id=148&trazi=1&vrsta=2 Hrvatske pošte]
:'''''pozbroj'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se telefonski pozivni broj, npr. +385(0)1 za mjesta u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Vidjeti članak '''[[Pozivni broj#Fiksna telefonija|Pozivni broj]]'''. Popis je dostupan i [http://t-com.hr/privatni/telefon/pozivi/pozivni/medumjesni.asp ovdje]''
:'''''autooznaka'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''navodi se automobilska registracijske oznake gradova prema [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/0065.htm Pravilniku o registraciji vozila ]. Popis je dostupan i ovdje: '''[[Dodatak:Popis registracijskih oznaka za cestovna vozila u Hrvatskoj]]'''''
:'''''slika'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::ukoliko postoji slika iz naselja, ona se navodi u obliku npr.:'' ime_slike.jpg
:'''''slika opis'''''- opcijski parametar (nije potrebno navesti podatak)
::''poželjno je navesti i opis slike koja je postavljena''
== Primjer ==
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Novi Bezdan / Újbezdán
|z. širina = 45.738055
|z. dužina = 18.464444
|regija = [[Baranja]]
|županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina = [[Petlovac]]
|mikroregija = [[Baranjska nizina]]
|najgrad = [[Beli Manastir]] / [[Belišće]]
|površina = 2,2
|nadvisina = 90
|geoširina = 45º44'17"N
|geodužina = 18º27'52"E
|brojstan = 329 / '''300'''
|gustoća = 150 / '''136'''
|domaćinstva = 126
|pošta = 31322 [[Baranjsko Petrovo Selo]]
|pozbroj = +385(0)31
|autooznaka = BM
|slika = Novi-Bezdan-(20060705)-Crkva-sa-strane.jpg
|slika_opis = Katolička crkva sv. Mihaela arkanđela u Novom Bezdanu
}}
Primjer za korištenje predloška preuzet iz članka o baranjskom naselju [[Novi Bezdan]].
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Infokutije za gradove|Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
aamunciitdol3d0tlabzlu0n7ggyjlg
Ivan Supek
0
58392
42686681
42582596
2026-09-11T17:54:11Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686681
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Ivan Supek
| slika =
| slika_širina = 225px
| naslov =
| datum_rođenja = [[8. april]] [[1915.]]
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]]
| datum_smrti = [[5. mart]] [[2007.]] (91 godina)
| mjesto_smrti = Zagreb
| prebivalište =
| državljanstvo = hrvatsko
| narodnost = [[Hrvat]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Leipzigu]] <br />[[Medicinski fakultet u Zagrebu]] <br />[[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]] <br />[[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| doktorski_mentor = Friedrich Hund
| poznat_po = formulacija diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost metala pri niskim temperaturama
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = Republička nagrada "Ruđer Bošković" (1960.) <br />Republička nagrada za životno djelo (1970.)
| web_stranica = [http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/ivan_supek/ivan_supek_biografija/ Osobna stranica na HAZU-u]
| fusnote =
}}
[[File:Potpis Ivana Supeka.svg|thumb|right|200px|Potpis Ivana Supeka]]
'''Ivan Supek''' ([[Zagreb]], 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), [[Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]] i književnik.
== Biografija ==
Nakon mature 1934. godine upisuje studij [[Matematika|matematike]], [[Fizika|fizike]] i [[Filozofija|filozofije]] na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], te nastavlja studij u [[Beč]]u, [[Pariz]]u, [[Zürich|Zurichu]] i [[Leipzig]]u. 1940. godine doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizičara [[Werner Heisenberg|Wernera Heisenberga]], s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do [[1943]]. godine. Kasnije se bavio
istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriću diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama.
1941. u Njemačkoj je uhićen od [[Gestapo|Gestapa]], ali ga spašava Heisenberg pod izlikom da mu treba asistent bez kojega ne može provoditi daljnja istraživanja. Pridružuje se antifašističkom pokretu. Vraća se u Zagreb i djeluje od 1943. u Prosvjetnom odjelu [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH-a]]. 1944. u Topuskom održio je zapaženi govor o znanosti, na kojem je i uputio prvi javni apel protiv upotrebe nuklearnog oružja. Nakon toga prekida s Partijom.
God. 1946. postao je profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zagrebu, gdje vodi grupu studenata koji fiziku u Zagrebu podižu na europsku razinu. 1950. godine vodi gradnju [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]] i postaje njegov prvi direktor. Godine 1958. isključen je iz Instituta zbog protivljenja planovima jugoslavenske Federalne Komisije za Nuklearnu energiju za izradu [[nuklearno oružje|atomske bombe]] (predsjednik te komisije bio je Aleksandar Ranković).
God. 1960. postao je stalnim članom [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. Iste godine osnovao je ''Institut za filozofiju znanosti i mira'' kao odjel HAZU (tada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]). Institut je bio sjedište jugoslavenske konferencije svjetske organizacije protiv nuklearnog naoružanja [[Pugwash]], među čijim je osnivačima, i organizacije [[Svijet bez bombe]], čiji je također suosnivač i predsjednik. 1966. inicira izdavanje tromjesečnika ''Encyclopedia moderna''.
God. 1969. postao je rektorom Sveučilišta u Zagrebu, te je 1970. inicirao osnivanje [[Interuniverzitetski centar u Dubrovniku|Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku]] (IUC). Za [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] na popisu je nepoželjnih javnih ličnosti te je nakon konferencije u Karađorđevu prisilno isključen iz javnog života te više od 15-ak godina nije mogao istupati u javnosti.
God. 1976. potpisao je Dubrovnik-Philadelphia deklaraciju u društvu [[Linus Pauling|Linusa Paulinga]] i [[Philip Noel-Baker]]a te [[Roberto Peccei|Roberta Pecceija]]. Održao je predavanja na mnogim svjetskim sveučilištima.
Bio je predsjednik HAZU u dva navrata (1991. do 1997.). Kritičar je procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti.
Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. ožujka 2007. nakon duge bolesti.
U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u [[Zagreb]]u nosi njegovo ime kao [[X.Gimnazija Ivan Supek]].<ref>{{Cite web |title='X. Gimnazija' |url=http://www.deseta.hr/ |access-date=2021-10-01 |archivedate=2021-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210302034401/http://deseta.hr/ |deadurl=yes }}</ref>
== Književnost ==
Supek je autor brojnih [[roman]]a i [[drama]] s filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama. Njegov roman ''Proces stoljeća'' priča je o procesu protiv poznatog američkog fizičara [[Robert Oppenheimer|Roberta Oppenheimera]]. Popis njegovih radova može se pronaći na njegovoj stranici pri [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]].
== Djela ==
{{div col start|cols=2}}
=== Drame ===
* ''Pusta, zatrovana zemlja : drama u 2 čina'' (1945.)
* ''U kasarni : drama u dva čina'' (1963.)
* ''Mirakul'' (1971.)
* ''Biskup i ban''
* ''Na atomskom otoku''
* ''Piramida''
=== Komedije ===
* ''Lutrija Imperatora Augustusa : komedija u tri čina'' (1962.)
* ''Gabrijel : komedija u dva čina'' (1962.)
* ''Vrag je tiho naglas : vražja komedija u pet čina s prologom i epilogom'' (1968.)
=== Igra ===
* ''Tais : igra u 4 čina'' (1945.)
=== Romani ===
* ''Dvoje između ratnih linija'' (1959.)
* ''Proces stoljeća'' (1963., 2003.)
* ''U prvom licu'' (1965.)
* ''Heretik'' (1968., 1974, 1996.)
* ''Spoznaja'' (1971.)
* ''Extraordinarius'' (1974., 1996.)
* ''Krunski svjedok protiv Hebranga'' (Chicago 1983., Zagreb 1990.)
* ''Otkriće u izgubljenom vremenu'' (1987., 2000., 2002.)
* ''Hrvatska tetralogija'' (1995.)
* ''U opasnoj sjeni'' (2002.)
=== Knjige, udžbenici ===
* ''Svijet atoma'' (1941.)
* ''Od antičke filozofije do moderne nauke o atomima'' (1946.)
* ''Teorijska fizika i struktura materije'' (1949., 1951., 1960, 1974., 1988., 1992.)
* ''Superbomba i kriza savjesti'' (1962.)
* ''Nauka, filozofija, umjetnost'' (1964.)
* ''Moderna fizika i struktura materije'' (1965.)
* ''Nova fizika'' (1965.)
* ''Posljednja revolucija'' (1965.)
* ''Sve počinje iznova'' (1970.)
* ''Opstati usprkos'' (1971.)
* ''Teorija spoznaje'' (1974.)
* ''Kvantna teorija: fizika i filozofija'' (1976.)
* ''Filozofija, znanost, humanizam'' (1979., 1991., 1995.)
* ''Povijest fizike'' (1980., 1990., 2004.)
* ''Krivovjernik na ljevici'' (Bristol 1980., Zagreb 1992.)
* ''Znanost i etika'' (1985., 1996.)
* ''Heisenbergov obrat u shvaćanju svijeta'' (1986.)
* ''Ruđer Bošković : vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i društva'' (1989., 2005.)
* ''Buna Janusa Pannoniusa'' (1992.)
* ''Počela fizike : uvod u teorijsku fiziku'' (1994.)
* ''Epr - efekt'' (1995.)
* ''Povijesne meditacije'' (1996.)
* ''Promašaji i nade'' (1997.)
* ''Amalgami'' (1998.)
* ''Na prekretnici milenija'' (2001.)
* ''Religija i filozofija'' (2003.)
* ''Refleksije o znanosti i politici'' (2005.)
* ''Haaški protokoli'' (2005.)
* ''Tragom duha kroz divljinu'' (2006.)
* ''Na prekretnici milenija''
* ''Religija i filozofija''
{{div col end}}
== Povezano ==
* [[Institut Ruđer Bošković]]
* [[Hrvatsko pagvaško društvo]]
== Izvori ==
{{reference}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.moljac.hr/biografije/supek.htm Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070309133122/http://www.moljac.hr/biografije/supek.htm |date=2007-03-09 }}
* [http://mahazu.hazu.hr/supek.html Stranica pri HAZU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060511020940/http://mahazu.hazu.hr/supek.html |date=2006-05-11 }}
* [http://hrcak.srce.hr/file/19038 In memoriam u ''Prolegomena'', svibanj 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119063829/http://hrcak.srce.hr/file/19038 |date=2011-11-19 }}
{{Rektori_Sveučilišta_u_Zagrebu}}
{{Lifetime|1915|2007|Supek, Ivan}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Hrvatski fizičari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski akademici]]
[[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]]
[[Kategorija:Hrvatski ateisti]]
5dm108josyit114afxmoasfl1b6etoc
Šablon:Asbox
10
63141
42686752
41407629
2026-09-11T23:16:53Z
Xqbot
10993
Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Kutija za začetak]]
42686752
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Kutija za začetak]]
[[Kategorija:Mbox šabloni za okvire s porukama]]
oaqjppb2m9vophjfm4b58j1q2bo2el5
Šablon:Kutija za začetak
10
64251
42686594
42684289
2026-09-11T14:11:01Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Začetak/Jezgra]] na [[Šablon:Kutija za začetak]]
42684289
wikitext
text/x-wiki
<div class="boilerplate metadata" id="stub"><table cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin-top:0.5em;"><tr ><td >{{{slika}}}</td><td>'' Ovaj članak o {{{govori o}}} je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Poboljšajte ga <span class=plainlinks>[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} dodavanjem nedostajućih informacija]</span>.''</td></tr></table></div><noinclude>{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
</noinclude>
jogupt3r82eq5ewy8vojhxz08m9fxo3
Šablon:Infobox UK place
10
64354
42686624
42567204
2026-09-11T15:58:20Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686624
wikitext
text/x-wiki
<includeonly><table class="infobox geography vcard" style="width: 23em">
<tr class=mergedtoprow>
<td style="font-size: 1.25em; width: 100%; white-space: nowrap; text-align: center" align=middle colspan=2><span class="fn org">'''{{{official_name}}}'''</span></td>
</tr><!--
***** Co-ordinates for top of page *****
-->{{#if: {{{longitude|}}}|{{Coord|{{{latitude|}}}|{{{longitude|}}}|region:{{#ifeq: {{{crown_dependency|}}}|Isle of Man|IM|GB}}_{{ #if: {{{scale|}}}| scale:{{{scale|}}}| type:city{{#iferror: {{#expr: {{formatnum: {{{population}}}|R}}*1}}||({{formatnum: {{{population}}}|R}})}} }}|display=title}} }}<!--
***** Name in other languages ****
-->{{#if: {{{gaelic_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>'''{{lang-gd|{{{gaelic_name}}} }}'''</td></tr>}}{{#if: {{{scots_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>'''{{lang-sco|{{{scots_name}}} }}'''</td></tr>}}{{#if: {{{cornish_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>'''{{lang-kw|{{{cornish_name}}} }}'''</td></tr>}}{{#if: {{{welsh_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>'''{{lang-cy|{{{welsh_name}}} }}'''</td></tr>}}{{#if: {{{irish_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>'''{{lang-ga|{{{irish_name}}} }}'''</td></tr>}}{{#if: {{{manx_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>'''{{lang-gv|{{{manx_name}}} }}'''</td></tr>}}{{#if: {{{other_language_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>''[[{{{other_language}}}|{{{other_language_name}}}]]''</td></tr>}}{{#if: {{{local_name|}}}|<tr class=mergedrow><td style="width:100%; font-size: 1.00em; white-space: nowrap; text-align: center" colspan=2 align=middle>{{{local_name}}}</td></tr>}}<!--
***** Map *****
-->{{#switch: {{{map_type}}}
| nomap =
| UK = <tr class=mergedtoprow>
<td style="text-align: center; padding: 0.7em 0.8em 0.7em 0.8em" colspan=2>{{location map2|United Kingdom|label=|position=center|width=240|lat={{{latitude|}}}|long={{{longitude|}}}|caption=|float=center}}<br />''<small>{{{official_name}}} na mapi Ujedinjenog Kraljevstva''</small></td></tr>
| #default = {{#if: {{{longitude|}}}|<tr class=mergedtoprow><td style="text-align: center; padding: 0.7em 0.8em 0.7em 0.8em" colspan=2><center>
{{location map2|{{#switch: {{{country}}}
| Engleska = {{Infobox UK place/local|level1=Engleska|level2={{{region}}}|level3={{#if: {{{london_borough|}}}|Širi London|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_county}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_county}}}|{{#if: {{{lieutenancy_england|}}}|{{{lieutenancy_england}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }} }}|level4={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_borough}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_district}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }}|retrieve=map}}
| Sjeverna Irska = {{Infobox UK place/local|level1=Northern Ireland|retrieve=map}}
| Škotska = {{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland}}}|retrieve=map}}
| Wales = {{Infobox UK place/local|level1=Wales|level2={{{unitary_wales}}}|retrieve=map}}
| #default = {{#ifeq: {{{crown_dependency}}}|Isle of Man|{{Infobox UK place/local|level1=Isle of Man|retrieve=map}}|United Kingdom}} }}|label={{{official_name}}}|position=center|width=240|lat={{{latitude|}}}|long={{{longitude|}}}|caption=|float=center}}<!--
***** Map title *****
--><br />''<small>{{{official_name}}} na mapi {{#switch: {{{country}}}
| Engleska = {{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{#if: {{{london_borough|}}}|Greater London|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_county}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_county}}}|{{#if: {{{lieutenancy_england|}}}|{{{lieutenancy_england}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }} }}|level4={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_borough}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_district}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }}|retrieve=maptitle}}
| Sjeverna Irska = {{Infobox UK place/local|level1=Northern Ireland|retrieve=maptitle}}
| Škotska = {{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland}}}|retrieve=maptitle}}
| Wales = {{Infobox UK place/local|level1=Wales|level2={{{unitary_wales}}}|retrieve=maptitle}}
| #default = {{#ifeq: {{{crown_dependency}}}|Isle of Man|{{Infobox UK place/local|level1=Isle of Man|retrieve=maptitle}}|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]{{Infobox UK place/NoLocalMap}} }}
}}</small>''</center></td></tr>}} }}<!--
***** Area *****
***** changed 1/7/2009 to use Template:Infobox UK place/area *****
-->{{#if: {{{area_total_sq_mi|}}}{{{area_total_km2|}}}{{{area_footnotes|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Površina]]<!-- force alignment with km<sup>2</sup> --><sup> </sup></th>
<td>{{#if: {{{area_total_sq_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/area|type=mile|top={{{area_total_sq_mi|}}} }}|<!-- else -->{{#if: {{{area_total_km2|}}}|{{Infobox UK place/area|type=km|top={{{area_total_km2|}}} }} }} }}{{#if: {{{area_footnotes|}}}| {{{area_footnotes}}} }}</td>
</tr>
}}<!--
***** Population (block includes density) *****
***** 25/6/2009 complete rewrite re new options (pop + ref + area) *****
-->{{#if: {{{population|}}}{{{population_ref|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Stanovništvo]]</th>
<td>{{#if: {{{population|}}}|{{#iferror: {{#expr: {{formatnum: {{{population}}}|R}} }}|<strong class=error>Expression error: "{{{population}}}" must be numeric<!-- and add link so we can fix the errors -->[[Template:Infobox UK place/testcases| ]]</strong>|{{formatnum: {{formatnum: {{{population}}}|R}} }} }} }}{{#if: {{{population_ref|}}}| {{{population_ref|}}} }}</td>
</tr><!--
***** Population density *****
***** changed 1/7/2009 to use Template:Infobox UK place/dens *****
-->{{#if: {{{population|}}}|{{#iferror: {{#expr: {{formatnum: {{{population}}}|R}} }}|<!-- do nothing – error reported above -->|{{#if: {{{area_total_sq_mi|}}}{{{area_total_km2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th> - [[Population density|Density]]<!-- force alignment with km<sup>2</sup> --><sup> </sup></th>
<td>{{#if: {{{area_total_sq_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/dens|type=mile|top={{{population}}}|bottom={{{area_total_sq_mi}}} }}|<!-- else -->{{Infobox UK place/dens|type=km|top={{{population}}}|bottom={{{area_total_km2}}} }} }}</td>
</tr>}} }} }} }}<!--
***** Population density statistics *****
-->{{#if: {{{statistic_title|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>{{{statistic_title}}}</th>
<td>{{{statistic}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{statistic_title1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>{{{statistic_title1}}}</th>
<td>{{{statistic1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{statistic_title2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>{{{statistic_title2}}}</th>
<td>{{{statistic2}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** Languages spoken *****
-->{{#if: {{{language|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Jezik]]</th>
<td>{{{language}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{language1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{language1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{language2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{language2}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** OS grid ref *****
-->{{#if: {{{os_grid_reference|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[British national grid reference system|OS grid referenca]]</th>
<td><span class="plainlinksneverexpand">{{gbmaprim|{{{os_grid_reference}}}|{{{os_grid_reference}}} }}</span></td>
</tr>
}}<!--
***** Irish grid ref *****
-->{{#if: {{{irish_grid_reference|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Irish national grid reference system|Irish grid referenca]]</th>
<td><span class="plainlinksneverexpand">[http://getamap.ordnancesurvey.co.uk/getamap/frames.htm?mapAction=gaz&gazName=g&gazString={{{irish_grid_reference}}} {{{irish_grid_reference}}}]</span></td>
</tr>
}}<!--
***** City distances *****
***** changed 1/7/2009 to use Template:Infobox UK place/dist *****
-->{{#if: {{{belfast_distance|}}}{{{belfast_distance_mi|}}}{{{belfast_distance_km|}}}|
<tr class=mergedbottomrow>
<th> - [[Belfast]]</th>
<td>{{#if: {{{belfast_distance_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/dist|type=mile|distance={{{belfast_distance_mi}}} }}|<!-- else -->{{#if: {{{belfast_distance_km|}}}|{{Infobox UK place/dist|type=km|distance={{{belfast_distance_km}}} }} }} }} {{{belfast_distance|}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{cardiff_distance|}}}{{{cardiff_distance_mi|}}}{{{cardiff_distance_km|}}}|
<tr class=mergedbottomrow>
<th> - [[Cardiff]]</th>
<td>{{#if: {{{cardiff_distance_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/dist|type=mile|distance={{{cardiff_distance_mi}}} }}|<!-- else -->{{#if: {{{cardiff_distance_km|}}}|{{Infobox UK place/dist|type=km|distance={{{cardiff_distance_km}}} }} }} }} {{{cardiff_distance|}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{douglas_distance|}}}{{{douglas_distance_mi|}}}{{{douglas_distance_km|}}}|
<tr class=mergedbottomrow>
<th> - [[Douglas]]</th>
<td>{{#if: {{{douglas_distance_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/dist|type=mile|distance={{{douglas_distance_mi}}} }}|<!-- else -->{{#if: {{{douglas_distance_km|}}}|{{Infobox UK place/dist|type=km|distance={{{douglas_distance_km}}} }} }} }} {{{douglas_distance|}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{edinburgh_distance|}}}{{{edinburgh_distance_mi|}}}{{{edinburgh_distance_km|}}}|
<tr class=mergedbottomrow>
<th> - [[Edinburgh]]</th>
<td>{{#if: {{{edinburgh_distance_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/dist|type=mile|distance={{{edinburgh_distance_mi}}} }}|<!-- else -->{{#if: {{{edinburgh_distance_km|}}}|{{Infobox UK place/dist|type=km|distance={{{edinburgh_distance_km}}} }} }} }} {{{edinburgh_distance|}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_distance|}}}{{{london_distance_mi|}}}{{{london_distance_km|}}}|
<tr class=mergedbottomrow>
<th> - [[London]]</th>
<td>{{#if: {{{london_distance_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/dist|type=mile|distance={{{london_distance_mi}}} }}|<!-- else -->{{#if: {{{london_distance_km|}}}|{{Infobox UK place/dist|type=km|distance={{{london_distance_km}}} }} }} }} {{{london_distance|}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{charingX_distance|}}}{{{charingX_distance_mi|}}}{{{charingX_distance_km|}}}|
<tr class=mergedbottomrow>
<th> - [[Charing Cross]]</th>
<td>{{#if: {{{charingX_distance_mi|}}}|<!-- then -->{{Infobox UK place/dist|type=mile|distance={{{charingX_distance_mi}}} }}|<!-- else -->{{#if: {{{charingX_distance_km|}}}|{{Infobox UK place/dist|type=km|distance={{{charingX_distance_km}}} }} }} }} {{{charingX_distance|}}} {{#if: {{{charingX_direction}}}|[[Boxing the compass|{{{charingX_direction}}}]] }}</td>
</tr>
}}<!--
***** 5. Parish level divisions *****
-->{{#if: {{{civil_parish|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Civilna parohija|Parohija]]</th>
<td>{{{civil_parish}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{civil_parish1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{civil_parish1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{community_wales|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Lokalna uprava u_Walesu#Zajednice|Zajednice]]</th>
<td>{{{community_wales}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** 4. District level divisions *****
-->{{#if: {{{unitary_wales|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Administrativna podjela Walesa|Načelno područje]]</th>
<td>{{{unitary_wales}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_wales1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_wales1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_wales2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_wales2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_wales3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_wales3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{{london_borough}}}|level4={{{london_borough}}}|retrieve=boroughhead}}</th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{{london_borough}}}|level4={{{london_borough}}}|retrieve=borough}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{{london_borough}}}|level4={{{london_borough1}}}|retrieve=borough}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{{london_borough}}}|level4={{{london_borough2}}}|retrieve=borough}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{{london_borough}}}|level4={{{london_borough3}}}|retrieve=borough}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough4|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{{london_borough}}}|level4={{{london_borough4}}}|retrieve=borough}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_borough|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Districts of England|Metropolitan borough]]</th>
<td>{{{metropolitan_borough}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_borough1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{metropolitan_borough1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_borough2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{metropolitan_borough2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_borough3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{metropolitan_borough3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_district|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Distrikti Engleske|Distrikt]]</th>
<td>{{{shire_district}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_district1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{shire_district1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_district2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{shire_district2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_district3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{shire_district3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_england|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Distrikti Engleske|Unitarna uprava]]</th>
<td>{{{unitary_england}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_england1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_england1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_england2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_england2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_england3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_england3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_scotland|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Administrativna podjela Škotske|Područje vijeća]]</th>
<td>{{{unitary_scotland}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_scotland1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_scotland1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_scotland2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_scotland2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_northern_ireland|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Distrikti Sjeverne Irske|Distrikt]]</th>
<td>{{{unitary_northern_ireland}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_northern_ireland1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_northern_ireland1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{unitary_northern_ireland2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{unitary_northern_ireland2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{manx_parish|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Kapetan parohije|Parohija/župa]]</th>
<td>{{{manx_parish}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** 3. County level divisions *****
-->{{#if: {{{lieutenancy_wales|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Očuvane grofovije Walesa|Ceremonijalna grofovija]]</th>
<td>{{{lieutenancy_wales}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_wales1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_wales1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_wales2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_wales2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_wales3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_wales3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{{london_borough}}}|level4={{{london_borough1}}}|retrieve=countyhead}}</th>
<td>[[Širi London]]</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_county|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Metropolitanske i nemetropolitanske grofovije Engleske|Pokrajina grofovija]]</th>
<td>{{{shire_county}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_county1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{shire_county1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_county2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{shire_county2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{shire_county3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{shire_county3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Metropolitanske i nemetropolitanske grofovije Engleske|Metropolitanska grofovija]]</th>
<td>{{{metropolitan_county}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_county1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{metropolitan_county1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_county2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{metropolitan_county2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{metropolitan_county3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{metropolitan_county3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_england|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Ceremonijalne grofovije Engleske|Ceremonijalna grofovija]]</th>
<td>{{{lieutenancy_england}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_england1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_england1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_england2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_england2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_england3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_england3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_scotland|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Poručnička područja Škotske|Poručničko područje]]</th>
<td>{{{lieutenancy_scotland}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_scotland1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_scotland1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_scotland2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_scotland2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_scotland3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_scotland3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_northern_ireland|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Grofovije Sjeverne Irske|Grofovija]]</th>
<td>{{{lieutenancy_northern_ireland}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_northern_ireland1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_northern_ireland1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{lieutenancy_northern_ireland2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{lieutenancy_northern_ireland2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{manx_shedding|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Lokalna uprava na Otoku Man|Sheading]]</th>
<td>{{{manx_shedding}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** 2. Region level divisions *****
-->{{#if: {{{region|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Regije Engleske|Regija]]</th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|retrieve=region}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{region1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|retrieve=region}}</td>
</tr>
}}<!--
***** 1. Country level divisions *****
-->{{#if: {{{country|}}}|
<tr class="mergedrow adr">
<th>[[Zemlje Ujedinjenog Kraljevstva|Konstitutivna zemlja]]</th>
<td class="country-name">[[{{{country}}}]]</td>
</tr>
}}{{#if: {{{country1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>[[{{{country1}}}]]</td>
</tr>
}}{{#if: {{{crown_dependency|}}}|
<tr class="mergedrow adr">
<th>[[Krunska zavisna teritorija|Krunska zavisna teritorija]]</th>
<td>[[{{{crown_dependency}}}]]</td>
</tr>
}}{{#if: {{{country|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Popis suverenih država|Suverena država]]</th>
<td>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]</td>
</tr>
}}<!--
***** Post town and postcode *****
-->{{#if: {{{post_town|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Poštanski grad]]</th>
<td>{{#switch: {{{post_town}}}
| London
| [[Londonski poštanski distrikt|London]]
| LONDON = [[Londonski poštanski distrikt|LONDON]]
| {{{post_town}}} = {{Allcaps|{{{post_town}}} }} }}</td>
</tr>
|{{Infobox UK place/NoPostCode}} }}{{#if: {{{postcode_area|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Poštanski brojevi u Ujedinjenom Kraljevstvu|Distrikt poštanskog koda]]</th>
<td>[[{{{postcode_area}}} postcode area|{{#if: {{{postcode_district|}}}|{{{postcode_district}}}|{{{postcode_area}}} }}]]</td>
</tr>
|{{Infobox UK place/NoPostCode}} }}{{#if: {{{post_town1|}}}|
<th>Post town</th>
<td>{{#switch: {{{post_town1}}}
| London
| [[Londonski poštanski distrikt|London]]
| LONDON = [[Londonski poštanski distrikt|LONDON]]
| {{{post_town1}}} = {{Allcaps|{{{post_town1}}} }} }}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{postcode_area1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>Postcode district</th>
<td>[[{{{postcode_area1}}} postcode area|{{{postcode_district1}}}]]</td>
</tr>
}}{{#if: {{{post_town2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>Post town</th>
<td>{{Allcaps|{{{post_town2}}} }}</td>
}}{{#if: {{{postcode_area2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>Postcode district</th>
<td>[[{{{postcode_area2}}} postcode area|{{{postcode_district2}}}]]</td>
</tr>
}}<!--
***** Dial code *****
-->{{#if: {{{dial_code|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Telefonski brojevi u Ujedinjenom Kraljevstvu|Pozivni broj]]</th>
<td>{{#switch: {{{dial_code}}}
| 0203
| 0207
| 0208
| 020 3
| 020 7
| 020 8
| 020= [[020]]
| 02380
| 02392
| 023 80
| 023 92
| 023= 023
| 02476
| 024 76= 024
| {{{dial_code}}} = {{{dial_code}}} }}</td>
</tr>
|{{Infobox UK place/NoDialCode}} }}{{#if: {{{dial_code1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{dial_code1}}}</td>
}}{{#if: {{{dial_code2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{dial_code2}}}</td>
}}<!--
***** Police/fire/ambulance service *****
***** Police service *****
note - optional switch to remove police/fire/ambulance fields
-->{{#if: {{{hide_services| }}}|<!-- then --><!-- do nothing -->|<!-- else -->
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Popis policijskih agencija u Ujedinjenom Kraljevstvu|Policija]]</th>
<td>{{#switch: {{{country}}}
| Engleska = {{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_county}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_county}}}|{{#if: {{{lieutenancy_england|}}}|{{{lieutenancy_england}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }} }}|level4={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_borough}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_district}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }}|retrieve=police}}
| Sjeverna Irska = {{Infobox UK place/local|level1=Northern Ireland|retrieve=police}}
| Škotska = {{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland}}}|retrieve=police}}
| Wales = {{Infobox UK place/local|level1=Wales|level2={{{unitary_wales}}}|retrieve=police}}
| #default = {{#ifeq: {{{crown_dependency}}}|Isle of Man|{{Infobox UK place/local|level1=Isle of Man|retrieve=police}}| }}
}}
</td>
</tr>{{#if: {{{shire_county3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|level3={{{shire_county3}}}|retrieve=police}}</td></tr>}}
{{#if: {{{metropolitan_county3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|level3={{{metropolitan_county3}}}|retrieve=police}}</td></tr>}}
{{#if: {{{unitary_england3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|level3={{{unitary_england3}}}|retrieve=police}}</td></tr>}}
{{#if: {{{unitary_scotland3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland3}}}|retrieve=police}}</td></tr>}}
{{#if: {{{unitary_wales3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_wales3}}}|retrieve=police}}</td></tr>}}<!--
***** Fire service *****
--><tr class=mergedrow>
<th>[[Vatrogasna služba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Vatrogasna služba]]</th>
<td>{{#switch: {{{country}}}
| Engleska = {{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_county}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_county}}}|{{#if: {{{lieutenancy_england|}}}|{{{lieutenancy_england}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }} }}|level4={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_borough}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_district}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }}|retrieve=fire}}
| Sjeverna Irska = {{Infobox UK place/local|level1=Northern Ireland|retrieve=fire}}
| Škotska = {{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland}}}|retrieve=fire}}
| Wales = {{Infobox UK place/local|level1=Wales|level2={{{unitary_wales}}}|retrieve=fire}}
| #default = {{#ifeq: {{{crown_dependency}}}|Isle of Man|{{Infobox UK place/local|level1=Isle of Man|retrieve=fire}}| }}
}}
</td>
</tr>{{#if: {{{shire_county3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|level3={{{shire_county3}}}|retrieve=fire}}</td></tr>}}
{{#if: {{{metropolitan_county3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|level3={{{metropolitan_county3}}}|retrieve=fire}}</td></tr>}}
{{#if: {{{unitary_england3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|level3={{{unitary_england3}}}|retrieve=fire}}</td></tr>}}
{{#if: {{{unitary_scotland3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland3}}}|retrieve=fire}}</td></tr>}}
{{#if: {{{unitary_wales3|}}}|<tr class=mergedrow><th></th><td>{{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_wales3}}}|retrieve=fire}}</td></tr>}}<!--
***** Ambulance service *****
--><tr class=mergedrow>
<th>{{#if: {{{country|}}}|[[Službe za hitnu medicinsku pomoć u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ambulantne službe]]|Ambulatnes službe}}</th>
<td>{{#switch: {{{country}}}
| Engleska = {{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level3={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_county}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_county}}}|{{#if: {{{lieutenancy_england|}}}|{{{lieutenancy_england}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }} }}|level4={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_borough}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_district}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }}|ambulance={{{ambulance_service}}}|official_name={{{official_name}}}|postcode={{{postcode_district}}}|retrieve=ambulance}}
| Sjeverna Irska = {{Infobox UK place/local|level1=Northern Ireland|retrieve=ambulance}}
| Škotska = {{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland}}}|retrieve=ambulance}}
| Wales = {{Infobox UK place/local|level1=Wales|level2={{{unitary_wales}}}|retrieve=ambulance}}
| #default = {{#ifeq: {{{crown_dependency}}}|Isle of Man|{{Infobox UK place/local|level1=Isle of Man|retrieve=ambulance}}| }}
</td>
</tr>
}}{{#if: {{{region1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region1}}}|level3={{#if: {{{london_borough3|}}}|Greater London|{{#if: {{{metropolitan_county3|}}}|{{{metropolitan_county3}}}|{{#if: {{{shire_county3|}}}|{{{shire_county3}}}|{{#if: {{{lieutenancy_england3|}}}|{{{lieutenancy_england3}}}|{{{unitary_england3}}} }} }} }} }}|level4={{#if: {{{london_borough3|}}}|{{{london_borough3}}}|{{#if: {{{metropolitan_county3|}}}|{{{metropolitan_borough3}}}|{{#if: {{{shire_county3|}}}|{{{shire_district3}}}|{{{unitary_england3}}} }} }} }}|ambulance={{{ambulance_service1}}}|postcode={{{postcode_district}}}|retrieve=ambulance}}</td>
</tr>
}} }}<!--
***** European Parliament constituency divisions *****
-->{{#if: {{{country|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<th>[[Članovi Evropskog parlamenta za Ujedinjeno Kraljevstvo 2009–2014|Evropski parlament]]</th>
<td>{{#switch: {{{country}}}
|Škotska = [[Škotska (izborna jedinica Evropskog parlamenta)|Škotska]]
|Wales = [[Wales (izborna jedinica Evropskog parlamenta)|Wales]]
|Sjeverna Irska = [[Sjeverna Irska (izborna jedinica Evropskog parlamenta)|Sjeverna Irska]]
|Severna Irska = [[Sjeverna Irska (European Parliament constituency)|Severna Irska]]
|England = {{#if: {{{region|}}}|[[{{{region}}} (European Parliament constituency){{!}}{{{region}}}]]}}|}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{region1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>[[{{{region1}}} (izborna jedinica Evropskog parlamenta)|{{{region1}}}]]</td>
</tr>
}}<!--
***** UK Parliament constituency divisions *****
-->{{#if: {{{constituency_westminster|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Popis izbornih jedinica za Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlament UK]]</th>
<td>{{{constituency_westminster}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster4|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster4}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster5|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster5}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster6|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster6}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster7|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster7}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_westminster8|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_westminster8}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** Scottish Parliament constituency divisions *****
-->{{#if: {{{constituency_scottish_parliament|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Škotski parlament|Škotski parlament]]</th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament3}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament4|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament4}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament5|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament5}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament6|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament6}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament7|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament7}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament8|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament8}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament9|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament9}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_scottish_parliament10|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_scottish_parliament10}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** London Assembly constituency divisions *****
-->{{#if: {{{london_borough|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Izborne jedinice Londonske skupštine|Londonska skupština]]</th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level4={{{london_borough}}}|retrieve=assembly}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level4={{{london_borough1}}}|retrieve=assembly}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{london_borough2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{Infobox UK place/local|level1=England|level2={{{region}}}|level4={{{london_borough2}}}|retrieve=assembly}}</td>
</tr>
}}<!--
***** Welsh Assembly constituency divisions *****
-->{{#if: {{{constituency_welsh_assembly|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Velška skupština]]</th>
<td>{{{constituency_welsh_assembly}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_welsh_assembly1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_welsh_assembly1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_welsh_assembly2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_welsh_assembly2}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** House of Keys (Isle of Man) constituency divisions *****
-->{{#if: {{{constituency_manx_parliament|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[House of Keys constituencies|House of Keys]]</th>
<td>{{{constituency_manx_parliament}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** Northern Ireland Assembly constituency divisions *****
-->{{#if: {{{constituency_ni_assembly|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th>[[Skupština Sjeverne Irske|Skupština SI]]</th>
<td>{{{constituency_ni_assembly}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_ni_assembly1|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_ni_assembly1}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_ni_assembly2|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_ni_assembly2}}}</td>
</tr>
}}{{#if: {{{constituency_ni_assembly3|}}}|
<tr class=mergedrow>
<th></th>
<td>{{{constituency_ni_assembly3}}}</td>
</tr>
}}<!--
***** Website *****
-->{{#if: {{{website|}}}|
<tr class=mergedtoprow>
<td style="text-align: center" colspan=2 align=middle>'''Website:''' {{{website}}}
</tr>
}}<!--
***** Footer lists *****
--><tr class=mergedtoprow>
<td style="text-align: center" colspan=2 align=middle><small>Popis lokacija: {{#switch: {{{country}}}
| Engleska = [[Popis lokacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|UK]]{{•}} [[Popis lokacija u Engleskoj|Engleska]]{{•}} {{Infobox UK place/local|level1=Engleska|level2={{{region}}}|level3={{#if: {{{london_borough|}}}|Širi London|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_county}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_county}}}|{{#if: {{{lieutenancy_england|}}}|{{{lieutenancy_england}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }} }}|level4={{#if: {{{london_borough|}}}|{{{london_borough}}}|{{#if: {{{metropolitan_county|}}}|{{{metropolitan_borough}}}|{{#if: {{{shire_county|}}}|{{{shire_district}}}|{{{unitary_england}}} }} }} }}|retrieve=footer}}
| Škotska = [[Popis lokacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|UK]]{{•}} [[Popis lokacija u Škotskoj|Scotland]]{{•}} {{Infobox UK place/local|level1=Scotland|level2={{{unitary_scotland}}}|retrieve=footer}}
| Wales = [[Popis lokacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|UK]]{{•}} [[List of places in Wales|Wales]]{{•}} {{Infobox UK place/local|level1=Wales|level2={{{unitary_wales}}}|retrieve=footer}}
| Sjeverna Irska = [[Popis lokacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|UK]]{{•}} [[List of places in Northern Ireland|Northern Ireland]]{{•}} {{Infobox UK place/local|level1=Northern Ireland|level2={{{lieutenancy_northern_ireland}}}|retrieve=footer}}
| #default = {{#ifeq: {{{crown_dependency}}}|Otok Man|{{Infobox UK place/local|level1=Isle of Man|retrieve=footer}}|[[Popis lokacija u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
}}</small></td></tr></table></includeonly><noinclude>
{{documentation}}
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
rs9x2vmkc6jjjgulsxtnvemvnukwq8b
Šablon:Zh
10
66230
42686641
4750369
2026-09-11T15:59:35Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686641
wikitext
text/x-wiki
<noinclude></noinclude><!--
Ako nema parametra, default za kineski
-->{{#if:{{{c|}}}{{{s|}}}{{{t|}}}{{{p|}}}{{{hp|}}}{{{tp|}}}{{{w|}}}{{{wg|}}}{{{j|}}}{{{y|}}}{{{cy|}}}{{{poj|}}}{{{b|}}}{{{zhu|}}}{{{l|}}}| |{{LangWithName|zh|kineski|{{{1}}}|links={{{links|}}}}}}}<!--
Opći kineski
-->{{#if:{{{c|}}}|{{LangWithName|zh|kineski|{{{c|{{{1}}}}}}|links={{{links|}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{t|}}}{{{s|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Tradicionalni prikaz prvi; inače nema drugog
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t|{{#if:{{{t|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|tradicionalni kineski|[[Tradicionalno kinesko pismo|tradicionalni kineski]]}}: {{lang|zh-Hant|{{{t}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}{{{s|}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Pojednostavljeni kineski
-->{{#if:{{{s|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|pojednostavljeni kineski|[[Pojednostavljeno kinesko pismo|pojednostavljeni kineski]]}}: {{lang|zh-Hans|{{{s}}}}}{{#if:{{{t|}}}|{{#ifeq:{{{first|}}}|t|{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{p|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}|{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{p|}}}{{{t|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}}}|{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{p|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}}}
}}<!--
Tradicionalni kineski
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t| |{{#if:{{{t|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|tradicionalni kineski|[[Tradicionalno kinesko pismo|tradicionalni kineski]]}}: {{lang|zh-Hant|{{{t}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Pravi tongyong prikaz prvim ako nema drugog; inače ne čini ništa
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t|{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Tongyong Pinyin{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{tp}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Pinyin
-->{{#if:{{{hp|{{{p|}}}}}}|<!--
If Tongyang vs. Hanyu:
-->{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|Hanyu Pinyin|[[Hanyu Pinyin]]}}|<!--
If Jyutping vs. Mandarin:
-->{{#if:{{{j|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|Mandarinski Pinyin|[[Hanyu Pinyin|Mandarinski Pinyin]]}}|<!--
Inače:
-->{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}pinyin{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}}}}}: {{#ifeq:{{{noital|}}}|yes| |''}}{{{p|{{{hp}}}}}}{{#ifeq:{{{noital|}}}|yes| |''}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} |{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{first|}}}|t| |{{;}} }}}}}}
}}<!--
Tongyong Pinyin
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t| |{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Tongyong Pinyin{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{tp}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Wade-Giles
-->{{#if:{{{w|{{{wg|}}}}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Wade-Giles{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{w}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Jyutping
-->{{#if:{{{j|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Jyutping{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{j}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Kantonski Yale
-->{{#if:{{{cy|{{{y|}}}}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|Kantonski Yale|[[Yaleska romanizacija#Kantonski|Kantonski Yale]]}}: {{{cy|{{{y|}}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Pe̍h-ōe-jī
-->{{#if:{{{poj|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Pe̍h-ōe-jī{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{poj}}}{{#if:{{{l|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Zhuyin Fuhao
-->{{#if:{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Zhuyin Fuhao{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{b|{{{zhu}}}}}}{{#if:{{{l|}}}|{{;}} }}
}}<!--
Doslovno
-->{{#if:{{{l|}}}|doslovno "{{{l}}}"}}<noinclude>
{{documentation}}
</noinclude>
9op9zswptjv3tmkljwfknm8407hxy1m
42686642
42686641
2026-09-11T15:59:47Z
Aca
108187
42686642
wikitext
text/x-wiki
<!--
Ako nema parametra, default za kineski
-->{{#if:{{{c|}}}{{{s|}}}{{{t|}}}{{{p|}}}{{{hp|}}}{{{tp|}}}{{{w|}}}{{{wg|}}}{{{j|}}}{{{y|}}}{{{cy|}}}{{{poj|}}}{{{b|}}}{{{zhu|}}}{{{l|}}}| |{{LangWithName|zh|kineski|{{{1}}}|links={{{links|}}}}}}}<!--
Opći kineski
-->{{#if:{{{c|}}}|{{LangWithName|zh|kineski|{{{c|{{{1}}}}}}|links={{{links|}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{t|}}}{{{s|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Tradicionalni prikaz prvi; inače nema drugog
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t|{{#if:{{{t|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|tradicionalni kineski|[[Tradicionalno kinesko pismo|tradicionalni kineski]]}}: {{lang|zh-Hant|{{{t}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}{{{s|}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Pojednostavljeni kineski
-->{{#if:{{{s|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|pojednostavljeni kineski|[[Pojednostavljeno kinesko pismo|pojednostavljeni kineski]]}}: {{lang|zh-Hans|{{{s}}}}}{{#if:{{{t|}}}|{{#ifeq:{{{first|}}}|t|{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{p|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}|{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{p|}}}{{{t|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}}}|{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{p|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}}}
}}<!--
Tradicionalni kineski
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t| |{{#if:{{{t|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|tradicionalni kineski|[[Tradicionalno kinesko pismo|tradicionalni kineski]]}}: {{lang|zh-Hant|{{{t}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{tp|}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Pravi tongyong prikaz prvim ako nema drugog; inače ne čini ništa
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t|{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Tongyong Pinyin{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{tp}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{hp|{{{p|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Pinyin
-->{{#if:{{{hp|{{{p|}}}}}}|<!--
If Tongyang vs. Hanyu:
-->{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|Hanyu Pinyin|[[Hanyu Pinyin]]}}|<!--
If Jyutping vs. Mandarin:
-->{{#if:{{{j|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|Mandarinski Pinyin|[[Hanyu Pinyin|Mandarinski Pinyin]]}}|<!--
Inače:
-->{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}pinyin{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}}}}}: {{#ifeq:{{{noital|}}}|yes| |''}}{{{p|{{{hp}}}}}}{{#ifeq:{{{noital|}}}|yes| |''}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} |{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{first|}}}|t| |{{;}} }}}}}}
}}<!--
Tongyong Pinyin
-->{{#ifeq:{{{first|}}}|t| |{{#if:{{{tp|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Tongyong Pinyin{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{tp}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{w|{{{wg|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}}}<!--
Wade-Giles
-->{{#if:{{{w|{{{wg|}}}}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Wade-Giles{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{w}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{j|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Jyutping
-->{{#if:{{{j|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Jyutping{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{j}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{cy|{{{y|}}}}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Kantonski Yale
-->{{#if:{{{cy|{{{y|}}}}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no|Kantonski Yale|[[Yaleska romanizacija#Kantonski|Kantonski Yale]]}}: {{{cy|{{{y|}}}}}}{{#if:{{{l|}}}{{{poj|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Pe̍h-ōe-jī
-->{{#if:{{{poj|}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Pe̍h-ōe-jī{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{poj}}}{{#if:{{{l|}}}{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{;}} }}
}}<!--
Zhuyin Fuhao
-->{{#if:{{{b|{{{zhu|}}}}}}|{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |{{!(}}{{!(}}}}Zhuyin Fuhao{{#ifeq:{{{links|}}}|no| |]]}}: {{{b|{{{zhu}}}}}}{{#if:{{{l|}}}|{{;}} }}
}}<!--
Doslovno
-->{{#if:{{{l|}}}|doslovno "{{{l}}}"}}<noinclude>
{{documentation}}
</noinclude>
pqb1jjl230ryx77eu9d3qqxdx4pgumy
Japodi
0
71106
42686715
42682266
2026-09-11T20:44:07Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686715
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Illyrians.jpg|thumb||300px|Karta koja približno pokazuje razmještaj [[Iliri|ilirskih plemena]]]]
'''Japodi''' ili '''Japudi''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Iapydoi''; [[latinski jezik|lat.]] ''Iapodi, Iapodes, Iapudes, Iapydes'') su [[Veneti (jadranski)|venetsko]]-[[Iliri|ilirska]] [[pleme]]nska etnogrupa iz starog vijeka. Uz [[Liburni|Liburne]] jedna su od najranije poznatih ilirskih etničkih grupa; po vijestima grčkih pomoraca na [[Jadran]]u iz VI stoljeća p.n.e. prvi ih spominje [[Hekatej]] (''Hekataios'').
== Geografija i etnografija ==
Uglavnom su naseljavali područje sjeverozapadne [[Ilirija|Ilirije]] u zaleđu [[jadran]]ske obale i istočno od [[Istra|Istre]], između rijeka [[Kupa|Kupe]] (antička ''Colapis''), [[Una|Une]] (''Oeneus''), [[Sana (rijeka u BiH)|Sane]] i [[Zrmanja|Zrmanje]] i planine [[Velebit]] do Jadranskog mora.
=== Matično područje ===
Središnje japodsko područje bilo je: današnja [[Lika|Like]], [[Ogulin]]sko-plaščanska udolina i [[Gorski kotar]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Susjedi na jugu, na velebitskoj obali i Kvarnerskim ostrvima (''Insulae Liburnicae'') su im bili primorski [[Liburni]] s kojima su povremeno ratovali oko teritorija. Na zapadu su graničili i povremeno se sukobljavali s [[Istra|istarskim]] [[Histri]]ma, držeći povremeno i obalno područje od [[Rijeke]] do Jablanca o čemu je pisao [[Strabon]].
Do kraja 5. vijeka p.n.e proširili su se i na [[Slovenija|slovensku]] oblast Belu krajinu, s najvažnijim nalazištima: [[Vinica]], [[Črnomelj]] i Podzemelj. Vjerovatno su neko vrijeme naseljavali i Notranjsku, koju su izgubili od Kelta. Najveću ekspanziju su dosegli u periodu između VIII i IV stoljeća p.n.e. Jedno vrijeme držali su i prevoj preko Okre, preko kojeg su obavljali trgovinu sa plemenima iz [[Italija|Italije]] i drugih udaljenijih krajeva ili su tuda Japodi odlazili u pljačkaške pohode.<ref name="IliriHr">{{Cite web |url= https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/lika/lika_1_mail_r_117.pdf |title= Boris Olujić - Povijest istraživanja prapovijesne i antičke baštine u identitetu Like |work= Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref>
=== U Pounju ===
Japodi su nastanjivali i središnji dio Pounja sa glavnim nalazištima: Ribić, Jezerine i Golubić. U [[Nacionalni park Una|Nacionalnom parku Una]] je [[Japodske sojenice|sojeničko naselje]] koje je bilo jedan od centara razvoja japodske kulture.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2022-11-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221101120622/https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 }}</ref> Na ovom prostoru ostvarili intenzivan razvoja figuralike pa do pravljenja sojeničkih naselja. Takva naselja predstavljaju rijetku pojavu ne samo na prostoru Balkana nego i cijele [[Evropa|Evrope]], jer je ovaj tip naselja uglavnom karatkterističan za prostor sjeverne Evrope.<ref>{{Cite web |title=Nacionalni park Una |url=http://nationalpark-una.ba/bs/japodi.php |access-date=2016-02-18 |archivedate=2015-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151011171047/http://nationalpark-una.ba/bs/japodi.php |deadurl=yes }}</ref>
Njihovi odnosi s plemenom [[Mezeji]] istočno od Une slabije su poznati. Južnu granicu činili su gornji tokovi Une, [[Krka|Krke]] i možda [[Zrmanja|Zrmanje]] sa plemenom [[Dicioni|Diciona]], prvenstveno na [[Grahovsko polje|Grahovskom polju]].
Japodi su kao narod bili sastavljeni od većeg broja srodnih plemena, međusobno povezanih višestrukim krvnim, ekonomskim i kulturnim vezama i prilično labavom političkom organizacijom, o čijem pravom obliku se gotovo ništa ne zna. Težište političkog života bio je unutar ovih malih plemena, a vrlo je vjerovatno da se klica grada (kao zanatskog, trgovačkog i političkog centra) se počela formirati na teritoriji svakog od njih. Takav grad se svakako nije mogao uklopiti u uski okvir većine starih praistorijskih gradina.
Prema nekim izvorima njihov poznati grad [[Metulum]] se nalazio kod [[Otočac|Otočca]], a prema drugima kod današnjeg mjesta Šmihel, kod [[Postojna|Postojne]], u [[Slovenija|Sloveniji]].
[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja su potvrdila kontinuiranu naseljenost Japoda na području Like oko IX stoljeća p.n.e. Nakon pada pod rimsku vlast, Japodi su dijelom romanizirani i većinom nastavili živjeli na tim prostorima bar do propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], ukupno skoro petnaest stoljeća. Iako su [[Antički Rim|Rimljani]], a pogotovo Grci, za kontinentalne Japode ostavili znatno oskudnije zapise nego za susjedne primorske Liburne i [[Dalmati|Dalmate]], arheološka ostavština Japoda je vrlo obilna pa je iz toga dosad razrađeno više opsežnih monografija o njihovoj [[kultura|kulturi]] i [[historija|historiji]] (Hiller 1991, Raunig 2004, Olujić 2007).
== Porijeklo Japoda ==
Rezultati arheoloških istraživanja smještaju kulturu Japoda kao prijelaz između kultura sjevernijih plemena Panonaca prema "pravim" Ilirima na jugoistoku, pa se Japodi (slično kao i mlađi [[Dalmati]]) uslovno mogu smatrati "Poluilirima".
Prvo veće i dobro ispitano arheološko nalazište sa teritorije Japoda je pećina [[Bezdanjača]] kod Otočca u [[Lika|Lici]], [[Hrvatska]]. To je kraška jama, koja se jednim skoro vertikalnim hodnikom spušta u utrobu zemlje, a onda se širi na nekoliko dvorana.Nalazi iz ove pećine pripadaju stanovništvu iz vremena XIII i XII stoljeću pne, za koje se može reći da su učestvovali u obrazovanju Japoda. Utvrđeno je da je to teško pristupačno mjesto služilo za polaganje mrtvih. Nisu ih pokapali već su ih ostavljali u odjeći, sa nakitom, pored stijene jedne od nekoliko dvorana, prilažući im posude sa hranom i pićem. U jednoj od dvorana nađeno je vatrište sa ostacima pepela, ugljenisanog drveta, životinjske kosti i zemljani sudovi. Ovakav način sahranjivanja potvrđen je u još nekim pećinama i svi pritadaju dobu neolita.
=== Dolazak kulture polja sa urnama ===
U nekoliko drugih pećina sa tog područja konstatovano je prisustvo dva kulturna sloja. Stariji je povezan sa nalazima iz [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], a u mlađem su nalazi koji su identični nalazima iz kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] u Panoniji (nosiocima [[Kultura polja sa urnama|kulture polja sa urnama]]). Slično je i u nalazištima gradinskog tipa (Veliki i Mali Obljaj kod Vrhovina, Stražbenica kod Vrebca).
Sve ovo govori da je područje na kojem će se formirati narod Japoda u jednom kratkom periodu bio naseljen novim stanovništvom iz Panonije, koje je sa sobom donijelo i novu kulturu. Kraj II milenijuma prošao je u međusobnom prožimanju starog i novog. Na groblju Kompolje kod [[Otočac|Otočca]], koje se može označiti kao Japodsko, leže jedni pored drugih pokojnici sahranjeni po starom običaju u ispruženom položaju (poneki i u grubom sanduku od dasaka) i urne sa pepelom spaljenih koje svojom formom svjedoče o panonskom porijeklu tog novog običaja. Smatra se da je to početak istorije Japoda.<ref name="ČovićIliri">{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – JAPODI, s.136 |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
[[File:Ilirija Ilirska Ilira plemena Mapa.png|mini|desno|Ilirska plemena prija dolaska Kelta u Panoniju]]
=== Dolazak Kelta u Panoniju ===
Rimski historičar [[Strabon]] je na osnovu nejasnih izvora smatrao Japode za miješanu grupu [[Kelti|Kelta]] i Ilira, mada nema jasnih dokaza o učešću keltske komponente osim nešto keltskog oružja pronađenog najviše uz rijeku [[Kupa|Kupu]], koje je tu dospjelo trgovinom sa susjednim sjevernim [[Taurisci]]ma.<ref name="Wilkes">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/15826619JohnWilkesTheIllyrians/15826619-John-Wilkes-The-Illyrians_djvu.txt |title= John Wilkes - the Illiyans |work= Elektronska verzija|accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Ovi [[Kelti]] su se doselili u blizinu Japoda u IV stoljeću p.n.e. kada su Japodi već imali razvijenu sopstvenu kulturu, uključujući i metalurgiju i rudarstvo.
U jezgri, te u južnim i istočnim dijelovima japodskog područja (današnja [[Lika]] i dijelovi sjeverozapadne Bosne) gotovo da nije bilo keltske etničke primjese. Ne mogu se uočiti nikakve promjene u načinu života, u pogrebnom kultu i drugim elementima materijalne i duhovne kulture koje bi bile uzrokovane keltskim utjecajem. Naprotiv, autohtoni razvoj, započet prije nekoliko vijekova, nastavio se tu tokom četvrtog i narednih vijekova, sve do rimskog osvajanja japodske teritorijee, 35. godine stare ere. Japodi od IV stoljeća p.n.e. ulaze u fazu opadanja.<ref name="ČovićIliri"/>
[[File:Roman war in Illyricum 35 BC.png|mini|desno|Oktavijanova osvajanja 35. g. p.n.e.]]
== Japodi i Rim ==
{{Glavni|Oktavijanovi ilirski ratovi}}
Za razliku od ratničkih [[Dalmati|Dalmata]] i drugih jugoistočnih Ilira, Japodi su u određenoj mjeri manje ratovali (ali i insistirali na svojoj nezavisnošću) i više su se bavili [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[rudarstvo]]m, [[metalurgija|metalurgijom]] i trgovinom. Međutim, [[Rimska republika|Rimska imperija]] je trebala rudnike [[metal]]a Japoda za proizvodnju svog oružja i prolaz kroz njihove teritorije za dalje osvajanje [[Panonija|Panonije]] i srednje [[Evropa|Evrope]]
Tako su Rimljani isprovocirali sukobe koje je započeo konzul Gaj Kasije ''Caius Cassius'') 171. p.n.e, pa opet Junije Brut 129. godine p.n.e. nametnivši im prisilni vojni savez (''foedus'') i podložnički porez (''tributum''). Napokon su ratovali i protiv Gaja Koskonija (''Caius Cosconius'') 78-76. godine p.n.e. Vojni savez nije dozvoljavao ni jednom pripadniku Japoda primanje rimskog građanskog prava.
{{izdvojeni citat|... /Gali/ uložiše žalbu pred Senatom na C. Cassiusa, koji bješe konzul prethodne godine a sad je služio kao vojni tribun u Makedoniji... za uništenje polja alpskih plemena koja su bila prijatelji Rima i odvođenje hiljada u ropstvo... Požalili su se i Karni, Histri i Japodi. Obavijestili su Senat da je Cassius prvo zatražio da mu daju vodiče prema Makedoniji... a onda se okrenuo i napao njihovu teritoriju, prolijevajući krv, silujući i paleći...; [[Tit Livije|Livije]] u [[Ab Urbe Condita]], 43.5}}
Nakon njegove pobjede Japodi sklapaju mir s Rimom i plaćaju danak, ali su se od 52-47. godine p.n.e. ponovo pobunili i prekinuli savezništvo.
Od ranih pisanih izvora najvažnija su [[antika|antički]] zapisi [[Apijan]]a (''Appianos'', oko 95-165. godine) i [[Dijon]]a (''Dion Kassios'') o ratovanju rimskog cara [[August (rimski car)|Oktavijana]] protiv Japoda.
Oktavijanov pohod pokazao je svu slabost političke organizacije Japoda u cjelini. Prva dva plemena — Uoentini i Avendeati — predala su se bez borbe; njihovi susjedi Arupini su se pripremili za gerilski otpor, povlačeći se u šume, ali do ozbiljnog sukoba nije došlo - i smirili su se kada je Oktavijan poštedio njihov glavni "grad" od uništenja. Na sličan način, Oktavijan je osvojio i jedno od plemena "onostrane" Japodije, čije je središte poznato kao Terpon.<ref name="ČovićIliri"/>
Tokom 35. godine pne. [[Oktavijanovi ilirski ratovi|Oktavijan]] je počeo rat protiv Japoda u kojem je konačno zauzeo i uništio japodsku prijestolnicu ''Metulum'' (danas gradina Viničica kod [[Josipdol]]a), uz veliki broj civilnih žrtava.
{{izdvojeni citat|...onda je on /Oktavijan/ napredovao do mjesta zvanog Metulus /Metulum/, glavnog naselja Japoda, smještenog na planini sa veoma gustom šumom, na dva grebena sa uskom dolinom između njih. Tu je bilo oko 3.000 ratnika i dobro naouružanih mladića koji su lako odbili Rimljane što bjehu okružili njihov grad"; Apijan, Historija Rima, 9.4.19.}}
(Rimski historičar Livije navodi: "(Oktavijan) je porazio Japode, Dalmate i Panonce"; Periochae, knjiga 131).
Na osnovu opisa bitki sa Oktavijanom može se reći da kod Japoda nije bilo centralne političke vlasti i centralnog rukovodstva, ili je njegov autoritet bio preslab. U odlučujućim trenucima prevladavala je snaga unutar pojedinih plemena. Čini se da se svako pleme borilo na svojoj teritoriji i samostalno odlučivalo o svojoj sudbini.
=== Posljednji otpor Rimu ===
{{Glavni|Batonski ustanak}}
U posljednjem ilirskom ustanku od 6-9 god. n.e., poznat kao Batonov ustanak, nakon sloma ustaničkog pokreta u Panoniji, tokom proljeća 9.godine n.e. rimsko zapovjedništvo je svoje strateške zamisli usmjerilo na Pounje.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/books/sm-rimski_vuk_i_ilirska_zmija.posljednja_borba.pdf |title= Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2016-03-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104556/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf |dead-url= yes }}</ref>
Pod zapovjedništvom Germanika osvojeni su japodski gradovi Splonum, Retinum i Seretion.<ref>SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” -Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010</ref>
Nakon toga japodske zemlje, tj. današnji [[Gorski Kotar]], [[Lika]], [[Kordun]] i Pounje su postali dio jedinstvenog upravnog područja, liburnsko-japodska prefekture formirane u zapadnom dijelu Ilirika , koju je potom na istom području naslijedio sudski konvent sa sjedištem u Skardoni (Skradin). Ostaju trajno pod vlašću Rima sve do njegove propasti. Ekonomski nezanimljivo, japodsko je područje ostalo za cijelo vrijeme rimske vladavine naseljeno pretežno starosjedilačkim stanovništvom, koje je dugo očuvalo svoja predanja i vjerovanja, uključujući se u romanizirani svijet razmjerno sporo. Jedini tuđinski naseljenici pristizali su po sili vojne službe. Prve konstitucije gradskih općina ([[municipij]])uma s latinskim građanskim pravom na tom području bilježe se tek za vladavine flavijevske dinastije, krajem I. st. (naselje Arupij). Metul je postao municipijem tek po sveobuhvatnoj dodjeli rimskoga građanskih prava u Carstvu 212 (constitutio Antoniniana). Retinijum, od Rima najudaljenije japodsko središte, ostaje tradicionalno uređenom starosjedilačkom zajednicom pod upravom rimskog prefekta sve do [[Vespazijan]]a, kada se na čelu zajednice pojavljuje plemenski prvak, lično od cara obdaren rimskim građanskim pravom, s titulom »princeps i prepozit Japoda (Praepositus Iapodum)«.<ref>{{Cite web |title=Istarska enciklopedija: Japodi |url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3161 |access-date=2023-08-11 |archive-date=2023-08-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230811175532/http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3161 }}</ref>
Rimska okupacija japodske zemlje nije dovela do oštrih promjena u materijalnoj kulturi. Objekti rimske provincijalne mode upotrebljavaju se ravnopravno s domaćim oblicima, a dostignuća rimske civilizacije, posebno u duhovnoj oblasti ([[latinski jezik]] i pismo, kultovi, vjerovanja i dr.) prihvataju u početku samo gornji slojevi japodskog društva. Tokom viševjekovne [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vlasti]] Japodi su svakako u određenoj mjeri romanizovani, ali su ipak sačuvali značajne elemente sopstvene kulture koje su, u periodu [[Seoba naroda|Seobe naroda]], predali starim [[Slaveni]]ma, sa čijim doseljenjem u potpunosti nestaje japodski identitet.
[[File:Prehistoric Illyrians Sites & Cultures by Wilkes.png|mini|desno|Japodska naselja u Lici (21,22,23,24) i Pounju (30, 31,32,33)]]
== Arheološki lokaliteti ==
* Sojenička naselja: [[Arheološko područje Ripač|Ripač]],<ref name="Arheološko područje Ripač">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=61 |title= Arheološko područje Ripač |work= kons.gov.ba |accessdate= 13. 3. 2016 |archive-date= 2021-05-06 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210506165547/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=61 }}</ref> [[Golubić|Otoke u Golubiću]], Kralje, Ribić i Brekovica
* [[Gradina|Gradinska naselja]] u Bosni i Hercegovini: [[Kekića glavica]] (Gornji Petrovići, [[Bosanska Krupa]]), [[Arheološko područje Ripač|Gradina u Ripču]], Gradina [[Raetinium]], Izačić-glavica, Brekovica, Spahići, Sokolac, Lohovo, Doljani itd.
* Gradinska naselja u Hrvatskoj (u Lici je registrovano oko 150 gradina): Veliki Obljaj (Vrhovine), Viničica (Josipdol), Velika Punta (Hrvatsko polje), Žagareva Glavica (Gornje Kosinje), Gradina na Pećini (Ličko Lešće), Piplica (Lovinac), Veliki Vital (Prozor), Crkvina (Kompolje), Orlov kamen i Lečište <ref name="IliriH">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/134360394/POVIJEST-JAPODA|title= Boris Olujić - POVIJEST JAPODA |work= Ministarstvo kulture RH |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
* Nekropole: [[Arheološko nalazište Jezerine|Jezerine u Pritoci]], [[Arheološka nalazišta u Golubiću|Crkvine u Golubiću]], Ribić, Privilica, Jezerine, Čavkići, Doljani, [[Kamena ploča sa japodskim konjanicima iz Založja|Založje]], Klokot (Kapitul, Humačke glavica), Kostela u Brekovici, Čehićke Crkvine.<ref name="Leksikon"/>
* Nekropole u Hrvatskoj: [[Arheološko nalazište Prozor (Lika)|Prozor]], Velika Popina, Orlov kamen i Lečište (Vrebac), Smiljan, Kompolje, Medak, Široka kula, Šalamunić, Konjsko brdo (Perušić).<ref name="IliriHr"/>
Većina nalaza sa ovih nalazišta smještena je u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], u Muzeju Unsko-Sanskog kantona u Bihaću, Prahistorijskoj zbirci Naturhistorisches Museuma u Beču i Arheološkom muzeju u Zagrebu.
=== Arheološko nalazište Prozor (Lika) ===
{{Glavni|Arheološko nalazište Prozor (Lika)}}
Arheološko nalazište [[Prozor (Otočac)|Prozor]], [[Lika]], satoji se od prahistorijskog naselja, dvojne [[Gradina|gradine]] »Veliki i Mali Vital«, a ispod se nalazi jedna od najvećih japodskih nekropola.
Godine 1881. obavljena su prva istraživanja [[Praistorija|praistorijske]] nekropole koje su obavili učitelji Marko Marković, Matija Kolak i Mate Žagrović. Nastavio ih je 1888. Ramberger. Vrlo bogate grobove otkrio je i major F. Dietz u nekropoli sjeverno od Velikog Vitla. Povremeno vodeći iskopavanja, Š. Ljubić je nekropolu uskoro pripisao japodskoj kulturi. Sveukupno je, uz pomoć muzejskih povjerenika, istraživanjima obuhvatio sjevernu nekropolu te dvije nekropole smještene južno od Velikog i Malog Vitla, a arheološki materijal objavio je u Popisu 1889. godine. Pod vodstvom Ružice Drechsler-Bižić, ekipa Arheološkog muzeja u Zagrebu 1971-72. istraživala je dio druge južne nekropole i otkrila 71 kosturni i 5 spaljenih grobova. Umrli su sahranjivani na nekoliko načina, od kojih je najčešće bilo da su stavljani na dasku, ograđivani manjim ili većim neobrađivanim kamenjem i zasipani zemljom (u dva groba umrli su bili prekriveni daskom preko koje se nasula zemlja). Urne su, bez posebne estetske vrijednosti, ukopavane direktno u zemlju ili u kamenje, koje je služilo kao ograda nekog kosturnog groba. Zaključilo se kako je riječ o tipu ravne nekropole sa tri sloja ukopavanja umrlih, što je čest tip nekropole na središnjem japodskom prostoru.<ref name="sunč">[https://kupdf.net/download/japodska-nosnja_590af6a3dc0d60cd4a959eb2_pdf - SUNČICA ŽAPČIĆ, DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2012 -Japodska ženska nošnja u željeznom dobu]</ref>
Svi nalazi, izuzev posude ''Gnathia'', koja je importirani predmet, proizvod su domaćih radionica. Kopča svojom izradom očituje utjecaje [[mediteran]]skoga, a fibula [[Kelti|keltskoga]] kulturnog kruga, dok se ostali predmeti odlikuju osobinama japodske oblikovne tradicije.
=== Kompolje ===
Arheološki lokalitet Kompolje nalazi se u podnožju gradine Crkvina u selu Kompolje. Od 1900. do 1903. istraživao ga je muzejski povjerenik i mjesni učitelj M. Vukelić, u saradnji s Josipom Brunšmidom, prvim hrvatskim stručno obrazovanim arheologom, direktorom muzeja i prvim profesorom arheologije na zagrebačkom sveučilištu. U nekropoli II (poznatiju kao Vlaško polje) i nekropoli I, ukupno su istražili 403 groba. Radilo se većinom o kosturnim grobovima, a iskopavanje je bilo vrlo slabo dokumentirano i grobne cjeline se nisu sačuvale.<ref name="ružica">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/33656 |title= Ružica Drechsler-Bižić: Rezultati istraživanja japodske nekrople u Kompolju |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230821214350/https://hrcak.srce.hr/file/33656 |url-status= dead }}</ref>
Tokom revizijskih iskopavanja 1955. i 1956. godine, pod vodstvom Ružice Drechsler-Bižić, u nekropoli I, otkriveno je 86 kosturnih i 4 paljevinska groba s urnama. Na osnovu načina sahranjivanja i tipoloških osobina izdvojena su dva stratuma:
* stratum I - dubina 1,90-0,90 m.
* stratum II - dubina 0,90-0,40 m.
Zaključci istraživanja:
* Umrli su pokopavani u dva sloja, a u sloju dva prisutan je isključivo kosturni ukop. Najčešće je sahranjivanje polaganje na zemlju bez grobne konstrukcije, dok su neki bili ograđivani kamenjem pri čemu su često prekrivani kamenim pločama. Neki su polagani na daske i zasuti zemljom, a neki stavljeni u svojevrsne drvene sanduke, često koritastog oblika. Nalazi su pokazali kontinuitet sahranjivanja od kraja bronzanog do kraja mlađeg željeznog doba.
* Kompoljska nekropola pripada vremenu trajanja kulture ilirskog plemena Japoda. Pošto su samo 4 paljevinska groba nađena u 1.sloju smatra se da je to kraj perioda kulture polja sa urnama.
* Većina nalaza u oba sloja nastala je kao autohtoni japodski proizvod, a uticaji istočnoalpskog i panonskog prostora ogledaju se najviše u ornametici pojedinih predmeta, a manje u njihovim oblicima. Kao karakteristični predmeti jednog određenog stila koji se već može smatrati japodskim pojavljuju se: kape od bronzanog lima, slepoočničarke, podlaktice, lučne fibule sa zrnom jantara na luku, i spiralne naočaraste fibule.
* Sličnost nekih nalaza u oblasti Picenuma u Italiji objašnjavaju se uticajima balkansko-podunavskih oblasti na formiranje i razvoj istovremene kulture na italskom tlu.
* Od 4. stoljeća počinje grčka kolonizavija jadranske obale. Helenizam je kulturno povezivao čitavo Sredozemlje pa je prodirao i u unutrašnjost pa i na japodsko područje.
* Uticaj Kelta skoro da nije vidljiv na ovom nalazištu.<ref name="ružica"/>
=== Smiljan ===
Viktor Hoffiller, poznati hrvatski arheolog, iskopavao je 1904. [[Tumuli|tumul]] odnosno nekropolu I, nedaleko gradine Miljača, u Smiljanu pokraj Gospića. Sveukupno je otkrio 22 groba, bez asnih podataka o omjeru kosturnih i paljevinskih grobova.
Ekipe Arheološkog muzeja u Zagrebu 1958. i 1980-1981. otkrila je 15 kosturnih i 3 groba sa urnama. Grobne su konstrukcije najčešće bile od neobrađenog kamenja, a grobovi su mahom bili tek mjestimično ograđeni. Nekropole su iz perioda od perioda HaB3 kasnog bronzanog doba do HaC odnosno HaD1 starijeg željeznog doba.
[[File:Plate LXX.jpg|mini|desno|Nalazi iz Ripča]]
=== Arheološka nalazišta kod Bihaća ===
Arheološka nalazišta kod Bihaća sa arheološkim nalazima karakterističnim za materijalnu kulturu [[Iliri|ilirskog]] plemena Japoda (od X stoljeća p.n.e do II stoljeća n.e.) obavljana su na više lokacija:
* [[Arheološko nalazište Jezerine|Jezerine u Pritoci]],
* Nekropola u Ribiću - [[japodske urne]]
* [[Arheološka nalazišta u Golubiću|Nekropola na Crkvini u Golubiću]] - japodske urne
* [[Arheološko područje Ripač|Ripač]] - sojeničko naselje, gradina
== Japodska kulturna grupa ==
{{Glavni|Japodska kulturna grupa}}
U periodu od 12. do kraja 1.stoljeća p.n.e. na teritoriji Japoda razvijao se cjelovit i jedinstven korpus materijalne kulture. Počeo je krajem bronzanog, trajao tokom cijelog željeznog doba i završio se uklapanjem Japoda u rimski provincijalni sistem. Uočivši istovrsnost arheološke građe arheolozi su ovaj korpus definisali kao japodska kultura željeznog doba. Za cjelovito definiranje pojma najzaslužnija je [[Ružica Drechler-Bižić]] koja je razvoj kulture podijelila u 7 razvojnih cjelina. Svoju periodizaaciju radila je više porema nalazima sa ličkog prostora.
Dolina rijeke Une ima nešto drugačiju sliku kulturnog razvoja čemu je uzrok veći uticaj iz područja kulture polja sa urnama. Ovaj prostor najkasnije je u 8. stoljeću pripao Japodima.<ref name="Španiček">{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8999/1/%C5%A0pani%C4%8Dek%20dipl.%20rad.pdf |title= Vatroslav Španiček: Kronologija muških grobova japodske kulture tijekom željeznog dob |work= Filozofski fakultet - Sveučilište Zagreb, 2017 |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> Na osnovu nekih specifičnosti arheolog [[Zdravko Marić]] je iznio hronologiju nalaza i podijelio je u 6 faza.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/arheoloski-leksikon-tom-1.html?page=95 |title= Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine - Tom 1 - Strana 94 - Japodska kulturna grupa |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-08-25 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230825143408/https://dokumen.tips/documents/arheoloski-leksikon-tom-1.html?page=95 }}</ref>
== Naselja i kuće ==
Japodi su živjeli u tipološki raznolikim naseljima.
Pećine su korištene uglavnom u najranijem periodu istorije Japoda, i to kao sezonska pastoralna staništa.
Najveći dio njihovih naselja čine [[Gradina|gradine]] - izgrađene na brdima i obično utvrđene kamenim bedemima. Neke od njih su vrlo male, sa deset do petnaest kuća. [[Gradina na Kekića Glavici]], sa svojih 11.000 m<sup>2</sup>, omogućila je siguran smještaj za nešto veću zajednicu od oko tri ili četiri stotine stanovnika. Tvrđava Stražbenica, u selu Vrepcu kod Gospića, čijih osam terasa zauzimaju površinu od nekoliko hektara, bila je velika i naseljena zajednica sa vjerovatno dvije do tri hiljade stanovnika. Na najvišoj tački brda nalazio se posebno utvrđeni centar naselja - akropola.
Kuće su bile od drveta, u osnovi pripadale su tipu brvnara, možda ponekad sa kamenim postoljima. Nema dokaza da su Japodi poznavali razvijeniji tip kuće od jednospratne brvnare sa zemljanim podom. Jednostavno ognjište, vertikalni razboj i vjerovatno još nekoliko predmeta za svakodnevnu upotrebu činili su osnovni namještaj ovih kuća. Na Kekićevoj glavici u dva horizonta otkriveni su dijelovi drvenog poda, napravljeni od pravilno složenih dasaka. Nije velika vjerovatnoća da je cijela etaža izgrađena na ovaj način, ali je očigledno da je jedan dio kuće na taj način popođen.
==== Pokretna peć ====
U nekim drugim japodskim naseljima, u prilično velikom broju otkrivena su još dva zanimljiva objekta, koji zajedno sa ognjištem čine osnovni objekat za pripremu hrane. Prvi je pokretna pećnica, rađena u keramičkoj tehnici, visine 40–50 cm. Donji dio omogućavao je koncentrično i kontrolirano grijanje s relativno malom količinom drva ili drvenog uglja. Iz tog ložišta je kroz 4 otvora strujao zagrejan vazduh u gornji dioo gdje se mogla staviti dublja činija ili lonac sa hranom, kao i mlijeko koje je trebalo prokuvati ili zagrijati na određenu temperaturu (npr. za proizvodnju sira ili neki drugi prerađeni proizvodi). Ova peć je najčešće postavljana na ognjište (u tom položaju se obično nalaze dijelovi ovih predmeta prilikom iskopavanja), ali je mogla biti korištena u bilo kojem dijelu kuće ili izvan nje. Sasvim je moguće da su i pastiri nosili ove peći sa sobom kada su dugo boravili van naselja.
==== Pekva ====
Poseban predmet je zemljana pekva poznata kod Ilira od kraja bronzanog doba pa nadalje, posebno među plemenima i narodima koji su preferirali otvorena ognjišta od peći. Korišćene su, kao i danas, za pečenje hljeba na ognjištu. Zanimljivo je da se ni njihov oblik, pa ni detalji (oblik drške, plastični vijenac za čuvanje pepela) nisu mijenjali puna tri milenijuma.
[[File:P.465-fig.172-Palæolithic Man and Terramara Settlements in Europe.jpg|mini|desno|Praistorijsko sojeničko naselje]]
===Sojenička naselja ===
{{Glavni|Japodske sojenice}}
Japodi su na prostoru srednjeg Pounja ostvarili različita kulturna dostignuća počevši od pravljenja sojeničkih naselja koja su postala glavno obilježje Ripča, gdje je prvi put otkriveno takvo [[Prahistorija|prahistorijsko]] naselje u Bosni i Hercegovini. Prema procjeni, naselje je zauzimalo prostor od cca 3.000 m2. Zgrade u naselju bile su međusobno odvojene prilazima za čamce. Otkriveno je preko 2.500 kočeva – soha, približno pravilno postavljenih u pravougaonike širine 6–8 m, i dužine 10–12 m.<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1 |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate=9. 2. 2016 |archive-date=2023-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806114812/https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1 }}</ref>
Arheološko područje Ripač u selu Ripač kod Bihaća proglašeno je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Arheološko područje Ripač"/>
Naselje u Ripču danas se nalazi u lošem stanju i gotovo da više nema nikakvu funkciju, a ostaci [[sojenica]] polagano počinju da propadaju zbog izloženosti vremenskim uslovima kao i nemaru ljudi.
== Odjeća i nakit ==
{{Glavni|Japodska odjeća i nakit}}
Osnova ženske nošnje bila je platnena zvonolika haljina. U struku je bila stegnuta kožnim pojasom s metalnom kopčom i alkama. Na alke pojasa mogao se objesiti nožić i druge sitne stvari. Ako je bilo hladno, dodavao se vuneni ogrtač. Ova odjeća nije imala ni zatvarača ni dugmeta
Japodski nakit, pogotovo kompleti nakita u grobovima, prilično je težak, posebno u periodu od osmog do petog vijeka stare ere, sav je odisao grubom, varvarskom snagom.
Važna karakteristika japodskog nakita je obilje i raznovrsna upotreba [[jantar]]a (ćilibara) koji je trgovačkim putevima dolazio sa Baltika. Nakit je bio ukrašen i perlicama od staklene smjese.<ref name="japotkinje">[https://likaclub.eu/arheoloski-vremeplov-moda-zeljeznog-doba-kako-su-se-odijevale/ Arheološki vremeplov: Moda željeznog doba: Kako su se odijevale žene iz naroda Japoda]</ref> Na dijelovima nošnje i ukrasima bilo je pričvršćeno mnoštvo privjesaka koji su zveckali pri svakom pokretu. Velik utjecaj na ornamentiku imali su Piceni, italski narod koji je živio na području današnje Ankone.
Uočljivo je mijenjanje ženske nošnje tokom vremena što govori kako nošnja i nije sama sebi svrha, ona se prilagođava protoku vremena, ostvarujući potrebu zajednice za opstankom, kroz identificiranje svojih članova.<ref name="sunč"/>
Japodi su nosili maštovite i raznolike ukrase koje su dodavali odjeći.
* Fibule - kopče različitih veličina i oblika<ref name="ČovićIliri"/>
* Ogrlice - masivni i živopisni nakit, načinjene pretežno od velikih zrna jantara.
* Pektorale - metalne bronzane pločice koje su se nosile na prsima, ukrašavane glavama konja ili ptica.
* Privjesci - različitih oblika: štapići, ptice, konji, delfini.
* Sljepoočničarke – dva metalna ukrasa u ravnini sljepoočnica obješena na traci oko glave.<ref name="japotkinje"/>
* Bronzane kape - najoriginalniji i najjapodskiji metalni ukras, davni je predak poznate [[Lička kapa|ličke kape (crvena kapa)]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28745 Hrvatska enciklopedija: Japodi]</ref>
* Narukvice i nanogvice - nekoliko metalnih obruča oko ruku i nogu, kompletirale su žensku japodsku nošnju.<ref name="sunč"/>
* Pojasni okovi od bronze i željeza
== Japodska umjetnost ==
{{Glavni|Japodska umjetnost}}
Tokom istorijskog razvoja pojedinih društvenih zajednici u njihovoj kulturi i umjetnosti prepliću se [[Geometrija|geometrijski]] i figuralni načini izražavanja u različitom obimu. Japodi predstavljaju jednu od takvih prahistorijskih populacija na sjeverozapadnom Balkanu u čijem je kulturnom izrazu sadržana snažna figuralna komponenta. Ova tendencija japodske kulture najvećim brojem do sada poznatih primjeraka usmjerena je na primijenjenu umjetnost i sitne plastične izrađevine, ali na ograničenom broju objekata dostiže nivo monumentalne figuralne umjetnosti visokog dometa.<ref name="japotkinje"/><ref name="Branka">{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&isAllowed=y |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230820184838/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&isAllowed=y }}</ref>
Ogromnu većinu figuralnih objekata kreirali su sami Japodi, bez obzira na utjecaje sa širih [[Alpe|alpskih]], [[mediteran]]skih i Podunavlje|podunavskih prostora. U isto vrijeme, većina prahistorijskih populacija u bližem i udaljenijem japodskom susjedstvu, svoju likovnost manifestira razvojem geometrijskog stila, dok malobrojni figuralni objekti uglavnom predstavljaju uvozne objekte, a rijetko domaće stvaralaštvo.<ref name="Cambi">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/27751 |title= Nenad Cambi: BILJEŠKA O JAPODSKIM URNAMA I SARKOFAZIMA |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 2003. |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2022-06-18 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220618090434/https://hrcak.srce.hr/file/27751 |url-status= dead }}</ref><ref name="AKovač">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/438947393/381627635-JAPODSKE-URNE-docx |title= Antonia Kovač: Japodske urne |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 20018. |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref>
Razvoj japodske kulture koji je trajao preko 1000 godina, sadržavao je figuralno oblikovanje kako u primijenjenom, tako i u monumentalnom obliku. Likovno oblikovani ili ukrašeni predmeti su raspoređeni prema materijalu: pečena glina, [[bronza]] i rijetko [[srebro]], [[jantar]] i [[staklo]] i [[kamen)]]. Tihnike izrade su: urezivanje, apliciranje, modelovanje, livenje, iskucavanje). Vrste figura su: predstave predmeta, životinjske i ljudske figure. Brojnost likovnih objekata znatno varira: od desetak objekata od stakla (vjerovatno importovanih), do više stotina predmeta od metala. Objekti od gline i kamena karakteristični
su za dolinu Une, dok ih na drugim japodskim prostorima za sada nema.<ref name="ružica"/><ref name="japotkinje"/><ref name="Branka"/><ref name="prezent">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/doc/300051440/JAPODI-prezentacija-pptx# |title= Japodi - Na putu jantara |work= Pedagogija i povijest |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref>
== Privreda ==
Područje na kojem su živjeli Japodi bilo je bogato šumama, tako da je drvo bilo pretežni materijal koji su koristili za izgradnju svojih nastambi. Kamene građevine su podizali većinom na vrhovima uzvišenja gdje su imali i gradove od 400-3000 stanovnika. Glavni i najveći gradovi Japoda su bili u Lici: prijestolnica ''Metulum'' kod [[Josipdol]]a, ''Monetium'' (gradina Humac kod [[Brinje|Brinja]]), ''Avendo'' (Latica kod Kompolja), ''Arupium'' (Vital kod ličkog Prozora) i drugi manji, a dosad je između Kupe i Une pronađeno oko osamdeset lokacija sa ostacima njihovih naselja.
Japodi su bili kovači, seljaci, pastiri i ratnici. Po [[politika|političkom]] ustroju su Japodi vjerojatno imali labavi plemenski savez bez vrhovnog vođe i bez jasnih naznaka o postojanju vladajućeg staleža. Rimljani navode da su u prijestonici Japoda razorili i spalili gradsku vijećnicu u kojoj su poginule japodske žene i djeca. To pokazuje da su japodski gradovi vjerojatno imali organiziranu upravu.
Japodski seljaci su uzgajali razne [[žitarice]], vinovu lozu i bavili se lovom. Ipak, na osnovu načina građenja njihovih naselja oko rubova kraških polja i kamenih torova za stoku moguće je da su prevashodno bili nomadski stočari a ni područje Like nije pogodovalo za neke druge aktivnosti. Njihova [[umetnost|umjetnost]] nije bila naročito drugučija od susjeda i uglavnom je mješavina ilirskih, panonskih i rimskih uticaja. Japodi su imali dodira i s grčkim i etruščanskim trgovcima iz tog su doba što se vidi iz ukrasa i antropomorfnih figurina koje su izrađivali. Koristili su metale i [[jantar]] za ogrlice i narukvice sa spiralnim i trouglim privjescima. Navodno je jantar do Japoda dolazio s dalekog [[Baltik]]a. Stari narodi su posebno cijenili ovaj materijal i oko njega su se plele [[mitologija|mitološke priče]], a pripisivala mu se i ljekovita svojstva.
Prije dolaska Rimljana Japodi nisu imali pismenost a tek nakon rimskih osvajanja i usvajanja latinkog jezika i pisma počinju sa postavljanjem nadgrobnih [[latinica|latiničnih]] natpisa. Originalni jezik Japoda je ostao uglavnom nepoznat i jedini zapisi o njemu su imena na nadgrobnim spomenicima (''tafonimi'') i rimski popis japodskih naselja i rijeka (''toponimi''). I ovi oskudni jezički pokazatelji ukazuju da su Japodi bili između Panonaca i južnijih, "pravih" Ilira.
== Vjera ==
{{Glavni|Japodska božanstva}}
Slično ostalim Ilirima, izvorni Japodi su po [[vjera|vjeri]] bili [[politeizam|mnogobošci]], ali su imali i svoja božanstva.<ref name="Cikač">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/5769192/I_Cika%C4%8D_Japodska_i_kolapijanska_bo%C5%BEanstva_seminarski_rad_ |title= Ilija Cikač: Japodska i kolapijanska božanstva |work= Sveučilište u Zagrebu |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref> Njihov glavni bog bio je Vodenbog ''Bindus'', ruševine čijeg hrama s više žrtvenika su nađene kod [[Bihać]]a i on približno odgovara rimskom [[Neptun (mitologija)|Neptunu]].<ref name="rastko">{{Cite web |url= https://www.rastko.rs/projekti/obzorja/rmaric-bind_l.html |title= Marić Rastislav: Bind, ilirski bog izvora |work= ČUPIĆEVA ZADUŽBINa, Beograd, 1939 - |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> Drugo je njihovo božanstvo bio ''Vidassus'' tj. bog liječništva, te božica izvora ''Thana'' koja je slična rimskoj [[Dijana (mitologija)|Dijani]] i njezin reljef u kamenu je nađen nad izvorom kod [[Jastrebarsko]]g. Japodski etnički totem je bio [[domaći konj|konj]], a također su obožavali i svete [[zmija|zmije]] kao duhove svojih predaka.
== Sahranjivanje ==
{{Glavni|Japodski običaji sahranjivanja}}
U rano doba Japodi su često sahranjivali svoje mrtve u pećinama, a kasnije humusno, sa skeletom u drvenim kovčezima u zidanim porodičnim grobnicama i spaljivanjem, sa pepelom pokojnika u pogrebnim urnama.<ref name="kult">{{Cite web |url= https://dunjalucar.com/2019/12/17/kult-mrtvih-kod-ilirskog-plemena-japoda/ |title= Kult mrtvih kod ilirskog plemena Japoda |work= Dunjalučar - Magazin za filozofiju, kulturu i umjetnost - 17.10. 2019 |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2023-09-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230907083844/https://dunjalucar.com/2019/12/17/kult-mrtvih-kod-ilirskog-plemena-japoda/ }}</ref>
U grobovima Japoda, kao ni u grobovima Liburna i Histra, gotovo nikada nije priloženo [[oružje]], za razliku od grobalja Dalmata i drugih jugoistočnih Ilira gdje je oružje često i obilno prisutno u muškim grobovima.<ref name="Glavičić">{{Cite web |url=https://kosinj-konzalting.hr/wp-content/uploads/2021/02/Glavicic_Dvije-kamene-urne.pdf |title= Miroslav Glavičić: DVIJE ČETVEROKUTNE KAMENE URNE S NATPISOM IZ DONJEG KOSINJA |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 2008. |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref> Ovo navodi na zaljučak da su Japodi bili miroljubivi i da im ratovanje nije bio bitan dio života.<ref name="IliriH"/>
== Literatura ==
* Ž. Rapanić: ''Arheološka problematika Like (zbornik)''. Otočac 1975.
* G. Hiller: ''Zur japodischen und liburnischen Früheisenzeit''. Universität Heidelberg, 1991.
* T. Kolak: ''Arheološka topografija Like od prapovijesti do srednjeg vijeka''. Muzej Like, Gospić 2001.
* B. Olujić: ''Povijest Japoda''. Srednja Europa, Zagreb 2007.
* [[Irma Čremošnik]], Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.
* Branka Raunig, NEKI PODACI O SOJENIČKIM NASELJIMA U BIHAĆKOM POLJU UDK 903.4 (497.6) “6377” “638” Primljeno/Received: 2003. 04. 29 Prihvaćeno/Accepted: 2003. 09. 15.
* [[Vjenceslav Radimski]], Nekropola u Jezerinama u Pritoci kod Bišća. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, V, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1893, 37-92.
* [[Ćiro Truhelka]], Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XXVI, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1914, 43-139.
* Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina.Zagreb, Matica Hrvatska, 1943.
* J. Korošec, Ljudske statuete iz Ripča. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu GZM, n.s. VII, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1952, 231-239.
* Drechsler-Bižić, Novi pogledi na kulturu sojeničkog naselja u Ripču. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s, VIII, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1953,103-110.
* Borivoj Čović, Gradinsko naselje na Kekića Glavici. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (Arheologija), n.s, XVII, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1962, 41-61.
* [[Zdravko Marić]], Japodske nekropole u dolini Une. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (Arheologija), n.s. XXIII, Sarajevo, Zemaljski muzej, l968, 5-79.
* [[Branka Raunig]], Praistorijska nekropola na Gradini u selu Ripač. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (Arheologija), n.s.35/36, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1981,141-161.
* [[Borivoj Čović]], Zaključna razmatranja. U: Praistorija jugoslovenskih zemalja– Bronzano doba, IV, Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti BIH i Svjetlost, 1983, 807-829.
* Dubravka Balen-Letunić, Japodi: arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću - Matica hrvatska, Ogranak, 2006
== Reference ==
{{Izvori}}
{{Iliri}}
[[Kategorija:Japodi| ]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
27cb1ba2uu7fj6bb5tnm3mqtdhk7ffw
Šablon:Ambox/dok
10
82403
42686538
42686537
2026-09-11T11:59:33Z
Aca
108187
/* Slike */
42686538
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se upotrijebiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, primjerice neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, primjerice formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Gnome globe current event.svg|42px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Nuvola apps bookcase.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti poveznicu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licencija datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu poveznicu prema stranici datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s poveznicom na odgovarajuću smjernicu ili stranicu pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Upotrebljava se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje poveznicu prema relevantnoj raspravi. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu poveznicu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, upotrebljava se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, upotrebljava se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = Ovom članku '''nedostaju unutrašnje poveznice'''.
| rješenje = Pomozite da ga [[Pomoć:Poveznica|povežemo]] s drugim relevantnim člancima.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, upotrijebite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; upotrebljava se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu poveznicu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
0rf1wmjvq7hbv9l8h66qa79u5vrcxte
42686539
42686538
2026-09-11T12:01:50Z
Aca
108187
/* Slike */
42686539
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se upotrijebiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, primjerice neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, primjerice formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti poveznicu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licencija datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu poveznicu prema stranici datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s poveznicom na odgovarajuću smjernicu ili stranicu pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Upotrebljava se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje poveznicu prema relevantnoj raspravi. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu poveznicu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, upotrebljava se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, upotrebljava se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = Ovom članku '''nedostaju unutrašnje poveznice'''.
| rješenje = Pomozite da ga [[Pomoć:Poveznica|povežemo]] s drugim relevantnim člancima.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, upotrijebite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; upotrebljava se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu poveznicu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
q50immq2xz3fzvn2gfggwj8uni17w1l
42686540
42686539
2026-09-11T12:15:58Z
Aca
108187
+
42686540
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, primjerice neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, primjerice formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti poveznicu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licencija datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu poveznicu prema stranici datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s poveznicom na odgovarajuću smjernicu ili stranicu pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje poveznicu prema relevantnoj raspravi. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu poveznicu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = Ovom članku '''nedostaju unutrašnje poveznice'''.
| rješenje = Pomozite da ga [[Pomoć:Poveznica|povežemo]] s drugim relevantnim člancima.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu poveznicu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
lmtniyck9bshd1n705835udcfyqcqwm
42686546
42686540
2026-09-11T13:21:29Z
Aca
108187
+
42686546
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|40px|link=|alt=]]
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| stil = font-style: italic;
| tekst = Tekst u standardnom okviru.
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, primjerice neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, primjerice formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licencija datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
qoxeufvbw6wqs6omqalaigrmsprp8d3
42686547
42686546
2026-09-11T13:23:21Z
Aca
108187
42686547
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, primjerice neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, primjerice formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licencija datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
9j5ftvfvidtwvxol3ynv0253oowdc2h
42686548
42686547
2026-09-11T13:24:01Z
Aca
108187
42686548
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, primjerice neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, primjerice formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
ik68h4uvqkepguilpfaxr86wwvdjdz0
42686549
42686548
2026-09-11T13:26:21Z
Aca
108187
42686549
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
ectx7wtp706fmznflxf9u7eescime5r
42686551
42686549
2026-09-11T13:27:41Z
Aca
108187
/* Slike */
42686551
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, ne treba uklanjati podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
tcejyq1cusgy9p9cvii0vomlyoum306
42686552
42686551
2026-09-11T13:29:28Z
Aca
108187
/* Pristupačnost slika */
42686552
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
amovjbgol9uuzmsonz53e5leee2itqn
42686553
42686552
2026-09-11T13:29:36Z
Aca
108187
/* Pristupačnost slika */
42686553
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
o0epkomgfdeqtpbstngp4b26836fhlx
42686555
42686553
2026-09-11T13:33:22Z
Aca
108187
/* Upotreba */
42686555
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = Ovaj članak ima određeni problem.
| rješenje = Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
g2qqek3ch9ter1mzciddh48n8htb4bv
42686556
42686555
2026-09-11T13:33:42Z
Aca
108187
/* Preporučeni kostur šablona */
42686556
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| napomena = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
5oxmwmygmfd5pvjo4jl1cy0pzocpt6e
42686558
42686556
2026-09-11T13:33:59Z
Aca
108187
/* Preporučeni kostur šablona */
42686558
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
sff1erwox6jodb8cby1rf5hs8p5eomn
42686559
42686558
2026-09-11T13:34:21Z
Aca
108187
/* Parametri za tekst poruke */
42686559
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije prikladna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
gqsriuf29zzt5pczizkoshsu51wdei9
42686560
42686559
2026-09-11T13:34:57Z
Aca
108187
/* Parametri za tekst poruke */
42686560
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}}, jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
lia8l5ea7r1rrcd5e585sddnrgbi481
42686561
42686560
2026-09-11T13:35:19Z
Aca
108187
/* Parametri za tekst poruke */
42686561
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije spremanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
he4mlvzosjbnbwd8qcofnn6k6v8vmwn
42686562
42686561
2026-09-11T13:36:35Z
Aca
108187
/* Preporučeni kostur šablona */
42686562
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije čuvanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
lm1v13cq1ix1c2hd9sa8agxsz2tmliz
42686563
42686562
2026-09-11T13:36:47Z
Aca
108187
/* Preporučeni kostur šablona */
42686563
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri spremanju će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
ngy8ata9wwvdectjll7gr4x096iwbe0
42686564
42686563
2026-09-11T13:37:14Z
Aca
108187
/* Preporučeni kostur šablona */
42686564
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili okomitim popisima dobije nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
n34gn2huesqw4rbn6s4wv5t9bx3z8gw
42686565
42686564
2026-09-11T13:39:18Z
Aca
108187
/* Tehničke napomene */
42686565
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama dobiva nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
qwbr5kwjnoc0qtbv2bnvus9xxm3apkm
42686566
42686565
2026-09-11T13:39:24Z
Aca
108187
/* Tehničke napomene */
42686566
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetlom i tamnom načinu te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
8b7kx6gx70kwqgz23m0k3yoyvb9ha5t
42686567
42686566
2026-09-11T13:40:02Z
Aca
108187
/* Tehničke napomene */
42686567
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/testovi|/testovi]] i [[Šablon:Ambox/pijesak|/pijesak]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjenu na samom šablonu zatim unesite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
ngoq3lqww95vmxd1gl5wwhsnswaijno
42686568
42686567
2026-09-11T13:41:58Z
Aca
108187
/* Tehničke napomene */
42686568
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona zatim objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
1xbdtq8mmc8c5uzypq07iahar7gtqtx
42686569
42686568
2026-09-11T13:42:27Z
Aca
108187
/* Tehničke napomene */
42686569
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": ["tip", "type"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["brzo", "brisanje", "sadržaj", "stil", "obavijest", "premještanje", "zaštita"],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": ["issue"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": ["rešenje", "fix"],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": ["text"],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": ["talk"],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": ["date"],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": ["informacija", "info"],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": ["obavještenje_o_uklanjanju", "removalnotice"],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": ["image"],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": ["imageright"],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": ["small"],
"type": "line",
"suggestedvalues": ["left"]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimage"],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": ["smallimageright"],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": ["smalltext"],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": ["naslov", "naziv", "name"],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": ["class"],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": ["stilkutije", "style"],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
f57ei33fzpzwlw5f3rctmswraih5ig2
42686572
42686569
2026-09-11T13:48:45Z
Aca
108187
42686572
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"naslov",
"naziv",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"stilkutije",
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
tk0m5yzig49bcj3x9w60o3gd5qpvu6z
42686573
42686572
2026-09-11T13:49:15Z
Aca
108187
/* Parametri */
42686573
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"naslov",
"naziv",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"stilkutije",
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
fgida6nw0ombjbo4j5jsng2pym2blvp
42686577
42686573
2026-09-11T13:51:58Z
Aca
108187
/* Vrste okvira */
42686577
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>stilkutije</code>, <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"naslov",
"naziv",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"stilkutije",
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
1a1e1ld6s7pz0ev3rphbe9ycvidrc1s
42686580
42686577
2026-09-11T13:52:59Z
Aca
108187
/* Parametri */
42686580
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"naslov",
"naziv",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"stilkutije",
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
1yc4vlqjowqptc5f1btd6rojvgo4fny
42686581
42686580
2026-09-11T13:53:41Z
Aca
108187
42686581
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"naslov",
"naziv",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
jh6ngdi8df1esdry0vwxd186eycf5mf
42686584
42686581
2026-09-11T13:56:30Z
Aca
108187
42686584
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naslov</code>, <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"naziv",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
sqjmd9m7m6a1hj1cu8gz5zqrnc14bpc
42686585
42686584
2026-09-11T13:56:47Z
Aca
108187
/* Parametri */
42686585
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| ime = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|ime}}
| <code>naziv</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| ime = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|ime}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"ime": {
"label": "Ime šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"naziv",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"ime",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
3ut0l0ypctr7iuhei72se2kuwx4kf15
42686586
42686585
2026-09-11T13:58:15Z
Aca
108187
+
42686586
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| naziv = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti nije preporučljivo proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|naziv}}
| <code>ime</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| naziv = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|naziv}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"naziv": {
"label": "Naziv šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"ime",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"naziv",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
t85011rs5ff192tjokbyydvuh2t6qva
42686588
42686586
2026-09-11T14:00:04Z
Aca
108187
42686588
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| naziv = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti '''ne treba''' proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|naziv}}
| <code>ime</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| naziv = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|naziv}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se mora zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"naziv": {
"label": "Naziv šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"ime",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"naziv",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
31p2oist3plnxdda09dym1icn3jqsvx
42686589
42686588
2026-09-11T14:01:26Z
Aca
108187
/* Tehničke napomene */
42686589
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| naziv = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti '''ne treba''' proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|naziv}}
| <code>ime</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| naziv = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|naziv}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se '''mora''' zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi štedljivo kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"naziv": {
"label": "Naziv šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"ime",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"naziv",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
tls8daaax9r0l3jf0nltsgaishwcvk3
42686590
42686589
2026-09-11T14:01:50Z
Aca
108187
/* Tehničke napomene */
42686590
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| naziv = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti '''ne treba''' proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|naziv}}
| <code>ime</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| naziv = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|naziv}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se '''mora''' zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi '''štedljivo''' kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"naziv": {
"label": "Naziv šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"ime",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"naziv",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
qpow0v26tetah0gt35pzxss6d2wbdc9
42686599
42686590
2026-09-11T14:19:08Z
Aca
108187
+
42686599
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
{{high-risk}}
{{Lua|Modul:Message box}}
<!-- KATEGORIJE I MEĐUWIKIJE DODAJTE NA DNO OVE STRANICE. -->
{{mbox templates}}
'''Ambox''' ({{jez-en|article message box}} – "kutija za poruke u člancima") jest metašablon za izradu šablona s porukama koje se prikazuju u člancima, uglavnom šablona za održavanje. Pruža ujednačen izgled poruka, više vrsta okvira, podrazumijevane ili prilagođene ikone, sažeti prikaz i druge mogućnosti.
Šablon je namijenjen prvenstveno izradi drugih šablona. U članke se obično ne umeće neposredno, nego preko posebnog šablona kao što su {{tl|Siroče}}, {{tl|Globalizirati}} ili {{tl|Dopuniti odjeljak}}.
== Upotreba ==
Najjednostavniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
</pre>
{{Ambox
| tekst = Tekst poruke.
}}
Preporučeni način izrade šablona za održavanje jest razdvojiti opis problema od prijedloga rješenja:
<pre>
{{Ambox
| naziv = Naziv šablona
| vrsta = sadržaj
| problem = '''Ovom članku nedostaju pouzdani izvori.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem navoda iz pouzdanih izvora.
| razgovor = {{{razgovor|}}}
| datum = {{{datum|}}}
}}
</pre>
Ako je potreban potpuno prilagođen tekst, umjesto parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}} može se koristiti {{para|tekst}}.
Složeniji primjer:
<pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
</pre>
{{Ambox
| vrsta = stil
| mala_kutija = left
| mala_slika = [[Datoteka:Codex icon notice color-warning.svg|20px|link=|alt=]]
| mali_tekst = Kraći tekst u malom okviru.
}}
Izgled teksta treba prilagođavati samo kada za to postoji jasan razlog. Radi ujednačenosti '''ne treba''' proizvoljno mijenjati veličinu, boju ili debljinu slova.
== Vrste okvira ==
Parametar {{para|vrsta}} određuje namjenu kutije, boju obruba i podrazumijevanu ikonu. Vrstu treba birati prema prirodi poruke, a ne samo prema željenoj boji.
{{Ambox
| vrsta = brzo
| tekst = <code>vrsta=brzo</code> – brzo brisanje, odnosno očigledni slučajevi koji ispunjavaju kriterije za brzo brisanje.
}}
{{Ambox
| vrsta = brisanje
| tekst = <code>vrsta=brisanje</code> – prijedlozi i rasprave o brisanju članka.
}}
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code> – problemi sa sadržajem, npr. neutralnošću, tačnošću, provjerljivošću ili zastupljenošću različitih perspektiva.
}}
{{Ambox
| vrsta = stil
| tekst = <code>vrsta=stil</code> – stilski i tehnički problemi, npr. formatiranje, organizacija teksta ili povezivanje članaka.
}}
{{Ambox
| vrsta = obavijest
| tekst = <code>vrsta=obavijest</code> – neutralne obavijesti o stanju članka ili uređivanju koje je u toku.
}}
{{Ambox
| vrsta = premještanje
| tekst = <code>vrsta=premještanje</code> – prijedlozi za spajanje, podjelu, premještanje ili prijenos sadržaja.
}}
{{Ambox
| vrsta = zaštita
| tekst = <code>vrsta=zaštita</code> – obavijesti i prijedlozi povezani sa zaštitom stranice.
}}
Ako parametar nije naveden ili vrijednost nije prepoznata, primjenjuje se vrsta <code>obavijest</code>.
Prihvaćene su i engleske vrijednosti te ekavske i ijekavske varijante gdje su predviđene:
{| class="wikitable"
! Namjena
! Preporučena vrijednost
! Ostale prihvaćene vrijednosti
|-
| Brzo brisanje
| <code>brzo</code>
| <code>speedy</code>
|-
| Brisanje
| <code>brisanje</code>
| <code>delete</code>
|-
| Problem sa sadržajem
| <code>sadržaj</code>
| <code>content</code>
|-
| Stilski problem
| <code>stil</code>
| <code>style</code>
|-
| Obavijest
| <code>obavijest</code>
| <code>obavještenje</code>, <code>obaveštenje</code>, <code>notice</code>
|-
| Premještanje i reorganizacija
| <code>premještanje</code>
| <code>premeštanje</code>, <code>move</code>
|-
| Zaštita
| <code>zaštita</code>
| <code>protection</code>
|}
== Slike ==
Ako parametar {{para|slika}} nije naveden, prikazuje se podrazumijevana ikona za izabranu vrstu okvira. Posebna ikona može se zadati uobičajenom wikisintaksom:
<pre>
| slika = [[Datoteka:Naziv datoteke.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Širina od 40 do 50 piksela uglavnom odgovara standardnom okviru. Preširoke slike mogu narušiti razmake i prikaz na užim ekranima.
{{Ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]
| tekst = <code>vrsta=sadržaj</code><br><code>slika=<nowiki>[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert]]</nowiki></code>
}}
Vrijednost <code>none</code> uklanja ikonu, pa tekst zauzima prostor predviđen za cijeli okvir:
{{Ambox
| slika = none
| tekst = <code>slika=none</code> – okvir bez ikone.
}}
Parametrom {{para|slika_desno}} može se dodati slika ili drugi sadržaj na desnoj strani:
{{Ambox
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| slika_desno = [[Datoteka:Codex icon references color-progressive.svg|40px|link=|alt=]]
| tekst = Primjer okvira sa slikama na obje strane.
}}
=== Pristupačnost slika ===
Ikona u okviru najčešće je dekorativna jer samo vizualno ponavlja poruku. Takvoj slici treba ukloniti vezu i ostaviti prazan alternativni tekst:
<pre>
[[Datoteka:Unbalanced scales.svg|40px|link=|alt=]]
</pre>
Ako ikona prenosi informaciju koja se ne može zaključiti iz teksta, treba joj dodati kratak i smislen alternativni tekst. Ako licenca datoteke zahtijeva navođenje autora, '''ne uklanjajte''' podrazumijevanu vezu do stranice datoteke.
== Parametri ==
U primjerima se navode preporučeni srpskohrvatski nazivi. Engleski nazivi ostaju prihvaćeni radi kompatibilnosti.
{| class="wikitable"
! Parametar
! Pseudonimi
! Opis
|-
| {{para|vrsta}}
| <code>tip</code>, <code>type</code>
| Vrsta poruke. Određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu. Podrazumijevana vrijednost je <code>obavijest</code>.
|-
| {{para|problem}}
| <code>issue</code>
| Sažet opis problema u članku. Treba biti jasan i neposredan, po mogućnosti s vezom do odgovarajuće smjernice ili stranice pomoći.
|-
| {{para|rješenje}}
| <code>rešenje</code>, <code>fix</code>
| Opis onoga što treba učiniti kako bi se problem otklonio. U pravilu je dovoljna jedna ili dvije rečenice.
|-
| {{para|tekst}}
| <code>text</code>
| Cijeli prilagođeni tekst poruke. Koristi se umjesto kombinacije parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}.
|-
| {{para|razgovor}}
| <code>talk</code>
| Dodaje vezu do relevantne rasprave. Vrijednost može biti naslov odjeljka na pripadajućoj stranici za razgovor ili puni naziv druge stranice, po potrebi sa sidrom odjeljka.
|-
| {{para|datum}}
| <code>date</code>
| Datum postavljanja šablona. Prikazuje se manjim slovima nakon glavne poruke.
|-
| {{para|napomena}}
| <code>informacija</code>, <code>info</code>
| Dodatna informacija koja se prikazuje poslije datuma. Ne treba ovdje ponavljati glavni opis problema.
|-
| {{para|obavijest_o_uklanjanju}}
| <code>obavještenje_o_uklanjanju</code>, <code>obaveštenje_o_uklanjanju</code>, <code>removalnotice</code>
| Ako je uključena, dodaje standardnu vezu s uputama o tome kada i kako ukloniti poruku.
|-
| {{para|slika}}
| <code>image</code>
| Slika na lijevoj strani. Ako nije navedena, koristi se podrazumijevana ikona izabrane vrste. Vrijednost <code>none</code> uklanja sliku.
|-
| {{para|slika_desno}}
| <code>imageright</code>
| Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani. Podrazumijevano se ništa ne prikazuje.
|-
| {{para|mala_kutija}}
| <code>small</code>
| Vrijednost <code>left</code> uključuje mali, lijevo poravnat oblik okvira.
|-
| {{para|mala_slika}}
| <code>smallimage</code>
| Slika za mali oblik okvira. Djeluje samo kada je uključena mala kutija. Vrijednost <code>none</code> uklanja lijevu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mala_slika_desno}}
| <code>smallimageright</code>
| Desna slika ili drugi sadržaj za mali oblik okvira. Vrijednost <code>none</code> uklanja desnu sliku iz malog oblika.
|-
| {{para|mali_tekst}}
| <code>smalltext</code>
| Kraća poruka za mali oblik okvira. Ako nije navedena, koristi se sadržaj parametra {{para|tekst}}.
|-
| {{para|naziv}}
| <code>ime</code>, <code>name</code>
| Naziv šablona koji poziva Ambox, bez imenskog prostora <code>Šablon:</code>. Omogućava ispravan ogled na stranici šablona i preciznije praćenje grešaka. Vrijednost treba ažurirati ako se šablon premjesti.
|-
| {{para|klasa}}
| <code>class</code>
| Jedna ili više dodatnih CSS klasa za okvir. Više klasa odvaja se razmakom.
|-
| {{para|stil}}
| <code>style</code>
| Dodatna CSS pravila za cijeli okvir. Navode se bez navodnika i sa završnim tačkama sa zarezom.
|}
=== Parametri za tekst poruke ===
Preporučuje se upotreba parametara {{para|problem}} i {{para|rješenje}}. Tako se poruka semantički razdvaja na ono što nije u redu i ono što urednici trebaju učiniti. Opis problema treba biti kratak, a rješenje konkretno i izvedivo.
<pre>
| problem = '''Ovom članku nedostaju wikiveze.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do relevantnih članaka.
</pre>
Parametar {{para|tekst}} namijenjen je slučajevima u kojima takva podjela nije potrebna ili je potreban poseban raspored sadržaja. Ne treba istovremeno zadavati {{para|tekst}} i parametre {{para|problem}} i {{para|rješenje}} jer prilagođeni tekst ima prednost.
=== Mali oblik ===
Mali okvir namijenjen je prvenstveno porukama na početku odjeljaka. U pravilu treba sadržavati najviše jednu ili dvije kratke linije teksta.
Da bi šablon koji se zasniva na Amboxu prosljeđivao ovaj parametar, koristite:
<pre>
| mala_kutija = {{{mala_kutija|{{{small|}}}}}}
</pre>
Pozivom <code>|mala_kutija=left</code> dobija se mali, lijevo poravnat okvir:
{{Ambox
| mala_kutija = left
| tekst = Mali oblik okvira.
}}
Posebne slike i tekst za mali oblik zadaju se parametrima {{para|mala_slika}}, {{para|mala_slika_desno}} i {{para|mali_tekst}}. Ako nisu navedeni, primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti standardnog oblika.
== Preporučeni kostur šablona ==
Sljedeći kod može poslužiti kao polazište za novi šablon za održavanje:
<pre>
{{Ambox
| naziv = {{subst:PAGENAME}}
| vrsta = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Naziv ikone.svg|40px|link=|alt=]]
| problem = '''Ovaj članak ima određeni problem.'''
| rješenje = <span class="nomobile"><br /></span>Poboljšajte ga tako što ćete opisati potrebnu radnju.
| razgovor = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| datum = {{{datum|{{{date|}}}}}}
}}
</pre>
Naziv šablona u parametru {{para|naziv}} treba navesti bez prefiksa <code>Šablon:</code>. Ako se kostur kopira prije objavljivanja stranice, izraz <code><nowiki>{{subst:PAGENAME}}</nowiki></code> pri objavi će se pretvoriti u stvarni naziv stranice.
== Tehničke napomene ==
Ako tekst parametra sadrži uspravnu crtu, ona se '''mora''' zaštititi šablonom {{tl|!}} ili zapisom <code>&#124;</code>. Završne vitičaste zagrade koje bi mogle prerano zatvoriti poziv šablona mogu se obuhvatiti oznakama <code><nowiki>…</nowiki></code>.
<pre>
{{Ambox
| tekst = <div>
Znak jednakosti = i pojedinačne vitičaste zagrade { } mogu se pisati neposredno.
Ovdje je uspravna crta |, a ovdje zaštićene završne zagrade <nowiki>}}</nowiki>.
</div>
}}
</pre>
Oznake <code><div></code> oko teksta obično nisu potrebne. Mogu pomoći ako složeniji sadržaj s prijelomima redova ili vertikalnim listama ima nepravilan razmak.
Izgled Amboxa većinom se određuje zajedničkim CSS klasama. Dodatne klase i neposredne stilove treba uvoditi '''štedljivo''' kako bi šabloni ostali ujednačeni, pristupačni i čitljivi u svijetloj i tamnoj temi te na mobilnim uređajima.
Za ispitivanje većih izmjena koristite podstranice [[Šablon:Ambox/test|/test]] i [[Šablon:Ambox/igralište|/igralište]], ako postoje, ili vlastitu korisničku podstranicu. Promjene samog šablona objavite jednom provjerenom izmjenom.
== TemplateData ==
<templatedata>
{
"description": "Metašablon za izradu ujednačenih kutija za poruke u člancima.",
"params": {
"vrsta": {
"label": "Vrsta",
"description": "Vrsta poruke; određuje namjenu kutije, izgled obruba i podrazumijevanu ikonu.",
"aliases": [
"tip",
"type"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"brzo",
"brisanje",
"sadržaj",
"stil",
"obavijest",
"premještanje",
"zaštita"
],
"default": "obavijest",
"suggested": true
},
"problem": {
"label": "Problem",
"description": "Kratak opis problema u članku.",
"aliases": [
"issue"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"rješenje": {
"label": "Rješenje",
"description": "Opis radnje kojom se problem može otkloniti.",
"aliases": [
"rešenje",
"fix"
],
"type": "content",
"suggested": true
},
"tekst": {
"label": "Tekst",
"description": "Cijeli prilagođeni tekst poruke; koristi se umjesto parametara problem i rješenje.",
"aliases": [
"text"
],
"type": "content"
},
"razgovor": {
"label": "Razgovor",
"description": "Odjeljak pripadajuće stranice za razgovor ili puni naziv stranice s relevantnom raspravom.",
"aliases": [
"talk"
],
"type": "wiki-page-name"
},
"datum": {
"label": "Datum",
"description": "Datum postavljanja poruke.",
"aliases": [
"date"
],
"type": "line"
},
"napomena": {
"label": "Napomena",
"description": "Dodatna informacija koja se prikazuje nakon glavne poruke i datuma.",
"aliases": [
"informacija",
"info"
],
"type": "content"
},
"obavijest_o_uklanjanju": {
"label": "Obavijest o uklanjanju",
"description": "Dodaje standardnu vezu s uputama o uklanjanju poruke.",
"aliases": [
"removalnotice",
"obavještenje_o_uklanjanju",
"obaveštenje_o_uklanjanju"
],
"type": "boolean"
},
"slika": {
"label": "Slika",
"description": "Slika na lijevoj strani; vrijednost none uklanja sliku.",
"aliases": [
"image"
],
"type": "content"
},
"slika_desno": {
"label": "Slika desno",
"description": "Slika ili drugi sadržaj na desnoj strani okvira.",
"aliases": [
"imageright"
],
"type": "content"
},
"mala_kutija": {
"label": "Mala kutija",
"description": "Vrijednost left uključuje mali, lijevo poravnat oblik.",
"aliases": [
"small"
],
"type": "line",
"suggestedvalues": [
"left"
]
},
"mala_slika": {
"label": "Mala slika",
"description": "Lijeva slika u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimage"
],
"type": "content"
},
"mala_slika_desno": {
"label": "Mala slika desno",
"description": "Desna slika ili drugi sadržaj u malom obliku okvira.",
"aliases": [
"smallimageright"
],
"type": "content"
},
"mali_tekst": {
"label": "Mali tekst",
"description": "Posebna kraća poruka za mali oblik okvira.",
"aliases": [
"smalltext"
],
"type": "content"
},
"naziv": {
"label": "Naziv šablona",
"description": "Naziv šablona koji poziva Ambox, bez prefiksa Šablon:.",
"aliases": [
"ime",
"name"
],
"type": "line"
},
"klasa": {
"label": "CSS klasa",
"description": "Jedna ili više dodatnih CSS klasa, odvojenih razmacima.",
"aliases": [
"class"
],
"type": "line"
},
"stil": {
"label": "CSS stil",
"description": "Dodatna CSS pravila za cijeli okvir.",
"aliases": [
"style"
],
"type": "line"
}
},
"format": "block",
"paramOrder": [
"naziv",
"vrsta",
"slika",
"slika_desno",
"problem",
"rješenje",
"tekst",
"razgovor",
"datum",
"napomena",
"obavijest_o_uklanjanju",
"mala_kutija",
"mala_slika",
"mala_slika_desno",
"mali_tekst",
"klasa",
"stil"
]
}
</templatedata>
== Povezano ==
{{Mbox templates see also}}
nku5pgzvh4gax4lem72bg7wmp41l3rb
Šablon:Infobox award/dok
10
89162
42686625
41567495
2026-09-11T15:58:23Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686625
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
<!-- EDIT TEMPLATE DOCUMENTATION BELOW THIS LINE -->
'''Infobox award''' may be used to summarize information about an award.
=== Usage ===
The infobox may be added by pasting the template as shown below into an article. All fields are optional and unused parameter names can be left blank or omitted.
<div style="width:250px"><pre>{{Infobox award
| name =
| current_awards =
| image =
| imagesize =
| alt =
| caption =
| description =
| presenter =
| country =
| location =
| reward =
| year =
| year2 =
| holder =
| website =
}}</pre></div>
=== Parameters ===
{| class="wikitable"
! style="text-align: left" | Parameter
! style="text-align: left" | Explanation
|-
| '''name'''
| Insert name of the award. Use the common name (typically the name of the article) if multiple names are used. If omitted or blank it defaults to the name of the article.
|-
| '''current_awards'''
| Insert the article name of the list or page describing the upcoming, current, or just completed annual awards/ceremony, etc. for this year. Omit the wikilinks "<nowiki>[[]]</nowiki>"; formatting is automatic.
|-
| '''image'''
| Insert image name (abc.jpg, xyz.png, 123.gif, etc.)
|-
| '''imagesize'''
| Insert image width. Be sure to include "px" after the number, i.e. 200px. If omitted or blank it defaults to 220px.
|-
| '''alt'''
| Alt text for image, for visually impaired readers who cannot see it. See [[WP:ALT]].
|-
| '''caption'''
| Image caption.
|-
| '''description'''
| Insert a very brief, one sentence description of what the prize is awarded for (e.g. "Excellence in [[film]]")
|-
| '''presenter'''
| Insert the person, group or organisation that presents the award
|-
| '''country'''
| Insert the country of the presenter or where the award is presented
|-
| '''year'''
| Insert the year that it was first awarded
|-
| '''reward'''
| What kind of reward does it get whether its prize money or medal. Eg: Nobel Prize $1.6 million
|-
| '''year2'''
| Insert the year that it was last awarded
|-
| '''holder'''
| Current holder of the award (if applicable)
|-
| '''website'''
| Insert the award's official website. Only type in the URL. Formatting is automatic.
|}<includeonly>
[[Kategorija:Šabloni za nagrade| ]]
</includeonly>
5cdf35ci6xeg196l6bqhy4s2lz8z1qx
Šablon:Zh/dok
10
90117
42686657
42560889
2026-09-11T16:05:17Z
Aca
108187
42686657
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>
[[Kategorija:Kineski šabloni]]
[[Kategorija:Kineski šabloni za višejezičnu podršku]]
</includeonly>
88vf5bsl1qdemyj5xck2j79vxsas3u0
Šablon:Politička stranka
10
91102
42686655
42568160
2026-09-11T16:04:17Z
Aca
108187
42686655
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width:25em; text-align:left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;" | '''{{{ime}}}'''
{{#if:{{{izvorno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}} | <br /><div style="text-align: center; font-size: 80%;">'''''{{{izvorno_ime}}}'''''</div>
}}
|-
{{#if: {{{logo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" {{!}} <center>[[Datoteka:{{{logo}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|100px}}|{{{logo_opis}}}]]</center>
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{predsjednik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Predsjednik
{{!}} {{{predsjednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{vođa|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Vođa
{{!}} {{{vođa}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{vođa1_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa1_titula}}}
{{!}} {{{vođa1_ime}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vođa2_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa2_titula}}}
{{!}} {{{vođa2_ime}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vođa3_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa3_titula}}}
{{!}} {{{vođa3_ime}}}
{{!}}-
}}}}}}
{{#if: {{{glavni sekretar|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Glavni sekretar
{{!}} {{{glavni sekretar}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{glasnogovornik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Glasnogovornik
{{!}} {{{glasnogovornik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{osnivač|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Osnivač
{{!}} {{{osnivač}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{slogan|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Slogan
{{!}} {{{slogan}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{predsjednik}}} {{{glavni}}} {{{vođa1_titula}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{osnovana|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Osnovana
{{!}} {{{osnovana}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{raspuštena|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Raspuštena
{{!}} {{{raspuštena}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{prethodnik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Prethodnik
{{!}} {{{prethodnik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nasljednik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Nasljednik
{{!}} {{{nasljednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{sjedište|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Sjedište
{{!}} {{{sjedište}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{država|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Država djelovanja
{{!}} {{{država}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{glasilo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Glasilo
{{!}} {{{glasilo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{podmladak|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Podlomak
{{!}} {{{podmladak}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{studentsko krilo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Studentsko krilo
{{!}} {{{studentsko krilo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{omladina|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Omladina
{{!}} {{{omladina}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{broj_članova|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Broj članova {{#if:{{{broj_članova_godina|<noinclude>-</noinclude>}}} | <small>({{{broj_članova_godina}}})</small>}}
{{!}} {{{broj_članova}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{osnovana}}} {{{raspuštena}}} {{{sjedište}}} {{{glasilo}}} {{{podmladak}}} {{{država}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ideologija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Ideologija
{{!}} {{{ideologija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{religija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Religija
{{!}} {{{religija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{pozicija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Politička pozicija'''
{{!}} {{{pozicija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nacionalna_skupina|{{{nacionalna skupina|<noinclude>-</noinclude>}}}}}} |
! {{{nacionalna_skupina|{{{nacionalna skupina}}}}}}
{{!}} {{{nacionalna_skupina_ime|{{{nacionalna skupina ime}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{međunarodna_skupina|{{{međunarodna skupina|<noinclude>-</noinclude>}}}}}} |
! {{{međunarodna_skupina|{{{međunarodna skupina}}}}}}
{{!}} {{{međunarodna_skupina_ime|{{{međunarodna skupina ime}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{evropski_parlament_skupina|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Skupina u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]]'''
{{!}} {{{evropski_parlament_skupina}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{tijelo1|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{tijelo1}}}
{{!}} {{{tijelo1_zastupljenost}}}
{{!}}-
{{#if: {{{tijelo2|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{tijelo2}}}
{{!}} {{{tijelo2_zastupljenost}}}
{{!}}-
{{#if: {{{tijelo3|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{tijelo3}}}
{{!}} {{{tijelo3_zastupljenost}}}
{{!}}-
{{#if: {{{tijelo4|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{tijelo4}}}
{{!}} {{{tijelo4_zastupljenost}}}
{{!}}-
}}}}}}}}
{{#if: {{{boje|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Službene boje
{{!}} {{{boje}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{službena_stranica|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [{{{službena_stranica}}} Službena stranica]
{{!}}-
}}
{{#if: {{{napomena|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="vertical-align: top; text-align: left; font-size: 80%;" {{!}} {{{napomena}}}
}}
|}<noinclude>
== Upotreba ==
<pre>
{{Infookvir politička partija
| ime =
| izvorno_ime =
| logo =
| veličina = <nowiki><!-- veličina u px --></nowiki>
| logo_opis =
| predsjednik =
| vođa =
| vođa1_titula =
| vođa1_ime =
| vođa2_titula =
| vođa2_ime =
| vođa3_titula =
| vođa3_ime =
| glavni sekretar =
| glasnogovornik =
| osnivač =
| slogan =
| osnovana =
| raspuštena =
| prethodnik =
| nasljednik =
| sjedište =
| država =
| glasilo =
| podmladak =
| studentsko krilo =
| omladina =
| broj_članova =
| broj_članova_godina =
| ideologija =
| religija =
| pozicija =
| međunarodna_skupina =
| međunarodna_skupina_ime =
| evropski_parlament_skupina =
| tijelo1 = <!-- npr. Hrvatski sabor -->
| tijelo1_zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} -->
| tijelo2 =
| tijelo2_zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} -->
| tijelo3 =
| tijelo3_zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} -->
| tijelo4 =
| tijelo4_zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} -->
| boje =
| službena_stranica =
| napomena =
}}
</pre>
[[Kategorija:Političke infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
9wfmtweqyf1iywf2941kqaf613io9bo
Šablon:Mbox šabloni
10
92526
42686600
4746907
2026-09-11T14:19:49Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Mbox templates]] na [[Šablon:Mbox šabloni]]
4746907
wikitext
text/x-wiki
{{Navbox
| navbar = off
| name = Mbox templates
| state = off
| style = width: auto; float: right; margin: 0em 0em 0em 1em;
| title = Message box <br /> meta-templates
| list1 = {{tlx|ambox}} ([[Razgovor o šablonu:ambox|t]])
| list2 = {{tlx|tmbox}} ([[Razgovor o šablonu:tmbox|t]])
| list3 = {{tlx|imbox}} ([[Razgovor o šablonu:imbox|t]])
| list4 = {{tlx|cmbox}} ([[Razgovor o šablonu:cmbox|t]])
| list5 = {{tlx|ombox}} ([[Razgovor o šablonu:ombox|t]])
| list6 = {{tlx|mbox}} ([[Razgovor o šablonu:mbox|t]])
| list7 = {{tlx|fmbox}} ([[Razgovor o šablonu:fmbox|t]])
| list8 = {{tlx|dmbox}} ([[Razgovor o šablonu:dmbox|t]])
}}<noinclude>
{{documentation}}
<!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! -->
</noinclude>
6olaqyh9ew6yudg9r394w4g8bx8hyti
42686602
42686600
2026-09-11T14:29:43Z
Aca
108187
42686602
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{{Infobox
| bodyclass = nowrap
| bodystyle = width:auto;padding-bottom:0.6em;line-height:1.25em;
| abovestyle = font-size:inherit;
| above = Kutije za poruke
| labelstyle = margin:0;padding:0 0.3em 0;text-align:center;font-weight:normal;
| datastyle = margin:0;padding:0 0.5em 0 0;
| label1 = ''šablon'' | data1 = ''mjesto''
| label2 = {{tl|Ambox}} | data2 = članci
| label3 = {{tl|Cmbox}} | data3 = kategorije
| label4 = {{tl|Imbox}} | data4 = slike
| label5 = {{tl|Tmbox}} | data5 = stranice za razgovor
| label6 = {{tl|Fmbox}} | data6 = zaglavlja i podnožja
| label7 = {{tl|Ombox}} | data7 = ostale stranice
| label8 = {{tl|Mbox}} | data8 = bilo gdje
| label9 = {{tl|Kutija za začetak}} | data9 = članci u začetku
| label10 = {{tl|Dmbox}} | data10 = višeznačnice
}}</includeonly><noinclude>
{{Documentation}}
</noinclude>
j5j4qetg2xjh7dzuk07dro60o5q05l8
Šablon:Mbox šabloni povezano
10
92527
42686591
41407588
2026-09-11T14:02:53Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Mbox templates see also]] na [[Šablon:Mbox šabloni povezano]]
41407588
wikitext
text/x-wiki
Meta-šabloni temeljeni na [[Modul:Message box|Modulu:Message box]] za pravljenje šablona okvira s porukama:
* {{tl|ambox}} – na člancima.
* {{tl|tmbox}} – na stranicama za razgovor.
* {{tl|imbox}} – na datotekama.
* {{tl|cmbox}} – na kategorijama.
* {{tl|ombox}} – na ostalim stranicama.
* {{tl|mbox}} – koji se koriste na više od jednog imenskog prostora po kojima mijenja sadržaj ili izgled.
Usko povezani meta-šabloni za okvire s porukama:
* {{tl|fmbox}} – u zaglavlju ili podnožju stranice.
* {{tl|dmbox}} – na stranicama razvrstavanja i indeksa.
* {{tl|asbox}} – na člancima u začetku.<noinclude>[[Kategorija:Mbox šabloni za okvire s porukama|*]]</noinclude>
0nc9ruh6j691yc1lvvg8s32f3xnca6f
42686598
42686591
2026-09-11T14:15:51Z
Aca
108187
+
42686598
wikitext
text/x-wiki
Sedam metašablona temelje se na modulu [[Modul:Message box|Message box]]:
* {{tl|ambox}} – za članke.
* {{tl|cmbox}} – za kategorije.
* {{tl|imbox}} – za datoteke.
* {{tl|tmbox}} – za stranice za razgovor.
* {{tl|fmbox}} – za zaglavlja i podnožja stranica.
* {{tl|ombox}} – za ostale stranice.
* {{tl|mbox}} – za šablone koji se koriste u više različitih imenskih prostora.
Usko povezani metašabloni:
* {{tl|dmbox}} – za višeznačnice.
* {{tl|kutija za začetak}} – za članke u začetku.<noinclude>[[Kategorija:Mbox šabloni za okvire s porukama|*]]</noinclude>
boajeytz6beip9ceeq4u4vcnnkqmitb
Ivo Bogdan
0
95470
42686684
41819326
2026-09-11T18:23:31Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686684
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija novinar
| ime =Ivo Bogdan
| slika =
| opis =
| ime_po_rođenju =
| datum_rođenja = [[30. 9.|30. septembar]] [[1907]]
| mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], {{flag|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti =[[18. 8.|18. august]] [[1971]]
| mjesto_smrti =[[Buenos Aires]], {{flag|Argentina}}
| obrazovanje =ekonomist
| zanimanje =novinar
| alias =
| titula =
| porodica =
| bračni_drug =
| vanbračni_partner =
| djeca =
| rodbina =
| etnicitet =
| nacionalnost =[[Hrvati|Hrvat]]
| religija =[[katoličanstvo|katolik]]
| period_aktivnosti= 1927-1945
| znamenita_djela =''Svjedočanstva o Rusiji'', ''Dr. Ante Pavelić riešio je hrvatsko pitanje''
| agent =
| URL =
}}
'''Ivo Bogdan''' ([[Suđurađ]] / [[Šipan]], [[30. 9.|30. septembar]] [[1907]] - [[Buenos Aires]], [[18. 8.|18. august]] [[1971]]) bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[novinar]], publicist, visoki funkcioner [[Ustaše|ustaškog pokreta]], najpoznatiji po svom djelovanju za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] kad je bio vodeći novinar, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za promidžbu i [[Cenzura|cenzuru]].
== Biografija ==
=== Školovanje i djelovanje do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ===
Nakon završene Trgovačko-pomorske akademije (četverogodišnja srednja škola) u [[Dubrovnik]]u, studirao je na tadašnjoj Ekonomskoj komercijalnoj visokoj školi u [[Zagreb]]u (današnji Ekonomski fakultet). Još za studija bacio se na društveni - politički rad, bio je član ''Nacionalnog studentskog društva August Šenoa'', te kasnije predsjednik ''Katoličkog akademskog društva Domagoj''.<ref name="ndh">[http://www.scribd.com/doc/21995496/Tko-je-tko-u-NDH Tko je tko u NDH (str. 43 / 57), sa portala scribd.com, pristupljeno 6. septembra 2010.]</ref>
Ubrzo se okrenuo novinarstvvu, postao je suradnik ''Narodne politike'' - glasila Hrvatske
pučke stranke, potom se uspeo do položaja glavnog urednika časopisa ''Luč'' (1927.).
Zatim je radio kao novinar i urednik katoličkog dnevnika ''Hrvatska straža''<ref name="ndh"/>, u njemu je pod [[pseudonim]]om Rys objavljivao svoje osvrte na političke i kulturnjačke prilike ondašnje Hrvatske. Bogdan se vrlo rano oprijedijelio za ''radikalni [[Katolička crkva u NDH|katolicizam]], - i [[fašizam]]''. Otvoreno je hvalio [[puč]]ističkog [[general]]a [[Francisco Franco|Francisca Franca]] i uspoređivao njegovu obranu [[Alcázar u Sevilli|Alcázara]] iz [[1936]] sa [[Bitka kod Sigeta|Bitkom kod Sigeta]] [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubić Zrinskog]] i slavio
njegove branitelje kao junake koji su dali svoje živote za odbranu [[Evropa|Evrope]] i njezinih - po njemu temeljnih [[hrišćanstvo|kršćanskih]] (katoličkih) vrijednosti.<ref>{{Cite web |title=Pavlaković, Vjeran: SPANISH SIGET”: THE IMAGERY OF ALCÁZAR IN THE CROATIAN PRESS, Časopis za suvremenu povijest, Hrvatski institut za povijest, pristupljeno 6. septembra 2010. |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=e618ea13-74fd-4902-b148-d41af97b487c&articleId=a6f25d0f-c9c1-4a1f-8604-a8d9d8783d39 |access-date=2010-11-19 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074544/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=e618ea13-74fd-4902-b148-d41af97b487c&articleId=a6f25d0f-c9c1-4a1f-8604-a8d9d8783d39 |dead-url=yes }}</ref> U to međuratno doba objavio je više pamfleta i brošura o opasnosti od [[Komunizam|komunizma]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]] (''Svjedočanstva o Rusiji''<ref name="ndh"/>) i eventualne pobjede [[Druga španjolska republika|Republikanske Španjolske]].
=== Karijera za Nezavisne Države Hrvatske ===
Ivo Bogdan je bio jedan od vođa domovinskog [[Ustaše|ustaškog pokreta]] i jedan od osnivača tjjednika [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatskog naroda]] [[1939]]<ref name="ndh"/>, lista koji je će nakon utemeljenja NDH, postati vodeća državna novina. Od osnutka [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] Bogdan je jedan od vodećih [[Ideologija|ideologa]], zadužen za tadašnje medije (radio i tisak). U februaru [[1942]] pokrenuo je sa [[Tias Mortigjija|Tiasom Mortigjijom]] tjednik [[Spremnost 1942-1945|Spremnost]]
<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/65254 Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu (UDK 070:94”1939/1945”), sa portala srce (pristupljeno 6. septembra 2010.)]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> glavno idejno glasilo ustaškog pokreta, i zapravo jedini tjednik, nakon što su ustaše zabranile izlaženje svih ostalih dotadašnjih građanskih časopisa.
Od [[28. 1.|28. januara]] [[1944]] Ivo Bogdan je postavljen za glavnog ravnatelja Glavnog ravnateljstva za promidžbu NDH, - time je službeno postao glavni [[Cenzura|cenzor]] u NDH-a<ref name="ndh"/>, - i ona ličnost koja je određivala što se i kako treba pisati.
Kad je slom Nezavisne Države Hrvatske, bio više izvjestan Bogdan je zajedno s drugim članovima Prosvjetne bojne [[6. 5.|6. maja]] [[1945]] pobjegao u [[Austrija|Austriju]]. Potom se uspio prebaciti u [[Italija|Italiju]] te preko nje u Argentinu.
=== Život u izbjeglištvu (Argentina) ===
Bogdan je Argentini, nastavio sa pisanjem i objavljivanjem, već [[1954]] je zajedno s [[Viktor Vida|Viktorom Vidom]], objavio knjižicu u vlastitoj nakladi u [[Buenos Aires]]u-
''Obrana hrvatske cjelokupnosti i javnih radnika''.<ref name="studia">[http://www.studiacroatica.org/studia/studia_povijest.htm POVIJEST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST ČASOPISA STUDIA CROATICA, sa portala Studia Croatica (pristupljeno 6. septembra 2010.)]</ref>
Krajem 1950-ih Bogdan je ušao u krug inicijativnog odbora časopisa ''Studia Croatica'',
zajedno s kolegama - također visokim ustaškim funkcionerima, koji su se uspjeli dokopati Argentine. Taj Odbor tvorili su; dr. Anđelko Belić, dr. Milan Blažeković, dr. Ivo Huehn, Branko Kadić, [[Srećko Karaman]], braća Latković (dr. Božidar i dr. Radovan Latković), dr. Mato Luketa, dr. [[Franjo Nevistić]], [[Vinko Nikolić]], Ivo Rojnica i dr. Pero Vukota (kasnije su im se pridružili [[Danijel Crljen]], Vjekoslav Paver i Ljeposlav Perinić).<ref name="hid">{{Cite web |title=Hrvati u Argentini, sa portala Croatian Information Centre (pristupljeno 6. septembra 2010.) |url=http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid6.htm |access-date=2010-11-19 |archive-date=2008-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080410185205/http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid6.htm |dead-url=yes }}</ref>
Bogdan je postavljen za glavnog urednika časopisa, a za tajnika uredništva je postavljen Branko Kadić. Prvi broj tromjesečnika Studia Croatica štampan je u septembru [[1960]]. godine, na 96 stranica. Časopis je uređivao od [[1960]] do [[1971]] kad je ubijen, umjesto njega časopis je nastavio voditi dr. [[Franjo Nevistić]] (također bivši ustaški funkcioner).
Ivo Bogdan je [[18. 8.|18. augusta]] [[1971]] pronađen mrtav u svom stanu, emigrantski krugovi kao i dio hrvatske javnosti (pa i hrvatska wikipedia) za njegovu nasilnu smrt optužuje i decidirano tvrde da ga ubili agenti [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] [[UDBA|UDBE]].<ref name="studia"/><ref name="hid"/>
== Današnji pogled na Ivu Bogdana i njegovo djelo ==
Do 1990-ih na Ivu Bogdana se gledalo isključivo kroz crno bijele naočale, i ovisno o strani bio je ili krajnji negativac ili veliki pozitivac. Potpuni negativac bio je za tadašnju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]], ali i za dobar dio [[Zapadni svijet|zapadne]] javnosti sve do kraja 1950-ih, kad se dotad skrivena i proganjana ustaška emigracija - počela koristiti u [[Hladni rat|hladnoratovskim]] ideološkim borbama, kao mogući saveznik u rušenju [[Komunizam|komunizma]]. Čak i danas se puno nije odmaklo od takvog pogleda na Ivu Bogdana. Za tvrde hrvatske [[Nacionalizam|nacionaliste]] i [[Desnica|desničare]] on je bio i ostao samo briljantni visokomoralni katolički intelektualac, - koji je slobodno izražavao svoje mišljenje i stavove, i koji prema tome za ništa nije odgovoran. Za drugu stranu (koju ne čine samo [[Neokomunizam|exkomunisti]], [[levica|ljevičari]], [[Jugoslavenstvo|jugoslaveni]] (i slični) već i dio intelektualaca iz takozvanog [[Slobodni svijet|slobodnog svijeta]]) Ivo Bogdan je bio i ostao prononsirani [[Fašizam|fašist]] i propagator reakcionarnih ideja.
Takvim ga je opisao i [[Kanada|kanadski]] profesor sa sveučilišta u [[Ottawa|Ottawi]] Mark Biondich u svojoj knjizi ''Radical Catholicism and Fascism in Croatia'', 1918-1945 (Department of Justice Canada, Ottawa ISSN: 1743-9647 ). U sličnom tonu ga ocrtava i Marco Aurelio Rivelli u svojoj knjizi ''Le génocide occulte (État Indépendant de Croatie'' 1941-1945).
Ivo Bogdan bio je cijelim svojim bićem duboko uvjereni - [[nacionalsocijalizam|nacist]] i tipični [[kvisling]]. On je [[13. 9.|13. septembra]] [[1942]]. u [[Spremnost 1942-1945|Spremnosti]] objavio svoj borbeni pamflet,- koji najbolje ocrtava njegove stavove toga vremena. U njemu piše da se [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] mora oduprijeti »Židovima, masonima, komunistima« kao unutrašnjim neprijateljima, i to »hrabrošću, odlučnošću i političkom dalekovidnošću«.<ref>[http://www.vjesnik.hr/html/2004/04/22/Clanak.asp?r=sta&c=2 Ivo Horvat: Ne može se rehabilitirati novinstvo koje je služilo totalitarističkoj politici i praksi ustaškoga režima (22. travnja 2004.), Vjesnik online, pristupljeno 2. septembra 2010.]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
Čak i kad je slom njegovih ideala bio pred vratima, Bogdan je objavio članak [[6. 5.|6. maja]] [[1945]] ''Na kraju Drugoga svjetskog rata'', koji je izašao u oba dnevnika; Hrvatskom narodu (na stranama; 1–2) i u Novoj Hrvatskoj (strana 3). U tom tekstu Bogdan je pokušao ustaški pokret prikazati kao jedinog pravog predstavnika hrvatskog naroda, i jedinog koji se može suprostaviti po njemu najvećoj opasnosti za demokratski svijet; Sovjetskom Savezu i [[Josip Broz Tito|Titu]]. U članku je pozvao ''[[Zapadni svijet|zapadne]] [[Savezničke sile|saveznike]]'' da preuzmu ulogu zaštitnika malih nacija (koju je dotad imao [[Treći rajh]]) od prijeteće [[Boljševici|boljševizacije]] i potpunog istjebljenja.
<ref>[http://www.sistory.si/publikacije/pdf/monografije/1945-A_Break_With_The_Past/jareb.pdf Mario Jareb: Illusions of a 'Final Victory'and the 'Fate of Small European Nations'. Media and Propaganda of the Independent State of Croatia in 1945, sa portala srce (pristupljeno 6. septembra 2010.)]</ref>
U svojoj posljeratnoj argentinskoj fazi djelovanja, Bogdan je ublažio svoju retoriku (više nije spominjao [[masonstvo|masone]] i [[jevreji|židove]]), - i nastojao se prikazati pripadnikom demokratskog svijeta, zaljubljenikom u vlastitu domovinu i narod, i borcem za njegovo oslobođenje od komunističke tiranije.
== Bibliografija ==
* ''Svjedočanstva o Rusiji'', Hrvatsko književno društvo Svetog Jeronima, Zagreb 1938.
* ''Otac Domovine Ante Starčević'', Zagreb, 1942. Izdanje Glavnoga ustaškog stana, Zagreb
* ''Dr. Ante Pavelić riešio je hrvatsko pitanje'', Naklada Europa, Zagreb 1942.
* zajedno s Viktorom Vidom: ''Obrana hrvatske cjelokupnosti i javnih radnika'', Buenos Aires 1954, vlastita naklada
* ''Baština Ljubomira Marakovića'', Buenos Aires), 1959.
* zajedno s Ivom Rojnicom: ''Susreti i doživljaji / Ivo Rojnica'', München : Knjižnica Hrvatske revije , 1969-1983 {{ISBN|84-499-9313-X}}
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Lifetime|1907|1971|Bogdan, Ivo}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bogdan, Ivo}}
[[Kategorija:Ustaše]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska|Bogdan, Ivo]]
5inoidaudvokdffcg5qtwhd5oneuhlx
Šablon:Infokvir oružje
10
101373
42686630
42588893
2026-09-11T15:58:52Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686630
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="widht:315px; border-spacing: 2px; font-size: 95%; text-align: left;"
|-
! colspan="2" style="background: lightsteelblue; text-align: center;" | {{{ime}}}
|-
{{#if:{{{slika|}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa;" {{!}} [[Datoteka:{{{slika|image}}}|{{{veličina slike|280px}}}|{{{opis slike}}}]]
}}
|-
! style="padding-right: 1em;" | Porijeklo:
| {{{porijeklo|}}}
|-
! style="padding-right: 1em;" | Vrsta:
| {{{vrsta|}}}
|-
{{#if:{{{u upotrebi|}}}{{{upotrebljavan u|}}}{{{ratovi|}}} |
! colspan="2" style="background: lightsteelblue; text-align: center;" {{!}} Historija primjene
}}
|-
{{#if:{{{u upotrebi|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} U upotrebi:
{{!}} {{{u upotrebi|}}}
}}
|-
{{#if:{{{upotrebljavan u|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Upotrebljavan u:
{{!}} {{{upotrebljavan u|}}}
}}
|-
{{#if:{{{ratovi|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Ratovi:
{{!}} {{{ratovi|}}}
}}
|-
{{#if:{{{projektant|}}}{{{datum projekta|}}}{{{proizvođač|}}}{{{datum proizvodnje|}}}{{{broj proizvedenih komada|}}}{{{varijante|}}} |
! colspan="2" style="background: lightsteelblue; text-align: center;" {{!}} Historija izrade
}}
|-
{{#if:{{{projektant|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Projektant:
{{!}} {{{projektant|}}}
}}
|-
{{#if:{{{datum projekta|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Datum projekta:
{{!}} {{{datum projekta|}}}
}}
|-
{{#if:{{{proizvođač|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Proizvođač:
{{!}} {{{proizvođač|}}}
}}
|-
{{#if:{{{datum proizvodnje|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} U proizvodnji od - do:
{{!}} {{{datum proizvodnje|}}}
}}
|-
{{#if:{{{broj proizvedenih komada|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Broj proizvedenih komada:
{{!}} {{{broj proizvedenih komada|}}}
}}
|-
{{#if:{{{varijante|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Varijante:
{{!}} {{{varijante|}}}
}}
|-
{{#if:{{{težina|}}}{{{dužina|}}}{{{dijelovi dužina|}}}{{{širina|}}}{{{visina|}}}{{{promjer|}}}{{{posada|}}}{{{municija|}}}{{{kalibar|}}}{{{okidač|}}}{{{brzina pucanja|}}}{{{brzina|}}}{{{domet|}}}{{{najveći domet|}}}{{{punjenje|}}}{{{karakteristike|}}}{{{lafet|}}}{{{recoil|}}}{{{nosivost|}}}{{{vertikalna elevacija|}}}{{{horizontalna elevacija|}}}{{{vrsta sječiva|}}}{{{drška|}}}{{{sheath_type|}}}{{{head_type|}}}{{{haft_type|}}}{{{oklop|}}}{{{motor|}}}{{{motor snaga|}}}{{{primarno naoružanje|}}}{{{sekundarno naoružanje|}}}{{{suspension|}}}{{{pw_ratio|}}}{{{brzina|}}}{{{vozilo domet|}}}{{{navođenje|}}}{{{punjenje|}}}{{{punjenje težina|}}}{{{detonacija|}}}{{{razorna snaga|}}}|
! colspan="2" style="background: lightsteelblue; text-align: center;" {{!}} Karakteristike
}}
|-
{{#if:{{{težina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Težina:
{{!}} {{{težina|}}}
}}
|-
{{#if:{{{dužina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Dužina:
{{!}} {{{dužina|}}}
}}
|-
{{#if:{{{dijelovi dužina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} {{#if:{{{dalekometno|}}}{{{artiljerijsko|}}}|Cijev:|Dužina {{#if:{{{hladno2|}}}|rezila}}}}:
{{!}} {{{dijelovi dužina|}}}
}}
|-
{{#if:{{{širina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Širina:
{{!}} {{{širina|}}}
}}
|-
{{#if:{{{visina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Visina:
{{!}} {{{visina|}}}
}}
|-
{{#if:{{{promjer|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Promjer:
{{!}} {{{promjer|}}}
}}
|-
{{#if:{{{posada|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Posada:
{{!}} {{{posada|}}}
}}
|-
{{#if:{{{težina|}}}{{{dužina|}}}{{{dijelovi dužina|}}}{{{širina|}}}{{{visina|}}}{{{promjer|}}}{{{posada|}}}|
{{#if:{{{municija|}}}{{{kalibar|}}}{{{okidač|}}}{{{brzina pucanja|}}}{{{brzina|}}}{{{domet|}}}{{{najveći domet|}}}{{{punjenje|}}}{{{karakteristike|}}}{{{lafet|}}}{{{recoil|}}}{{{nosivost|}}}{{{vertikalna elevacija|}}}{{{horizontalna elevacija|}}}{{{vrsta sječiva|}}}{{{drška|}}}{{{sheath_type|}}}{{{head_type|}}}{{{haft_type|}}}{{{oklop|}}}{{{motor|}}}{{{motor snaga|}}}{{{primarno naoružanje|}}}{{{sekundarno naoružanje|}}}{{{suspension|}}}{{{pw_ratio|}}}{{{brzina|}}}{{{vozilo domet|}}}{{{navođenje|}}}{{{punjenje|}}}{{{punjenje težina|}}}{{{detonacija|}}}{{{razorna snaga|}}}|
{{!}} colspan="2" {{!}} <hr/>
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}}{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{municija|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} {{#if:{{{artiljerijsko|}}} | Municija:}}
{{!}} {{{municija|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}}{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{kalibar|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} {{#if:{{{is_UK|}}} |Kalibar:}}
{{!}} {{{kalibar|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}} | {{#if:{{{okidač|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} [[Okidač]]:
{{!}} {{{okidač|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{lafet|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}}Lafet:
{{!}} {{{lafet|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{povratni udarac|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Povratni udarac:
{{!}} {{{povratni udarac|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{nosivost|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Nosivost:
{{!}} {{{nosivost|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{vertikalna elevacija|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Vertikalna elevacija:
{{!}} {{{vertikalna elevacija|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{horizontalna elevacija|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Horizontalna elevacija:
{{!}} {{{horizontalna elevacija|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}}{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{brzina u cijevi|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Brzina u cijevi:
{{!}} {{{brzina u cijevi|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}}{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{brzina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Brzina pucanja:
{{!}} {{{brzina|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}} {{{eksplozivno|}}}{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{domet|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Efektivni domet:
{{!}} {{{domet|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}}{{{eksplozivno|}}}{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{najveći domet|}}}|
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Najveći domet:
{{!}} {{{najveći domet|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}} | {{#if:{{{sistem punjenja|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Sistem punjenja:
{{!}} {{{sistem punjenja|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{dalekometno|}}}{{{artiljerijsko|}}} | {{#if:{{{karakteristike|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Karakteristike:
{{!}} {{{karakteristike|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{hladno|}}} | {{#if:{{{vrsta sječiva|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Vrsta sječiva:
{{!}} {{{vrsta sječiva|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{hladno|}}} | {{#if:{{{balčak|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Balčak:
{{!}} {{{balčak|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{hladno|}}} | {{#if:{{{korice|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Korice:
{{!}} {{{korice|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{hladno|}}} | {{#if:{{{oštrica|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Oštrica:
{{!}} {{{oštrica|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{hladno|}}} | {{#if:{{{tip drške|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Tip drške:
{{!}} {{{tip drške|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{eksplozivno|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{punjenje|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} {{#if:{{{projektil|}}}|Bojeva glava|Punjenje}}:
{{!}} {{{punjenje|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{eksplozivno|}}}{{{projektil2|}}} | {{#if:{{{punjenje težina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Težina {{#if:{{{projektil2|}}}|Bojeva glava|Punjenje}}:
{{!}} {{{punjenje težina|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{eksplozivno|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{detonacija|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Detonacija:
{{!}} {{{detonacija|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{eksplozivno|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{razorna snaga|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Razorna snaga:
{{!}} {{{razorna snaga|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{oklop|}}}{{{motor|}}}{{{motor snaga|}}}{{{primarno naoružanje|}}}{{{sekundarno naoružanje|}}}{{{suspension|}}}{{{pw_ratio|}}}{{{brzina|}}}{{{vozilo domet|}}}{{{navođenje|}}}|
{{!}} colspan="2" {{!}} <hr/>
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}} | {{#if:{{{oklop|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Oklop:
{{!}} {{{oklop|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}} | {{#if:{{{primarno naoružanje|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Primarno<br />naoružanje:
{{!}} {{{primarno naoružanje|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}} | {{#if:{{{sekundarno naoružanje|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Sekundarno<br />naoružanje:
{{!}} {{{sekundarno naoružanje|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{motor|}}}{{{motor snaga|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Motor:
{{!}} {{{motor|}}}<br />{{{motor snaga|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}} | {{#if:{{{pw_ratio|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Snaga/težina:
{{!}} {{{pw_ratio|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}} | {{#if:{{{suspension|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Obese:
{{!}} {{{suspension|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{vozilo domet|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Operativni<br />domet:
{{!}} {{{vozilo domet|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{brzina|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Brzina:
{{!}} {{{brzina|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{is_vozilo|}}}{{{projektil|}}} | {{#if:{{{navođenje|}}} |
! style="padding-right: 1em;" {{!}} Navođenje:
{{!}} {{{navođenje|}}}
}}}}
|}<noinclude>
<pre>
<nowiki>
{{Infokvir oružje
|ime=
|slika=
|opis slike=
|porijeklo=
|vrsta=
<!-- Izbor vrste oružja-->
|dalekometno=
|hladno=
|eksplozivno=
|artiljerijsko=
|samohodno=
|projektil=
<!-- Historija primjene -->
|u upotrebi=
|upotrebljavan u=
|ratovi=
<!-- Historija izrade -->
|projektant=
|datum projekta=
|proizvođač=
|u proizvodnji od - do=
|broj proizvedenih komada=
|varijante=
<!-- Vanjske karakteristike -->
|težina=
|dužina=
|dijelovi dužina=
|širina=
|visina=
|promjer=
|posada=
<!-- karakteristike dalekometnog oružja -->
|municija=
|kalibar=
|okidač=
|brzina u cijevi=
|brzina=
|domet=
|najveći domet=
|sistem punjenja=
|karakteristike=
<!-- karakteristike artiljerijskih oruđa -->
|lafet=
|povratni udarac=
|nosivost=
|vertikalna elevacija=
|horizontalna elevacija=
<!-- karakteristike hladnih oružja -->
|vrsta sječiva=
|balčak=
|korice=
|oštrica=
|tip drške=
<!-- karakteristike eksploziva -->
|punjenje=
|punjenje težina=
|detonacija=
|razorna snaga=
<!-- karakteristike samohodnih oruđa -->
|oklop=
|primarno naoružanje=
|sekundarno naoružanje=
|motor=
|motor snaga=
|omjer (snaga motora / težina vozila)=
|ovjes=
|samohodno domet=
|brzina=
|navođenje=
}}
</nowiki>
</pre>
[[Kategorija:Vojne infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
c7o38poep4pd585kqmxq5beamnj9ido
Šablon:Naselje (HR)/dok
10
102978
42686637
42568108
2026-09-11T15:59:21Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686637
wikitext
text/x-wiki
Ovaj bi šablon trebao biti korišten kao infookvir za naselja (gradove, sela, zajednice), ali i za općine, okruge, provincije itd. Niže su navedeni svi mogući parametri te je opisano njihovo korištenje.
== Infookviri za naselja ==
Ostali trenutačno korištenih infookviri (koji pokrivaju uža područja) za naselja su:
* [[Šablon:Infookvir naselje u CG]]
* [[Šablon:Infookvir naselja u Venecijanskoj laguni]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u BiH]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u Hrvatskoj]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u Rumunjskoj]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u Mađarskoj]]
== Korištenje ==
Niže se nalazi [[#Osnovni šablon|osnovni prazni šablon]] kojeg možete kopirati u članak. Za šablon sa svim parametrima pogledajte [[#Potpuni šablon|sljedeći podnaslov]]. Također, za objašnjenja pojedinih parametara pogledajte podnaslov [[#Imena i opisi parametara|imena i opisi parametara]].
=== Osnovni šablon ===
<pre>
{{Infookvir naselje (HR)
| ime =
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| slika_lokacijska_karta_opis =
| širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka =
| lokacija_ime =
| lokacija_info =
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
</pre>
=== Potpuni šablon ===
{{Navbox
| navbar = no
| state = collapsed
| title = Potpuni šablon
| titlestyle = background: #6495ED;
| list1style = text-align:left;
| list1 =
<pre>
{{Naselje
| ime =
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| slika_lokacijska_karta_opis =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
| lokacija_ime =
| lokacija_info =
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
</pre>
}}
== Imena i opis parametara ==
{| class="wikitable" style="background: white"
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Ime i transliteracija ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
| '''ime''' || obavezno || Ime naselja na srpskohrvatskom
|- valign=top
| '''ime_genitiv''' || neobavezno || Ime naselja u genitivu, koristi se u opisima slika i poveznicama kod zastave, grba, amblema...
|- valign=top
| '''izvorno_ime''' || neobavezno || Ime naselja na lokalnom jeziku/jezicima
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Transliteracija
|- valign=top
| '''translit_jezik1''' || neobavezno || Stavlja ime jezika ispred riječi "(transliteracija)".
|- valign=top
| '''translit_jezik1_vrsta'''<br />'''translit_jezik1_vrsta1'''<br />do<br />'''translit_jezik1_vrsta6''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''translit_jezik1_info'''<br />'''translit_jezik1_info1'''<br />do<br />'''translit_jezik1_info6''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''translit_jezik2''' || neobavezno || Dodaje drugu transliteraciju.
|- valign=top
| '''translit_jezik2_vrsta'''<br />'''translit_jezik2_vrsta'''<br />to<br />'''translit_jezik2_vrsta6''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''translit_jezik2_info'''<br />'''translit_jezik2_info1'''<br />to<br />'''translit_jezik2_info6''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Slike, nadimak, geslo ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika panorame
|- valign=top
| '''slika_panorama''' || neobavezno || Unatoč imenu parametra, može biti bilo koja slika naselja ili znamenitosti koju suradnik odabere.
|- valign=top
| '''veličina_slike''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 250px. Parametar može biti korišten za proširivanje ili sužavanje slike, pa tako i infookvira.
|- valign=top
| '''opis_slike''' || neobavezno || Dodaje opis ispod slike (ako se koristi parametar slika_panorama).
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika zastave
|- valign=top
| '''slika_zastava''' || neobavezno || Koristi se za sliku zastave.
|- valign=top
| '''slika_zastava_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px. Može se koristiti za promjenu veličine slike.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika pečata
|- valign=top
| '''slika_pečat''' || neobavezno || Koristi se za sliku pečata, ako ga naselje ima.
|- valign=top
| '''slika_pečat_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika grba
|- valign=top
| '''slika_grb''' || neobavezno || Koristi se za sliku grba.
|- valign=top
| '''slika_grb_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika amblema ili loga
|- valign=top
| '''slika_amblem_prazno''' || neobavezno || Koristi se za sliku amblema ili loga, ako ga naselje ima.
|- valign=top
| '''slika_amblem_prazno_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px.
|- valign=top
| '''slika_amblem_prazno_opis''' || neobavezno || Opis slike.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Nadimak i geslo
|- valign=top
| '''nadimak''' || neobavezno || Poznati nadimak/nadimci.
|- valign=top
| '''geslo''' || neobavezno || Postavlja geslo ispod nadimka.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Karte, koordinate ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Karte
|- valign=top
| '''slika_karta''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''veličina_karte''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 250px.
|- valign=top
| '''opis_karte''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''slika_karta1''' || neobavezno || Druga karta. Prvo mora biti popunjen parametar '''slika_karta'''.
|- valign=top
| '''veličina_karte1''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 250px.
|- valign=top
| '''opis_karte1''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Lokacijska karta
|- valign=top
| '''slika_lokacijska_karta_država''' || neobavezno || Ime lokacijske karte prema [[:Kategorija:Lokacijske karte]] (npr. ''Francuska'' ili, unatoč imenu parametra, ''Krk''). Za pravilan prikaz moraju biti popunjeni i parametri geografske širine i dužine.
|- valign=top
| '''slika_lokacijska_karta_opis''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Koordinate
|- valign=top
| '''širina-stupnjevi''' || neobavezno || Stupnjevi zemljopisne širine, može biti korišteno i za decimalni zapis
|- valign=top
| '''širina-minute''' || neobavezno || Minute zemljopisne širine
|- valign=top
| '''širina-oznaka''' || neobavezno || Oznaka zemljopisne širine (upišite '''N''' ili '''S''')
|- valign=top
| '''dužina-stupnjevi''' || neobavezno || Stupnjevi zemljopisne dužine, može biti korišteno i za decimalni zapis
|- valign=top
| '''dužina-minute''' || neobavezno || Minute zemljopisne dužine
|- valign=top
| '''dužina-oznaka''' || neobavezno || Oznaka zemljopisne dužine (upišite '''E''' ili '''W''')
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Lokacija, utemeljenje, dijelovi, vlast, vođa ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Lokacija
|- valign=top
| '''lokacija_ime''' || neobavezno || Gotovo uvijek "Država".
|- valign=top
| '''lokacija_info''' || neobavezno || Ovisno o parametru '''lokacija_ime''' - koristite ime u tekstualnom obliku, npr. <tt>Hrvatska</tt> ili <tt><nowiki>[[Hrvatska]]</nowiki></tt>.
|- valign=top
| '''lokacija1_ime'''<br />do<br />'''lokacija3_ime''' || neobavezno || Može biti savezna država, provincija, regija, okrug, općina.
|- valign=top
| '''lokacija1_info'''<br />do<br />'''lokacija3_info''' || neobavezno || Koristite ime u tekstualnom obliku, npr. <tt>Grad Zagreb</tt> ili <tt><nowiki>[[Grad Zagreb]]</nowiki></tt>.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Utemeljenje
|- valign=top
| '''utemeljenje_ime''' || neobavezno || Npr. prvo naseljavanje.
|- valign=top
| '''utemeljenje_datum''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utemeljenje1_ime'''<br />do<br />'''utemeljenje3_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utemeljenje1_datum'''<br />do<br />'''utemeljenje3_datum''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''osnivač''' || neobavezno || Ime osnivača naselja.
|- valign=top
| '''nazvan_po''' || neobavezno || Porijeklo imena naselja (osoba, mjesto itd.).
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Dijelovi (npr. gradske četvrti)
|- valign=top
| '''vrsta_dijelova''' || neobavezno || Ime manjih dijelova naselja. Zadana vrijednost je "Četvrti".
|- valign=top
|- valign=top
| '''dijelovi''' || neobavezno || Tekst ili zaglavlje popisa manjih dijelova naselja.
|- valign=top
| '''d1'''<br />do<br />'''d50''' || neobavezno || Popis manjih dijelova naselja.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Vlast, vođe
|- valign=top
| '''vlast_bilješke''' || neobavezno || Bilješke za vlast, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''vrsta_vlasti''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stranka_vođe''' || neobavezno || Politička stranka vođe naselja.
|- valign=top
| '''titula_vođe''' || neobavezno || Titula vođe naselja, npr. "Gradonačelnik".
|- valign=top
| '''ime_vođe''' || neobavezno || Ime vođe naselja.
|- valign=top
| '''titula_vođe1'''<br />to<br />'''titula_vođe4''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''ime_vođe1'''<br />to<br />'''ime_vođe4''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Zemljopisne informacije ===
|- valign=top
| colspan=3 |
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Površina
|- valign=top
| '''površina_bilješke''' || neobavezno || Bilješke za površinu, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''površina_ukupna''' || neobavezno || Ukupna površina u km<sup>2</sup>, upisati u obliku <code><nowiki>500 km<sup>2</sup</nowiki><code>.
|- valign=top
| '''površina_kopna''' || neobavezno || Ukupna površina u km<sup>2</sup>, upisati u obliku <code><nowiki>450 km<sup>2</sup</nowiki><code>.
|- valign=top
| '''površina_vode''' || neobavezno || Ukupna površina u km<sup>2</sup>, upisati u obliku <code><nowiki>50 km<sup>2</sup</nowiki><code>.
|- valign=top
| '''postotak_vode''' || neobavezno || Postotak vode, upisati u obliku <code>10 %</code>.
|- valign=top
| '''površina_uža''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_šira''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno1_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno1''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno2_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno2''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Nadmorska visina
|- valign=top
| '''visina_izvor''' || neobavezno || Bilješke za nadmorsku visinu, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''visina''' || neobavezno || Nadmorska visina, upisati u obliku <code>50 m</code>.
|- valign=top
| '''visina_max'''<br />'''visina_min''' || neobavezno || Korišteno za najveću i najmanju nadmorsku visinu naselja.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Stanovništvo ===
|- valign=top
| colspan=3 |
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Stanovništvo
|- valign=top
| '''stanovništvo_bilješke''' || neobavezno || Bilješke za stanovništvo, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''stanovništvo''' || neobavezno || Službeni broj stanovnika.
|- valign=top
| '''stanovništvo_godina''' || neobavezno || Godina za broj stanovnika (obično godina službenog popisa).
|- valign=top
| '''stanovništvo_gustoća''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_uže''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_uže_gustoća''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_šire''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_šire_gustoća''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno1_ime''' || neobavezno || Može biti korišteno za npr. procjenu broja stanovnika.
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno1''' || neobavezno || Broj stanovnika za '''stanovništvo_prazno1'''.
|- valign=top
| '''stanovništvo_gustoća_prazno1''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno2_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno2''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_gustoća_prazno2''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Ostale informacije ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Vremenska zona
|- valign=top
| '''vremenska_zona''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utc_pomak''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''vremenska_zona_DST''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utc_pomak_DST''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Poštanski i pozivni broj
|- valign=top
| '''poštanski_broj''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''pozivni_broj''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Gradovi prijatelji
|- valign=top
| '''gradovi_prijatelji''' || neobavezno || Imena gradova prijatelja. Preporučeni format je<br /><code><nowiki><li> [[ime grada 1]]</nowiki></code><br /><code><nowiki><li> [[ime grada 2]]</nowiki></code><br /><code><nowiki><li> [[ime grada 3]]</nowiki></code>
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Prazna polja
|- valign=top
| '''prazno_ime''' || neobavezno || Polja koja se koriste za prikazivanje drugih informacija. Ime polja prikazano je podebljano na lijevoj strani infookvira.
|- valign=top
| '''prazno_info''' || neobavezno || Informacije povezane s poljem '''prazno_ime'''. Informacije u polju prikazane su na desnoj strani infookvira u istom redu kao i ime polja.
|- valign=top
| '''prazno1_ime'''<br />do<br />'''prazno6_ime''' || neobavezno || Do 6 dodatnih praznih polja (7 ukupno).
|- valign=top
| '''prazno1_info'''<br />do<br />'''prazno6_info''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Web stranica i bilješke
|- valign=top
| '''web_stranica''' || neobavezno || Vanjska poveznica na službenu web stranicu, preporučeni format je<br />
<code><nowiki>[http://www.zagreb.hr/ www.zagreb.hr]</nowiki></code><br />
zbog čega se na početku neće nepotrebno prikazivati <code>http://</code>
|- valign=top
| '''bilješke''' || neobavezno || Tekst koji se pojavljuje na dnu infookvira.
|}<includeonly>
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
</includeonly>
crajgy09q4pdy98370yu32h0pakk9ir
Kućni kompjuter
0
108734
42686619
42347379
2026-09-11T15:54:25Z
Aca
108187
42686619
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:PET2001.jpg|right|thumb|Commodore PET]]
[[Datoteka:Apple iieb.jpg|thumb|230px|thumb|Apple II (centralna jedinica)]]
'''Kućno računalo''', '''kućni računar''' ili '''kućni kompjuter''' ({{jez-en|home computer}}), je naziv za vrstu [[kompjuter]]a koje je bilo popularno od kasnih 70-tih do sredine 90-tih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a glavna osobina ovih računala jest da su svi dijelovi kompjutera u jednom kućištu, dok za video izlaz ([[monitor]]) veoma često se koristio [[televizor]].
Vrlo skromnih mogućnosti ali zato prihvatljive cene mogli su da rade kao skromniji tekst procesori, da rade ukankrsne tebele i da podržavaju jednostavnije igrice.
Nakon izlaska jeftinog procesora [[MOS 6502]] koristeći ga kao osnovu prvi takav računar su praktički istovremeno izdali [[Apple]] i [[Commodore International]] čiji glavni kompjuterski dizajneri su ranije radili u Motoroli i HP koju su napustili nakon što su te kompanije odbile raditi na projektima koćnog računala. Programsku osnovu tih i gotovo svih kasnijih kompjutera stvara Microsoft s svojim DOS programom.
Osim ovih početnih proizvođača u Evropi veliku ulogu će odigrati i kompjuter [[Spektrum ZX|Spektruma ZX]] koji je razvio [[Klajv Sinkler]]. Iako je imao gumenu tastaturu i bio dimenzija jedne knjige, to je bio prvi računar po ceni manjoj od 100 [[Američki dolar|dolara]].
Od domaćih kućnih računara treba svakao pomenuti [[Kućni računar Galaksija|Galaksiju]] koji je razvio [[Voja Antonić]] i [[Lola 8|Lolu 8]] koju je razvila, u slobodnom vremenu, grupa inženjera iz fabrike [[Ivo Lola Ribar (preduzeće)|Ivo Lola Ribar]] u [[Beograd]]u.
Kućni računari su imali sledeće karakteristike:
* Umesto [[monitor]]a koristio se [[televizor]]
* [[Mikroprocesor]] je bio osmobitni
* [[RAM|RAM memorija]] je imala na početku 16, a potom 64 [[Кибибајт|KiB]]
* [[ROM|ROM memorija]] je imala na početku 4, a potom 32 [[Кибибајт|KiB]]
* spoljna memorijska jedinica je bila [[kasetofon]] a u kasnijoj fazi [[disketna jedinica]] sa [[disketa]]ma od 5,25 inča.
* operativni sistem je bio u ROM-u a kasnije na disketi.
* postojao je [[džojstik]] za akcione igrice.
* [[štampač]]i su za štampu koristili termo papir, ili su štampali na običnom papiru i imali glavu štampača sa lepezom, kuglom ili sa devetopinskom glavom.
I dok su se jedni borili da obore cenu što više, drugi su radili na poboljšanju karakteristika. Tako se početkom osamdesetih pojavio prvi [[personalni računar]] [[IBM PC]] (IBM PC).
Mogućnostima i cenom, uskoro, prevaziđeni od strane personalnih računara, kućni računari, odlaze u istoriju.
Kasnije su se pojavile 8 bajtne [[igračka konzola|igračke konzole]], koje veoma podsećaju na kućne računare, i mogu se i dan danas naći u prodaji. Njihov [[operativni sistem]] se nalazi na čipu koji se lako ubacuje u slot, nalik slotovima na matičnoj ploči. Na tim čipovima su uglavnom igrice, a mogu se naći i jeftine kopije Vindovsa. Te igračke konzule imaju džojstike, tastaturu, i miš. Jedna od tih konzule je i GSD-1988, koji je možda jedna od najvernijih imitacija kućnih računara.
== Predstavnici ==
* [[Apple II]]
* [[Commodore 64]] (najprodavaniji kućni kompjuter)
* [[ZX Spectrum]]
* [[Amiga]]
* [[Atari ST]]
* [[Macintosh]]
=== Jugoslavija ===
U posljednjem desetljeću svog postajanja na području Jugoslavije su se gradili sljedeći kućni kompjuteri:
* [[Ivel Ultra]]
* [[Galaksija (kompjuter)|Galaksija]]
* [[Orao (kompjuter)|Orao]]
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Home computers}}
[[Kategorija:Kompjuteri]]
ev4f2jwy5u28meyw7o78ae2n6yd6uru
42686620
42686619
2026-09-11T15:54:49Z
Aca
108187
42686620
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:PET2001.jpg|right|thumb|Commodore PET]]
[[Datoteka:Apple iieb.jpg|thumb|230px|thumb|Apple II (centralna jedinica)]]
'''Kućno računalo''', '''kućni računar''' ili '''kućni kompjuter''' ({{jez-en|home computer}}), je naziv za vrstu [[kompjuter]]a koje je bilo popularno od kasnih 70-tih do sredine 90-tih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a glavna osobina ovih računala jest da su svi dijelovi kompjutera u jednom kućištu, dok za video izlaz ([[monitor]]) veoma često se koristio [[televizor]].
Vrlo skromnih mogućnosti ali zato prihvatljive cene mogli su da rade kao skromniji tekst procesori, da rade ukankrsne tebele i da podržavaju jednostavnije igrice.
Nakon izlaska jeftinog procesora [[MOS 6502]] koristeći ga kao osnovu prvi takav računar su praktički istovremeno izdali [[Apple]] i [[Commodore International]] čiji glavni kompjuterski dizajneri su ranije radili u Motoroli i HP koju su napustili nakon što su te kompanije odbile raditi na projektima koćnog računala. Programsku osnovu tih i gotovo svih kasnijih kompjutera stvara Microsoft s svojim DOS programom.
Osim ovih početnih proizvođača u Evropi veliku ulogu će odigrati i kompjuter [[Spektrum ZX|Spektruma ZX]] koji je razvio [[Klajv Sinkler]]. Iako je imao gumenu tastaturu i bio dimenzija jedne knjige, to je bio prvi računar po ceni manjoj od 100 [[Američki dolar|dolara]].
Od domaćih kućnih računara treba svakao pomenuti [[Kućni računar Galaksija|Galaksiju]] koji je razvio [[Voja Antonić]] i [[Lola 8|Lolu 8]] koju je razvila, u slobodnom vremenu, grupa inženjera iz fabrike [[Ivo Lola Ribar (preduzeće)|Ivo Lola Ribar]] u [[Beograd]]u.
Kućni računari su imali sledeće karakteristike:
* Umesto [[monitor]]a koristio se [[televizor]]
* [[Mikroprocesor]] je bio osmobitni
* [[RAM|RAM memorija]] je imala na početku 16, a potom 64 [[Kibibajt|KiB]]
* [[ROM|ROM memorija]] je imala na početku 4, a potom 32 [[Kibibajt|KiB]]
* spoljna memorijska jedinica je bila [[kasetofon]] a u kasnijoj fazi [[disketna jedinica]] sa [[disketa]]ma od 5,25 inča.
* operativni sistem je bio u ROM-u a kasnije na disketi.
* postojao je [[džojstik]] za akcione igrice.
* [[štampač]]i su za štampu koristili termo papir, ili su štampali na običnom papiru i imali glavu štampača sa lepezom, kuglom ili sa devetopinskom glavom.
I dok su se jedni borili da obore cenu što više, drugi su radili na poboljšanju karakteristika. Tako se početkom osamdesetih pojavio prvi [[personalni računar]] [[IBM PC]] (IBM PC).
Mogućnostima i cenom, uskoro, prevaziđeni od strane personalnih računara, kućni računari, odlaze u istoriju.
Kasnije su se pojavile 8 bajtne [[igračka konzola|igračke konzole]], koje veoma podsećaju na kućne računare, i mogu se i dan danas naći u prodaji. Njihov [[operativni sistem]] se nalazi na čipu koji se lako ubacuje u slot, nalik slotovima na matičnoj ploči. Na tim čipovima su uglavnom igrice, a mogu se naći i jeftine kopije Vindovsa. Te igračke konzule imaju džojstike, tastaturu, i miš. Jedna od tih konzule je i GSD-1988, koji je možda jedna od najvernijih imitacija kućnih računara.
== Predstavnici ==
* [[Apple II]]
* [[Commodore 64]] (najprodavaniji kućni kompjuter)
* [[ZX Spectrum]]
* [[Amiga]]
* [[Atari ST]]
* [[Macintosh]]
=== Jugoslavija ===
U posljednjem desetljeću svog postajanja na području Jugoslavije su se gradili sljedeći kućni kompjuteri:
* [[Ivel Ultra]]
* [[Galaksija (kompjuter)|Galaksija]]
* [[Orao (kompjuter)|Orao]]
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Home computers}}
[[Kategorija:Kompjuteri]]
48ao40rfvcck5vkjbm3ph8tmu7j79vi
Šablon:Infokutija militantna organizacija
10
109267
42686654
42579726
2026-09-11T16:04:12Z
Aca
108187
42686654
wikitext
text/x-wiki
{| align="right" class="infobox" style="border-spacing: 1px; padding: 0px 0px; width: 300px; font-size:85%; line-height:130%;" cellspacing="1px"
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;" |'''{{{ime}}}'''
|-
{{#if:{{{logotip|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan=2 style="text-align: center;" {{!}} [[Datoteka:{{{logotip}}}|200px|{{{opis}}}]] {{#if:{{{opis|<noinclude>-</noinclude>}}}|<br /><small>''{{{opis}}}''</small>}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{aktivnost|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Godine djelovanja
{{!}} {{{aktivnost}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vođa|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Vođa
{{!}} {{{vođa}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{status|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Status
{{!}} {{{status}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{članstvo|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Broj članova
{{!}} {{{članstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{aktivnost}}} {{{vođa}}} {{{status}}} {{{članstvo}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vođa|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Političko krilo
{{!}} {{{političko krilo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{motivi|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Ciljevi djelovanja
{{!}} {{{motivi}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{područje|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Područje djelovanja
{{!}} {{{područje}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ideologija|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Politička ideologija
{{!}} {{{ideologija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{aktivnosti|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Glavne aktivnosti
{{!}} {{{aktivnosti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{napadi|<noinclude>-</noinclude>}}}|
{{!}} colspan="2" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
! Poznati napadi
{{!}} {{{napadi}}}
{{!}}-
}}
|}<noinclude>
== Korištenje ==
<pre>
{{Paravojna organizacija
| ime =
| logotip =
| aktivnost =
| vođa =
| motivi =
| područje =
| ideologija =
| aktivnosti =
| napadi =
| status =
| članstvo =
| političko krilo =
}}
</pre>
[[Kategorija:Vojne infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
948fqe8qqvjjm2ivd7lwxv0wtlo25nx
Kontinentalno pravo
0
109312
42686856
42242694
2026-09-12T11:21:27Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686856
wikitext
text/x-wiki
{{Razlikovati|[[Građansko pravo]]}}
[[Datoteka:Map of the Legal systems of the world (en).png|thumb|350px|[[Pravni sistemi u svijetu]]]]
'''Kontinentalno pravo''' ili '''civilno pravo''' je zajednički naziv za [[pravni sistemi|pravne sisteme]] koji svoj temelj imaju na institucijama nekadašnjeg [[rimsko pravo|rimskog prava]], a čija je glavna karakteristika da svoj izvor imaju u pisanim [[zakon]]ima i [[kodifikacija]]ma nauštrb [[sudska praksa|sudske prakse]] i [[presedan]]a. Njegovi glavni koncepti potiču od ''[[Corpus iuris civilis]]'', odnosno [[Justinijan I|Justinijanove]] kodifikacije tadašnjeg rimskog prava na koju su se u sljedećih 1500 godina nadovezale institucije crkvenog prava, lokalnih običaja i pravnih teorija u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]].
U materijalnom smislu kontinentalno pravo se temelji na apstraktnim institutima i općim načelima, od kojih se tek posredno izvode pojedinačna pravila i odluka. U procesnom smislu kontinentalno pravo inzistira na [[inkvizitorni postupak|inkvizitornom postupku]], odnosno odlučivanje daje u ruke profesionalnih [[sudija]] kojima je dano malo ili nimalo slobode da na svoj način tumače zakonski tekst; kontinentalno pravo također ograničava korištenje [[porota|porote]] osim u rijetkim slučajevima ili kroz alternativni sistem [[sudac prisjednik|sudaca prisjednika]].
== Vanjske veze ==
* [http://www.iuscivile.com A collection of Roman Law resources maintained by professor Ernest Metzger].
* [http://web.upmf-grenoble.fr/Haiti/Cours/Ak ''The Roman Law Library'' by Professor Yves Lassard and Alexandr Koptev] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120831060912/http://web.upmf-grenoble.fr/Haiti/Cours/Ak |date=2012-08-31 }}
* [http://www.fjc.gov/public/pdf.nsf/lookup/CivilLaw.pdf/$file/CivilLaw.pdf A Primer on the Civil Law System] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130501215549/http://www.fjc.gov/public/pdf.nsf/lookup/CivilLaw.pdf/$file/CivilLaw.pdf |date=2013-05-01 }} from the [[Federal Judicial Center]]
* [http://br.vlex.com/source/1885/ Brasil Law Articles in English]
* [http://www.kinsellalaw.com/publications/dictionary.pdf A Civil Law to Common Law Dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080414053644/http://www.kinsellalaw.com/publications/dictionary.pdf |date=2008-04-14 }} by [[N. Stephan Kinsella]], ''Louisiana Law Review'' (1994)
* [http://www.kingollamhfodhla.com Brehon Law (King Ollamh Fodhla)]
{{Pravo}}
{{DEFAULTSORT:Kontinentalno pravo)}}
[[Kategorija:Pravni sistemi|Civilno pravo]]
[[de:Rechtskreis#Kontinentaleuropäischer Rechtskreis]]
[[el:Αστικό Δίκαιο]]
[[ka:კონტინენტური ევროპის სამართალი]]
0mb9wwb6rl8x0ibjsh43294cfv7r94c
Šablon:Infookvir Opera
10
110548
42686632
42567701
2026-09-11T15:58:56Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686632
wikitext
text/x-wiki
<noinclude></noinclude>{| class="infobox vcard" style="width: 256px; font-size: 95%;"
|-
! class="fn org" style="background:#007FFF; font-size: 130%" colspan="2" | ''<span style="color: white">{{{ime}}}</span>''
|-
{{#if:{{{slika<includeonly>|</includeonly>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} {{{slika}}}<br /><small>{{{opis<includeonly>|</includeonly>}}}</small>
}}
|-
{{#if:{{{autor<includeonly>|</includeonly>}}}|
! style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Autor
{{!}} <span class="label">{{{autor}}}</span>
}}
|-
{{#if:{{{libreto<includeonly>|</includeonly>}}}|
! style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Libreto
{{!}} {{{libreto}}}
}}
|-
{{#if:{{{godina<includeonly>|</includeonly>}}}|
! class="note" style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Godina
{{!}} {{{godina}}}
}}
|-
{{#if:{{{praizvedba<includeonly>|</includeonly>}}}|
! class="note" style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Praizvedba
{{!}} {{{praizvedba}}}
}}
|-
{{#if:{{{arije<includeonly>|</includeonly>}}}|
! style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Arije
{{!}} {{{arije}}}
}}
|}<noinclude>
<pre>
{{Infokutija Opera
| ime =
| slika =
| opis =
| autor =
| libreto =
| godina =
| praizvedba =
| arije =
}}
</pre>
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Muzičke infokutije|Opera]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
okg8k6d8wg4zglpg1027faa6zqm0e60
42686633
42686632
2026-09-11T15:59:07Z
Aca
108187
42686633
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox vcard" style="width: 256px; font-size: 95%;"
|-
! class="fn org" style="background:#007FFF; font-size: 130%" colspan="2" | ''<span style="color: white">{{{ime}}}</span>''
|-
{{#if:{{{slika<includeonly>|</includeonly>}}}|
{{!}} colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} {{{slika}}}<br /><small>{{{opis<includeonly>|</includeonly>}}}</small>
}}
|-
{{#if:{{{autor<includeonly>|</includeonly>}}}|
! style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Autor
{{!}} <span class="label">{{{autor}}}</span>
}}
|-
{{#if:{{{libreto<includeonly>|</includeonly>}}}|
! style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Libreto
{{!}} {{{libreto}}}
}}
|-
{{#if:{{{godina<includeonly>|</includeonly>}}}|
! class="note" style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Godina
{{!}} {{{godina}}}
}}
|-
{{#if:{{{praizvedba<includeonly>|</includeonly>}}}|
! class="note" style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Praizvedba
{{!}} {{{praizvedba}}}
}}
|-
{{#if:{{{arije<includeonly>|</includeonly>}}}|
! style="text-align: left; font-weight: normal;" {{!}} Arije
{{!}} {{{arije}}}
}}
|}<noinclude>
<pre>
{{Infokutija Opera
| ime =
| slika =
| opis =
| autor =
| libreto =
| godina =
| praizvedba =
| arije =
}}
</pre>
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Muzičke infokutije|Opera]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
5p0pcbb12c2wv4uf25389u27bbmtto3
Šablon:Infokutija praznik
10
111773
42686629
42567592
2026-09-11T15:58:49Z
AcaBot
120650
/* Korištenje */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686629
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{| class="infobox" cellspacing="7"
! colspan="2" class="entete {{{entete|defaut}}}" style="background-color:{{#switch:{{lc:{{{tip|}}}}}
|islam|islamski=LightGreen|Judaizam|židovski=LightSkyBlue|Budizam|budistički=PaleGoldenrod|Kršćanstvo|kršćanski=Lavender|azijski=RosyBrown|svjetovni=DarkGray|nacionalni|internacionalni|nacionalni dan izraela=<nowiki>#</nowiki>4169E1|lokalni=MediumOrchid|historijski|kulturni|patriotski|manjinski=LightSalmon|paganski=DarkKhaki|komercijalni=HotPink|LightSteelBlue
}}; text-align:center; font-size:115%;" | {{{naziv praznika|{{PAGENAME}}}}}
|-
{{#if:{{{image|}}}|
{{!}} colspan="2" align="center" {{!}} {{{image}}}
{{!-}}
{{#if:{{{opis|}}}|
{{!}} colspan="2" align="center" {{!}} {{{opis}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if: {{{image|}}} |
{{!}} colspan="2" {{!}} <hr />
{{!-}}
}}
{{#if:{{{služneni naziv|}}} |
! Služneni naziv
{{!}} {{{služneni naziv}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{nadimak|}}} |
! Nadimak
{{!}} {{{nadimak}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{praznik u|}}} |
! Praznik u
{{!}} {{{praznik u}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{tip|}}} |
! Tip
{{!}} {{{tip}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{značenje|}}} |
! Značenje
{{!}} {{{značenje}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{početak|}}} |
! Početak
{{!}} {{{početak}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{kraj|}}} |
! Kraj
{{!}} {{{kraj}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{datum|}}} |
! Datum
{{!}} {{{datum}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{proslave|}}} |
! Proslave
{{!}} {{{proslave}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{običaji|}}} |
! Običaji
{{!}} {{{običaji}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{povezan sa|}}} |
! Povezan sa
{{!}} {{{povezan sa}}}
{{!-}}
}}
|}</includeonly><noinclude>
== Korištenje ==
<pre>{{Praznik
|naziv praznika = npr. : Đurđevdan
|tip = npr. : kršćanski ( a mogu biti židovski, budistički, kršćanski, azijski, svjetovni, nacionalni, internacionalni, nacionalni dan izraela, lokalni, historijski, kulturni, patriotski, manjinski, paganski, komercijalni)
|image = St George by Raphael.jpg
|opis = npr. : Slika svetog Georgija od Rafaela
|službeni naziv = ukoliko ga ima
|nadimak = ukoliko ga ima
|praznik u = u kojim zemljama ili gradovima
|značenje =
|početak = 6. maj
|kraj = 7. maj
|datum = npr. [[23. april]]
|proslave =ukoliko ih ima
|običaji = npr. pjevanje dodoledarskih pjesama
|povezan sa = npr. početkom proljeća
}}</pre>
[[Kategorija:Kalendarski šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
b9dklszet5mgw3tbfoq1rls0wfwtplo
Korisnik:Duma/Doprinosi
2
114847
42686822
42686405
2026-09-12T07:15:55Z
Duma
16555
/* Razno */
42686822
wikitext
text/x-wiki
Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:
== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]]
* [[Bukavac nebogled]]
* [[Papige]]
* [[Plavoleđa mišjakinja]]
* [[Prave kukavice]]
* [[Ptica sekretar]]
* [[Loriji]]
* [[Riječni vodomari]]
* [[Australski bukavac]]
* [[Kakapo]]
* [[Ćubaste čiope]]
* [[Uljašica]]
* [[Jakamari]]
* [[Jastreb]]
* [[Vodosjeci]]
* [[Strigopidae]]
* [[Čigre]]
* [[Američki bukavac]]
* [[Crveno-modra ara]]
* [[Kakadui]]
* [[Tukani]]
* [[Svračci]]
* [[Phaethontidae]]
* [[Nimfa (ptica)]]
* [[Kljunorošci]]
* [[Guarauna]]
* [[Velika rujnica]]
* [[Kratkoprsti kobac]]
* [[Dugorepa sjenica]]
* [[Šljuke sjemenjarke]]
* [[Mala njorka]]
* [[Smeđi kivi]]
* [[Neomorphinae]]
* [[Botaurinae]]
* [[Južnoamerički bukavac]]
* [[Češljugar]]
* [[Crkavica]]
* [[Kostoberina]]
* [[Lisasta guska]]
* [[Veliki pomornik]]
* [[Patka lastarka]]
* [[Utva]]
* [[Planinska ševa]]
* [[Eja strnjarica]]
* [[Nandu]]
* [[Gusjenicojedi]]
* [[Dugorepe sjenice]]
* [[Bluna]]
* [[Velika čaplja]]
* [[Mala prutka]]
* [[Patka kreketaljka]]
* [[Kukuvije]]
* [[Šumski pupavci]]
* [[Pilari]]
* [[Čaplja govedarica]]
* [[Vijoglav]]
* [[Žako]]
* [[Pomornici]]
* [[Dromah]]
* [[Todiji]]
* [[Zlatovrane]]
* [[Kukavičja modrivrana]]
* [[Dolinske modrivrane]]
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]]
* [[Vodomari dupljaši]]
* [[Šarenoglava patka]]
* [[Žunice]]
* [[Bradonjice]]
* [[Čiope]]
* [[Cvjetne ptice]]
* [[Ševe]]
* [[Brljci]]
* [[Medosasi]]
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}
== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]]
* [[Rujnica]]
* [[Vukovo meso]]
* [[Đurđevača]]
* [[Smrčci]]
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]]
* [[Maglenka]]
* [[Djevojačka krasnica]]
* [[Zlatna krasnica]]
* [[Crvena krasnica]]
* [[Modrikača]]
* [[Zelenka]]
* [[Kraljevka]]
* [[Jablanovača]]
* [[Žućkasta pupavka]]
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]]
* [[Mikologija]]
* [[Himenij]]
* [[Stručak]]
* [[Otisak spora]]
* [[Micetizam]]
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
* [[Heterokarion]]
* [[Kopčasta veza]]
* [[Gasteroidna gljiva]]
* [[Volva]]
{{div col end}}
== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
{{div col end}}
== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]]
* [[Tasmanski vrag]]
* [[Vitoroga antilopa]]
* [[Afrički mravojed]]
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}
== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]]
* [[Šuma kelpa]]
* [[Neritička zona]]
* [[Pelagijska zona]]
* [[Planinski travnjaci i šikare]]
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]]
* [[Mediteranske šume i šikare]]
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]]
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]]
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]]
* [[Hladni izvori]]
* [[Hidrotermalni izvori]]
* [[Koraljni greben]]
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
* [[Mezopredator]]
{{div col end}}
== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]]
* [[Otočna patuljastost]]
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
* [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]]
{{div col end}}
== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
* [[Profag]]
* [[Mobilom]]
* [[Prirodna kompetentnost]]
* [[Pomoćni virus]]
* [[Heterodont]]
* [[Nehomologna rekombinacija]]
* [[Polarna mutacija]]
* [[Obrnuti tok elektrona]]
* [[Fagoptoza]]
* [[Mikrografija]]
* [[Izbirljivi organizam]]
{{div col end}}
== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}
== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}
== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}
== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}
== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]]
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
* [[Fungivor]]
* [[Radiosinteza (metabolizam)]]
* [[Litotrof]]
* [[Organotrof]]
* [[Mezokarnivor]]
{{div col end}}
== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}
== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}
== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}
== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]''
* ''[[Coelophysis]]''
* ''[[Deinocheirus]]''
* ''[[Gallimimus]]''
* ''[[Ornithomimus]]''
* ''[[Staurikosaurus]]''
* ''[[Eoraptor]]''
* ''[[Dilophosaurus]]''
* ''[[Ceratosaurus]]''
* ''[[Abelisaurus]]''
* ''[[Carnotaurus]]''
* ''[[Piatnitzkysaurus]]''
* ''[[Oviraptor]]''
* [[Saurischia]]
* [[Teropodi]]
* ''[[Deinonychus]]''
* ''[[Spinosaurus]]''
* [[Fiziologija dinosaura]]
* ''[[Scipionyx]]''
* ''[[Microraptor]]''
* [[Sauropodomorfi]]
* ''[[Achillobator]]''
* ''[[Mahakala]]''
* [[Dromeosauridi]]
* [[Oviraptoridi]]
* [[Tireofori]]
* ''[[Pisanosaurus]]''
* [[Dilofosauridi]]
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}
op9pqo3z5ix1vjtrgdo056j4ij495gu
42686847
42686822
2026-09-12T10:33:33Z
Duma
16555
/* Načini ishrane */
42686847
wikitext
text/x-wiki
Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:
== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]]
* [[Bukavac nebogled]]
* [[Papige]]
* [[Plavoleđa mišjakinja]]
* [[Prave kukavice]]
* [[Ptica sekretar]]
* [[Loriji]]
* [[Riječni vodomari]]
* [[Australski bukavac]]
* [[Kakapo]]
* [[Ćubaste čiope]]
* [[Uljašica]]
* [[Jakamari]]
* [[Jastreb]]
* [[Vodosjeci]]
* [[Strigopidae]]
* [[Čigre]]
* [[Američki bukavac]]
* [[Crveno-modra ara]]
* [[Kakadui]]
* [[Tukani]]
* [[Svračci]]
* [[Phaethontidae]]
* [[Nimfa (ptica)]]
* [[Kljunorošci]]
* [[Guarauna]]
* [[Velika rujnica]]
* [[Kratkoprsti kobac]]
* [[Dugorepa sjenica]]
* [[Šljuke sjemenjarke]]
* [[Mala njorka]]
* [[Smeđi kivi]]
* [[Neomorphinae]]
* [[Botaurinae]]
* [[Južnoamerički bukavac]]
* [[Češljugar]]
* [[Crkavica]]
* [[Kostoberina]]
* [[Lisasta guska]]
* [[Veliki pomornik]]
* [[Patka lastarka]]
* [[Utva]]
* [[Planinska ševa]]
* [[Eja strnjarica]]
* [[Nandu]]
* [[Gusjenicojedi]]
* [[Dugorepe sjenice]]
* [[Bluna]]
* [[Velika čaplja]]
* [[Mala prutka]]
* [[Patka kreketaljka]]
* [[Kukuvije]]
* [[Šumski pupavci]]
* [[Pilari]]
* [[Čaplja govedarica]]
* [[Vijoglav]]
* [[Žako]]
* [[Pomornici]]
* [[Dromah]]
* [[Todiji]]
* [[Zlatovrane]]
* [[Kukavičja modrivrana]]
* [[Dolinske modrivrane]]
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]]
* [[Vodomari dupljaši]]
* [[Šarenoglava patka]]
* [[Žunice]]
* [[Bradonjice]]
* [[Čiope]]
* [[Cvjetne ptice]]
* [[Ševe]]
* [[Brljci]]
* [[Medosasi]]
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}
== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]]
* [[Rujnica]]
* [[Vukovo meso]]
* [[Đurđevača]]
* [[Smrčci]]
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]]
* [[Maglenka]]
* [[Djevojačka krasnica]]
* [[Zlatna krasnica]]
* [[Crvena krasnica]]
* [[Modrikača]]
* [[Zelenka]]
* [[Kraljevka]]
* [[Jablanovača]]
* [[Žućkasta pupavka]]
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]]
* [[Mikologija]]
* [[Himenij]]
* [[Stručak]]
* [[Otisak spora]]
* [[Micetizam]]
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
* [[Heterokarion]]
* [[Kopčasta veza]]
* [[Gasteroidna gljiva]]
* [[Volva]]
{{div col end}}
== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
{{div col end}}
== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]]
* [[Tasmanski vrag]]
* [[Vitoroga antilopa]]
* [[Afrički mravojed]]
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}
== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]]
* [[Šuma kelpa]]
* [[Neritička zona]]
* [[Pelagijska zona]]
* [[Planinski travnjaci i šikare]]
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]]
* [[Mediteranske šume i šikare]]
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]]
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]]
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]]
* [[Hladni izvori]]
* [[Hidrotermalni izvori]]
* [[Koraljni greben]]
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
* [[Mezopredator]]
{{div col end}}
== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]]
* [[Otočna patuljastost]]
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
* [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]]
{{div col end}}
== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
* [[Profag]]
* [[Mobilom]]
* [[Prirodna kompetentnost]]
* [[Pomoćni virus]]
* [[Heterodont]]
* [[Nehomologna rekombinacija]]
* [[Polarna mutacija]]
* [[Obrnuti tok elektrona]]
* [[Fagoptoza]]
* [[Mikrografija]]
* [[Izbirljivi organizam]]
{{div col end}}
== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}
== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}
== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}
== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}
== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]]
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
* [[Fungivor]]
* [[Radiosinteza (metabolizam)]]
* [[Litotrof]]
* [[Organotrof]]
* [[Mezokarnivor]]
* [[Kleptoparazitizam]]
{{div col end}}
== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}
== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}
== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}
== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]''
* ''[[Coelophysis]]''
* ''[[Deinocheirus]]''
* ''[[Gallimimus]]''
* ''[[Ornithomimus]]''
* ''[[Staurikosaurus]]''
* ''[[Eoraptor]]''
* ''[[Dilophosaurus]]''
* ''[[Ceratosaurus]]''
* ''[[Abelisaurus]]''
* ''[[Carnotaurus]]''
* ''[[Piatnitzkysaurus]]''
* ''[[Oviraptor]]''
* [[Saurischia]]
* [[Teropodi]]
* ''[[Deinonychus]]''
* ''[[Spinosaurus]]''
* [[Fiziologija dinosaura]]
* ''[[Scipionyx]]''
* ''[[Microraptor]]''
* [[Sauropodomorfi]]
* ''[[Achillobator]]''
* ''[[Mahakala]]''
* [[Dromeosauridi]]
* [[Oviraptoridi]]
* [[Tireofori]]
* ''[[Pisanosaurus]]''
* [[Dilofosauridi]]
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}
sf5ez51r0y6wtqnky0773jbl8ymt3qs
John Rawls
0
116328
42686790
41860478
2026-09-12T00:05:38Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686790
wikitext
text/x-wiki
[[File:John Rawls (1971 photo portrait).jpg|thumb|Rawls (1971)]]
'''John Rawls''' ([[Baltimore (Maryland)|Baltimore]], [[21. 2.|21. veljače]] [[1921|1921.]] – [[Lexington]], [[24. 11.|24. studenog]] [[2002|2002.]]) američki filozof, profesor na [[univerzitet Harvard|sveučilištu Harvard]].
Rawlsova knjiga ''Teorija pravednosti'' (1971) predstavlja najznačajnije djelo političke filozofije dvadesetog stoljeća. Nastavljajući se na filozofsku misao teoretičara društvenog ugovara [[John Locke|Lockea]], [[jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]] i [[immanuel Kant|Kanta]], Rawls smatra da su načela pravednosti pomoću kojih se trebaju urediti temeljne društvene institucije ona oko kojih bi se suglasili racionalni radnici u pravičnim okolnostima. Izvorni položaj je hipotetska situacija u kojoj su pravične okolnosti ostvarene na taj način što se pretpostavlja da se racionalni djelatnici koji u njega ulaze nalaze iza vela neznanja koji im skriva njihov spol, rasu, nacionalnost, društveni i imovinski status. Rawls smatra da bi radnici pod tim okolnostima izabrali sljedeća dva načela pravednosti:
1. Načelo jednakih sloboda: Svaka osoba treba imati jednako pravo na najširi ukupni sustav jednakih temeljnih sloboda kompatibilan sa sličnim sustavom sloboda za sve.<br />
2. Društvene i ekonomske nejednakosti treba urediti tako da su ujedno<br />
a) na najveću korist onih najugroženijih, u skladu s načelom pravedne štednje [načelo razlike], i<br />
b) povezane s položajima i pozicijama otvorenim za sve pod uvjetima pravične jednakosti mogućnosti [načelo pravične jednakosti mogućnosti]. (Rawls 1999 [1971]: 266).
Braneći slično formulirana načela pravednosti i u svojoj drugoj knjizi ''Politički liberalizam'', Rawls ih pokušava prikazati kao isključivo politička načela koja su lišena svih spornih filozofskih i vjerskih konotacija. Budući da su neutralna, Rawls se nada bi njegova načela političkog liberalizma mogla poslužiti kao neutralan oslonac za uređivanje temeljnih institucija suvremenih zapadnih demokratskih društva koja su obilježena činjenicom razložnog pluralizma različitih, često sukobljenih kulturnih skupina.
== Glavna djela ==
* ''A Theory of Justice'', Cambridge, Mass. : The Belknap Press of Harvard University Press, 1999. (prvo izdanje 1971).
* ''Politički liberalizam'', Zagreb: KruZak, 2000. (izvorno 1993.).
* ''Pravo naroda'', Zagreb: KruZak, 2004. (izvorno 1999.).
== Vanjske veze ==
* Tvrtko Jolić, [http://hrcak.srce.hr/file/734 In memoriam: John Rawls, Prolegomena 1 (2) 2002.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111111233944/http://hrcak.srce.hr/file/734 |date=2011-11-11 }}
{{Suvremeni zapadni filozofi}}
{{Lifetime|1921|2002|Rawls, John}}
[[Kategorija:Američki filozofi]]
5719j8j1gdob90z6nt0xuve4ennh6a1
Kancelar dinastije Tang
0
118046
42686814
42391352
2026-09-12T05:09:22Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686814
wikitext
text/x-wiki
'''[[Kancelar Kine|Kancelar]] dinastije Tang''' ({{zh|c={{linktext|宰|相}}|p={{linktext|zǎi|xiàng}}}}) je naziv za titulu, odnosno čin polu-formalne prirode koji se koristio za najviše velikodostojnike u doba [[Historija Kine|kineske]] dinastije [[Dinastija Tang|dinastije Tang]].
== Porijeklo ==
[[Ouyang Xiu]], autor ''[[Nova knjiga Tanga|Nove knjige Tanga]]'', navodi kako je dinastija Tang sistem naslijedila od svoje prethodnice [[dinastija Sui|dinastije Sui]], te da je osnivač Suija, [[car Wen od Suija|car Wen]], podijelio svoju državnu upravu u pet glavnih biroa:
* ''Shangshu Sheng'' (尚書省) -- izvršni biro
* ''Menxia Sheng'' (門下省) -- ispitni biro
* ''Neishǐ Sheng'' (內史省) -- zakonodavni biro (različiti izgovor od dolje navedenog eunuškog biroa)
* ''Mishu Sheng'' (秘書省) -- arhivski biro
* ''Neishì Sheng'' (內侍省) -- [[eunuh|eunuški]] biro (različiti nivo od gore navedenog zakonodavnog biroa), od strane Wenovog sina [[car Yang od Suija|cara Yanga]] promijenjeno u ''Diannei Sheng'' (殿內省)
Pod carem Wenom se izvršni biro smatrao najvažnijim, s obzirom da su ga vodili najugledniji službenici, kao [[Gao Jiong]], [[Yang Su]] i [[Su Wei]], te se općenito smatrali kancelarima (s obzirom da je imao dva načelnika, zvao se ''Shangshu Puye'' (尚書僕射)). Ouyang. pak, tvrdi da su se i načelnici ispitnog i zakonodavnog biroa također smatrali kancelarima.<ref name=NBT61>''[[Nova knjiga Tanga]]'', vol. 61.</ref>
== Reorganizacija pod dinastijom Tang ==
{{main|Tri odelenja i Šest ministarstava}}
[[Car Gaozu od Tanga|Car Gaozu]], osnivač dinastije Tang, ispočetka je zadržao upravnu organizaciju Suija, uključujući i pet biroa. Međutim, za izvršni biro je odredio samo jednog načelnika, sa titulom ''Shangshu Ling'' (尚書令), na kjoju je imenovan njegov sin [[Car Taizong od Tanga|Li Shimin]], princ od Qina (i budući car Taizong).<ref>''[[Zizhi Tongjian]]'', [[:zh:s:資治通鑑/卷185|vol. 185]].</ref> Nakon što je Li Shimin godine 626. postao car, to je mjesto postalo prazno, jer se nijedan od njegovih velikodostojnika nije usudio na njega doći. Iza 626. je, stoga, izvršni biro bio vođen od strane dva pod-direktora, poznatih po titulom ''Shangshu Puye''.<ref>Charles Hucker, A Dictionary of Official Titles in Imperial China (Stanford: Stanford University Press, 1985), p. 394, entry 4826.</ref> ([[Guo Ziyi]] je, pak, godine 764. imenovan na titulu ''Shangshu Ling'' u znak zahvalnosti za zasluge, ali ju je odbio preuzeti, te je imenovanje iste godine povučeno.<ref name=NBT62>''[[Nova knjigaTang]]'', vol. 62.</ref>)
Oko 626. je, najvjerojatnije po naređenju cara Tanga, formalizirana institucija više kancelara, s time da su se načelnici izvršnog, ispitnog i zakonodavnog biroa (preimenovanog u ''Zhongshu Sheng'' (中書省)) smatrali kaneclarima. S obzirom da se često na čelu ispitnog i zakonodavnog biroa nalazilo više od jednog načelnika, bilo je više od četiri kancelara. Car Taizong je u doba svoje kasnije vladavine počeo nazivati neke od velikodostojnika kancelarima, iako nisu bili na čelu biroa, pri čemu je koristio titule poput ''Canyu Chaozheng'' (參豫朝政, doslovno "sudionik u upravljanju vladom"). Godine 643. je revidirao tu oznaku i formalizirao je u ''Tong Zhongshu Menxia Sanpin'' (同中書門下三品, doslovno, "ekvivalent službeniga na trećem rangu od ''Zhongshu'' i ''Menxia''") -- jer su načelnici zakondoavnog biroa ''Zhongshu Ling'' (中書令), i ispitnog biroa ''Shizhong'' (侍中), bili na trećem rangu. (Ti se velikodostojnici smatraju "de facto kancelarima'" (實質宰相) od strane modernog kineskog historičara [[Bo Yang]]a u njegovom izdanju knjige ''[[Zizhi Tongjian]]''.) Kroz historiju Tanga su se nazivi ispitnog i zakonodavnog biroa mijenjali nekoliko puta, pa se oznaka ''Tong Zhongshu Menxia Sanpin'' često mijenjala. (Na primjer, za vladavine [[Car Xuanzong od Tanga|cara Xuanzonga]], kada je zakonodavni odbor bio nakratko poznat pod imenom ''Ziwei Sheng'' (紫微省) a ispitni odbor ''Huangmen Sheng'' (黃門省), de facto kancelari su bili poznati kao ''Tong Ziwei Huangmen Sanpin''.)<ref name=NBT62/> Kasniji čin, iako sa istim ovlastima, je stvoren 682. pod vladavinom Taizongovog sina [[Car Gaozong od Tanga|cara Gaozonga]], početno poznat kao ''Tong Zhongshu Menxia Pingzhangshi'' (同中書門下平章事, doslovno "ekvivalent sudionika iz ''Zhongshu'' i ''Menxia''"),<ref name=NBT61/> koje je Bo nazvao "de facto kancelarima drugog reda." U kasnijoj historiji Tanga, poslije [[Anshi pobuna|Anshi pobune]], kada je de facto kancelar nije bio službeno ukinut, više se nije koristio, te je posljednji tako navedeni kancelar bio [[Li Lin (kancelar)|Li Lin]] 757-758,<ref name=NBT62/><ref>Jedan od Li Linovih suvremenika, [[Lü Yin]], je nosio titulu kada je 759. postao kancelar, odnosno do smjene760. ali tablica ''Nove knjige Tanga'' to ne pokazuje. V. ''Book of Tang'', [http://www.sidneyluo.net/a/a16/185b.htm vol. 185, part 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917221804/http://www.sidneyluo.net/a/a16/185b.htm |date=2008-09-17 }} and ''New Book of Tang'', [http://www.sidneyluo.net/a/a17/140.htm vol. 140] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080921200856/http://www.sidneyluo.net/a/a17/140.htm |date=2008-09-21 }}.</ref> a oznaka de facto kancelar drugog reda je postala prilično raširena<ref name=NBT63>''[[Nova knjiga Tanga]]'', vol. 63.</ref> i korištena do kraja dinastije. Nadalje, iza 705<ref name=NoPushe/>, načelnici izvršnog odbora se nisu smatrali kancelarima, sve dok nisu dobili oznaku de facto kancelara na neki drugi način.<ref name=BYZZTJ45>''Bo Yang Edition'' of the ''[[Zizhi Tongjian]]'', vol. 45.</ref> Kroz ranu dinastiju Tang, sve do druge vladavine [[Car Ruizong od Tanga|cara Ruizong]] 710, varijacije titule ''Canyu Chaozheng'' su se također pojavljivale, kao ''Canzhi Jiwu'' (參知機務, doslovno "sudionik u važnim poslovima"), ''Canzhang Jimi'' (參掌機密, doslovno "sudionik u nacionalnim tajnim poslovima"), ''Canzhi Zhengshi'' (參知政事, doslovno "sudionik u upravnim stvarima"), ''Canmou Zhengshi'' (參謀政事, sličnog značenja ''Canzhi Zhengshi'') , a što je Bo navedo kao "de facto kancelari treće klase."
Kancelari su se povremeno sastajali u ''Zhengshi Tang'' (政事堂, doslovno "Dvorana državnih poslova"), ispočetka smješteno m u ispitnom birou. Kada je 683. [[Pei Yan]], tadašnji načelnik ispitnog biroa, postao načelnikom zakonodavnog biroa, ''Zhengshi Tang'' se preselio iz ispitnog u zakonodavni biro. Kasnije, kada je vrijeme Xuanzongove vladavine kancelarom postao [[Zhang Shuo]], promijenio joj je naziv u ''Zhongshu Menxia'' (中書門下), koristeći [[dvostruko značenje]], koje se moglo protumačiti kao "unutar vrata ''Zhongshua''."<ref name=NBT46>''[[Nova knjiga Tanga]]'', vol. 46.</ref> Zhang je također reorganizorao Dvoranu stvorivši pet ureda pod kancelarima—za državnu službu, državne tajne, vojne poslove, administraciju i krivično pravo.<ref name=NBT46/> Kasnije, počevši sa [[Car Suzong od Tanga|carem Suzongom]], kancelari su se počeli rotirati kako bi jedan uvijek bio na dužnosti; kada su se caru pisali memorandumi i prijedlozi, potpisivali su se u ime svih kancelara, bili oni na dužnosti ili ne. Njihovom sastajalištu je vraćen naziv ''Zhengshi Tang''.<ref name=ZZTJ225>''[[Zizhi Tongjian]]'', [[:zh:s:資治通鑑/卷225|vol. 225]].</ref>
== Reference ==
=== Općenito ===
* ''[[Knjiga Tanga]]'', vols. [http://www.sidneyluo.net/a/a16/042.htm 42] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080330014123/http://www.sidneyluo.net/a/a16/042.htm |date=2008-03-30 }}, [http://www.sidneyluo.net/a/a16/043.htm 43] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080419171118/http://www.sidneyluo.net/a/a16/043.htm |date=2008-04-19 }}.
* ''[[Nova knjiga Tanga]]'', vols. [http://www.sidneyluo.net/a/a17/046.htm 46] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071226122010/http://www.sidneyluo.net/a/a17/046.htm |date=2007-12-26 }}, [http://www.sidneyluo.net/a/a17/047.htm 47] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011061009/http://www.sidneyluo.net/a/a17/047.htm |date=2008-10-11 }}, 61 [http://www.sidneyluo.net/a/a17/061.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813142652/http://www.sidneyluo.net/a/a17/061.htm |date=2011-08-13 }}[http://www.sidneyluo.net/a/a17/form01.htm] {{Webarchive|url=https://archive.today/20071022043920/http://www.sidneyluo.net/a/a17/form01.htm |date=2007-10-22 }}, [http://www.sidneyluo.net/a/a17/form02.htm 62]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [http://www.sidneyluo.net/a/a17/form03.htm 63] {{Webarchive|url=https://archive.today/20071022043920/http://www.sidneyluo.net/a/a17/form03.htm |date=2007-10-22 }}.
* ''[[Bo Yang]] Edition'' of ''[[Zizhi Tongjian]]'', vol. 45, pp. 217–269.
* Bo Yang, ''Outlines of the History of the Chinese'' (中國人史綱), vol. 2, pp. 499–503.
== Reference ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Kancelari dinastije Tang|*]]
rj08kh8sdo8fe6d12ocwzb6gdbbelhx
Šablon:Indic
10
122056
42686653
4745402
2026-09-11T16:04:06Z
Aca
108187
42686653
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{{#if:
{{{defaultipa|}}}
|{{#if:
{{{defaultaudio|}}}
|<span class="IPA audiolink" style="white-space: nowrap;">[[Media:{{{defaultaudio}}}|<nowiki>[</nowiki>{{{defaultipa}}}<nowiki>]</nowiki>]]</span>;
|<small>[[Pomoć:IPA|IPA]]:</small> <span title="Pronunciation in IPA" class="IPA"><nowiki>[</nowiki>{{{defaultipa}}}<nowiki>]</nowiki></span>;
}}
}}{{#ifeq:
{{{showlang|}}}|false
|<!-- ignore language prefix if "nolangname" -->
|{{#switch:{{{lang}}}
|as=[[Asamski jezik|asamski]]:
|bn=[[Bengali jezik|bengali]]:
|my=[[Burmanski jezik|burmanski]]:
|dz=[[Dzongkha jezik|dzongkha]]:
|gu=[[Gujarati jezik|Gujarati]]:
|hi=[[hindi]]:
|kn=[[kannada]]:
|ks=[[Kashmiri jezik|kashmiri]]:
|km=[[Kmerski jezik|kmerski]]:
|kon=[[Konkani jezik|konkani]]:
|gom=[[Konkani jezik|konkani]]:
|lo=[[Lao jezik|lao]]:
|ml=[[Malayalam]]:
|mr=[[Marathi jezik|marathi]]:
|mn=[[Mongolski jezik|mongolski]]:
|ne=[[Nepali jezik|nepali]]:
|or=[[Oriya jezik|oriya]]:
|pa=[[Punjabi jezik|punjabi]]:
|sa=[[sanskrit]]:
|sd=[[Sindhi jezik|sindhi]]:
|ta=[[Tamilski jezik|tamil]]:
|tcy=[[Tulu jezik|tulu]]:
|te=[[Telugu jezik|telugu]]:
|th=[[Tajlandski jezik|tajlandski]]:
|bo=[[Tibetanski jezik|tibetanski]]:
|ur=[[Urdu jezik|urdu]]:
|lang=[[jezik]]:
|#default=Unknown
}}
}}<span lang="{{{lang}}}" xml:lang="{{{lang}}}">{{{indic}}}</span>, ''<span class="Unicode">{{{trans}}}</span>''{{#if:
{{{trans2|}}}
|, <span lang="{{{lang}}}" xml:lang="{{{lang}}}">{{{indic2}}}</span>, ''<span class="Unicode">{{{trans2}}}</span>''
}}{{#if:
{{{trans3|}}}
|, <span lang="{{{lang}}}" xml:lang="{{{lang}}}">{{{indic3}}}</span>, ''<span class="Unicode">{{{trans3}}}</span>''
}}{{#if:
{{{indicipa|}}}
|{{#if:
{{{indicaudio|}}}
|, <span class="IPA audiolink" style="white-space: nowrap;">[[Media:{{{indicaudio}}}|<nowiki>[</nowiki>{{{indicipa}}}<nowiki>]</nowiki>]]</span>
|, <small>[[Pomoć:IPA|IPA]]:</small> <span title="Pronunciation in IPA" class="IPA"><nowiki>[</nowiki>{{{indicipa}}}<nowiki>]</nowiki></span>
}}
}}{{#ifeq:
{{{showhelp|}}}|false
|<!-- ignore language prefix if "nolangname" -->
| <sup>[[Wikipedia:Naming conventions (Indic)|<span class="indic_icon" style="color: #00e; font: bold 80% sans-serif; text-decoration: none; padding: 0 .1em;">?</span>]]</sup>
}}</includeonly><noinclude>__NOTOC__
== Purpose and function ==
This template is designed to unify the various transliteration schemes and styles employed for Indic scripts. It aims to provide a standard way of representing transliterations.
See [[Wikipedia:Naming conventions (Indic)]] for full guidelines for when to use this template.
== Usage ==
Syntax:
<pre>
{{indic
| lang=
| indic=
| trans=
| indic2=
| trans2=
| indic3=
| trans3=
| defaultipa=
| defaultaudio=
| indicipa=
| indicaudio=
| showlang=
| showhelp=
}}</pre>
=== "lang" ===
The two letter language code (or three letters if the two letter one does not exist) indicating the language of the text. The following languages are recognised by this template:
{|class='wikitable'
|-align='center'
! Code !! Language
|-align='center'
| as || Assamese
|-align='center'
| bn || Bengali
|-align='center'
| my || Burmese
|-align='center'
| dz || Dzongkha
|-align='center'
| gu || Gujarati
|-align='center'
| hi || Hindi
|-align='center'
| kn || Kannada
|-align='center'
| ks || Kashmiri
|-align='center'
| km || Khmer
|-align='center' style="background:#ede"
| kon || Konkani (Goan)
|-align='center'
| gom || Konkani (Goan)
|-align='center'
| lo || Lao
|-align='center'
| ml || Malayalam
|-align='center'
| mr || Marathi
|-align='center'
| mn || Mongolian
|-align='center'
| ne || Nepali
|-align='center'
| or || Oriya
|-align='center'
| pa || Punjabi
|-align='center'
| sa || Sanskrit
|-align='center'
| sd || Sindhi
|-align='center'
| ta || Tamil
|-align='center'
| tcy || Tulu
|-align='center'
| te || Telugu
|-align='center'
| th || Thai
|-align='center'
| bo || Tibetan
|-align='center'
| ur || Urdu
|}
The language code for [[Goan Konkani|Konkani (Goan)]] is <tt>gom</tt>. Do not use <tt>kon</tt>, which would mean [[Kongo language|Kongo]].
=== "indic" ===
The Indic script version of the text. You may use <code>indic2</code> and <code>indic3</code> for alternative spellings in the '''same''' language (although they can be different scripts). If you need to show a different language, use another instance of this template separated by a semi-colon ';'.
=== "trans" ===
The transliteration of the source script. You may use <code>indic2</code> and <code>indic3</code> for alternative spellings in the '''same''' language (although they can be different scripts). If you need to show a different language, use another instance of this template separated by a semi-colon ';'.
=== "defaultipa" ===
The IPA text of the pronunciation of the word in English.
=== "defaultaudio" ===
An audio file indicating the pronunciation of the word in English.
=== "indicipa" ===
The IPA text of the pronunciation of the word in the source language.
=== "indicaudio" ===
An audio file indicating the pronunciation of the word in the source language.
=== "showlang" ===
Values: true/false
Default: true
Indicates whether to show the language name.
=== "showhelp" ===
Values: true/false
Default: true
Indicates whether to show the help icon.
== Examples ==
<pre>{{indic|lang=pa|indic=ਗੁਰਦੁਆਰਾ|trans=gurduārā}}</pre>
{{indic|lang=pa|indic=ਗੁਰਦੁਆਰਾ|trans=gurduārā}}
<pre>{{indic|options=noname|lang=pa|indic=ਗੁਰਦੁਆਰਾ|trans=gurduārā}}</pre>
{{indic|options=noname|lang=pa|indic=ਗੁਰਦੁਆਰਾ|trans=gurduārā}}
<pre>{{indic|lang=pa|indic=ਗੁਰਦੁਆਰਾ|trans=gurduārā|indic2=ਗੁਰਦਵਾਰਾ|trans2=gurdvārā|indic3=ਗੁਰਦ੍ਵਾਰਾ|trans3=gurdvārā}}</pre>
{{indic|lang=pa|indic=ਗੁਰਦੁਆਰਾ|trans=gurduārā|indic2=ਗੁਰਦਵਾਰਾ|trans2=gurdvārā|indic3=ਗੁਰਦ੍ਵਾਰਾ|trans3=gurdvārā}}
<pre>{{indic|lang=sa|indic=भारत गणराज्य|trans=bhārata gaṇarājya}}</pre>
{{indic|lang=sa|indic=भारत गणराज्य|trans=bhārata gaṇarājya}}
[[Kategorija:Šabloni za višejezičnu podršku|Indic]]
</noinclude>
t5qqb4fiqfqlwv2ltvlvhdd4wa0fa1r
Šablon:Naselje/dok
10
127760
42686640
42568109
2026-09-11T15:59:30Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686640
wikitext
text/x-wiki
Ovaj bi šablon trebao biti korišten kao infookvir za naselja (gradove, sela, zajednice), ali i za općine, okruge, provincije itd. Niže su navedeni svi mogući parametri te je opisano njihovo korištenje.
== Infookviri za naselja ==
Ostale trenutno korištenje infokutije (koji pokrivaju uža područja) za naselja su:
* [[Šablon:Slovensko naselje]]
* [[Šablon:Naseljeno mesto u Srbiji]]
* [[Šablon:Naseljeno mesto u Mađarskoj]]
* [[Šablon:Naseljeno mesto u Crnoj Gori]]
* [[Šablon:Naseljeno mesto u Makedoniji]]
* [[Šablon:Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini]]
* [[Šablon:Naseljeno mesto u Rusiji]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u CG]]
* [[Šablon:Infookvir naselja u Venecijanskoj laguni]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u BiH]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u Hrvatskoj]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u Rumunjskoj]]
* [[Šablon:Infookvir naselje u Mađarskoj]]
* [[Šablon:Grad (SR)]]
== Korištenje ==
Niže se nalazi [[#Osnovni šablon|osnovni prazni šablon]] kojeg možete kopirati u članak. Za šablon sa svim parametrima pogledajte [[#Potpuni šablon|sljedeći podnaslov]]. Također, za objašnjenja pojedinih parametara pogledajte podnaslov [[#Imena i opisi parametara|imena i opisi parametara]].
=== Osnovni šablon ===
<pre>
{{Naselje
| ime =
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| slika_lokacijska_karta_opis =
| širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka =
| lokacija_ime =
| lokacija_info =
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_ukupna_ref =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_ref =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_gustoća_ref =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
</pre>
=== Potpuni šablon ===
{{Navbox
| navbar = no
| state = collapsed
| title = Potpuni šablon
| titlestyle = background: #6495ED;
| list1style = text-align:left;
| list1 =
<pre>
{{Naselje
| ime =
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| slika_lokacijska_karta_opis =
| nadimak =
| geslo =
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
| lokacija_ime =
| lokacija_info =
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_ukupna_ref =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_ref =
| stanovništvo_gustoća_ref =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
</pre>
}}
== Imena i opis parametara ==
{| class="wikitable" style="background: white"
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Ime i transliteracija ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
| '''ime''' || obavezno || Ime naselja na srpskohrvatskom
|- valign=top
| '''ime_genitiv''' || neobavezno || Ime naselja u genitivu, koristi se u opisima slika i poveznicama kod zastave, grba, amblema...
|- valign=top
| '''izvorno_ime''' || neobavezno || Ime naselja na lokalnom jeziku/jezicima
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Transliteracija
|- valign=top
| '''translit_jezik1''' || neobavezno || Stavlja ime jezika ispred riječi "(transliteracija)".
|- valign=top
| '''translit_jezik1_vrsta'''<br />'''translit_jezik1_vrsta1'''<br />do<br />'''translit_jezik1_vrsta6''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''translit_jezik1_info'''<br />'''translit_jezik1_info1'''<br />do<br />'''translit_jezik1_info6''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''translit_jezik2''' || neobavezno || Dodaje drugu transliteraciju.
|- valign=top
| '''translit_jezik2_vrsta'''<br />'''translit_jezik2_vrsta'''<br />to<br />'''translit_jezik2_vrsta6''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''translit_jezik2_info'''<br />'''translit_jezik2_info1'''<br />to<br />'''translit_jezik2_info6''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Slike, nadimak, geslo ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika panorame
|- valign=top
| '''slika_panorama''' || neobavezno || Unatoč imenu parametra, može biti bilo koja slika naselja ili znamenitosti koju suradnik odabere.
|- valign=top
| '''veličina_slike''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 250px. Parametar može biti korišten za proširivanje ili sužavanje slike, pa tako i infookvira.
|- valign=top
| '''opis_slike''' || neobavezno || Dodaje opis ispod slike (ako se koristi parametar slika_panorama).
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika zastave
|- valign=top
| '''slika_zastava''' || neobavezno || Koristi se za sliku zastave.
|- valign=top
| '''slika_zastava_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px. Može se koristiti za promjenu veličine slike.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika pečata
|- valign=top
| '''slika_pečat''' || neobavezno || Koristi se za sliku pečata, ako ga naselje ima.
|- valign=top
| '''slika_pečat_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika grba
|- valign=top
| '''slika_grb''' || neobavezno || Koristi se za sliku grba.
|- valign=top
| '''slika_grb_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Slika amblema ili loga
|- valign=top
| '''slika_amblem_prazno''' || neobavezno || Koristi se za sliku amblema ili loga, ako ga naselje ima.
|- valign=top
| '''slika_amblem_prazno_veličina''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 100px.
|- valign=top
| '''slika_amblem_prazno_opis''' || neobavezno || Opis slike.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Nadimak i geslo
|- valign=top
| '''nadimak''' || neobavezno || Poznati nadimak/nadimci.
|- valign=top
| '''geslo''' || neobavezno || Postavlja geslo ispod nadimka.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Karte, koordinate ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Karte
|- valign=top
| '''slika_karta''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''veličina_karte''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 250px.
|- valign=top
| '''opis_karte''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''slika_karta1''' || neobavezno || Druga karta. Prvo mora biti popunjen parametar '''slika_karta'''.
|- valign=top
| '''veličina_karte1''' || neobavezno || Zadana vrijednost je 250px.
|- valign=top
| '''opis_karte1''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Lokacijska karta
|- valign=top
| '''slika_lokacijska_karta_država''' || neobavezno || Ime lokacijske karte prema [[:Kategorija:Lokacijske karte]] (npr. ''Francuska'' ili, unatoč imenu parametra, ''Krk''). Za pravilan prikaz moraju biti popunjeni i parametri geografske širine i dužine.
|- valign=top
| '''slika_lokacijska_karta_opis''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Koordinate
|- valign=top
| '''širina-stupnjevi''' || neobavezno || Stupnjevi zemljopisne širine, može biti korišteno i za decimalni zapis
|- valign=top
| '''širina-minute''' || neobavezno || Minute zemljopisne širine
|- valign=top
| '''širina-oznaka''' || neobavezno || Oznaka zemljopisne širine (upišite '''N''' ili '''S''')
|- valign=top
| '''dužina-stupnjevi''' || neobavezno || Stupnjevi zemljopisne dužine, može biti korišteno i za decimalni zapis
|- valign=top
| '''dužina-minute''' || neobavezno || Minute zemljopisne dužine
|- valign=top
| '''dužina-oznaka''' || neobavezno || Oznaka zemljopisne dužine (upišite '''E''' ili '''W''')
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Lokacija, utemeljenje, dijelovi, vlast, vođa ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Lokacija
|- valign=top
| '''lokacija_ime''' || neobavezno || Gotovo uvijek "Država".
|- valign=top
| '''lokacija_info''' || neobavezno || Ovisno o parametru '''lokacija_ime''' - koristite ime u tekstualnom obliku, npr. <tt>Hrvatska</tt> ili <tt><nowiki>[[Hrvatska]]</nowiki></tt>.
|- valign=top
| '''lokacija1_ime'''<br />do<br />'''lokacija3_ime''' || neobavezno || Može biti savezna država, provincija, regija, okrug, općina.
|- valign=top
| '''lokacija1_info'''<br />do<br />'''lokacija3_info''' || neobavezno || Koristite ime u tekstualnom obliku, npr. <tt>Grad Zagreb</tt> ili <tt><nowiki>[[Grad Zagreb]]</nowiki></tt>.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Utemeljenje
|- valign=top
| '''utemeljenje_ime''' || neobavezno || Npr. prvo naseljavanje.
|- valign=top
| '''utemeljenje_datum''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utemeljenje1_ime'''<br />do<br />'''utemeljenje3_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utemeljenje1_datum'''<br />do<br />'''utemeljenje3_datum''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''osnivač''' || neobavezno || Ime osnivača naselja.
|- valign=top
| '''nazvan_po''' || neobavezno || Porijeklo imena naselja (osoba, mjesto itd.).
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Dijelovi (npr. gradske četvrti)
|- valign=top
| '''vrsta_dijelova''' || neobavezno || Ime manjih dijelova naselja. Zadana vrijednost je "Četvrti".
|- valign=top
|- valign=top
| '''dijelovi''' || neobavezno || Tekst ili zaglavlje popisa manjih dijelova naselja.
|- valign=top
| '''d1'''<br />do<br />'''d50''' || neobavezno || Popis manjih dijelova naselja.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Vlast, vođe
|- valign=top
| '''vlast_bilješke''' || neobavezno || Bilješke za vlast, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''vrsta_vlasti''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stranka_vođe''' || neobavezno || Politička stranka vođe naselja.
|- valign=top
| '''titula_vođe''' || neobavezno || Titula vođe naselja, npr. "Gradonačelnik".
|- valign=top
| '''ime_vođe''' || neobavezno || Ime vođe naselja.
|- valign=top
| '''titula_vođe1'''<br />to<br />'''titula_vođe4''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''ime_vođe1'''<br />to<br />'''ime_vođe4''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Zemljopisne informacije ===
|- valign=top
| colspan=3 |
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Površina
|- valign=top
| '''površina_bilješke''' || neobavezno || Bilješke za površinu, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''površina_ukupna''' || neobavezno || Ukupna površina u km<sup>2</sup>, upisati u obliku <code><nowiki>500 km<sup>2</sup</nowiki><code>.
|- valign=top
| '''površina_kopna''' || neobavezno || Ukupna površina u km<sup>2</sup>, upisati u obliku <code><nowiki>450 km<sup>2</sup</nowiki><code>.
|- valign=top
| '''površina_vode''' || neobavezno || Ukupna površina u km<sup>2</sup>, upisati u obliku <code><nowiki>50 km<sup>2</sup</nowiki><code>.
|- valign=top
| '''postotak_vode''' || neobavezno || Postotak vode, upisati u obliku <code>10 %</code>.
|- valign=top
| '''površina_uža''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_šira''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno1_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno1''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno2_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''površina_prazno2''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Nadmorska visina
|- valign=top
| '''visina_izvor''' || neobavezno || Bilješke za nadmorsku visinu, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''visina''' || neobavezno || Nadmorska visina, upisati u obliku <code>50 m</code>.
|- valign=top
| '''visina_max'''<br />'''visina_min''' || neobavezno || Korišteno za najveću i najmanju nadmorsku visinu naselja.
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Stanovništvo ===
|- valign=top
| colspan=3 |
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Stanovništvo
|- valign=top
| '''stanovništvo_bilješke''' || neobavezno || Bilješke za stanovništvo, upisati unutar <code><nowiki><ref> </ref></nowiki></code> tagova.
|- valign=top
| '''stanovništvo''' || neobavezno || Službeni broj stanovnika.
|- valign=top
| '''stanovništvo_godina''' || neobavezno || Godina za broj stanovnika (obično godina službenog popisa).
|- valign=top
| '''stanovništvo_gustoća''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_uže''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_uže_gustoća''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_šire''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_šire_gustoća''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno1_ime''' || neobavezno || Može biti korišteno za npr. procjenu broja stanovnika.
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno1''' || neobavezno || Broj stanovnika za '''stanovništvo_prazno1'''.
|- valign=top
| '''stanovništvo_gustoća_prazno1''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno2_ime''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_prazno2''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''stanovništvo_gustoća_prazno2''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #6495ED;" |
=== Ostale informacije ===
|- style="background: whitesmoke;"
! Ime parametra !! Korištenje !! Opis
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Vremenska zona
|- valign=top
| '''vremenska_zona''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utc_pomak''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''vremenska_zona_DST''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''utc_pomak_DST''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Poštanski i pozivni broj
|- valign=top
| '''poštanski_broj''' || neobavezno ||
|- valign=top
| '''pozivni_broj''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Gradovi prijatelji
|- valign=top
| '''gradovi_prijatelji''' || neobavezno || Imena gradova prijatelja. Preporučeni format je<br /><code><nowiki><li> [[ime grada 1]]</nowiki></code><br /><code><nowiki><li> [[ime grada 2]]</nowiki></code><br /><code><nowiki><li> [[ime grada 3]]</nowiki></code>
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Prazna polja
|- valign=top
| '''prazno_ime''' || neobavezno || Polja koja se koriste za prikazivanje drugih informacija. Ime polja prikazano je podebljano na lijevoj strani infookvira.
|- valign=top
| '''prazno_info''' || neobavezno || Informacije povezane s poljem '''prazno_ime'''. Informacije u polju prikazane su na desnoj strani infookvira u istom redu kao i ime polja.
|- valign=top
| '''prazno1_ime'''<br />do<br />'''prazno6_ime''' || neobavezno || Do 6 dodatnih praznih polja (7 ukupno).
|- valign=top
| '''prazno1_info'''<br />do<br />'''prazno6_info''' || neobavezno ||
|- valign=top
! colspan=3 style="background: #DDDDDD;" | Web stranica i bilješke
|- valign=top
| '''web_stranica''' || neobavezno || Vanjska poveznica na službenu web stranicu, preporučeni format je<br />
<code><nowiki>[http://www.zagreb.hr/ www.zagreb.hr]</nowiki></code><br />
zbog čega se na početku neće nepotrebno prikazivati <code>http://</code>
|- valign=top
| '''bilješke''' || neobavezno || Tekst koji se pojavljuje na dnu infookvira.
|}<includeonly>
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
</includeonly>
j9qv47dejta35yo6ue5dkedg0c41ppj
Šablon:Politička partija 4 (SR)
10
134012
42686649
42568319
2026-09-11T16:02:49Z
Aca
108187
42686649
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width:25em; text-align:left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 130%; background-color: lightgrey;" | '''{{{ime}}}'''
{{#if:{{{izvorno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}} | <br /><div style="text-align: center; font-size: 80%;">'''''{{{izvorno_ime}}}'''''</div>
}}
|-
{{#if: {{{logo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" style="text-align:center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{logo}}}|size={{{veličina|}}}|sizedefault=250x150px|alt={{{logo_opis|}}}}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{predsednik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Predsednik
{{!}} {{{predsednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{lider|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Lider
{{!}} {{{lider}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{vođa1_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa1_titula}}}
{{!}} {{{vođa1_ime}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vođa2_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa2_titula}}}
{{!}} {{{vođa2_ime}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vođa3_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa3_titula}}}
{{!}} {{{vođa3_ime}}}
{{!}}-
}}}}}}
{{#if: {{{sekretar|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Sekretar
{{!}} {{{sekretar}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{portparol|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Portparol
{{!}} {{{portparol}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{osnivač|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Osnivač
{{!}} {{{osnivač}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{predsednik}}} {{{glavni}}} {{{vođa1_titula}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{koalicija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Koalicija
{{!}} {{{koalicija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{slogan|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Slogan
{{!}} {{{slogan}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{koalicija}}} {{{slogan}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{osnovana|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Osnovana
{{!}} {{{osnovana}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{raspuštena|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Raspuštena
{{!}} {{{raspuštena}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{prethodne stranke|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Prethodne stranke
{{!}} {{{prethodne stranke}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{naslednik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Naslednik
{{!}} {{{naslednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{sedište|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Sedište
{{!}} {{{sedište}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{država|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Država
{{!}} {{{država}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vrsta_teritorije|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vrsta_teritorije}}}
{{!}} {{{naziv_teritorije}}}
{{!}}-
}}}}
{{#if: {{{novine|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Zvanične novine
{{!}} {{{novine}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{mladi ogranak|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Mladi ogranak
{{!}} {{{mladi ogranak}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{studentski ogranak|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Studentski ogranak
{{!}} {{{studentski ogranak}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{broj_članova|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Broj članova {{#if:{{{broj_članova_godina|<noinclude>-</noinclude>}}} | <small>({{{broj_članova_godina}}})</small>}}
{{!}} {{{broj_članova}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{osnovana}}} {{{raspuštena}}} {{{sedište}}} {{{novine}}} {{{mladi ogranak}}} {{{studentski ogranak}}} {{{država}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ideologija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Ideologija
{{!}} {{{ideologija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{pozicija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Politička pozicija'''
{{!}} {{{pozicija}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština1|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština1}}}
{{!}} {{{broj_mandata}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština2|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština2}}}
{{!}} {{{broj_mandata2}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština3|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština3}}}
{{!}} {{{broj_mandata3}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština4|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština4}}}
{{!}} {{{broj_mandata4}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ideologija}}} {{{pozicija}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{međunarodno_članstvo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Međunarodno članstvo
{{!}} {{{međunarodno_članstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{evropsko_članstvo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Evropska stranka'''
{{!}} {{{evropsko_članstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{grupa_u_Evropskom_parlamentu|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Grupa u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]]'''
{{!}} {{{grupa_u_Evropskom_parlamentu}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{boje|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Boje
{{!}} {{{boje}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{internet_stranica|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [{{{internet_stranica}}} internet stranica]
{{!}}-
}}
{{#if: {{{napomena|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="vertical-align: top; text-align: left; font-size: 80%;" {{!}} {{{napomena}}}
}}
|}<noinclude>
== Upotreba ==
<pre>
{{Politička partija 4
| ime =
| izvorno_ime =
| bojakod =
| logo =
| veličina = <nowiki><!-- veličina u px --></nowiki>
| logo_opis =
| predsednik =
| lider =
| vođa1_titula =
| vođa1_ime =
| vođa2_titula =
| vođa2_ime =
| vođa3_titula =
| vođa3_ime =
| sekretar =
| portparol =
| osnivač =
| koalicija =
| slogan =
| osnovana =
| raspuštena =
| prethodne stranke =
| naslednik =
| sedište =
| država =
| vrsta_teritorije =
| naziv_teritorije =
| novine =
| mladi ogranak =
| studentsko krilo =
| broj_članova =
| broj_članova_godina =
| ideologija =
| pozicija =
| skupština1 =
| broj_mandata ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati (SR)|ukupni_mandati|bojakod}}
| skupština2 =
| broj_mandata2 ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati (SR)|ukupni_mandati|bojakod}}
| skupština3 =
| broj_mandata3 ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati (SR)|ukupni_mandati|bojakod}}
| skupština4 =
| broj_mandata4 ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati (SR)|ukupni_mandati|bojakod}}
| međunarodno_članstvo =
| evropsko_članstvo =
| grupa_u_Evropskom_parlamentu=
| boje =
| internet_stranica =
| napomena =
}}
</pre>
{{tl-sort}}
</div>
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
cenrdpivb7py980v80wej9lximg0ril
Šablon:Infokutija predsednički izbori (SR)
10
156016
42686648
42567593
2026-09-11T16:02:43Z
Aca
108187
42686648
wikitext
text/x-wiki
{| class="toccolours" style="float:right; width: 30em; font-size: 85%;"
! colspan=5 style="text-align: center";|
‹ {{{previous_election|}}} {{#if:{{{flag_image|}}}|[[Datoteka:{{{flag_image}}}|50px|alt={{{flag_image}}}|link=]]}} {{#if:{{{country|}}}|{{flagicon|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}| size=50px}}}} {{{next_election|}}} ›
|-
! colspan=5 class="summary" style="text-align: center; background-color: #ccf" | {{{election_name|{{PAGENAME}} }}}
|-
{{#if:{{{election_date|}}}|
! colspan=5 style="text-align: center" {{!}} {{{election_date}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{color1|}}}|{{!}} colspan=2 {{!}}
{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid{{#if:{{{color1|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color1|}}}|}}"{{!}}{{#if:{{{image1|}}}|{{{image1}}}}}
{{!}} {{#if:{{{color2|}}}|style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color2|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color2|}}}|}}"{{!}}{{#if:{{{image2|}}}|{{{image2}}}}}
{{!}}}}-
}}
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} Kandidat
{{!}} style="text-align: center" {{!}}
{{{kandidat1}}}
{{#if:{{{kandidat2|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{kandidat2}}} }}
{{!}}-
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} Partija
{{!}} style="text-align: center" {{!}}
{{{partija1}}}
{{#if:{{{partija2|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{partija2}}} }}
{{!}}-
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} I krug
{{!}} style="text-align: center" {{!}}{{{broj_glasova1-I}}}<br />''{{{%1-I}}} %''
{{#if:{{{broj_glasova2-I|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova2-I}}}{{#if:{{{%2-I|}}}|<br />''{{{%2-I}}} %''|}} }}
{{!}}-
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} II krug
{{!}} style="text-align: center" {{!}}{{{broj_glasova1-II}}}<br />''{{{%1-II}}} %''
{{#if:{{{broj_glasova2-II|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova2-II}}}{{#if:{{{%2-II|}}}|<br />''{{{%2-II}}} %''|}} }}
{{!}}-
{{#if:{{{map_image|}}}|
{{!}} style="text-align: center" colspan=5 {{!}} [[Datoteka: {{{map_image}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{{map_size}}}|300px}}|alt={{PAGENAME}}]]
{{!}}-
}}
! colspan=5 style="text-align: left" | Izlazni predsednik
|-
! colspan=5 style="text-align: left" | {{{title}}}
|-
|}<noinclude>
<pre>{{Infokutija predsednički izbori (SR)
| election_name = Izbori za predsednika
| country =
| previous_election = |
| next_election = |
| election_date =
| image1 =
| color1 =
| kandidat1 = ''' '''
| partija1 = ''' '''
| broj_glasova1-I = ''' '''
| %1-I = ''' '''
| broj_glasova1-II = ''' '''
| %1-II = ''' '''
| image2 =
| color2 =
| kandidat2 =
| partija2 =
| broj_glasova2-I =
| %2-I =
| broj_glasova2-II =
| %2-II =
| map_image =
| title =
}}</pre>
[[Kategorija:Političke infokutije|Predsednički izbori]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
k1l5m6x96l4luo4hp7kov9hnr6li9t2
Šablon:Infokutija parlamentarni izbori (SR)
10
156021
42686646
42567582
2026-09-11T16:02:34Z
Aca
108187
42686646
wikitext
text/x-wiki
{| class="toccolours" style="float:right; width: 30em; font-size: 85%;"
! colspan=5 style="text-align: center";|
‹ {{{previous_year|}}} {{#if:{{{flag_image|}}}|[[Datoteka:{{{flag_image}}}|50px|alt=|link=]]}} {{#if:{{{country|}}}|{{flagicon|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}| size=40px}}}} {{{next_year|}}} ›
|-
! colspan=5 class="summary" style="text-align: center; background-color: #ccf" | {{{election_name|{{PAGENAME}} }}}
|-
{{#if:{{{election_date|}}}|
! colspan=5 style="text-align: center" {{!}} {{{election_date}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{color1|}}}|{{!}} colspan=2 {{!}}
{{!}} style="text-align: center; border-bottom: 6px solid{{#if:{{{color1|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color1|}}}|}}"{{!}}{{#if:{{{image1|}}}|{{{image1}}}}}
{{!}} {{#if:{{{color2|}}}|style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color2|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color2|}}}|}}"{{!}}{{#if:{{{image2|}}}|{{{image2}}}}}
{{!}}}} {{#if:{{{color3|}}}|style="text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color3|}}}|<nowiki>#</nowiki>{{{color3|}}}|}}"{{!}}{{#if:{{{image3|}}}|{{{image3}}}}}}}
{{!}}-
}}
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} Lider
{{!}} style="text-align: center" {{!}}
{{{lider1}}}
{{#if:{{{lider2|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{lider2}}} }}
{{#if:{{{lider3|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{lider3}}} }}
{{!}}-
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} Stranka
{{!}} style="text-align: center" {{!}}
{{{stranka1}}}
{{#if:{{{stranka2|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{stranka2}}} }}
{{#if:{{{stranka3|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{stranka3}}} }}
{{!}}-
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} Broj glasova
{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova1}}}
{{#if:{{{broj_glasova2|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova2}}} }}
{{#if:{{{broj_glasova3|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{broj_glasova3}}} }}
{{!}}-
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} %
{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{%1}}}
{{#if:{{{%2|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{%2}}} }}
{{#if:{{{%3|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{%3}}} }}
{{!}}-
! colspan=2 style="text-align: left" {{!}} Mandati
{{!}} style="text-align: center" {{!}}{{{mandati1}}}
{{#if:{{{mandati2|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{mandati2}}} }}
{{#if:{{{mandati3|}}}|{{!}} style="text-align: center" {{!}} {{{mandati3}}} }}
{{!}}-
{{#if:{{{map_image|}}}|
{{!}} style="text-align: center" colspan=5 {{!}} [[Datoteka: {{{map_image}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{{map_size}}}|300px}}]]
{{!}}-
}}
! colspan=5 style="text-align: left" | Premijer:
|-
! colspan=5 style="text-align: left" | {{{title}}}
|-
|}<noinclude>
<pre>{{Infokutija parlamentarni izbori (SR)
| election_name = Izbori za narodne poslanike
| country =
| previous_year =
| next_year =
| election_date =
| image1 = [[ ]]
| color1 = FF0000
| lider1 = '''[[ ]]'''
| stranka1 = '''[[ ]]'''
| broj_glasova1 = ''' '''
| %1 = ''' '''
| mandati1 = ''' '''
| image2 = [[ ]]
| color2 = 0000FF
| lider2 = [[ ]]
| stranka2 = [[ ]]
| broj_glasova2 =
| %2 =
| mandati2 =
| map_image =
| title = [[ ]]
}}</pre>
== Primeri ==
{{Infokutija parlamentarni izbori (SR)
| election_name = Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2007.
| country = Srbija
| flag_year = 2004
| previous_year = [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2003.|2003.]]
| next_year = [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2008.|2008.]]
| election_date = [[21. januar]] [[2007]].
| image1 = [[Datoteka:Tomislav_Nikolić_2.jpg|150px]]
| color1 = 000080
| lider1 = '''[[Tomislav Nikolić]]'''
| stranka1 = '''[[Srpska radikalna stranka]]'''
| broj_glasova1 = '''1.153.453'''
| %1 = '''28,6'''
| mandati1 = '''81'''
| image2 = [[Datoteka:Boris Tadić, march 2010.jpg|100px]]
| color2 = FFFF00
| lider2 = [[Boris Tadić]]
| stranka2 = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]
| broj_glasova2 = 915.854
| %2 = 22,7
| mandati2 = 64
| image3 = [[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68).jpg|150px]]
| color3 = 6495ed
| lider3 = [[Vojislav Koštunica]]
| stranka3 = [[Demokratska stranka Srbije]]
| broj_glasova3 = 667.615
| %3 = 16,6
| mandati3 = 47
| map_image =
| title = [[Vojislav Koštunica]]
}}
<pre>
{{Infokutija parlamentarni izbori (SR)
| election_name = Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2007.
| country = Srbija
| flag_year = 2004
| previous_year = [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2003.|2003.]]
| next_year = [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2008.|2008.]]
| election_date = [[21. januar]] [[2007]].
| image1 = [[Datoteka:Tomislav_Nikolić_2.jpg|150px]]
| color1 = 000080
| lider1 = '''[[Tomislav Nikolić]]'''
| stranka1 = '''[[Srpska radikalna stranka]]'''
| broj_glasova1 = '''1.153.453'''
| %1 = '''28,6'''
| mandati1 = '''81'''
| image2 = [[Datoteka:Boris Tadić, march 2010.jpg|100px]]
| color2 = FFFF00
| lider2 = [[Boris Tadić]]
| stranka2 = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]
| broj_glasova2 = 915.854
| %2 = 22,7
| mandati2 = 64
| image3 = [[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68).jpg|150px]]
| color3 = 6495ed
| lider3 = [[Vojislav Koštunica]]
| stranka3 = [[Demokratska stranka Srbije]]
| broj_glasova3 = 667.615
| %3 = 16,6
| mandati3 = 47
| map_image =
| title = [[Vojislav Koštunica]]
}}</pre>
[[Kategorija:Političke infokutije|Parlamentarni izbori]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
ok3c11676xd1x7partv1z438y42ag7e
Juan Mata
0
161060
42686574
42581779
2026-09-11T13:49:45Z
Edgar Allan Poe
29250
42686574
wikitext
text/x-wiki
{{Ažuriranje}}
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Juan Mata
| slika = Juan Mata Melbourne Victory Signing Press Conference (cropped).png
| slika_širina =
| punoime = Juan Manuel Mata García
| nadimak =
| datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1988|4|28|hr=da}}
| rodnigrad = {{flagicon|ŠPA}} [[Burgos]]
| rodnadržava = [[Španjolska]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost =
| državljanstvo =
| visina = 1.70 m
| pozicija = ofenzivni vezni, krilo
| trenutniklub =
| brojnadresu =
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine =
| omladinskipogoni =
| godine1 = 2006 – 2007
| klubovi1 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid Castilla]]
| nastupi(golovi)1 = 39 (9)
| godine2 = 2007 – 2011
| klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
| nastupi(golovi)2 = 129 (33)
| godine3 = 2011 – 2014
| klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
| nastupi(golovi)3 = 82 (18)
| godine4 = 2014 – 2022
| klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]]
| nastupi(golovi)4 = {{nowrap|196 (34)}}
| godine5 = 2022 – 2023
| klubovi5 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]]
| nastupi(golovi)5 = 16 (3)
| godine6 = 2023 – 2024
| klubovi6 = {{flagicon|JAP}} [[Vissel Kōbe]]
| nastupi(golovi)6 = 1 (0)
| godine7 = {{nowrap|2024 – 2025 }}
| klubovi7 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Western Sydney Wanderers FC|Western Sydney Wanderers]]}}
| nastupi(golovi)7 = 23 (1)
| godine8 = 2025 – 2026
| klubovi8 = {{flagicon|AUS}} [[Melbourne Victory FC|Melbourne Victory]]
| nastupi(golovi)8 = 25 (5)
| godine9 =
| klubovi9 =
| nastupi(golovi)9 =
| godine10 =
| klubovi10 =
| nastupi(golovi)10 =
| godine11 =
| klubovi11 =
| nastupi(golovi)11 =
| godine12 =
| klubovi12 =
| nastupi(golovi)12 =
| godine13 =
| klubovi13 =
| nastupi(golovi)13 =
| godine14 =
| klubovi14 =
| nastupi(golovi)14 =
| godine15 =
| klubovi15 =
| nastupi(golovi)15 =
| reprezentacija =
| nacionalnegodine1 = 2009 – 2016
| nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 41 (10)
| nacionalnegodine2 =
| nacionalneekipe2 =
| nacionalninastupi(golovi)2 =
| nacionalnegodine3 =
| nacionalneekipe3 =
| nacionalninastupi(golovi)3 =
| nacionalnegodine4 =
| nacionalneekipe4 =
| nacionalninastupi(golovi)4 =
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjiuređaj = 11.9.2026
}}
'''Juan Manuel Mata García''' ([[Burgos]], [[28. 4.|28. travnja]] [[1988]].), umirovljeni španjolski [[fudbal|nogometaš]].
== Klupska karijera ==
Mata je započeo svoju nogometnu karijeru u [[Real Oviedo|Real Oviedu]], gdje je njegov otac proveo većinu svoje karijere. Tamo je ostao 3 godine prije nego što se pridružio [[Real Madrid CF|Real Madridu]] u dobi od samo 15 godina. Nakon što je igrao za kadete, brzo je napredovao kroz juniorske momčadi. U posljednjim sezonama (2005./06.) zabio je 18 pogodaka u ligi i još 3 u [[Copa de Campeones Juvenil de Fútbol|Copa de Campeones]]. Kasnije prelazi u [[Real Madrid Castilla|Real Castillu]] i prvu momčad Real Madrida. U prvoj momčadi Reala se nije naigrao i odlazi u [[Valencia CF|Valenciju]].
Konstantnim ozljedama [[Vicente Rodríguez|Vicentea]] i Koemanovim izbacivanjem iz momčadi [[Miguel Ángel Angulo|Ángela Angula]], Mata je stigao do prvih jedanaest. Dana [[20. 3.|20. ožujka]] [[2008]], postiže 2 pogotka u [[Copa del Rey|Španjolskom kupu]] protiv [[Barcelona FC|Barcelone]] s kojima je uveo momčad u finale kupa protiv [[Getafe C.F.|Getafea]]. U finalu je postigao završni pogodak za konačnu pobijedu od 3-1.
== Vanjske veze ==
* [http://www.bdfutbol.com/en/j/j4157.html Profil] BDFutbol
{{Sastav Španjolska 2010 SP}}
{{Sastav Španjolska 2012 EP}}
{{Sastav Španjolska 2014 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1988||Mata, Juan}}
[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]]
[[Kategorija:Fudbaleri Valencije]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
nyz2rmfajje9pqyl98thhw7n3br4fl2
Šablon:Politička partija 4
10
172485
42686645
42568159
2026-09-11T16:02:25Z
Aca
108187
42686645
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width:25em; text-align:left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 130%; background-color: lightgrey;" | '''{{{ime}}}'''
{{#if:{{{izvorno_ime|<noinclude>-</noinclude>}}} | <br /><div style="text-align: center; font-size: 80%;">'''''{{{izvorno_ime}}}'''''</div>
}}
|-
{{#if: {{{logo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" style="text-align:center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{logo}}}|size={{{veličina|}}}|sizedefault=250x150px|alt={{{logo_opis|}}}}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{predsednik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Predsednik
{{!}} {{{predsednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{lider|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Lider
{{!}} {{{lider}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{vođa1_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa1_titula}}}
{{!}} {{{vođa1_ime}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vođa2_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa2_titula}}}
{{!}} {{{vođa2_ime}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vođa3_titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vođa3_titula}}}
{{!}} {{{vođa3_ime}}}
{{!}}-
}}}}}}
{{#if: {{{sekretar|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Sekretar
{{!}} {{{sekretar}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{portparol|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Portparol
{{!}} {{{portparol}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{osnivač|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Osnivač
{{!}} {{{osnivač}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{predsednik}}} {{{glavni}}} {{{vođa1_titula}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{koalicija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Koalicija
{{!}} {{{koalicija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{slogan|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Slogan
{{!}} {{{slogan}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{koalicija}}} {{{slogan}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{osnovana|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Osnovana
{{!}} {{{osnovana}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{raspuštena|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Raspuštena
{{!}} {{{raspuštena}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{prethodne stranke|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Prethodne stranke
{{!}} {{{prethodne stranke}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{naslednik|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Naslednik
{{!}} {{{naslednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{sedište|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Sedište
{{!}} {{{sedište}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{država|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Država
{{!}} {{{država}}}
{{!}}-
{{#if: {{{vrsta_teritorije|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{vrsta_teritorije}}}
{{!}} {{{naziv_teritorije}}}
{{!}}-
}}}}
{{#if: {{{novine|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Zvanične novine
{{!}} {{{novine}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{himna|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Himna
{{!}} {{{himna}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{mladi ogranak|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Mladi ogranak
{{!}} {{{mladi ogranak}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{studentski ogranak|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Studentski ogranak
{{!}} {{{studentski ogranak}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{broj_članova|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Broj članova {{#if:{{{broj_članova_godina|<noinclude>-</noinclude>}}} | <small>({{{broj_članova_godina}}})</small>}}
{{!}} {{{broj_članova}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{osnovana}}} {{{raspuštena}}} {{{sedište}}} {{{novine}}} {{{mladi ogranak}}} {{{studentski ogranak}}} {{{država}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ideologija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Ideologija
{{!}} {{{ideologija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{pozicija|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Politička pozicija'''
{{!}} {{{pozicija}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština1|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština1}}}
{{!}} {{{broj_mandata}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština2|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština2}}}
{{!}} {{{broj_mandata2}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština3|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština3}}}
{{!}} {{{broj_mandata3}}}
{{!}}-
}}
{{!}}-
{{#if: {{{skupština4|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! {{{skupština4}}}
{{!}} {{{broj_mandata4}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ideologija}}} {{{pozicija}}} |
{{!}} colspan="2" {{#if:{{{bojakod|}}}|bgcolor="{{{bojakod}}}"|bgcolor="lightgrey"}} style="height:2px;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{međunarodno_članstvo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Međunarodno članstvo
{{!}} {{{međunarodno_članstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{evropsko_članstvo|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Evropska stranka'''
{{!}} {{{evropsko_članstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{grupa_u_Evropskom_parlamentu|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} '''Grupa u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]]'''
{{!}} {{{grupa_u_Evropskom_parlamentu}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{boje|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Boje
{{!}} {{{boje}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{internet_stranica|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! colspan="2" style="text-align:center;" {{!}} [{{{internet_stranica}}} internet stranica]
{{!}}-
}}
{{#if: {{{napomena|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="vertical-align: top; text-align: left; font-size: 80%;" {{!}} {{{napomena}}}
}}
|}<noinclude>
== Upotreba ==
<pre>
{{Politička partija 4
| ime =
| izvorno_ime =
| bojakod =
| logo =
| veličina = <nowiki><!-- veličina u px --></nowiki>
| logo_opis =
| predsednik =
| lider =
| vođa1_titula =
| vođa1_ime =
| vođa2_titula =
| vođa2_ime =
| vođa3_titula =
| vođa3_ime =
| sekretar =
| portparol =
| osnivač =
| koalicija =
| slogan =
| osnovana =
| raspuštena =
| prethodne stranke =
| naslednik =
| sedište =
| država =
| vrsta_teritorije =
| naziv_teritorije =
| novine =
| himna =
| mladi ogranak =
| studentsko krilo =
| broj_članova =
| broj_članova_godina =
| ideologija =
| pozicija =
| skupština1 =
| broj_mandata ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati|ukupni_mandati|bojakod}}
| skupština2 =
| broj_mandata2 ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati|ukupni_mandati|bojakod}}
| skupština3 =
| broj_mandata3 ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati|ukupni_mandati|bojakod}}
| skupština4 =
| broj_mandata4 ={{Politička partija/mandati|osvojeni_mandati|ukupni_mandati|bojakod}}
| međunarodno_članstvo =
| evropsko_članstvo =
| grupa_u_Evropskom_parlamentu=
| boje =
| internet_stranica =
| napomena =
}}
</pre>
</div>
[[Kategorija:Političke infokutije|Partija]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
grcx1znycd5fun610sgjcnc62ucvw80
Saobraćaj u Latviji
0
173379
42686861
42602512
2026-09-12T11:48:57Z
EUPBR
288740
42686861
wikitext
text/x-wiki
Republika [[Letonija]] se nalazi na krajnjem istoku [[Evropska unija|Evropske unije]], pa se i saobraćaj zemlje oslanja na veze ovog udruženja i zemalja istočno od nje, najviše [[Rusija|Rusije]]. Sve ovo pogoduje razvoju prometnog saobraćaja u zemlji.
[[Letonija]] ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Glavni saobraćajni čvor u zemlji je glavni grad [[Riga]].
== [[Železnički saobraćaj]] ==
[[Datoteka:ДР1А-291, Латвия, Рига, станция Рига-Пассажирская (Trainpix 211396).jpg|mini|220x220piksel|Tipičan voz u Letoniji]]
[[Datoteka:Straßenbahn Liepaja CroTram.jpg|mini|220x220piksel|Tramvaj u [[Liepaja|Liepaji]]]]
Glavno železničko preduzeće u Litvaniji su "[[Letonske železnice]]" u vlasništvu države.
Ukupna dužina [[železnica|železničke mreže]] u [[Letonija|Letoniji]] je 2.347 km, od čega je 270 km elekrifikovano (2001. g.). Veći deo pruga u Letoniji su, shodno svim zemljama bivšeg [[SSSR]]a, šire od standarsne širine - 1524 mm. Dužina pruga sa užim kolosekom od preovlađujućeg je 33 km. Poslednjih godina pruge se brzo obnavljaju i unapređuju. Ovo važi posebno za najvažnije pruge u Letoniji, koje sve počinju u [[Riga|Rigi]], a idu ka:
* ka severu - [[Estonija]] ([[Talin]])
* ka severoistoku - [[Rusija]] ([[Sankt Peterburg]])
* ka istoku - [[Daugavpils]], [[Belorusija]] ([[Minsk]])
* ka jugu - [[Jelgava]], [[Litvanija]] ([[Viljnjus]])
* ka zapadu - [[Liepaja]], [[Ventspils]]
[[Datoteka:LilasteStrassenbruecke.png|mini|220px|desno|Magistralni put u Letoniji]]
Gradski prevoz železnicom postoji u vidu [[tramvaj]]skog prevoza u [[Riga|Rigi]], [[Daugavpils]]u i [[Liepaja|Liepaji]].
'''Železnička veza sa susednim zemljama''':
* {{flagicon|Estonija}} [[Saobraćaj u Estoniji|Estonija]] - da
* {{flagicon|Rusija}} [[Saobraćaj u Rusiji|Rusija]] - da
* {{flagicon|BJE}} [[Saobraćaj u Belorusiji|Belorusija]] - da
* {{flagicon|Litva}} [[Saobraćaj u Litvaniji|Litvanija]] - da
== [[Drumski saobraćaj]] ==
{{glavni|Autoputevi u Letoniji}}
[[Datoteka:LettlandStaatsstrasse2.png|mini|220px|desno|neasfaltiran put u Letoniji]]
Ukupna dužina puteva u [[Letonija|Letoniji]] je 73.202 km, od toga sa čvrstom podlogom 28.256 km (2000. godine). Pravi autoputevi ne postoje, savremeni putevi sa 4 kolovozne trake postoje na prilazima [[Riga|Rigi]] i [[Daugavpils]]u. Međutim, izgradnja savremenih saobraćajnica je intenzivna, naročito prema zemljama [[Evropska unija|Evropske unije]]. Magistralni putevi nose dvojnu oznaku "A+broj". [[Baltički put]] je najvažnija putna veza u zemlji i on se sastoji iz dva dela - magistralnog puta A1 i puta A8.
'''Najvažniji putevi u Letoniji su''':
* [[Put A1 (Letonija)|'''magistralni put A1''']], [[Riga]] - [[Salacgriva]] - granica sa [[Estonija|Estonijom]]
* [[Put A2 (Letonija)|'''magistralni put A2''']], [[Riga]] - [[Valmiera]] - [[Valka]] - granica sa [[Estonija|Estonijom]]
* [[Put A6 (Letonija)|'''magistralni put A6''']], [[Riga]] - [[Jekablis]] - [[Daugavpils]] - granica sa [[Belorusija|Belorusijom]]
* [[Put A7 (Letonija)|'''magistralni put A7''']], [[Riga]] - [[Bauska]] - granica sa [[Litvanija|Litvanijom]]
* [[Put A8 (Letonija)|'''magistralni put A8''']], [[Riga]] - [[Jelgava]] - granica sa [[Litvanija|Litvanijom]]
* [[Put A9 (Letonija)|'''magistralni put A9''']], [[Riga]] - [[Liepaja]]
* [[Put A10 (Letonija)|'''magistralni put A10''']], [[Riga]] - [[Ventspils]]
* [[Put A13 (Letonija)|'''magistralni put A13''']], [[Jekablis]] - [[Rezekne]] - granica sa [[Rusija|Rusijom]]
== [[Vodeni saobraćaj]] ==
[[Datoteka:Riga Dom Bruecke Daugava.jpg|mini|desno|220px|[[Riga]] leži na dve okosnice vodnog saobraćaja u zemlji - na ušću [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]] u [[Baltičko more]]]]
[[Letonija]] je primorska zemlja i izlazi velikom dužinom obale na [[Baltičko more]]. U državi postoje nekoliko značajnih pomorskih [[luka]]. u njih se može ubrojiti i Riga, koja se nalazi na ušću reci [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]] veoma blizu njenog ušća u [[Baltičko more]], pa je pristupačna i za okeanske brodove. Riga je nekad bila jedna od najvažnijih luka bivšeg [[SSSR]]a. Druge važne luke su [[Ventspils]] i [[Liepaja]]. Trgovačka mornarica Litvanije je značajna spram veličine države.
Unutarkopneni plovni putevi u [[Letonija|Letoniji]] su dugi oko 300 km. Najvažnija reka za plovidbu je [[Zapadna Dvina]] sa lukama [[Riga]], [[Jekablis]], [[Daugavpils]].
== Gasovodi i naftovodi ==
[[Naftovod]]: Dužina tokova je 412 km (2003. godine).
[[Gasovod]]: Dužina tokova je 1.097 km (2003. godine).
== [[Vazdušni transport]] ==
{{glavni|Aerodromi u Letoniji}}
[[Datoteka:AirBaltic Airbus A220-300 at Riga Airport.jpg|mini|desno|220px|Avion [[Er Baltik]]a na [[Aerodrom Riga|Aerodromu u Rigi]]]]
U [[Letonija|Letoniji]] je sedište nekoliko [[aviokompanija]], od kojih je najpoznatija državno preduzeće [[Er Baltik]]. U državi postoji 24 zvanično upisana [[aerodrom]]a, od toga 4 aerodroma poseduje [[IATA kod]] (IATA Airport Code) i smatraju se međunarodnim aerodromima. To su:
* [[Aerodrom Riga|Međunarodni aerodrom "Riga"]], nekada poznat i kao "Spilve", u [[Riga|Rigi]] - RIX
* [[Aerodrom Daugavpils|Aerodrom " Daugavpils"]], nekada poznat i kao "Lociki", u [[Daugavpils]]u - DGP
* [[Aerodrom Liepaja|Međunarodni aerodrom "Liepaja"]] u [[Liepaja|Liepaji]] - LPX
* [[Aerodrom Vetspils|Međunarodni aerodrom "Vetspils"]] u [[Vetspils]]u - VNT
Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je [[Aerodrom Riga|Međunarodni aerodrom "Riga"]], koji se nalazi 13 km jugozapadno od grada. Većina drugih aerodroma služi za niskotarifne letove i u svom prometu oslanja se ili na turizam ili na letonsku dijasporu.
{{Commonscat|Transport in Latvia}}
{{Teme Evrope|Saobraćaj| u Evropi}}
[[Kategorija:Saobraćaj u Latviji| ]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Evropi|Letonija]]
[[Kategorija:Saobraćaj po državama|Letonija]]
0q8nqefmf64aoybis1cb5ytylf6qt1h
Šablon:Infobox Artist-lat
10
179379
42686622
42563954
2026-09-11T15:57:42Z
AcaBot
120650
/* See also */ kozmetika
42686622
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width:21em; font-size:90%;" cellspacing="5"
|-
|colspan="2" style="text-align:center; font-size:larger; background-color:{{{bgcolour|#c0c0c0}}}; color:#000000;"| '''{{{name|{{STRANICA}}}}}'''
|-
|colspan="2" style="text-align:center; font-size:90%;"| {{#if:{{{image|}}}|<!--then:-->[[Datoteka:{{{image}}}|{{#if:{{{imagesize|}}}|<!--then:-->{{{imagesize}}}|<!--else:-->220px}}| ]]<br /><small>{{{caption|}}}</small>
}}
{{#if:{{{birthname|}}}|<!--then:--><tr><td style="text-align:right;">'''Puno ime'''</td><td>{{{birthname|}}}</td></tr>
}}
|-
|width="85px" align="right" | '''Rođenje'''
| {{{birthdate}}}<br /> {{{location|}}}
|-
{{#if:{{{deathdate|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Smrt''' {{!}}{{!}} {{{deathdate}}}<br />{{{deathplace|}}}
}}
|-
{{#if:{{{nationality|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Nacionalnost''' {{!}}{{!}} {{{nationality|}}}
}}
|-
{{#if:{{{field|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Polje''' {{!}}{{!}} {{{field|}}}
}}
|-
{{#if:{{{training|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Obrazovanje''' {{!}}{{!}} {{{training|}}}
}}
|-
{{#if:{{{movement|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Pokret''' {{!}}{{!}} {{{movement|}}}
}}
|-
{{#if:{{{famous works|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Poznati radovi''' {{!}}{{!}} {{{famous works|}}}
}}
|-
{{#if:{{{patrons|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Patrons'''{{!}}{{!}} {{{patrons|}}}
}}
|-
{{#if:{{{influenced by|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Uticaji od'''{{!}}{{!}} {{{influenced by|}}}
}}
|-
{{#if:{{{influenced|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Uticao na'''{{!}}{{!}} {{{influenced|}}}
}}
|-
{{#if:{{{awards|}}} |
{{!}} align="right" {{!}} '''Nagrade''' {{!}}{{!}} {{{awards|}}}
}}
|-
|}<noinclude>__BEZSADRŽAJA__
An '''''Infobox Artist''''' may be used to summarise information about a person who is an artist.
=== Usage ===
The infobox may be added by pasting the template as shown below into an article. Only the ''name'' and ''birthdate'' parameters are required. For an example, see [[Salvador Dalí]].
<div style="width:250px; background:#dddddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;">
<pre>{{Infobox Artist-lat
| bgcolour =
| name =
| image =
| imagesize =
| caption =
| birthname =
| birthdate =
| location =
| deathdate =
| deathplace =
| nationality =
| field =
| training =
| movement =
| famous works =
| patrons =
| influenced by =
| influenced =
| awards =
}}</pre>
</div>
=== Parameters ===
Those parameters in '''''bold italics''''' are required.
{|
|width="110px"| ''bgcolour''
| background colouring (e.g. as used in associated colours/projects). Omit this line to use the default color.
|-
| '''''name''''' || artist's name; usually the article's page name (i.e. the artist's common name)
|-
| ''image'' || an image of the artist, in the form: "Example.jpg"
|-
| ''imagesize'' * || in the form "''N''px", resizes the image to a width of ''N'' pixels; default is 220px
|-
| ''caption'' * || caption for the image
|-
| ''birthname'' || artist's name at birth <!--or christening?-->
|-
| '''''birthdate''''' || artist's date of birth, in the form: ''Month'' ''Date'', ''Year''
|-
| ''location'' || artist's place of birth
|-
| ''deathdate'' || artist's date of death (in form already given)
|-
| ''deathplace'' || artist's place of death
|-
| ''nationality'' || artist's nationality
|-
| ''field'' || main fields in which the artist works (i.e. photography, painting, sculpture, drawing, ceramics, graphic design)
|-
| ''training'' || where or with whom the artist trained
|-
| ''movement'' || artistic movement or school with which artist is associated
|-
| ''famous works'' || artist's most famous works
|-
| ''patrons'' || patrons of the artist
|-
| ''influenced by'' || artists who have influenced the artist (other than his teachers)
|-
| ''influenced'' || artists who have been influenced by the artist
|-
| ''awards'' || any awards the artist has won
|-
|colspan="2" style="font-size:90%;"| * Only used if the {{{image}}} parameter used.
|}
== See also ==
* {{tl|Artwork}}
* {{tl|ArtCutline}}
* {{tl|Painting}}
* {{tl|Sculpture}}
* {{tl|Image information art}} - for image pages
[[Kategorija:Biografske infokutije|Artist]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
0pm0ucq3f5aiu9h9nx0yl4ghxz83yrn
Indian Reservation (The Lament of the Cherokee Reservation Indian)
0
179401
42686593
41825666
2026-09-11T14:04:07Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686593
wikitext
text/x-wiki
"'''Indian Reservation (The Lament of the Cherokee Reservation Indian)'''" je američka pjesma koju je napisao [[John D. Loudermilk]]. Njen tekst opisuje sudbinu naroda [[Cherokee]] koga su 1830-ih američke vlasti protjerale iz njihove postojbine u današnjoj [[Georgia]] u [[Indijanski rezervat|rezervate]] na desnoj obali [[Misssippi]]ja. Prvi ju je 1959. snimio [[Marvin Rainwater]] pod naslovom ''Pale Faced Indian'', bez nekog velikog uspjeha. Novu verziju je 1968. snimio [[Don Fardon]], koja je uspjela doći na 20. mjesto američke top-liste. Međutim, najpoznatiju i najuspješniju verziju je snimio bend [[Paul Revere & The Raiders]] 1971. a koja je došla na vrh top-liste.
== Izvori ==
{{Reflist}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.superseventies.com/1971_4singles.html SuperSeventies singles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016235228/http://superseventies.com/1971_4singles.html |date=2012-10-16 }}
* [http://solosong.net/cherokee.html Solosong.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121204052528/http://solosong.net/cherokee.html |date=2012-12-04 }}
* [http://www.last.fm/music/Don+Fardon/_/Indian+Reservation FM music]
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Pjesme 1959.]]
[[Kategorija:Singlice 1971.]]
mjk1sgwat9os9ad449uh77gpzucokmj
Konzervacija predmeta od drva
0
181011
42686857
42462874
2026-09-12T11:38:00Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686857
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Tilman Riemenschneider Barbara-1.jpg|thumb|Tilman Riemenschneider, ''Sv. Barbara'', oko 1510, Bayerisches Nationalmuseum,Minhen]]
'''Konzervacija predmeta od drveta''' jedna je od disciplina unutar [[Konzervacija-restauracija|konzervacije restauracije]] predmeta [[Kulturna baština|kulturne baštine]]. Posvećena je konzervaciji kako povijesnih tako i [[Arheologija|arheoloških]] predmeta od drveta. Temeljni principi konzervacije drvenih predmeta jednaki su kao i kod drugih predmeta kulturne baštine, znači prije svega usmjerenost ka striktnom poštovanju i što boljem očuvanju izvornosti samog predmeta na kojem se radi. Reverzibilnost te uočljivost rekonstruiranih dijelova kao i mogućnost ponavljanja zahvata također su vrlo važne. Konzervator restaurator drvenih predmeta mora poznavati osnove tehnologije [[Drvo|drva]], povijest umijeća obrade istog, ali i temeljne uzroke propadanja predmeta, te barem osnove arheologije i [[Povijest umjetnosti|povijesti umijetnosti]]. Vrlo je važno i poznavanje suvremene teorije i prakse konzerviranja restauriranja ovog materijala,te konzervatorske etike i osnova znastvenog ispitivanja predmeta.
== Historija ==
== Tehnološka svojstva ==
=== Meke vrste drveta ===
* lipa
* cedar
* jela
* smreka
=== Tvrde vrste drveta ===
* hrast
* trešnja
* javor
* tikovina
* mahagonij
== Osnove obrade ==
* piljenje
* rezbarenje
* tokarenje
== Osnove propadanja ==
=== Povijesni predmeti ===
===Arheološki predmeti===
== Konzervacija povijesnih objekata ==
=== Dokumentiranje zatečenog stanja ===
Sustavno i kvalitetno vođena dokumentacija se danas podrazumijeva kao bitan preduvjet kvalitetno provedenog konzervatorsko restauratorskog tretmana, a uključuje kako dokumentiranje stanja predmeta prije, tijekom i nakon zahvata, tako i obavezno navođenje svih materijala i postupaka korištenih pri radu, kao i rezultate eventualnih znanstvenih ispitivanja provedenih na predmetu. Sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.
=== Promišljanje o opsegu i posljedicama zahvata ===
Poželjno je da u ovo promišljanje bude uključeno što više stručnjaka,kao minimum možemo uzeti povijesničara umjetnosti,stručnjaka za propadanje drveta,te samog konzervatora restauratora.
=== Čišćenje ===
* mehaničko
* kemijsko
* lasersko
=== Konsolidacija drveta ===
Istraživanja i nove spoznaje u konzervaciji – restauraciji kulturnih dobra, prilikom procesa stabilizacije (konsolidacije) drveta ili drvenih nosioca ukazuju na oprez i pažljiv odabir korištenih metoda i materijala. Glavni aspekti na koje treba obratiti pažnju su: kompatibilnost s originalom prodornost konsolidanata u drvnu građu inertnost prema osnovnom i slikanom sloju reverzibilnost postupka, ako je moguće. Ne postoji univerzalno rješenje i svaki objekt zbog različitih faktora (vrsta drveta, starost, izloženost lokalnim uvjetima, oštećenost, dimenzije, vlažnost itd.) zahtjeva individualni pristup rješavanju stabilizacije. Procesu stabilizacije u konzervaciji treba pristupiti u slučajevima kada je bitno narušena čvrstoća drvenog nosioca i ako je ikako moguće treba ju provoditi djelomično. Nije nužno da se cijeli objekt tretira ako to nije stvarno neophodno.
==== Temeljne postavke ====
Konsolidacija ili učvršćenje drveta je direktna aktivnost na objektu interesa s ciljem stabiliziranja drvne građe i usporavanja daljnjeg propadanja kulturnog dobra. Takav zahvat definiramo kao trajnu promjenu na kulturnom dobru i svrstavamo ga u konzervatorske postupke. Učvršćenje ili konsolidacija izvodi se na drvenom objektu (parcijalno ili u cijelosti) kada je došlo do većeg biološkog oštećenja odnosno oštećenja uzrokovanog utjecajem [[Kukci|kukaca]] i/ili gljivicama te kada je tim procesom narušena strukturalna stabilnost drvenog objekta ili nosioca. Također, valja napomenuti da je reverzibilnost u primjeni konsolidanata diskutabilna tema, ali da je naglasak stavljen na kompatibilnost materijala i reverzibilnost postupka.
==== Povijesni aspekt ====
Veliki problem kroz povijest bilo je pronaći prikladan konsolidant za drvnu građu. Tek u 20 stoljeću razvile su se prikladnije metode kompatibilne zahtjevima suvremenog pristupa konzervaciji - restauraciji. Tutkalo odnosno bjelančevine glutina ili kazeina među prvima je u povijesti primijenjen konsolidant te se i danas, ali vrlo rijetko, preporuča u nekim specifičnim slučajevima trulog ili crvotočnog drvenog nosioca. Njegov način primjene proteže se od nanošenja kistom do tutkalnih kupki u koje se uranja cijeli objekt. Primjenom raznih aditiva možemo učiniti drveni nosioc vodootpornim do toga da je sam konsolidant nepovratan. Korišteni aditivi uključivali su [[formalin]], kalij-bikromat, [[tanin]], laneno ulje, venecijanski [[terpentin]] i sl. Rjeđa otopina ljepila penetrira jako dobro u trulo drvo i pokazuje zadovoljavajuće stabilizacijske rezultate. Također konsolidira i crvotočno drvo s nešto slabijom efikasnošću nego trulo. Osnovni nedostaci ovog konsolidanta su u tome što se drveni nosioc deformira i povećava volumen. Uz to [[bjelančevine]] predstavljaju hranu za kukce, a prisustvo lanenog ulja i/ili venecijanskog terpentina u potpunosti su neprihvatljivi.
Sušiva ulja – laneno ulje. Literatura ranog 18 stoljeća opisuje impregnaciju drveta s vrućim lanenim uljem. U 20 stoljeću koristi se ili kao topli ili kao hladni konsolidant često sa smolnim aditivima. Često su korišteni dodaci terpentina u želji da se postigne bolja prodornost. Laneno ulje prodire duboko u drvo i sljepljuje drvenu prašinu u gumi sličnu mješavinu, ali bez pravog učvršćenja. Suši se vrlo sporo i drvo impregnirano ili tretirano lanenim uljem apsorbira više vlage i ekspandira više nego netretirano drvo. Poznato je i kinesko drveno ulje koje je korišteno kao konsolidant početkom 20-tog stoljeća, a njegova se primjena protezala čak do 1962. godine. Takav premaz nakon zagrijavanja postaje vrlo tvrd. Zbog tamnjenja drveta i neujednačenih mrlja na površini danas više nije u primjeni. Voskovi i voštano smolne mješavine. Pčelinji vosak, karnauba vosak i mineralni (parafinski) vosak korišteni su kao konsolidanti gdje su se objekti zaranjali u vruće voštane kupke, a često se drvo prethodno premazivalo tutkalom. Iako kao tradicija antičkog ganosisa, potpuna je konsolidacija u voštanoj kupki prvi put poduzeta kao eksperiment 1902. godine. Postojale su mnoge recepture voštanih kupki.
Efekti kupki su slijedeći: Promjena boje slikanog sloja, Može uzrokovati gubitak metalnih aplikacija (zlatni listići), Diskoloriranje drvenog nosioca (masne mrlje), Razdvajanje dijelova slijepljenih tutkalom, Pucanje drveta zbog visokih temperatura kupki Eksperimenti su pokazali da je stabilizacijski efekt pčelinjeg voska minimalan, a za razliku od mišljenja iz prošlosti drvo tretirano pčelinjim ili parafinskim voskom također apsorbira vlagu. Po svoj prilici to se događa zbog smanjenja volumena voska prilikom sušenja te dolazi do kreiranja finih kapilara između drvne građe i voska. Prirodne smole, vosak i laneno ulje do prije 50 godina bili su jedini prikladni materijalni za konsolidiranje crvotočnog drveta. U svrhu konsolidiranja prirodne smole jantara, damara i kolofonija otapaju se u organskim otapalima ili kuhaju u sikativiziranim sušivim uljimama. Jantar kuhan u lanenom ulju koristio se do cca 1930. godine dok se nije pokazalo kako tako tretiran objekt ima jako smeđi efekt. Damar otopljen u tetrakloru ili ksilenu kao konsolidant za drvo preporuča se u literaturi s kraja 19. stoljeća. Kolofonij često je korišten kao jeftinija zamjena skupocjenih smola jantara i damara, a veliku ulogu imao je i kao dodatak voštanim kupkama. Zbog jakog smeđeg efekta i sklonosti pucanju izbačen je iz upotrebe. Šelak se koristi za premazivanje drveta koje nije izloženo atmosferilijama. Šelak loše penetrira u drvo i postiže slabe rezultate kao konsolidant.
Prvenstveno se koristi kao politura. Celulozni esteri, tj. njihova dva derivata (celuloza nitrat i acetilceluloza) početkom [[Dvadeseto stoljeće|20. stoljeća]] postaju važni konsolidanti za drvo. Zapon lak prvi je celuloza nitrat produkt koji je stigao na tržište kao bezuljni lak. To je bio veliki korak naprijed u odnosu na dotada korištene konsolidante. Acetilceluloza se pokazala postojanijom i stabilnijom od celuloze nitrata i u potpunosti je zamijenila kao konsolidant. 1931. godine na tržištu se pojavljuju metil celuloze i karboksi metil celuloze kao bezbojna ljepila. Ti celulozni esteri snažno bujaju u vodi te se stoga nisu pokazali prikladnim za konsolidaciju drveta. Vodene disperzije umjetnih smola Od 1950. godine umjetne smole zamjenjuju tutkalna i kazeinska lijepila koja su do tog vremena bila standard. Polivinil alkoholi, polivinil acetati, polivinil metil esteri, poliakrilne kiseline, polivinil kloridi te poliakril esteri kao konsolidanti za drvo dolaze na tržište. Ovi se materijali počinju koristiti i prije nego što su sva njihova svojstva, čistoća, postprodukti, itd. ispitani. Osnovni problem što je voda, dodana tim umjetnim smolama, u disperziji te tako uzrokuje širenje drveta u unutrašnjosti. Daljnji problem je u tome što neki korišteni materijali imaju sposobnost migrirati u originalnu supstancu, a o njihovim procesima starenja nema jasnih spoznaja. Također, jedan od problema kod korištenja nekih od ovih materijala je u stvaranju vodonepropusnog površinskog sloja koji zadržava prethodno zarobljenu vodu te zbog veličine molekula konsolidant ne penetrira duboko u drvo i javlja se mogućnost stvaranja pukotina prilikom sušenja. Monomeri i epoksidne smole Osnovna je karakteristika ovih materijala je da polimeriziraju u samoj drvenoj građi te ne trebaju otapalo i ne gube na volumenu. Ipak, usprkos dobrim karakteristikama, zbog visoke viskoznosti ne penetriraju duboko u drvo, a i prilikom polimerizacije dolazi do visokih temperatura reakcije (100 °C-110 °C) što isušuje i oštećuje drvo. Danas postoji manji broj epoksidnih smola koje polimeriziraju hladnim procesom i pogodne su za konsolidaciju crvotočnog drveta.
==== Konsolidacija drveta danas ====
Danas ne poznajemo materijal koji bez zadrške možemo preporučiti za sve primjene i još uvijek su sve tehnike vezane za: prodornost konsolidanta u drvenu građu promjena boje drveta promjena volumena drveta temperatura reakcije efekt na slikanom sloju. Do jednog ili više od gore navedenih problema obično dolazi kada se razmatra konsolidacija drvenog nosioca. Prodornost konsolidanta u drvo možemo klasificirati kao nepredvidljiv tok jer se prodornost mijenja kako konsolidant prodire u drvenu građu. Koristeći integriranu formu Darcyevog zakona o tekućinama i pretpostavljajući da je prodornost konstanta s dužinom daje jednadžbu za izračunavanje promjenjivosti apsorpcije.
Upojnost je osnovna karakteristika koja određuje tok konsolidanta tijekom postupka konsolidacije. Postoje mnogi faktori koji utječu na upojnost kao što su veličina pora i crvotočina, vlažnost drveta itd. Općenito upojnost je veća kod rubnog dijela nego kod srčike drveta i značajno je veća u longitudinalnom nego u transverzalnom smjeru. U mekšem drvetu veličina razmaka između godova također određuje upojnost, dok je kod tvrdog drveta stvar kompleksnije naravi zbog vrlo malih ili gotovo nikakvog razmaka među godovima. Drugi čimbenici poput svojstva tekućina (npr. polaritet otapala) također utječu na upojnost. Općenito, drvo je upojnije za nepolarna nego polarna otapala. Gornja jednadžbe ukazuje i da će povećanje tlaka pogodovati upojnosti te da je frakcijska volumenska apsorpcija proporcionalna kvadratu vremena.
Promjena boje drveta, tj. konsolidanti i otapala koji je uzrokuju, općenito ne smatraju se prihvatljivim.
Do promjena volumena drveta dolazi uslijed korištenja otapala kao prijenosnika konsolidanta u unutrašnjost drvne građe. Voda kao otapalo ima najveći faktor promjene volumena uz svojstvo da u potpunosti i izlazi iz drveta i time ne utječe trajno na promjene u drvetu. Za razliku od vode, organska otapala manje utječu na promjene volumena, no s obzirom da ne izlaze u potpunosti iz drvne građe mogu reagirati s originalnom strukturom i trajno promijeniti volumen drveta. Monomeri i epoksidne smole ne mijenjaju volumen, ali nisu primjereni za svaku upotrebu.
Temperatura reakcije prvenstveno se odnosi na monomere i epoksidne smole. Njihovom polimerizacijom dolazi do egzotermne reakcije koja zbog visokih temperatura, koje mogu dosezati i do 130 °C, uzrokuje isušivanje i oštećenja drvne strukture.
Konsolidanti korišteni danas za drvo oštećeno gljivicama (truleži) Uglavnom koriste se umjetne smole koje zbog viskoznosti otopina prodiru vrlo efikasno čemu možemo zahvaliti i poroznosti drveta napadnutog gljivicama. Ako se koristi dugo isparavajuće otapalo distribucija konsolidanta je vrlo dobra. Nedovoljna koncentracija smanjuje jačinu drvne građe, jer zbog značajnog povećanja težine drveta prilikom konsolidacije, vlakna u drvetu mogu biti razdvojena i mala količina smole teško nadoknađuje takav gubitak u jačini. Ohrabrujući rezultati postignuti su na testovima sa srednjom do velikom koncentracijom umjetnih smola (Pleksigum P28, 30-40% otopljenom u ''white spiritu''; Mowilith 30, 20%-tna otopina u toluenu).
Konsolidanti korišteni danas za drvo oštećeno insektima Osnovno svojstvo drva oštećena insektima je gubitak strukturne jačine zbog crvotočnih kanala ali ne i zbog kemijskih promjena same drvne građe (kao što je drvo oštećeno gljivicama). Dobre rezultate u konsolidaciji tako oštećenog objekta pokazuju srednje koncentracije (Butvar B90, 20%-tna otopina u toluenu ili etanolu; Pleksigum P28, 20-30% otopljenom u white spiritu; Paraloid B72, 20%-tna otopina u toluenu ili etanolu, danas korištenom zbog smanjenog štetnog utjecaja na zdravlje čovjeka). Velika viskoznost otopina umjetnih smola nedovoljno prodire u drvo i zadržava se na površini, dok manje viskozne otopine prenose premalo konsolidanta u oštećeno drvo. Moguće je prvo tretirati drvo slabijom, ali vrlo prodornom otopinom, a nakon toga s otopinom veće koncentracije. Epoksidne smole male viskoznosti (Araldit AY 130 + HV 956) ostaju fluidne duže vrijeme, dobro se distribuiraju i vezuju praškastu građu u crvotočnim kanalima.
U eksperimentalnim usporedbama Butvar daje veća poboljšanja u čvrstoći i gustoći od Paraloida B72 s naznakama da Butvar B98 daje veću čvrstoću od Butvara B90. S druge strane Paraloid B72, iako limitiranih konsolidantskih mogućnosti daje veći izbor u kreiranju otopina manjeg viskoziteta. Eksperimenti ukazuju i da bi polarna otapala mogla biti pogodnija od nepolarnih. Ipak ako postoji problem u upojnosti drvne građe nepolarna otapala koja stvaraju manje viskozne otopine, a i sama su uponija od polarnih trebala bi se koristiti1. Koncentracije konsolidanta u otopini trebale bi biti što je moguće više s obzirom na mogućnost upojnosti drveta. Potpuna konsolidacije za sada možda nije moguća čak i primjenom [[vakuum]]a, što zbog činjenice da potpunu prodornost otopljenog konsolidanta nije moguće izvesti ili zbog dijelomične povratne migracije tvari (konsolidanta) koja je eksperimentalno uočena. U svakom slučaju više će se konsolidanta zadržati na površini nego u središtu objekta. Tako neujednačena distribucija konsolidanta nije nužno loša jer tako ojačana površina pospješiti će čvrstoću i upojnu otpornost, a također poboljšava jačinu na lijepljenim dijelovima.
=== Rekonstrukcije ===
===Zaštita===
== Konzervacija arheološkog drveta ==
=== Dokumentiranje zatečenog stanja ===
Sustavno i kvalitetno vođena dokumentacija se danas podrazumijeva kao bitan preduvjet kvalitetno provedenog konzervatorsko restauratorskog tretmana, a uključuje kako dokumentiranje stanja predmeta prije, tijekom i nakon zahvata, tako i obavezno navođenje svih materijala i postupaka korištenih pri radu, kao i rezultate eventualnih znanstvenih ispitivanja provedenih na predmetu. Sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.Kod arheoloških predmeta poželjno ie i da dio dokumentacije budu napomene vezane za nalaženje predmeta,kao npr.podaci o dubini i vrsti tla,odnosno dubini vode te kretanju vodenih struja,te eventualnoj prisutnosti makro i mikro organizama.
=== Promišljanje o opsegu i posljedicama zahvata ===
Poželjno je da u ovo promišljanje bude uključeno što više stručnjaka,kao minimum možemo uzeti arheologa,stručnjaka za propadanje drveta,te samog konzervatora restauratora.
=== Čišćenje ===
===Konsolidacija mokrog arheološkog drveta===
==== Polietilen glikol (PEG) metoda ====
Za veće objekte:
100 gr PEG 4000
900 ml vode destilirane
1 gr natrij pentaklorfenolat
Temperatura kupke 30 C.Vrijednost pH 7,5(koristiti 10 % otopinu natrij karbonata kao pufer).Vodu koja hlapi stalno dopunjavati sa 10 % otopinom,po postizanju bezvodne otopine temperaturu podići na 70 C.<ref name="Hucke,J. 1990">Hucke,J.;Bleck,R.D. Chemikalien und Rezepte,Weimar 1990.</ref>.
Za manje objekte:
50 dijelova PEG 1000/50 dijelova etanola pri 65 C
Trajanje 20 - 30 dana.
Predmete prije tretmana tretirati 2-3 % formalinom,vodu ukloniti etanolom<ref name="Hucke,J. 1990"/>-
==== Natapanje saharozom ====
50 gr saharoze
1000 ml destilirane vode
1 gr natrij pentaklorfenolat
Temperatura otopine 20 C.Tijekom 3 dana podići postupno koncentraciju sa 50 gr saharoze,na 1000 gr saharoze na 1000 ml destilirane vode.Trajanje oko 70 dana,potom sušiti pod pijeskom do oko 60 dana<ref name="Hucke,J. 1990"/>.
==== Natapanje mješavinom Aceton-Kalofonij ====
====Natapanje mješavinom Alkohol-Eter ====
==== Natapanje mješavinom Kamfor-Alkohol ====
====Smrzavanje====
Prije smrzavanja na - 32 do - 40 C tretirati sa 10 - 15 % vodenom otopinom PEG 400<ref name="Hucke,J. 1990"/>.
==== Tretman silikonskim uljem ====
Objekte prvo potopiti u etanol na 1 sat ,pod vakumom(10 kg).Nakon toga također pod vakumom stavljamo objekt na 1 sat u aceton.Zatim izmjerimo primjerenu količinu SFD-1 silikonskog ulja pomiješanog sa 4 % izobutiltrimetoksisilana.U ovu mješavinu uroniti predmet(slab vakum - 5 kg!)na 12 sati.
Potom predmete vadimo i suvišak ulja uklonimo suhom krpom.Na kraju predmet stavimo u hermetički zatvorenu posudu zajedno sa malom količinom FASCAT 4200 Catalyst-a u tanjuriću,te ovu posudu stavljamo u sterilizator zagrijan na 52 C.
=== Rekonstrukcije ===
=== Zaštita ===
== Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora ==
Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj ,pa i restauratora predmeta od drva danas prije svega određuju slijedeći propisi:
* Zakon o muzejima/16.10.1998./,
* Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci/22.07.2010./
* Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja /11.05.2009./,
* Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara /24.04.2003./.
Svi su ovi propisi pa i oni najnoviji, svojom suštinom daleko od sličnih propisa visoko razvijenih zemalja EU te SAD. Način donošenja i primjena istih također su izrazito netransparentni i neujednačeni, te birokratski orijentirani, posebice u muzejima. Veliki je problem i to što naši propisi još uvijek dozvoljavaju da osobe sa srednjom stručnom spremom samostalno rade na predmetima kulturne baštine ,što je potpuno suprotno odredbama Europskog kvalifikacijskog okvira ,te preporukama Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga,ali i definiciji profesije Komiteta za konzervaciju Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-CC)<ref>Definition of profession,Copenhagen 1985. www.icom-cc.org/47/about-icom-cc/definition-of-profession/</ref> .Isto se može reći i za sustavno odbijanje izjednačavanja prava restauratora koji rade u muzejima sa pravima restauratora koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu, te samostalno. Sve rečeno posljedica je toga što Hrvatska za sada nije članica spomenute Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ecco-eu.org/members/members.html |access-date=2024-12-17 |archive-date=2008-09-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080929174731/http://www.ecco-eu.org/members/members.html }}</ref>, te je tek pridruženi član Europske mreže za edukaciju konzervatora restauratora (ili je to bila - navedena kontakt osoba je već godinama u mirovini)<ref>http://www.encore.edu.org/encore/DesktopDefault.aspx?tabindex=3&tabid=15</ref> , i nema krovnu udrugu koja bi se bavila zaštitom prava konzervatora restauratora.
Uza sve to rad konzervatorsko restauratorske službe u hrvatskim muzejima je čak i danas , na početku 21. stoljeća izrazito podcijenjen od strane kako voditelja zbirki i ostalog muzejskog osoblja,tako i od nadležnih državnih tijele, te se restauratore i dan danas smatra za osobe spretnih ruku ,kojima je eto posao prije svega ljepljenje i krpanje polomljenih ili na druge načine oštećenih ( često od strane drugog muzejskog osoblja) predmeta.Osim toga restauratori se još uvijek često koriste kao besplatni osobni servis ravnatelja i drugih članova uprave nekih( ako ne i svih) naših muzeja.
Da navod vezan uz podcijenjnost nije nikakova izmišljena i prenapuhana činjenica dovoljno je pogledati u personalni arhiv zaslužnih muzejskih djelatnika koji vodi Muzejski dokumentacijski centar u Zagrebu,na njemu je uz popriličan broj voditelja zbirki tek 1 ( jedan!) restaurator<ref>http://www.mdc.hr/hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/ Pristup starnici 17.02.2012.</ref>.
== Preventivna konzervacija ==
== Dodatna literatura ==
* Unger, A., Schniewind, A.P., Unger, W.:Conservation of Wood Artifacts,New York 2001.
* Sutter,H. Holzschädlinge an Kulturgütern erkennen und bekämpfen,Bern 2003.
* Holzobjekte und ihre Oberflächen - Untersuchung – Konservierung – Restaurierung,Wien 2011.
* Bürger,M.;Haas,A.;Kühner,H.;Winkelsen,B.:Holz - Ergänzung – Festigung – Kittung,Muenchen 2008.
== Vanjske veze ==
* [http://cool.conservation-us.org/coolaic/sg/wag/1988/schniewind88.pdf ON THE REVERSIBILITY OF CONSOLIDATION TREATMENTS OF DETERIORATED WOOD WITH SOLUBLE RESINS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305023346/http://cool.conservation-us.org/coolaic/sg/wag/1988/schniewind88.pdf |date=2016-03-05 }}
* [http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File6.htm Wood conservation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902014443/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File6.htm |date=2012-09-02 }}
* [http://www.woodculther.org/ Wood Science for Conservation of Cultural Heritage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609075911/http://www.woodculther.org/ |date=2012-06-09 }}
* [http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/paintedwood.html Painted Wood - History and Conservation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527173659/http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/paintedwood.html |date=2012-05-27 }}
* [http://www.heritagescience.pl/oslo/ Establishing standards for allowable microclimatic variation for polychrome wood]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.helm.org.uk/upload/pdf/waterlogged-wood.pdf?1332953896 Waterloged Wood - Guidelines]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://gupea.ub.gu.se/bitstream/2077/23215/2/gupea_2077_23215_2.pdf CONSERVATION OF THE WOOD OF THE SWEDISH WARSHIP VASA OF A.D. 1628]
== Video zapisi vezani uz konzervaciju drvenih predmeta ==
* [http://www.youtube.com/watch?v=Q20jg32kwNA&list=PL03E9A048D13B32F8&index=15&feature=plpp_video Madonna in Trono col Bambino " del Museo Nazionale del Palazzo di Venezia]
== Slobodni softver uporabljiv u konzervaciji predmeta od drveta ==
* [http://www.cci-icc.gc.ca/tools-outils/pegcon/index-eng.aspx PEGcon - software za određivanje PEG koncentracije u konzervaciji arheološkog mokrog drveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120623150253/http://www.cci-icc.gc.ca/tools-outils/pegcon/index-eng.aspx |date=2012-06-23 }}
* The Modular Cleaning Program<ref>http://cool.conservation-us.org/byauth/stavroudis/mcp/</ref>,autor Chris Stavroudis,po metodi Richarda Wolbersa
* Solvent solver,autor Mark Ormsby,kalkulator za rad po [[TEAS]] parametrima topivosti<ref>http://cool.conservation-us.org/packages/solvent-solver/solvent_solver.html</ref>
* besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://conservationdatasystems.com/default.htm |access-date=2012-09-11 |archivedate=2011-08-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813225707/http://conservationdatasystems.com/default.htm |deadurl=yes }}</ref>
* besplatni operacijski sustavi: sve [[Linux]] distribucije (npr. [[Debian]], [[Ubuntu]], [[Fedora]] ,[[Puppy Linux]]...)
* besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: OpenOffice Suite ,LibreOffice, AbiWord
* uređivanje fotografija:[[GIMP]], VIPS<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |access-date=2012-09-11 |archivedate=2017-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170921013324/http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |deadurl=yes }}</ref>, ImageJ
* slobodni preglednici slika:GQview,Xnview,[[IrfanView]]
* stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Konzervacija|Drvo]]
[[Kategorija:Drvna industrija]]
rkxkcfbctzna6e5l745sl9vj4g1z25u
Konzervacija tekstila
0
182278
42686860
42649142
2026-09-12T11:46:23Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686860
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Nosnje Cilipi Popovici Komaji EMZ 1300109.jpg|mini|Hrvatske narodne nošnje; [[Čilipi]], [[Popovići (Konavle)|Popovići]], [[Komaji]]]]
[[Datoteka:Nosnje Pag EMZ 1300109.jpg|mini|Hrvatske narodne nošnje; [[Pag]]]]
[[Datoteka:Licki biljac EMZ 1300109.jpg|mini|Lički biljac]]
[[Datoteka:Maska busalo Baranja EMZ 300109.jpg|mini|Maska bušalo iz [[Baranja|Baranje]] u [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskom muzeju u Zagrebu]]. Nad maskama je obavljeno standardno čišćenje i zaštita. Program preventivne zaštite muzejskih predmeta jedna je od najvažnijih aktivnosti Muzeja koja se obavlja u skladu s višegodišnjim i godišnjim planovima.<ref>http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/izdavastvo/izvjesca_zg/2009/EtnografskiMuzej2009.pdf</ref>]]
[[Datoteka:Zastava grb Zg MGZ 300109.jpg|mini|Zastava s grbom grada [[Zagreb]]a u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]]]]
[[Datoteka:Pusteni sesiri MGZ 010209.jpg|mini|Pusteni šeširi u Muzeju grada Zagreba]]
'''Konzervacija tekstila''',označava djelatnost koja se bavi očuvanjem predmeta [[Kulturna baština|kulturne baštine]] izrađenih od tekstila,i uključuje kako postupke koji se bave prevencijom propadanja predmeta tako i postupke koji uključuju rad na samom predmetu.Ona predstavlja jednu od djelatnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije-restauracije]] umjetničkih predmeta,te je posvećena prije svega očuvanju predmeta poput tapiserija,sagova,presvlaka,odjeće,zavjesa , zastava, lutaka ,lepeza,kišobrana,rukavica , šešira,te kapa,ali i arheoloških nalaza.Konzervator tekstila mora poznavati povijest i tehnologiju izrade tekstilnih predmeta.Također mora biti upoznat i sa osnovama povijesti umjetnosti,odnosno etnologije ili arheologije,zavisno o grupi predmeta na kojoj pretežno radi.Vrlo je važno i poznavanje suvremenih metoda konzervatorsko-restauratorskog rada na tekstilnim predmetima ,kao i poznavanje restauratorske etike,te osnova znanstvenog ispitivanja tekstilnih predmeta.
== Zbirke ==
Povijesne zbirke tekstilnih predmeta mogu se podijeliti u 3 osnovne grupe - muzejske zbirke,privatne zbirke, te predmete koji pripadaju raznim društvima ili lokacijama.Svaka ova grupa predmeta ima svoje posebne potrebe,tako da će na primjer unutar privatne zbirke broj posjetitelja vjerojatno biti znatno manji u odnosu na neki muzej,te će neke od mjera zaštite predmeta biti i lakše provedive( na primjer mogućnost dužeg održavanja nivoa rasvijete na što manjoj vrijednosti).
Uz različita mjesta biti će vezani i sasvim drugačiji problemi,pa će tako u nekoj povijesnoj zgradi,koje kako znamo većinom nemaju mogućnost kontrole mikroklime,problemi biti u pravilu vezani uz prirodnu rasvjetu,što opet oboje doprinosi ubrzanom propadanju tekstilnih predmeta.
== Okoliš ==
Ključni razlog propadanja tekstilnih predmeta je skoro uvijek vezan uz okoliš u kojem se isti nalaze.Razine rasvijete,temperature, te vlažnosti zraka daju svoj doprinos bilo dobrom bilo lošem stanju predmeta,zavisno o intenzitetu.Dodatno ,predmete napadaju i insekti ,te plijesni,kao i kemikalije prisutne u zagađenom zraku,stoga je preporučljiva ugradnja visoko efikasnih filtera kako bi smanjili prisutnost zagađenog zraka u prostorijama gdje se predmeti čuvaju ili izlažu.
== Svijetlo ==
Svijetlo u dužem vremenskom razdoblju može na [[tekstil]]u proizvesti više vrsta oštećenja. Prije svega dolazi do izblijeđivanja [[boja]], no znatno je važnija šteta koju nevidljivi dio svijetla nanosi tekstilnim vlaknima, radi se o ultraljubičastom, te infracrvenom dijelu spektra. Bilo bi idealno da se tekstil izlaže ili čuva pri što manjoj razini rasvjete, što se čuvanja tiče potpuno odsustvo svjetla može se uzeti kao idealna mjera.
== Klima ==
Visoka temperatura ,kao i vlažnost zraka mogu znatno doprinijeti propadanju tekstilnih predmeta.Međutim potrebno je naglasiti da i suviše suh zrak također može prouzročiti štetu,kao osjetljive na suhoću zraka možemo navesti elastična vlakna,poput vune.Idealno bi bilo i temperaturu i vlažnost zraka držati što ujednačenijim,jer uslijed oscilacija istih tekstilna se vlakna šire,ili skupljaju,što s vremenom također oštećuje predmete.
== Štetnici ==
Štetnici su jedan od najznačajnijih neprijatelja starih tekstilnih predmeta,kao najčešće izdvojimo moljce,srebernu ribicu,te razne glodavce.
Moljce najviše privlače bjelančevinska vlakna,prije svega svila,perje i vuna.Najlakše se uočavaju bilo odrasli insekti bilo njihovi zametci.U prosjeku su dugi oko 8 mm,te su bijele boje.
Anthrenus Verbasci(Carpet beetle),također ga privlače bjelančevinska vlakna,prilično je destruktivan.Infestaciju možemo zapaziti po izgriženim rupama,te larvama- malim svijetlim crvu sličnim insektima.
Srebrna ribica i neki njeni srodnici hrane se škrobom,koji je često nanešen na tkanine ,no jedu i biljna vlakna lana i pamuka.Dužina oko 12 mm,vole tamne i vlažne prostore,svijetle ili tamne boje ovisno o vrsti
Glodavci,njihovi najčešći tragovi su izmet,gnijezda te razmjerno velike izglodane rupe u tkanini.
Bez obzira na vrstu štetnika najbolje je izbjegavati kemijska sredstva,jer ista vrlo često mogu ukloniti iste ali i štetno djelovati na same predmete.Za glodavce mogu se koristiti mišolovke,a ako treba moramo se obratiti i ovlaštenim osobama odnosno službama koje se bave tim poslom.Trovanje spomenutih nije preporučljivo jer isti mogu uginuti među predmetima. Preporuča se i brtvljenje svih većih otvora u prostoru gdje je došlo do napada .
U slučaju insekata održavanje bezprijekorne čistoće u spremištu,odnosno izložbenim te radnim prostorima jest jednostavna i efikasna metoda prevencije.Treba paziti i na prisutnost drugih insekata poput pauka,jer ako nailazimo na njih tu su i drugi insekti kojima se isti hrane.Posebne ljepive trake također su korisne.
Ako je infestacija ograničena na samo nekoliko predmeta možemo se koristiti smrzavanjem istih.Tkanine moramo umotati u vakumirane plastične vrećice te zatim iste što brže stavimo u zamrzivač.Trajanje do nekoliko dana,zatim predmete postupno dovesti do normalne temperature.Naglasimo da ova metoda ubija samo odrasle jedinke,ne i njihova jajašca.
U slučaju da moramo upotrijebiti kemijska sredstva,najbolje je da se posavjetujemo sa profesionalnim konzervatorom ,kako bi bili sigurni da postupak neće oštetiti same predmete.
Čak i kada nema znakova prisutnosti štetnika obavezno periodički kontrolirati stanje predmeta!Obavezno provjeriti stanje svakog novopridošlog predmeta!
== Nestabilnost tekstilnih predmeta ==
U nekim slučajevima,oštećenja tekstila mogu nastati ne uslijed vanjskih uzroka već zbog nestabilnosti vlakana koja izgrađuju tkaninu,najčešće su uzrok kemijski procesi poput na primjer oksidacije močila zasnovanih na spojevima željeza - ovakovi predmeti potamne a boja zahvaćenih vlakana se izmijeni.
Jedan od češćih primjera ovakovih promjena jest pojava lomljivosti kod svile koja je bila obrađena sredstvima za povećanje težine.Proces se koristio u 19. stoljeću a tkanina je bila tretirana kositrenim ili željeznim solima kako bi joj se dao osjećaj težine i skupocjenosti.Uslijed starenja metal u vlaknima ubrzavao je njihovo propadanje,te bi ista postajala sve krtija i lomljivija.U ovom slučaju vanjski uzroci odnosno okoliš u kojem se predmet nalazi minimalno doprinose njihovom propadanju,izuzevši razinu svijetla koja propadanje ubrzava.
Stoga osoblje koje radi na očuvanju predmeta mora biti dobro upoznato sa povijesti i porijeklom predmeta u zbirkama.Kemijski testovi lako dokazuju sastav bojitelja ,te sredstava za fiksiranje boje i drugih postupaka koji su korišteni pri izradi tkanine,uz neophodnu napomenu da se danas, barem u visoko razvijenim zemljama ,prednost s razlogom daje nedestruktivnim tehnikama analize.Ove pak informacije dodatno doprinose donošenju odluka koje će maksimalno usporiti propadanje ovakovih predmeta.
== Rukovanje ==
Nikako se ne može dovoljno naglasiti da sa vrijednim odnosno osjetljivim tekstilnim predmetima treba rukovati krajnje pažljivo i u principu što rijeđe moguće.Normalno kod neophodnog rukovanja predmetom dobro se je pridržavati nekih mjera opreza koje će znatno doprinijeti sigurnosti predmeta.
Kako naše ruke na svojoj površini imaju sloj koji u sebi uključuje masnoće i kiseline,uvijek treba raditi u čistim pamučnim rukavicama.Ako nam trenutačno nisu dostupne tada je ruke najbolje dobro oprati i isušiti čistim alkoholom.
Iz sličnih razloga najbolje je u prostoru za rad ,izlaganje odnosno pohranu predmeta izbjegavati konzumiranje hrane i pića,te pušenje.Kako bi spriječili zamrljavanje kod pisanja ili skiciranja koristiti samo obične olovke.
Ne nositi nakit koji bi mogao zaparati predmete.Na odjeći također izbjegavati velike kopče.Kosu,ako je duga vežemo na stražnju stranu.
Kod rada na tekstilu,predmete stavljati na čiste,ravne površine,koje moraju biti veće od samog predmeta.Na tekstil ne stavljati nikakove druge stvari,bez obzira radilo se o izravnanim ili umotanim predmetima.
Kod pomicanja ili premještanja predmeta isti moraju imati ravnu i stabilnu podlogu.Kod manjih komada,kao podlogu možemo koristiti bezkiselinski karton.Kod izrazito velikih tekstilnih predmeta,poput tapiserija ili sagova predmet namotamo na cijev od bezkiselinskog kartona(ili bezkiselinskim papirom omotane plastike ili nekog drugog materijala),uz napomenu da prijenos obavljaju bar 2 osobe.
Na kraju istaknimo da antikni kostimi i odjeća nikako i nipošto ne smiju biti nošeni,jer u tom slučaju isti mogu lako biti bespotrebno i nepovratno oštećeni bilo kod oblačenja bilo kod svlačenja.
== Čišćenje ==
=== Čišćenje usisačem ===
Jedan od najsigurnijih načina čišćenja tekstilnih predmeta.Predmet se postavi na ravnu i čistu površinu i čisti.Ukoliko se radi o posebno osjetljivom objektu,ili kao predostrožnost,preko predmeta postavljamo mrežicu od staklenih vlakana - ova dozvoljava da sitne čestice nečistoće i prašine budu usisane a tekstil siguran od oštećenja.Ovo radimo sa najnižim stupnjem snage korištenog usisača,te zatim po potrebi mrežicu premještamo i nastavljamo rad.Nipošto ne zaboraviti tretirati obje strane predmeta.Obješeni predmeti u principu skupljaju na sebi manje prašine od onih ravno položenih.
=== Mokro čišćenje ===
Jedna od bitnih odrednica konzervatorskog pristupa radu na kulturoj baštini jest reverziblnost svih na predmetu primijenjenih postupaka.Stoga mokro čišćenje,koje je u biti ireverzibilan postupak, treba koristiti samo u slučajevima apolutne potrebe.
Prije pristupanja istom,konzervator mora precizno utvrditi najbolji mogući,te za predmet najsigurniji ,i za određenu vrstu nečistoće najprimijenjiviji proces rada.
Koj je kemijski sastav predmeta,odnosno sadrži li isti relativno visok postotak kiseline?Mogu li kemikalije koje su korištene pri izradi predmeta doprinijeti načinu njegove reakcije s vodom?Kako će predmet uopće reagirati na dodir s kemikalijama koje ćemo koristiti.
Koje su osobine vlakana koja čine tkaninu?Radi li se o pamuku,lanu,biljnim vlaknima,jesu li ista jača u mokrom ili suhom stanju,te stoga mogu podnijeti veći mehanički stres od recimo svile.Vuna može apsorbirati veliku količinu vode ali se matira nakon pranja na visokoj temperaturi.Sve vrste svile sa starenjem postaju sve lomljivije,posebno vrste tretirane metalnim solima,te sa njima treba rukovati krajnje oprezno.Tome treba dodati i to da neke vrste po močenju mogu biti trajno zamrljane.Ukratko,prije mokrog čišćenja moramo dobro znati o kojoj se vrsti vlakana radi,te koje su njegove osobitosti.
Koji su bojitelji korišteni,te kako će isti reagirati na čišćenje?Ovo se dakako,odnosi i na sredstva za fiksiranje boje.U raznim dijelovima svijeta koriste se različite tehnologije bojenja,te moramo znati i odakle predmet potječe.Poznavanje kemije je u ovom slučaju također od presudnog značenja.Ako new znamo kako će boja reagirati na pranje možemo na neko neuočljivo mjesto nanijeti par kapi te iste odmah upiti čistom bijelom krpom - i najmanja prisutnost boje upućuje nas na to da se dotični predmet ne smije prati vodom.
Postoje li na predmetu tragovi nekog posebnog procesa obrade?Da li je predmet primjerice bio oslikan?U tom slučaju čišćenje vodom nikako nije primjeren način rada.
Koje vrste mrlja imamo na predmetu?Što su mrlje starije to je teže njihovo uklanjanje.U nekim slučajevima najbolje je i ne pokušavati uklanjanje nečistoće,ili pristupamo samo djelomičnom uklanjanju.Na predmetu mogu biti i nečistoće koje nisu vidljive golim okom,primjerice zastave mogu zbog dugotrajnog izlaganja zagađenom zraku biti izrazito kisele ,te ih stoga treba prepustiti profesionalnom konzervatoru tekstilnih predmeta.
Koje bi sredstvo za predmet bilo najbolje i najsigurnije koristiti?Nipošto ne koristiti komercijalne proizvode,ma što proizvođač tvrdio:kemikalije koje su sastavni dio komercijalnih prašaka za rublje pregrube su za korištenje na starim vlaknima.Postoji široka paleta proizvoda oblikovanih posebno za konzervaciju tekstila.Nikako i nipošto ne koristiti komercijalna sredstva za uklanjanje mrlja,ista bi vrlo lako oštetila staru tkaninu.Ovo je naročito važno kod predmeta koji će se čistiti na licu mjesta,poput presvlaka na namještaju,gdje bi primjena nogla ugrozizi i drvo od kojeg predmet jest.
Koja dodatna sredstva koristiti pri čišćenju?Pod ovim se podrazumijeva bilo voda,zaštitine mreže,usisač ,bilo kemijska sredstva poput omekšivača vode,sredstva za čišćenje itd.
Koliko dugo može predmet biti izložen sredstvu za čišćenje?Predugo trajanje istog može također dodatno oštetiti vlakna.
Koje mehanička djelovanja mogu biti korištena?Kod starijeg i stoga osjetljivijeg tekstila radimo uz manje pokretanja pri čišćenju,tako da i ovo treba uzeti u obzir kod planiranja zahvata.
Kada utvrdimo po predmet najbolji proces možemo krenuti u pripremu pranja.Obično se predmet prethodno usiše površinsu nečistoću i prašinu.Dijelove koje možemo skinuti skidamo i tretiramo zasebno.Ovo se ne koristi samo da bi spriječili otpuštanje boje,već i da se spriječi stvaranje đepova nestoće između slojeva,što bi moglo prouzročiti onečišćenje iznutra.K tome razna vlakna raličito će reagirati na čišćenje,može doći bilo do istezanja ili skupljanja,što pak može prouzročiti izobličenja i nabore.
Kao i kod rada sa suhim predmetima i ovdje na predmetima radimo u ravnom,te u cjelosti poduprtom položaju.Za ovo koristimo mreže,odnosno sita slična onima koje koristimo kod usisavanja,no ova mogu dodatno biti učvršćene na nekakav okvir,što pak dodatno poboljšava stabilnost objekta.Predmet učvrstimo između dviju sita,s time da posebno osjetljive predmete još zamotamo u neku mrežu.
Otopina za čišćenje mora biti priređena iključivo od destilirane vode,a ako se ista ne može nabaviti možemo koristiti i omekšanu vodu.Običnu ,tvrdu vodu u principu ne koristimo.Kada u kojoj radimo mora biti dovoljno velika da izravnan predmet stane u nju,kod iznimno velikih predmeta možemo izraditi priručni bazen od blokova cigle ili siporeksa i debele plastične folije.Za manje kade najbolji materijal jest nehrđajući čelik,eventualno keramika ili plastika.
U mrežu umotan predmet spuštamo u otopinu.Predmet prati tapkanjem mekom spužvom,nikako ne trljati.Proces ne bi smio trajati više od sat vremena,a objekte isprati u barem 4 vode,i to zadnje ispiranje obavezno destiliranom vodom.Predmete sušiti na ravnoj plohi,u dobro provjetrenoj prostoriji,bez zagrijavanja.
=== Suho čišćenje ===
Općenito se ovaj proces koristi isključivo za uklanjanje masnih mrlja.Nikako ne koristiti komercijalne proizvode.Obavezno prepustiti profesinalnom konzervatoru tekstila.
=== Tretman parom i glačanje ===
Oba se postupka obavezno izvode krajnje pažljivo,jer u suprotnom toplina može trajno oštetiti predmet.Obavezno raditi tek po pranju,kako ne bi dodatno zakomplicirali i obezvrijedili sve prethodno poduzete akcije.Radit sa najmanjom toplinom.Kod predmeta koji se oslanjaju na presavijene dijelove,bolje je da iste u vlažnom stanju oblikujemo prstima,glačanje bi kod takvih predmeta bilo samo dodatan stres za iste.
== Pohrana ==
Kako je već navedeno ,najbolje je da su predmeti pohranjeni u tamnom,čistom,umjereno suhom prostoru,uz konstantnu relativnu vlažnost i temperaturu zraka .Tri su osnovna načina pohrane tekstilnih predmeta - to su pohrana izravnanih predmeta,pohrana umotanih predmeta,te vješanje.
=== Pohrana izravnanih predmeta ===
Pohrana predmeta u ravnom položaju najbolja je opcija prije svega za izuzetno lomljive objekte,jer je opterećenje na vlakna u ovom slučaju najneznatnije.Police ili ladice od emajliranog metala
najbolje su rješenje,a ako ih nemamo onda koristimo kutije od bezkiselinskog kartona.Predmete vodoravno stavljamo u kutije ,a presavijamo ih samo ako je to zaista neophodno,kao potporu tada koristimo srolane komade bezkiselinskog papira.Čak se i u tom slučaju preporuča povremeno micanje i mijenjanje mjesta savijanja ,kako bi opterećenje bilo što ravnomjernije.
=== Pohrana umotanih predmeta ===
Kod izuzetno velikih komada ,poput tapiserija,zavjesa ili sagova ,najbolja je opcija pohrana u umotanom obliku.U čuvaonici moramo imati posebne za ovu vrstu spremanja oblikovane police , koje pak na sebi nose cijevi od bezkiselinskog kartona ili plastike, a na njih se namataju predmeti koje ćemo pohranjivati.Kod tekstila sa jednom dekoriranom stranom , poput vezenih ili baršuna,dekorirana strana se uvijek okreće na van.Prije svega je to stoga što trake ojačanja i tkanina stražnje strane mogu lako dobiti nabore od namatanja.Umotane predmete dodatno zaštitimo navlakama od muslina,prije svega zbog zaštite od prašine.
=== Vješanje predmeta ===
Kod kostima,ravna pohrana ima više nedostataka nego prednosti,jer je iste na taj način nemoguće sačuvati od stvaranja nabora.Stoga je u tom slučaju vješanje predmeta najbolje riješenje,normalno osim ako predmet sam po sebi nije preslab za ovu vrstu opterećenja.Kostimi od izrazito teške ili napete tkanine radije se pohranjuju vodoravno.Vješalice je nabolje dobro podložiti kako bi što bolje imitirale ramena,te preko predmeta još postavimo presvlaku od tkanine ili plastike,uz napomenu da donji dio mora biti otvoren ,kako bi zrak slobodno cirkulirao.Drvene i metalne vješalice se ne preporučuju za korištenje.
Ako imamo dovoljno prostora,može se predmete postaviti na lutke,koje također dobro podložimo,kako bi predmeti imali što bolju potporu.Kako kod pohrane nema zahtijeva koji se postavljaju kod izlaganja ,odnosno nije nam važna atraktivnost već sigurnost predmeta,dijelove poput primjerice rukava blago punimo bezkiselinskim papirom.
Ostale pripadajuće predmete poput rukavica isto punimo bezkiselinskim papirom te ih stavljamo u kutije od bezkiselinskog kartona.Lepeze i suncobrani mogu se pohranjivati u poluotvorenom položaju, isti za predmet predstavlja ponajmanji stres.
== Izlaganje ==
Uvijeti za izlaganje tekstilnih predmeta jednaki su onima potrebnim za pohranu ,što je već pojašnjeno u dijelu teksta o pohrani i okolišu.Suhe,nezagrijane i mračne prostore treba preferirati,uz što bolju čistoću ,te što češće provjere stanja izloženih objekata.Rasvjetu držati na minimumu,te rotirati predmete tijekom izlaganja,kako bi bili izloženi svijetlu što ujednačenije,te potom vraćeni u tamu čuvaonice,ili na moguće rutinsko čišćenje ili konzervaciju.Najbolje je predmete usisati i prije i nakon izlaganja..
== Osnove aktivne konzervacije povijesnih tekstilnih predmeta ==
=== Dokumentiranje zatečenog stanja ===
Uključuje pisanu i foto dokumentaciju te eventualna istraživanja provedena na samom predmetu.Obavezno se dokumentiraju i svi postupci,te materijali koje koristimo pri radu,a sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.
=== Donošenje odluka o potrebi,opsegu,te posljedicama zahvata ===
Poželjno je da u donošenju ovih odluka sudjeluje što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti povijesničara umijetnosti specijaliziranog za tekstilne predmete,znanstvenika koji se bavi propadanjem tekstilnih predmeta,te samog konzervatora restauratora.
=== Uklanjanje prethodnih zahvata ===
===Mehaničko čišćenje===
=== Čišćenje pomoću vodenih otopina ===
===Čišćenje pomoću otapala===
=== Uklanjanje mrlja ===
===Stabilizacija/konsolidacija prošivanjem===
=== Stabilizacija/konsolidacija pomoću adheziva ===
===Izrada nedostajućih dijelova===
== Osnove konzervacije arheološkog tekstila ==
=== Dokumentiranje zatečenog stanja ===
Uključuje pisanu i foto dokumentaciju te eventualna znanstvena istraživanja provedena na samom predmetu - uz napomenu da postupak identifikacije vlakana ovdje predstavlja imperativ,o njemu zavisi sam tok konzervacije .Obavezno se dokumentiraju i svi postupci,te materijali koje koristimo pri radu,a sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.Kod arheloških predmeta bilo bi poželjno i da dio dokumentacije budu i napomene o iskapanju ,tipu tla,odnosno vrsti i dubini vode u kojoj je predmet pronađen.
=== Donošenje odluka o potrebi,opsegu,te posljedicama zahvata ===
Poželjno je da u donošenju ovih odluka sudjeluje što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti arheologa upoznatog sa temeljnim principima konzervacije arheološkog tekstila,znanstvenika koji se bavi propadanjem tekstilnih predmeta,te samog konzervatora.
==== Kopneni nalazi ====
Što prije prenijeti u prostor sa stabilnom mikroklimom,čuvati od svijetla i mehaničkih opterećenja.
==== Nalazi iz slatke ili slane vode ====
Prije svega predmete prenijeti na dodatnu podlogu poput Hollytexa ili svilenog krepelina.
* ispiranje
ispiranje destiliranom vodom/vodi možemo dodati 0,4 - 1 % amonijaka 25 % (zavisno o sastavu - 0,4 % za životinjska vlakna,1 % za biljna vlakna).Kod jačeg zaprljanja može se dodati i još 1 % neutralnog neionskog detergenta (Lissapol N)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm |access-date=2012-09-13 |archive-date=2012-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120928025101/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm }}</ref>
* uklanjanje mrlja
1 lit destilirane vode
60 ml vodikovog peroksida
2,5 gr natrijevog silikata<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm |access-date=2012-09-13 |archive-date=2012-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120928025101/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm }}</ref>
* za teže uklonive mrlje
-1000 ml destilirane vode
300 ml vodik peroksida 30 %
20 gr natrij silikata
po 5 gr natrij karbonata i natrij hidroksida
Močiti predmete 30 - 60 minuta ili do uklanjanja mrlje.Potom zatvoriti u vrećice kako bi došlo do oksidacuje<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm |access-date=2012-09-13 |archive-date=2012-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120928025101/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm }}</ref>.
* posebno za vunu - po 1 gr masnog alkoholsufata i natrij tripolisulfata/0,1 gr karboksimetilceluloze/1 lit destilirane vode,30 C,pH 8
* čišćenje pomoću otapala - kod tekstila obojenog vodotopivim bojilima koristiti nepolarna otapala poput trikloretilena ili white spirita
* Za mrlje od spojeva bakra 1- 5 % amonijak
* Za mrlje od spojeva željeza 2-10 % oksalna kiselina(otrov) ili 5 % amonij citrat (pH 3,5)
* Za mrlje od spojeva srebra 100 gr natrij tiosulfat /10 gr kalij metabisulfita/ 1 lit destilirane vode + vrlo malo kalij fericijanida.Kod životonjskih vlakana paziti!
* konsolidacija
1.5% otopina Paraloida B 72 u toluolu
2.polivinil alkohol
3.etil hidroetil celuloza <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm |access-date=2012-09-13 |archive-date=2012-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120928025101/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm }}</ref>
* dezinfekcija
-dezinfekcija timolom i Lysol-om)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm |access-date=2012-09-13 |archive-date=2012-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120928025101/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm }}</ref>.
* tretman silikonskim uljem
<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm |access-date=2012-09-13 |archive-date=2012-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120928025101/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm }}</ref>.
== Školovanje konzervatora tekstila u Hrvatskoj ==
U Hrvatskoj je školovanje za konzervatora restauratora tekstila trenutačno moguće samo na studiju konzervacije i restauracije Sveučilišta u Dubrovniku.Nastavu vode talijanski stručnjaci,uz obaveznu praksu u Italiji.
Konzerviranje restauriranje tekstila predaje se i na Tekstilno tehnološkom fakultetu u Zagrebu,nažalost već i pogled na popis redom zastarjele literature, te ideja da se nešto što se u svijetu studira 5 godina ovdje predaje tek kao kolegij,govori o "ozbiljnosti " s kojom se pristupa ovoj problematici<ref>http://www.ttf.unizg.hr/index.php?str=514&kolegij=143 pristup stranici 19.08.2012.</ref>.
U muzejima i Hrvatskom restauratorskom zavodu većinom rade ovom području priučeni inženjeri tekstilne tehnologije,te akademski slikari ili likovni pedagozi,no ima i slučajeva da na tekstilu samostalno rade i osobe sa srednjom stručnom spremom,što je potpuno suprotno svim europskim i svijetskim preporukama i standardima<ref> Definition of profession,Copenhagen 1985. www.icom-cc.org/47/about-icom-cc/definition-of-profession/</ref> <ref>ECCO COMPETENCES FOR ACCESS TO THE CONSERVATION-RESTORATION PROFESSION,usvojeno na generalnom zasjedanju ECCO-a 13.06.2010. u Briselu </ref>.
== Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora ==
Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj ,pa i restauratora tekstilnih predmeta danas prije svega određuju slijedeći propisi:
* Zakon o muzejima/16.10.1998./,
* Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci/22.07.2010./
* Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja /11.05.2009./,
* Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara /24.04.2003./.
Svi su ovi propisi pa i oni najnoviji, svojom suštinom daleko od sličnih propisa visoko razvijenih zemalja EU te SAD. Način donošenja i primjena istih također su izrazito netransparentni i neujednačeni, te birokratski orijentirani, posebice u muzejima. Veliki je problem i to što naši propisi još uvijek dozvoljavaju da osobe sa srednjom stručnom spremom samostalno rade na predmetima kulturne baštine ,što je potpuno suprotno odredbama Europskog kvalifikacijskog okvira ,te preporukama Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga,ali i definiciji profesije Komiteta za konzervaciju Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-CC)<ref> Definition of profession,Copenhagen 1985. www.icom-cc.org/47/about-icom-cc/definition-of-profession/ </ref> .Isto se može reći i za sustavno odbijanje izjednačavanja prava restauratora koji rade u muzejima sa pravima restauratora koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu, te samostalno. Sve rečeno posljedica je toga što Hrvatska za sada nije članica spomenute Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga <ref>www.ecco-eu.org/members/members.html</ref>, te je tek pridruženi član Europske mreže za edukaciju konzervatora restauratora (ili je to bila - navedena kontakt osoba je već godinama u mirovini)<ref>www.encore.edu.org/encore/DesktopDefault.aspx?tabindex=3&tabid=15</ref> , i nema krovnu udrugu koja bi se bavila zaštitom prava konzervatora restauratora.
Uza sve to rad konzervatorsko restauratorske službe u hrvatskim muzejima je čak i danas , na početku 21. stoljeća izrazito podcijenjen od strane kako voditelja zbirki i ostalog muzejskog osoblja,tako i od nadležnih državnih tijele, te se restauratore i dan danas smatra za osobe spretnih ruku ,kojima je eto posao prije svega ljepljenje i krpanje polomljenih ili na druge načine oštećenih ( nerijetko od strane drugog muzejskog osoblja) predmeta.Osim toga restauratori se još uvijek često koriste kao besplatni osobni servis ravnatelja i drugih članova uprave nekih( ako ne i svih) naših muzeja.
Da navod vezan uz podcijenjienost nije nikakova izmišljena i prenapuhana činjenica dovoljno je pogledati u personalni arhiv zaslužnih muzejskih djelatnika koji vodi Muzejski dokumentacijski centar u Zagrebu,na njemu je uz popriličan broj voditelja zbirki tek 1 ( jedan!) restaurator<ref>http://www.mdc.hr/hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/ Pristup starnici 17.02.2012.</ref>.
== Dodatna literatura ==
# Landi, Sheila ''The Textile Conservator's Manual'', Oxford 1992.
# Agnes Timar-Balaszy,Dinah Eastop ''Chemical principles of textile conservation'',Oxford 1998.
# Frances Lennard,Maria Hayward ''Tapestry conservation: principles and practice'' ,London 2005.
# ''Historic Textiles: Conservation and Characterization.'' Ed. by Howard L. Needles and S. Haig Zeronian. United States: American Chemical Society. 1984.
# ''Historic Textiles, Papers, and Polymers in Museums.'' Ed. by Jeanette M. Cardamone and Mary T. Baker. United States: American Chemical Society. 2001.
# Gillis,C.;Nosch ,M-L. First aid for the excavation of archaeological textiles,Copenhagen 2007.
# Boersma,F. Unravelling Textiles: A Handbook for the Preservation of Textile Collections ,London 2008.
# Pertegato,F. I tessili : Degrado e restauro,Firenze 1993.
== Vanjske poveznice - konzervacija tekstila u svijetu ==
* [http://www.statemuseum.arizona.edu/preserv/navajo_txtl.shtml Some Comments on the Care of Navajo Textiles, Arizona State Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013002216/http://www.statemuseum.arizona.edu/preserv/navajo_txtl.shtml |date=2012-10-13 }}
* [http://www.textileconservationcentre.soton.ac.uk The Textile Conservation Centre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180910195206/http://www.textileconservationcentre.soton.ac.uk/ |date=2018-09-10 }}
* [http://www.conservation-wiki.com/index.php?title=Textiles AIC conservation wiki,textile chapter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120209055423/http://www.conservation-wiki.com/index.php?title=Textiles |date=2012-02-09 }}
* [http://eprints.soton.ac.uk/38034/2/38034.doc Preserving Image and Structure: Tapestry Conservation in Europe and the USA]
* [http://193.175.110.9/hornemann/german/epubl_ha_ausgabe.php?haid=820&l=o&th=13&spra=alle&sort=ea_name&ref=/hornemann/german/epubl_ha_materialien.php#pdf Hacke,A.M.Investigation into the Nature and Ageing of Tapestry Materials - thesis Manchester 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160610205327/http://193.175.110.9/hornemann/german/epubl_ha_ausgabe.php?haid=820&l=o&th=13&spra=alle&sort=ea_name&ref=%2Fhornemann%2Fgerman%2Fepubl_ha_materialien.php#pdf |date=2016-06-10 }}
* [http://www.if.uj.edu.pl/bemot/pdf/ochrona%20zabytkowych%20tkanin-broszura.pdf Preservation of historic textiles]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://art-con.ru/node/387 Реставрация ткани] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102175614/http://www.art-con.ru/node/387 |date=2011-11-02 }}
* [http://www.iccrom.org/pdf/ICCROM_ICS07_ConservingTextiles00_en.pdf Conserving Textiles: Studies in Honour of Ágnes Timár-Balazsy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120106011928/http://www.iccrom.org/pdf/ICCROM_ICS07_ConservingTextiles00_en.pdf |date=2012-01-06 }}
* [http://www.textileconservationcentre.co.uk/news/research-network-textile-conservation-dress-and-textile-history-and-technical-art-history Research network - textile conservation,history,art history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911035713/http://www.textileconservationcentre.co.uk/news/research-network-textile-conservation-dress-and-textile-history-and-technical-art-history |date=2012-09-11 }}
* [http://www.nesat.org/m0/engl_start.html North European Symposium for Archaeological Textiles ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203000501/http://www.nesat.org/m0/engl_start.html |date=2012-02-03 }}
* [http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm Textile Conservation(archaeological)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928025101/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File8.htm |date=2012-09-28 }}
* [http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/tapestries.html The Conservation of Tapestries and Embroideries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120814074442/http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/tapestries.html |date=2012-08-14 }}
* [http://www.db-thueringen.de/servlets/DocumentServlet?id=16459 Farke,H. Archäologische Fasern, Geflechte, Gewebe : Bestimmung und Konservierung]
* [http://www.archaeometrielabor.com/Bilder/pdf/Faseranalyse%202004(2).pdf Naturfaserstoffe und Ihre Identifizierung]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://en.calameo.com/books/000075335d9c3d773c5f7 Reflexiones sobre conservación de alfombras y tapices (español e inglés)]
* [http://www.cybertesis.uchile.cl/tesis/uchile/2010/ar-menares_v/pdfAmont/ar-menares_v.pdf Conservacion y restauracion de textiles arqueologicos...]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://en.calameo.com/books/0013421124fb69d1f981a CONSERVACION DE TEJIDOS PROCEDENTES DE CONTEXTOS FUNERARIOS]
== Vanjske poveznice - konzervacija tekstila u Hrvatskoj ==
* [http://www.h-r-z.hr/index.asp?news=315 Stručno znanstveni skup"Konzervatorska i restauratorska istraživanja na umjetninama od tekstila"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100602032809/http://www.h-r-z.hr/index.asp?news=315 |date=2010-06-02 }}
* [http://www.h-r-z.hr/index.asp?news=304 Stručni skup „Najvažniji postupci za očuvanje ili poboljšanje stanja umjetnina od tekstila“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100602032749/http://www.h-r-z.hr/index.asp?news=304 |date=2010-06-02 }}
* [http://www.h-r-z.hr/!res/dbfiles/1232187124/zelimir_laszlo_-_preventivna_zastita_tekstila_u_muzejima.pdf Preventivna zaštita tekstila u muzejima]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
== Video zapisi vezani uz konzervaciju tekstila ==
* [http://www.youtube.com/watch?v=Pf3usSyHVXs&feature=related The Burgos Tapestry: A Study in Conservation]
* [http://www.youtube.com/watch?v=x9fzzKm_2hc&feature=relmfu Dye Analysis of Medieval Tapestry Yarns]
* [http://www.youtube.com/watch?v=2R1X-Rb0GV4&feature=BFa&list=PL9B82914FD86D2D9D Spanish Conservation Practices]
* [http://www.youtube.com/watch?v=dhhsq8yHBg8&feature=related The Science of Cleaning Textiles/R.Wolbers]
* [http://www.youtube.com/watch?v=WBo2G18y74A&feature=results_main&playnext=1&list=PLC43D3C807A39A3FC Materials You Need - (Part 1 of 6) Conservation and Preservation of Heirloom Textiles]
* [http://www.youtube.com/watch?v=8WD-kk-mxvs&feature=BFa&list=PLC43D3C807A39A3FC&lf=results_main How to Make a Padded Hanger - (Part 2 of 6) ]
* [http://www.youtube.com/watch?v=4emRz2k296M&feature=BFa&list=PLC43D3C807A39A3FC&lf=results_main Storing Costumes in Boxes - (Part 3 of 6)]
* [http://www.youtube.com/watch?v=OYI5ExSdUHs&feature=BFa&list=PLC43D3C807A39A3FC&lf=results_main Storage of Flat Textiles in Boxes - (Part 4 of 6)]
* [http://www.youtube.com/watch?v=6PZTx_MUBgw&feature=BFa&list=PLC43D3C807A39A3FC&lf=results_main Storage of Quilts and Coverlets - (Part 5 of 6)]
* [http://www.youtube.com/watch?v=qiJz7-mzzxM&feature=BFa&list=PLC43D3C807A39A3FC&lf=results_main Rolling Textiles on a Tube - (Part 6 of 6)]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Konzervacija]]
81ff624vpnm5yuhoagip136scjdsanu
Lista mjesta svjetske baštine u Aziji
0
186174
42686719
42686509
2026-09-11T20:53:05Z
Zavičajac
76707
/* Ujedinjeni Arapski Emirati */
42686719
wikitext
text/x-wiki
Ovo je [[UNESCO]]-ov '''popis mjesta [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]''' u [[Azija|Aziji]]. Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine|popisu ugroženih mjesta svjetske baštine]].
{{CompactTOC2}}
== Afganistan ==
* 2002. – [[Džamski minaret|Minaret i arheološka nalazišta kod Džam]]a
* 2003. – [[Bude iz Bamijana|Kulturni krajolik i arheološki ostaci u dolini Bamiyana]]<ref name="Afganistan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/af |title= Afganistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
== Bahrain ==
* 2005. – [[Bahreinska tvrđava|Arheološko nalazište Qal'at al-Bahrain]]
* 2012. - [[Muharak (otok)|Lov na bisere na otoku Muharak]]
* 2019. – [[Grobne humke u Dilmunu]]<ref name="Bahrain">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bh |title= Bahrain, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
== Bangladeš ==
* 1985. – [[Bagerhat|Historijski grad džamija Bagerhat]]
* 1985. – [[Somapura Mahavihara|Ruševine budističkog samostana Somapura Mahavihara u Paharpuru]]
* 1997. – [[Sundarbans|Nacionalni park Sundarbans]]<ref name="Bangladeš">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bd |title= Bangladeš, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
== Filipini ==
[[Datoteka:Banaue rice terraces 1.jpg|desno|mini|Rižišta u [[Banaue]] (Filipini)]]
* 1993. – [[Filipinske barokne crkve]]
* 1993. – [[Tubbataha|Koraljni greben Tubbataha]]
* 1995. – [[Terase rižinih polja Filipinskih Kordiljera]]
* 1999. – [[Nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River]]
* 1999. – [[Vigan]]
* 2014. – [[Hamiguitan]]<ref name="Filipini">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ph |title= Filipini, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
== Indija ==
[[Datoteka:Ajanta (63).jpg|mini|[[Špiljski hramovi u Ajanti]]]]
[[Datoteka:Taj Mahal in March 2004.jpg|mini|[[Taj Mahal]]]]
[[Datoteka:Redfort.JPG|mini|[[Crvena utvrda]] u [[Delhi]]ju]]
* 1983. – [[Špiljski hramovi u Ajanti]]
* 1983. – [[Elora pećine]]
* 1983. – [[Utvrda Agra]]
* 1983. – [[Taj Mahal]]
* 1984. – [[Hram sunca u Konarku]]
* 1985. – [[Spomenici u Mahabalipuramu]]
* 1985. – [[Nacionalni park Kaziranga]]
* 1985. – [[Nacionalni park Manas]]
* 1985. – [[Nacionalni park Keoladeo]]
* 1986. – [[Crkve i manastiri u Velha Goi]]
* 1986. – [[Khajuraho]]
* 1986. – [[Hampi]]
* 1986. – [[Fatehpur Sikri]]
* 1987. – [[Pattadakal]]
* 1987. – [[Špilje Elephante]]
* 1987. – [[Hram Brihadisvara]]
* 1987. – [[Nacionalni park Sundarbans]]
* 1988. – [[Nacionalni park Nanda Devi]]
* 1989. – [[Sanchi Budističko svetište kod Sanchi]]
* 1993. – [[Humajunova grobnica]]
* 1993. – [[Kutab minaret]]
* 1999. – [[Indijske planinske pruge]]
* 2002. – [[Mahabodhi|Svetište Mahabodhi]]
* 2003. – [[Bhimbetka pećine]]
* 2004. – [[Champaner-Pavagadh]]
* 2004. – [[Chhatrapati Shivaji Terminus]]
* 2007. - [[Crvena palača]]
* 2012. - [[Zapadni Gati]]
* 2013. - [[Rajasthanske brdske tvrđave]]
* 2014. - [[Kraljičin stepenasti bunar Rani-ki-Vav]]
* 2014. - [[Nacionalni park Velikih Himalaja]]
* 2023. - [[Santiniketan]]
* 2016. - [[Nacionalni park Khangčendzonga]]
* 2016. - [[Nalanda Mahavihara]]
* 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Indiji]]
* 2017. - [[Ahmadabad]]
* 2019. - [[Jaipur]]
* 2021. - [[Dholavira]]
* 2021. - [[Hram Ramappa]]
* 2023. - [[Indijski sveti ansambli Hoysala]]
* 2024. - [[Moidam]]
* 2025. - [[Vojni objekti Marata]]
* 2025. - [[Sarnath|Staro budističko mjesto Sarnath]]<ref name="Indija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/in |title= Indija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. oktobar 2025.}}</ref>
== Indonezija ==
[[Datoteka:Borobudur-Nothwest-view.jpg|mini|Hramski kompleks [[Borobudur]]a]]
* 1991. – [[Nacionalni park Komodo]]
* 1991. – [[Nacionalni park Ujung Kulon]]
* 1991. – [[Borobudur|Budistički hramski kompleks Borodobur]]
* 1991. – [[Prambanan|Prambanan hinduistički hramski kompleks]]
* 1996. – [[Sangiran]]
* 1999. – [[Nacionalni park Lorentz]]
* 2004. – [[Tropske kišne šume na Sumatri]]
* 2012. - [[Kulturni krajolik Balija]]
* 2019. - [[Rudnik Ombilin]]
* 2023. – [[Jogjakarta]]<ref name="Indonezija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/id |title= Indonezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Irak ==
[[Datoteka:Hatra ruins.jpg|mini|Ruševine grada [[Hatra|Hatre]]]]
* 1985. – [[Hatra]]
* 2003. – [[Asur]] *
* 2007. - [[Samarra]] *
* 2014. - [[Erbilska citadela]]
* 2016. - [[Ahvar u južnom Iraku]]
* 2019. - [[Babilon]]<ref name="Irak">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/iq |title= Irak, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Iran ==
[[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|[[Perzepolis]]]]
* 1979. – [[Perzepolis]]
* 1979. – [[Čoga Zanbil|Untašov grad]]
* 1979. – [[Nakš-e Džahan|Meidan Emam u Isfahanu]]
* 2003. – [[Taht-e Sulejman]]
* 2004. – [[Pasargad]]
* 2004. – [[Bam|Bam i njegov kulturni prostor]]
* 2005. – [[Sultanija]]
* 2006. – [[Behistunski natpisi|Bisotun]]
* 2008. - [[Samostan sv. Tadeja|Armenski samostani u Iranu]]
* 2009. - [[Istorijski hidraulični sistem u Iranu]]
* 2010. - [[Grobnica šejha Safija]]
* 2010. - [[Tabriški bazar]]
* 2011. - [[Perzijski vrtovi]]
* 2012. - [[Saborna džamija u Isfahanu]]
* 2012. - [[Gonbad-e Kabus (toranj)|Gonbad-e Kabus]]
* 2013. - [[Golestanska palača]]
* 2014. - [[Spaljeni grad|Arheološko nalazište spaljeni grad]]
* 2015. - [[Majmand|Kulturni krajolik Majmanda]]
* 2015. - [[Suza (Iran)|Suza]]
* 2016. - [[Kanat|Perzijski kanat]]
* 2016. - [[Dašt-e Lut]]
* 2017. - [[Jazd]]
* 2018. - [[Sasanidsko arheološko područje]]
* 2019, 2023. - [[Hirkanijske šume]]
* 2021. - [[Avroman|Kulturno područje Avroman]]
* 2023. - [[Karavansaraj|Perzijski karavansaraj]]
* 2024. - [[Ekbatana]]
* 2025. - [[Praistorijska mjesta u području Horamabada]]
* 2026. - [[Tvrđava Alamūt]]<ref name="Iran">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
== Izrael ==
[[Datoteka:Dizengoff Square Tel Aviv3.jpg|mini|[[Bijeli grad Tel Aviva]]]]
* 2001. – [[Masada]]
* 2001. – [[Akra|Stari dio Akre]]
* 2003. – [[Bijeli grad Tel Aviva]]
* 2005. – [[Ruševine biblijskih brežuljaka]] [[Megiddo]], [[Hazor]] i [[Tel Beer Ševa]] u pustinji [[Negev]]
* 2005. – [[Put tamjana u pustinji Negev]]
* 2008. - [[Svetište Bahá'í]] u [[Haifa|Haifi]]
* 2012. - [[Karmel|Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel]]
* 2014. - [[Špilja Maresha]] i [[Bet-Guvrin]]
* 2015. - [[Nacionalni park Beit She'arim|Nekropola Beth She'arim]]<ref name="Izrael">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/il |title= Izrael, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
== Japan ==
[[Datoteka:Horyu-ji45s2s4500.jpg|mini|200px|[[Hōryū-ji]]]]
[[Datoteka:Himeji Castle The Keep Towers.jpg|mini|200px|[[Dvorac Himedži]]]]
* 1993. – [[Dvorac Himeji]]
* 1993. – [[Horyu-ji|Budistička svetišta kompleksa Horyu-ji]]
* 1993. – [[Yakushima|Šuma cedrova na Yakushimi]]
* 1993. – [[Shirakami-Sanchi|Bukova šuma na Shirakami-Sanchiju]]
* 1994. – [[Kyoto|Historijski spomenici Kyota]]
* 1995. – [[Shirakawa-go]] i [[Gokayama]]
* 1996. – [[Kupola atomske bombe u Hirošimi]]
* 1996. – [[Itsukushima|Šintoističko svetište u Itsukushimi]]
* 1998. – [[Historijski spomenici stare Nare]]
* 1999. – [[Hramovi i svetišta Nikka]]
* 2000. – [[Ryukyu|Arheološka nalazišta na otoku Ryukyu]]
* 2004. – [[Poluotok Kii|Svetišta i hodočasnički putovi na poluotoku Kii]]
* 2005. – [[Nacionalni park Shiretoko]]
* 2007. - [[Iwami Ginzan|Rudnik srebra Iwami Ginzan]]
* 2011. - [[Budistička čista zemlja Hiraizumija]]
* 2011. - [[Otoci Ogasawara]]
* 2013. - [[Fuji]]
* 2014. - [[Tomioka|Tomioka Silk Mill]]
* 2015. - [[Meji|Lokacije japanske industrije Meiji]]
* 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Japanu]]
* 2017. - [[Sveto ostrvo Okinoshima]]
* 2018. - [[Hrišćanska mjesta u Nagasakiju]]
* 2019. - [[Zakopane grobnice drevnog Japana]]
* 2021. - [[Jomon|Istorijska mjesta u sjevernom Japanu]]
* 2021. - [[Tomioka|Japanska ostrva]]
* 2024. - [[Rudnici zlata na ostrvu Sado]]
* 2026. - [[Asuka i Fujiwara]]<ref name="Japan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
[[Datoteka:Old sanaa.jpg|mini|200px|Historijski centar [[Sana (Jemen)|Sane]]]]
== Jemen ==
* 1982. – [[Šibam|Istorijski centar Šibama]]
* 1988. – [[Sana (Jemen)|Historijski centar Sane]]
* 1993. – [[Zabid|Historijski centar Zabida]]
* 2008. - [[Sokotra]]
* 2024. - [[Marib]]<ref name="Jemen">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ye |title= Jemen, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref>
== Jordan ==
[[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|mini|200px|Riznica u [[Petra|Petri]] između stijena]]
[[Datoteka:Changdeokgung-Injeongjeon.jpg|mini|200px|Palača [[Changdeokgung]] u [[Seul]]u]]
* 1985. – [[Petra]]
* 1985. – [[Kusair Amra]]
* 2004. – [[Um er-Rasas]]
* 2011. - [[Wadi Rum]]
* 2015. - [[Al-Maghtas]]
* 2021. - [[As-Salt]]
* 2024. - [[Umm Al-Jimal]]
* 2024. - [[Morski rezervat Akaba]]<ref name="Jordan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 9. septembar 2026.}}</ref>
== Južna Koreja ==
* 1995. – [[Seokguram|Hram u stijeni Seokguram]] [[Bulguksa|hram Bulguksa]]
* 1995. – [[Haeinsa|Hram Haeinsa i Tripitaka Koreana]]
* 1995. – [[Jongmyo]]
* 1997. – [[Changdeokgung]]
* 1997. – [[Utvrda Hwaseong]]
* 2000. – [[Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa]]
* 2000. – [[Gyeongju]]
* 2007. - [[Jeju]]
* 2009. - [[Kraljevske grobnice dinastije Joseon]]
* 2010. - [[Hahoe]] i [[Yangdong]]
* 2014. - [[Namhansanseong]]
* 2015. - [[Baekje|Istorijsko područje Baekje]]
* 2019. - [[Seovon|Budistička škola Sovon]]
* 2019. - [[Sansa|Budistički manastir Sansa]]
* 2021. - [[Korejske plimne ravnice]]
* 2023. - [[Gaja tumuli]]
* 2025. - [[Petroglifi Bangucheon]]<ref name="Koreja">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
[[File:Koh Ker temple(2007).jpg|mini|200px|[[Arheološko nalazište Koh Ker]]]]
== Kambodža ==
* 1992. – [[Angkor]] ([[Angkor Wat]], [[Angkor Thom]], [[Banteay Srei]], [[Bayon]], [[Prasat Kravan]], [[Ta Prohm]], [[Ta Som]])
* 2008. - [[Prasat Preah Vihear]]
* 2017. - [[Sambor Prei Kuk]]
* 2023. - [[Arheološko nalazište Koh Ker]]
* 2025. - [[Kambodžanska memorijalna mjesta]]<ref name="Kambodža">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Kambodža, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Katar ==
* 2013. - [[Al Zubarah]]<ref name="Katar">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Katar, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Kazahstan ==
[[Datoteka:Ханака Ахмеда Ясави 2010 018.jpg|mini|[[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]], [[Kazahstan]]]]
* 2003. – [[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]]
* 2004. – [[Petroglifi u Tamgaly]]
* 2008. - [[Kazahstanski prag]]
* 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]]
* 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]
* 2018. - [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]]
* 2026. - [[Džamije u kamenu]]<ref name="Kazahstan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Kazahstan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Kina ==
[[Datoteka:The Great Wall-Badaling-2004b.jpg|mini|[[Kineski zid]]]]
[[Datoteka:Longmen-grottoes-longmen-mountain-from-a-distance.jpg|mini|[[Longmen spilje]]]]
[[Datoteka:TempleofHeaven-HallofPrayer.jpg|mini|[[Nebeski hram]] u [[Peking]]u]]
[[Datoteka:Pagoda on Lake (2514).jpg|mini|Pagode na [[Zapadno jezero|Zapadnom jezeru]]]]
* 1987. – [[Kineski zid]]
* 1987. – [[Tai Shan]]
* 1987. – [[Zabranjeni grad|Carske palače u Pekingu]] [[Mukdenska palača|i Shenyangu]]
* 1987. – [[Mogao špilje]]
* 1987. – [[Vojska terakota|Grobnica prvog kineskog cara s vojskom terakota]]
* 1987. – [[Zhoukoudian|Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudian]]u
* 1990. – [[Huang Shan]]
* 1992. – [[Jiuzhaigou]]
* 1992. – [[Huanglong]]
* 1992. – [[Wulingyuan]]
* 1994. – [[Chengde|Planinski ljetnikovac i okolni hramovi kod Chengde]]a
* 1994. – [[Hram Konfucija|Konfucijev hram]]
* 1994. – [[Taoizam|Taoistčka svetišta]]
* 1994. – [[Palača Potala|Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi]]
* 1996. – [[Lushan]]
* 1996. – [[Emei Shan|Emei Shan i]] [[Veliki Buda u Leshanu]]
* 1997. – [[Lijiang|Stari dio grada Lijianga]]
* 1997. – [[Pingyao|Stari dio grada Pingyao]]a
* 1997. – [[Klasični vrtovi Suzhoua]]
* 1998. – [[Ljetna palača u Pekingu]]
* 1998. – [[Hram neba|Nebeski hram]]
* 1999. – [[Skulpture u stijenama Dazua]]
* 1999. – [[Gorje Wuyi]]
* 2000. – [[Xidi]] i [[Hongcun]]
* 2000. – [[Carske grobnice dinastija Ming i Qing]]
* 2000. – [[Longmen spilje]]
* 2000. – [[Qingcheng Shan|Planina Qingcheng i]] [[Irigacijski sistem Dujiangyan]]
* 2001. – [[Spilje Yunganga]]
* 2003. – [[Tri paralelne rijeke]]
* 2004. – [[Goguryeo]]
* 2005. – [[Macao|Istorijsko središte Makaoa]]
* 2006. – [[Veliki panda|Rezervat velikog pande u Sečuanu]]
* 2006. – [[Yinxu]]
* 2007. - [[Kaiping|Diaolou tornjevi]]
* 2007, 2014. - [[Južnokineski krš]]
* 2008. - [[Tuloui Fujiana]]
* 2008. - [[Sanqing Shan]]
* 2009. - [[Planina Wutai]]
* 2010. - [[Dengfeng|Istorijski spomenici u Dengfengu]]
* 2010. - [[Danxia reljef]]
* 2011. - [[Zapadno jezero]]
* 2012. - [[Xanadu]]
* 2012. - [[Chengjiang]]
* 2013. - [[Tanšan|Xinjiang Tanšan]]
* 2013. - [[Terasasta polja riže Honhge Hanija]]
* 2014. - [[Pui svile|Put svile u koridoru Changan-Tianshan]]
* 2014. - [[Veliki kineski kanal]]
* 2016. - [[Biodiverzitet Hubei Shennongjia]]
* 2017. - [[Qinghai Hoh Xil]]
* 2018. - [[Fanjingshan]]
* 2019, 2024. - [[Rezervati ptica na obali Žutog mora]]
* 2023. - [[Drevne šume čaja planine Jingmai]]
* 2024. - [[Pustinja Badain Jaran]]
* 2025. - [[Carske grobnice Xia dinastije]]
* 2026. - [[Jingdezhen keramika|Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike]]<ref name="Kina">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Kirgistan ==
* 2009. - [[Sulejmanova planina]]
* 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]]
* 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]<ref name="Kirgistan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kg |title= Kirgistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Laos ==
* 1995. – [[Luang Prabang]]
* 2001. – [[Vat Fou]] i [[Čampasak]]
* 2001. – [[Ravnica ćupova]]
* 2025. - [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]]<ref name="Laos">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/la |title= Laos, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Libanon ==
[[Datoteka:Baalbek8.jpg|mini|Ostaci [[Bakho]]vog [[hram]]a u [[Baalbek]]u]]
* 1984. – [[Omejidi|Omejidske]] ruševine kod grada [[Andžar]]a
* 1984. – [[Baalbek]]
* 1984. – [[Byblos]]
* 1984. – [[Tir|Ruševine Tira]]
* 1998. – [[Wadi Qadisha]] i [[Božji cedrovi]]
* 2023. - [[Međunarodni sajam Rachid Karami-Tripoli]]<ref name="Liban">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/lb |title= Liban, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Malezija ==
[[Datoteka:MtKinabalu view from kundasan.jpg|mini|[[Nacionalni park]] [[Kinabalu]]]]
* 2000. – [[Kinabalu|Nacionalni park Kinabalu]]
* 2000. – [[Gunung Mulu|Nacionalni park Gunung Mulu]]
* 2008. - [[Malakka]] i [[George Town, Penang]]
* 2012. - [[Arheološka nalazišta doline Lengong]]
* 2024. - [[Niah|Arheološko nalazište Niah]]
* 2025. - [[Institut za istraživanje šuma u Maleziji]]<ref name="Malezija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/my |title= Malezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Mongolija ==
* 2003. – [[Uvs-Nuur]]
* 2004. – [[Dolina Orhona|Kulturni krajolik Doline Orhona]]
* 2011. - [[Petroglifi mongolskog Altaja]]
* 2023. - [[Jelenski kameni spomenici|Mongolski jelenski kameni spomenici]]
* 2015. - [[Burhan Haldun]]
* 2026. - [[Grobnice naroda Xiongnu ]]<ref name="Mongolija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/mn |title= Mongolija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref>
== Nepal ==
[[Datoteka:Everest-fromKalarPatar.jpg|mini|[[Mount Everest]] u nacionalnom parku [[Sagarmatha]]]]
* 1979. – [[Dolina Katmandu]]
* 1979. – [[Mount Everest|Nacionalni park Sagarmatha sa Mount Everestom]]
* 1984. – [[Chitwan|Nacionalni park Chitwan]]
* 1997. – [[Lumbini|Rodno mjesto Bude]]<ref name="Nepal">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/np |title= Nepal, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Oman ==
* 1987. – [[Tvrđava Bahla]]
* 1988. – [[Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn]]
* 2000. – [[Zemlja tamjana|Kultura tamjana u Omanu]]
* 2006. - [[Afladž]]
* 2018. - [[Kalat]]<ref name="Oman">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/om |title= Oman, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Pakistan ==
[[Datoteka:Alamgiri Gate at Lahore Fort.jpeg|mini|[[Utvrda Lahore]]]]
* 1980. – [[Mohendžo Daro]]
* 1980. – [[Tahti Bahi]]
* 1980. – [[Taxila]]
* 1981. – [[Utvrda Lahore i vrtovi Šalimar]]
* 1981. – [[Thatta]] i [[Makli]]
* 1997. – [[Rohtas]]<ref name="Pakistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/pk |title= Pakistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Palestina ==
[[Datoteka:Jerusalem Dome of the rock BW 13.JPG|mini|[[Zid plača]] u [[Jeruzalem]]u]]
* 1981. - [[Stari grad Jeruzalem]]
* 2012. - [[Bazilika Rođenja Isusova]]
* 2014. - [[Battir]]
* 2014. - [[Jerihon|Drevni Jerihon]]
* 2024. - [[Manastir svetog Ilariona]]
* 2026. – [[Sebastia]]<ref name="Palestina">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ps |title= Palestina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Rusija ==
[[Datoteka:Olchon1.jpg|mini|[[Bajkalsko jezero]]]]
* 1990. – [[Sankt Peterburg|Historijski centar Petrograda]]
* 1990. – [[Kiži|Crkve Kiži Pogosta na Onješkom jezeru]]
* 1990. – [[Moskovski kremlj]] i [[Crveni trg]]
* 1992. – [[Veliki Novgorod|Stari dio Novgoroda]]
* 1992. – [[Solovecki otoci]]
* 1992. – [[Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja]]
* 1993. – [[Trojice-Sergijeva lavra|Utvrda-manastir u Sergijevom Posadu]]
* 1994. – [[Crkva Uzašašća u Kolomenskoju|Crkva Uskrsnuća u Kolomenskoju]]
* 1995. – [[Republika Komi|Djevičanske šume u republici Komi]]
* 1996. – [[Bajkalsko jezero]]
* 1996, 2001. - [[Kamčatka|Vulkani na Kamčatki]]
* 1998. - [[Altajske planine|Zlatne altajske planine]]
* 1999. – [[Zapadni Kavkaz]]
* 2000. – [[Kazanski kremlj]]
* 2000. – [[Ferapontov manastir]]
* 2000. – [[Kurska prevlaka]]
* 2001. – [[Sihote-Alinj|Zaštićeno područje prirode centralnog dijela gorja Sihotje-Alinj]]
* 2003. – [[Uvs-Nuur]]
* 2003. – [[Derbent|Stari dio grada Derbenta]]
* 2004. – [[Novodjevičanski manastir|Novodjevičanski manastir u Moskvi]]
* 2004. - [[Wrangelov otok]]
* 2005. – [[Jaroslavlj|Stari dio Jaroslavlja]]
* 2005. – [[Struveov luk]]
* 2010. - [[Putorana]]
* 2012. - [[Stupovi Lene]]
* 2014. – [[Bolğar|Bolgar]]
* 2017. – [[Područje Dauria]]
* 2016. - [[Manastir u Svijažsku]]
* 2019. – [[Crkve u pskovskom stilu]]
* 2021. - [[Onega|Petroglifi na Onjega jezeru]] i [[Bijelo more|Bijelom moru]]
* 2023. - [[Astromonske opservatorije Kazanjskog univerziteta ]]
* 2024. - [[Kenozerski nacionalni park|Kenozersko jezero]]<ref name="rusija">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title= Rusija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}</ref>
Spisak svjetske baštine u Rusiji nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]]
== Saudijska Arabija ==
* 2008. - [[Mada'in Salih]]
* 2010. - [[Diraja]]
* 2014. - [[Džeda|Istorijska Džeda]]
* 2015. - [[Umjetnost na stijenama u regiji Hail]]
* 2018. - [[Oaza Al-Ahsa]]
* 2021. - [[Hima]]
* 2023. - [[Uruq Bani Maarid]]
* 2024. - [[Al-Faw]]<ref name="Arabija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sa |title= Saudijska Arabija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}</ref>
== Sjeverna Koreja ==
* 2004. – [[Kompleks Koguryo grobnica]]
* 2013. - [[Kaesong|Historijski spomenici i mjesta u Kaesongu]]
* 2025. - [[Kumgang]]<ref name="SjevernaK">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kp |title= Sjeverna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}</ref>
== Sirija ==
[[Datoteka:Temple of Bel in Palmyra.JPG|mini|Ruševine [[Palmira|Palmire]]]]
* 1979. – [[Damask|Stari dio Damaska]]
* 1980. – [[Palmira|Ruševine Palmire]]
* 1980. – [[Bosra|Stari dio Bosre]]
* 1988. – [[Alepo|Stari dio Alepa]]
* 2006. - [[Krak des Chevaliers]] i [[Qal'at Salah El-Din]]
* 2011. - [[Drevna sela sjeverne Sirije]]<ref name="Sirija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sy |title= Sirija, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Šri Lanka ==
[[Datoteka:Zahntempel_Kandy.jpg|mini|Hram zuba u [[Kandy]]ju]]
* 1982. – [[Anuradhapura]]
* 1982. – [[Polonnaruwa]]
* 1982. – [[Sigirija]]
* 1988. – [[Prašuma Sinharaja|Zaštićeno područje prirode Sinharaja]]
* 1988. – [[Kandy]]
* 1988. – [[Galle]]
* 1991. – [[Dambulla]]
* 2010. - [[Središnja visoravan Šri Lanke]]<ref name="Šri Lanka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/lk |title= Šri Lanka, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Tadžikistan ==
* 2010. – [[Sarazm|Predurbano središte Sarazma]]
* 2013. - [[Nacionalni park Tadžik]]
* 2023. – [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]]
* 2025. - [[Spomenici Starog Khuttala]]<ref name="Tadži">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tj |title= Tadžikistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Tajland ==
[[Datoteka:Sukhothai Historical Park.jpg|mini|Hram Vat Mahathat u [[Sukotaj]]u]]
* 1991. – [[Sukotaj]]
* 1991. – [[Ajutaja]]
* 1991. – [[Thung Jai Naresuan]] i [[Huai Kha Khaeng]]
* 1992. – [[Bančiang]]
* 2005. – [[Dong Faja Jen|Šumski kompleks Dong Faja Jen]] i [[Nacionalni park Khao Jai]]
* 2021. – [[Kaeng Krachan|Kaeng Krachan šumski kompleks]]
* 2023. – [[Si Tep|Stari grad Si Thep]]
* 2024. – [[Phu Phrabat]]
* 2024. – [[Budistički hram Phra Mahathat]]<ref name="Tajland">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/th |title= Tajland, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Turkmenistan ==
[[Datoteka:Mervturkmenistan.jpg|mini|Utvrda grada [[Merv]]a]]
* 1999. - [[Merv|Državni historijski i kulturni park starog grada Merva]]
* 2005. - [[Keneurgenč]]
* 2007. - [[Nisa (Perzija)|Partska tvrđava Nisa]]
* 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]]
* 2023. - [[Turanska nizija]]<ref name="Turkmenistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tm |title= Turkmenistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Turska ==
[[Datoteka:Göreme 1 11 2004.jpg|mini|Pogled na [[Göreme]]]]
* 1985. - [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]]
* 1985. - [[Istanbul|Istorijsko područje u Istanbulu]]
* 1985. - [[Göreme|Göreme Nacionalni park i lokaliteti u stijenama Kapadokije]]
* 1986. - [[Hattusa]]
* 1987. - [[Nemrut Dağ|Hram grobnica Nemrut Dağ]]
* 1994. - [[Safranbolu]]
* 1998. - [[Troja|Arheološko nalazište Troja]]
* 1988. - [[Hijerapolis]] i [[Pamukkale]]
* 1988. - [[Ksantos]] i [[Letoon]]
* 2011. - [[Selimija]]
* 2012. - [[Çatalhöyük|Neolitsko mjesto Çatalhöyük]]
* 2014. - [[Bursa|Bursa i Cumalıkızık]]
* 2014. - [[Pergam]]
* 2015. - [[Diyarbakır|Tvrđava Diyarbakır i okolni pejzaž]]
* 2015. - [[Efes]]
* 2016. - [[Ani (grad)|Arheološko nalazište Ani]]
* 2017. - [[Afrodizija]]
* 2018. - [[Göbekli Tepe]]
* 2021. - [[Arslantepe Mound]]
* 2025. - [[Bin Tepe|Tumuli Bin Tepe]]<ref name="turska">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}</ref>
Spisak svjetske baštine u Turskoj nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]]
== Ujedinjeni Arapski Emirati ==
* 2011. - [[Al Ain]]
* 2025. - [[Jebel Faya]]
* 2025. - [[Wadi Wurayah]]<ref name=Emirati>{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}</ref>
== Uzbekistan ==
* 1990. – [[Ičan Kala|Stari dio grada Hive]]
* 1993. – [[Buhara|Stari dio Buhare]]
* 2000. – [[Šahrisabz|Stari dio Šahrisabza]]
* 2023. - [[Samarkand]]
* 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]
* 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]]
* 2023. – [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]]
* 2026. – [[Moderna arhitektura u Taškentu]]<ref name="Uzbekistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/uz |title= Uzbekistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Vijetnam ==
* 1993. – [[Hue]]
* 1994. 2000. 2023.– [[Zaljev Ha Long]]
* 1999. – [[Hội An|Stari dio grada Hoi Ana]]
* 1999. – [[My Son]]
* 2003. 2015. 2025. – [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]]
* 2010. - [[Thang Long|Thang Long u Hanoju]]j
* 2011. - [[Citadela dinastije Ho]]
* 2014. - [[Trang An]]<ref name="Vijetnam">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/vn |title= Vijetnam, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref>
== Povezano ==
* [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi]]
* [[Lista mjesta svjetske baštine u Africi]]
* [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi]]
== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/whc UNESCO Svjetska baština] - službene stranice
[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji| ]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine]]
jpamd3l4j9tgwhw6tlx81vtnz5y8y7l
Koncentracijski logor Stara Gradiška
0
187207
42686852
42585395
2026-09-12T11:03:35Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686852
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|thumb|250px|Pogled na koncentracijski logor Stara Gradiška]]
[[Datoteka:Djeca Kozare u logoru Stara Gradiška.jpg|minijatura|Djeca sa Kozare u logoru Stara Gradiška posle [[Bitka na Kozari|kozaračke ofanzive]] 1942.]]
[[Datoteka:Children in Stara Gradiska.jpg|thumb|Majke i djeca zatvoreni u tornju koncentracijskog logora]]
[[Datoteka:Stara Gradiska prisoners.jpg|thumb|Zarobljenici sjede na polju logora]]
'''Koncentracijski logor Stara Gradiška''' bio je [[koncentracioni logor|koncentracijski logor]] u nekadašnjoj kaznionici u tvrđavi [[Stara Gradiška]], na lijevoj obali rijeke Save, kojeg su od [[1942]]. do [[1945]]. vodile [[ustaše]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref name="nyt">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1998/11/02/world/argentina-extradites-war-crimes-suspect.html?scp=2&sq=stara%20gradi%C5%A1ka&st=cse |title=Argentina Extradites War Crimes Suspect|publisher=[[The New York Times|New York Times]]|author=Davor Kovačić|date=1998-11-04|accessdate=2010-08-25}}</ref>
U logoru je vršeno istrebljenje "nepoželjnih osoba", uglavnom [[Srbi|Srba]], [[Jevreji|Židova]], [[Romi|Roma]] i [[Hrvati|Hrvata]],<ref name="gradiška"/> a ubijen je veliki broj žene i djece.<ref>The Destruction of the European Jews by Raul Hilberg, Yale University Press, 2003 {{ISBN|0-300-09557-0}}, 9780300095579, page 760</ref> Prvobitno je bio zamišljen kao ustaški logor za preodgoj političkih zatočenika Hrvata.<ref>{{Cite web |title=HRVATI U KCL JASENOVAC |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5800 |access-date=2013-02-13 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194704/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5800 |dead-url=yes }}</ref> Bio je peti podlogor [[logor Jasenovac|logora Jasenovac]].
Prema poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac, Spomen-područja Jasenovac, koji obuhvaća istraživanja do [[31. 8.|31. kolovoza]] [[2007]]. godine, utvrđena su imena i podaci za 12.790 osoba ubijenih u ustaškom logoru u Staroj Gradiški.<ref name="Smreka">{{cite web|url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416|title=STARA GRADIŠKA Ustaški koncentracijski logor|publisher=Spomen područja Jasenovac|author=Jelka Smreka|date=|accessdate=2010-08-25|archivedate=2011-07-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717120002/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416|deadurl=yes}}</ref> Druge procjene sežu i do 75.000 žrtava.<ref name="kovacic">{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/75758|title=Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška i procjena broj žrtava|publisher=|author=Davor Kovačić|date=2004|accessdate=2010-08-25|archive-date=2023-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20230420111417/https://hrcak.srce.hr/file/75758|url-status=dead}}</ref>
== Opis logora ==
Kaznionica/zatvor u tvrđavi Stara Gradiška, prema sačuvanim podacima postoji od 1799, kada su u tvrđavu zatvarani francuski vojni zarobljenici. Tokom austrijske vladavine, kao i u međuratnom razdoblju, u vreme Kraljevine Jugoslavije, u tvrđavi je postojala kaznionica. Za razliku od kaznenih zavoda u Lepoglavi i Sremskoj Mitrovici, koje je takođe ustanovila Austro-Ugarska, a koje je nakon Prvog svetskog rata preuzela [[Kraljevina SHS]]/[[Kraljevina Jugoslavija]], u starogradiškoj kaznionici nisu zatvarani politički kažnjenici.
Prvi zatočenici koje su u Staroj Gradiški izolovale vlasti Nezavisne Države Hrvatske bili su srpski civili iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]], [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] i [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], koji su u starogradiškoj kaznionici zatočeni sredinom maja 1941.
Kaznionica u tvrđavi Stara Gradiška je pretvorena u logor krajem 1941, odnosno početkom 1942.<ref name="gradiška">{{cite web|url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7261.pdf|title=Žene u logorima Stara Gradiška i Jasenovac prema svjedočenju logorašica 1946.-1948. godine|publisher=|author=Marica Karakaš|date=|accessdate=2010-08-25|archivedate=2014-08-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140830121640/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7261.pdf|deadurl=yes}}</ref><ref>Otpor u logoru Stara Gradiška, (pr. Marijana Amulić, Čedomil Huber), Jasenovac, 1980, str. 13.</ref>
Logor u Staroj Gradiški, koji je zvanično nazivan: "Ustaška obrana, Zapovjedništvo sabirnih logora Stara Gradiška", ili logor Jasenovac V, upravljala je [[Ustaška obrana]], vojna formacija [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]], zadužena za nadzor sistema logora NDH. Ustaška obrana bila je svojevrsni pandan nacističkim [[Schutzstaffel|SS odredima]].
Prvi komandant Ustaške obrane bio je [[Mijo Babić]], koga je nakon pogibije (1941) nasledio zloglasni [[Vjekoslav Maks Luburić]]. [[Maks Luburić]] je u povremeno duže boravio kako u logoru Stara Gradiška (Jasenovac V), tako i u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]] (Jasenovac III).
Prvi objekat logora u Staroj Gradiški postala je Kula iznad južnog ulaza u tvrđavu, u neposrednoj blizini savske obale. Kula je zidana u prvoj polovini 18. stoleća. Tokom vremena njene prostorije su oronule usled vlage tako da su prostorije u Kuli bile više nego neuslovne za boravak ljudi. Zatvaranje u Kuli bio je očigledan vid mučenja logoraša. Ovo potvrđuje i činjenica da Kula nije bila deo kaznionice u predratnom Kaznenom zavodu.
U nekoliko spratova u Kuli su isprva zatvarani i muškarci i žene, da bi tokom 1942. Kula postala deo Ženskog logora, gde su boravile žene sa decom, a nakon likvidacije kozaračkih i drugih srpskih i jevrejskih žena i dece, Kula je postala deo logora za komunistkinje i antifašistkinje.<ref>Otpor u logoru Stara Gradiška, (pr. Marijana Amulić, Čedomil Huber), Jasenovac, 1980, str. 13-14.</ref>
Muškarci su tokom 1942. izdvojeni u Muškom logoru koji je obuhvatao zgrade predratne kaznionice. Reč je o delu tvrđave koji je takođe podignut u 18. veku, u istočnom krilu tvrđave. Pored ovih zgrada nalazila se improvizovana bolnica u čijim podrumima su se nalazila "najgora mučilišta u općoj mučionici koja se nazivala ustaški logor".<ref>Otpor u logoru Stara Gradiška, (pr. Marijana Amulić, Čedomil Huber), Jasenovac, 1980, str. 15-16.</ref>
U sastavu tvrđave, odnosno logora, nalazile su se pravoslavna i katolička crkva, obe izgrađene u 18. veku. Pravoslavna crkva u Staroj Gradiški porušena je od strane ustaša 1942, dok je pravoslavno groblje, koje se nalazi neposredno uz tvrđavu, devastirano. Od sredine 1942. katoličkom stanovništvu iz obližnjih sela [[Donja Varoš]] i [[Gornja Varoš]], bilo je zabranjeno da posećuju katoličku crkvu u tvrđavi kako ne bi postali svedoci užasa ustaškog logora. Katolička crkva u Staroj Gradiški porušena je 1947.
== Načini likvidacija logoraša ==
Logoraši su ubijani [[vatreno oružje|vatrenim oružjem]], čekićima i noževima. Židovske i srpske žene sa slabom ili malenom djecom, stanovnici "Kule", su izgladnjivane i mučene u "Hotelu Gagru", podrumu koji je [[Nikola Gagro]] koristio kao mjesto za mučenje.<ref>Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945: dokumenta By Antun Miletić, Goran Miletić, Dušan M. Obradović, Mile Simić, Natalija Matić Narodna knjiga, Beograd, 1986, pages 766, 921</ref> Drugi su zatvorenici ubijeni plinom.
Pokusi sa plinom su isprva provođeni kod veterinarskih štala blizu "Ekonomije", gdje su prvo ubijali konje a potom ljude otrovima ([[Sumpor dioksid|Sumporov dioksid]] i [[Ciklon B]]).<ref>http://www.reformation.org/archive.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110406111043/http://www.reformation.org/archive.html |date=2011-04-06 }} , Alberto Rivera testimony from: "The Yugoslav Auschwitz and the Vatican"</ref> Pokusi ubijanjem plinom provođeni su i nad djecom. Narednik [[Ante Vrban]] nadgledavao je učinke otrova.<ref>Vrban confessed at his trail that he gassed children. See : Menachem Shelach,"History of the holocaust: Yugoslavia"(מנחם שלח,"תולדות השואה:יוגוסלביה", יאסנובאץ) pp. 196-197n., 199-200. C.f. "Vatican's holocaust", as presented herein: http://www.reformation.org/holoc4.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125075757/http://www.reformation.org/holoc4.html |date=2021-01-25 }} and also at "shorthand notes of the Ljubo Milos case".</ref> Prema procjenama, tisuće djece iz [[Kozara|Kozare]] je ubijeno plinom u svibnju [[1942]]., a potom još 2.000 u lipnju 1942.<ref>See: Shelach, p. 196 and in "Zločini fašističkih okupatora i njihovih pomagača protiv Jevreja u Jugoslaviji", by Zdenko Levental, Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd 1952, Pages 144-145</ref><ref>Mirko Peršen, "Ustaški Logori", p. 105</ref><ref>Sećanja Jevreja na logor Jasenovac, pp. 40-41, 58, 76, 151</ref> Kasnije se broj ubijene djece smanjio na 400-600.<ref>Trail of Dinko Sakic, here: http://public.carnet.hr/sakic/hinanews/arhiva/9804.html and the indictment ( http://public.carnet.hr/sakic/documents/optuznica/optuznica.html ). Testimonies of Dragan Roller, Simo Klaic, and Dragurin Skrgatic. Also see the testimonies of Jesua abinun, Katarina Hrvoijc and Jakov Finci</ref><ref>see: Carl Savich column on Serbianna.com main page Jasenovac, here: http://www.serbianna.com/columns/savich/007.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101027075749/http://www.serbianna.com/columns/savich/007.shtml |date=2010-10-27 }} . Testimonies of Marijana Amulic, Misha Danon and Jakov Atijas</ref> Tijekom suđenja, Vrban je priznao da je slabiju djecu ubijao Ciklonom B.<ref>Shelach, p. 196-197</ref>
Svjedokinja Cijordana Friedlender svjedočila je o logoru:<ref>The Vatican's Holocaust by Avro Manhattan, Chapter IV at http://www.reformation.org/holoc4.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125075757/http://www.reformation.org/holoc4.html |date=2021-01-25 }}</ref>
<blockquote>''U to vrijeme, svježe žene i djeca su stizali u logor Stara Gradiška. Otprilike 14 dana kasnije, Vrban [zapovjednik logora] naredio je da se sva djeca odvoje od majki i stave u jednu sobu. Deset od nas je dobio naredbu odnijeti ih tamo u dekama. Djeca su puzala po podu sobe, a jedno dijete je stavilo ruku i nogu kroz vrata, tako da se ne mogu zatvoriti. Vrban se zaderao: 'Gurnite ga!' Kada to nisam učinila, zalupio je vrata i zdrobio dijetetovu nogu. Potom je zgrabio dijete za noge i lupio je o zid dok nije bilo mrtvo. Nakon toga nastavili smo nositi djecu. Kada je soba bila puna, Vrban je donio plin i ubio ih sve.''</blockquote>
Svjedokinja Milka Zabičić tvrdi da je ubijanje plinom zaustavljeno zbog najavljenog posjeta delegacije [[Crveni križ|Crvenog križa]] 1943. godine, no ona je stigla tek u lipnju 1944.<ref>Milka Zabicic, trail of Dinko Sakic</ref> Napravljeni su posebni kamioni radi ubijanja židovskih žena i djece koji su stizali iz logora u [[Đakovo|Đakovu]] 1942. Svjedok Šimo Klaić tvrdi da je jedan kamion imao ispušnu cijev spojenu u komoru sa zarobljenicima. [[Dinko Šakić]] je nekoliko puta prevozio kamion sa logorašima.<ref>Jasenovac na sudu: suđenje Dinku Šakiću by Milan Bulajić, Lazar Macura, Muzej žrtava genocida, Beograd 2001, page 308</ref>
U podrumu 3 "Hotela Gagro", zatvorenici su izgladnjivani, mučeni i potom zadavljeni žicom.<ref>Danon, Cadik (2002). The Smell of Human Flesh: A Witness of the Holocaust : Memories of Jasenovac. S. Mašić. {{ISBN|86-7598-017-5}}, {{ISBN|978-86-7598-017-9}}.</ref>
[[Antun Vrban]], [[Nada Luburić]], [[Maja Buždon]], [[Jozo Stojčić]] i [[Miroslav Filipović-Majstorović]] su bili na glasu najokrutnijih pripadnika logorske uprave. Jednom su se, navodno 29. kolovoza 1942, kladili tko će ubiti najviše zatovrenika.
Prema sećanju starogradiških logoraša Bogde Jadrešina i Branka Jakopčevića, ustaše su pod rukovodstvom [[Maks Luburić|Maksa Luburića]], krajem marta ili početkom aprila 1942, odlučile da glađu i žeđu umore 20 zatočenih komunista.
{{izdvojeni citat| Ova grupa od 20 ljudi nisu dobili u ćeliju ni pokrivača, ni zimskog kaputa, ni hrane, ni vode, već su ostali na golom betonu. Ova ćelija je bila pod naročitom stražom ustaša. Straža je imala zadatak da čuva ćeliju da ne bi niko donio u nju hrane ili vode od strane zatočenika. Prošlo je deset, dvadeset, pa i trideset dana, a da ustaše nisu uopće otvarale vrata ćelije. Kroz to vrijeme je umrlo tri, četiri ili pet ljudi, čiji su leševi ostali u ćeliji među živima iako su se već raspadali i užasno zaudarali. Ustaše ih nisu htjele izvlačiti iz ćelije. (...) Nekoliko puta je dolazio lično Luburić, koji je pogledao kroz malu rupicu na vratima što rade ovi ljudi u ćeliji. (...) Svi zatočenici i ustaše znali su za ovo mučenje. Još nisu ni umrli svi drugovi u ćeliji, a ustaše su već unaprijed nagovještavale da će zatvoriti još jednu grupu u istu ćeliju.<ref>Otpor u logoru Stara Gradiška, (pr. Marijana Amulić, Čedomil Huber), Jasenovac, 1980, str. 28-29.</ref>}}
== Stanje u logoru i položaj logoraša ==
Najstariji i jedan od najdragocenijih narativnih istorijskih izvora o stanju u logoru i položaju zatočenika predstavlja ''Dnevnik Diane Budisavljević''. Ovaj izvor je značajan jer nastaje neposredno nakon proživljenog iskustva posete logoru, kao dnevnički zapis, a ne kao sećanje godinama nakon rata. ''Dnevnik Diane Budisavljević'' publikovan je 2002. u Zagrebu.
[[Diana Budisavljević]], stanovnica Zagreba, austrijskog porekla, učestvovala je u spašavanju dece i drugih zatočenika ustaških logora u okviru inicijative koja se u literaturi naziva [[Akcija Diana Budisavljević]].
Diana Budisavljević je sa grupom saradnika posetila logor Stara Gradiška 9-10. jula 1942. U ''Dnevniku'' je ostavila potresno svedočenje o položaju najmlađih zatočenika, kozaračke dece, koja su pred njenim očima umirala od gladi, iscrpljenosti i zaraznih bolesti, usled rešenosti uprave logora, uključujući Maksa Luburića koji se tada nalazio u Staroj Gradiški, odnosno usled rešenosti ustaškog režima da uništi živote što većeg broja logoraša.
{{izdvojeni citat|Zatim smo otišli u tzv. dječju bolnicu. najprije nekoliko soba u kojima djeca ležala u krevetima. Ona koja su bila sposobna za transport, odnesena su u posebnu prostoriju. A onda je došlo nešto stravično. Sobe bez ikakvog namještaja. Bile su tu samo noćne posude, a na podu su sjedila ili ležala neopisivo mršava mala djeca. Svakom se djetetu već mogla nazrijeti smrt u očima. Što s njima učiniti? Liječnik je kazao da je tu svaka pomoć već prekasna. Vođa transporta je odlučio da svako dijete koje se nekako može povesti povedemo i tako pokušamo pomoći. Učinjen je izbor. Djeca su postavljena na noge i ono koje se još
nekako moglo držati, bilo je predviđeno za transport. Djeca koja su se rušila, koja više nisu imala nimalo snage, morala su ostati. I stvarno je većina tih jadnih bića umrla još tijekom dana. U jednu sobu u kojoj je vladala difterija i već su sva djeca bila na smrt bolesna nismo ni ulazili, kako ne bismo i druge zarazili.
Već tijekom mog rada u bolnici neka su dječica umrla. Njihova jadna mala tjelešca su stavljana na stepenice koje su vodile na tavan, među prljavo rublje, gola, nije im se ostavilo ni odijelce. Tada još nisam znala da će i u Zagrebu u Domu za dojenčad samo papir omotovati jadna tjelešca umrlih. Druga su djeca čekala na polazak sjedeći gotovo čitavo vrijeme na noćnim posudama sa strašnim proljevima. Pritom su kao hranu dobivala samo tvrdo kuhan grah. Debelo crijeva im je visilo, bili su puni muha, baš kao što su i čitav logor i sve prostorije i svi ljudi bili puni muha zbog mnogobrojne stoke. Naročito je bilo mnogo svinja dotjeranih s Korduna i Kozare i sada su ih držali u logoru.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=83664 Dnevnik Diane Budisavljević, Zagreb, 2002.] str. 71-73.</ref>}}
[[Diana Budisavljević]] opisuje susret sa [[Maks Luburić|Maksom Luburićem]] u logoru, prilikom evakuacije jednog broja dece, 9-10. jula 1942.
{{izdvojeni citat|Prijepodne je bio došao i Luburić. Bio je bijesan što mora predati djecu. Kazao
je da ima dovoljno katoličke djece koja u Zagrebu rastu u bijedi. Neka se za njih brinemo. Njegova majka je svoju djecu također morala odgajati u najtežim okolnostima, u najvećoj bijedi, itd. Onda nam je opet prijetio da samo o njegovoj dobroj volji ovisi hoće li nas pustiti iz logora. Ima mogućnosti sakriti nas tako da nas nitko ne može naći. Može nas tražiti i za nas pitati tko god želi. Što ministri odluče, to se njega uopće ne tiče. Pobrinut će se da i ministri dođu u logor. I kad ih bude tamo imao, onda će samo on odlučivati što će se desiti. U logoru jedino on ima vlast.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=83664 Dnevnik Diane Budisavljević, Zagreb, 2002.] str.73.</ref>}}
Hrvatski književnik [[Ilija Jakovljević]], jedan od zatočenika, opisuje mučenje žeđu u ustaškom logoru Stara Gradiška:
{{izdvojeni citat|Jedan zatočenik, koji je imao dužnost da svakoga dana pere hodnik pred tom ćelijom, pripovijedao mi je: - Od svih poslova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima bio najstrašniji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete ćelije pokažu se prsti. To netko kvasi ruke. Vidim također gdjekoju žlicu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podmeću čak i cipele, a neki legnu na pod i ližu zamazanu tekućinu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u ćeliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi viču: "Ne pljušti, ne pljušti! Prestani već jednom, ne možemo slušati kako voda pljušti."<ref name="Čitanka">{{Cite web |title=Historijska čitanka, Drugi svjetski rat |url=http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf |access-date=2012-11-28 |archive-date=2014-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109140648/http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf |dead-url=yes }}</ref>|[[Ilija Jakovljević]]}}
Hrvatska komunustkinja, Helena Pachl-Mandić, jedna od zatočenica, opisuje nehigijensko stanje u logoru početkom 1942. godine:
{{izdvojeni citat|Znale smo da će od gladi biti gora i opasnija epidemija bolesti i pokušale smo je spriječiti. Dežurale smo noću, da bi spriječile zagađivanje hodnika, jer je kanalizacija bila začepljena, a izmetine su plivale oko nužnika. Nadolazili su i štakori i ugrožavali ljude. Prvi gavrani počeli su kružiti »Kulom« i logorom, kao da su predosjećali da će i ovdje, kao i u Jasenovcu, nailaziti na dobar plijen.<ref>https://www.znaci.org/00001/217_6.pdf</ref>|Helena Pachl-Mandić}}
== Pokušaj oslobađanja ==
Za vrijeme [[Prva banjalučka operacija|banjalučke operacije]], došlo je do neuspjele akcije oslobađanja logora Stara Gradiška. Na Staru godinu 1943, jedinice [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] su oslobodile [[Gradiška|Bosansku Gradišku]], ali su slavonski partizani bili zaustavljeni od jakih ustaških snaga (kojima su u pomoć došle ustaške jedinice iz Lijevča polja i zapadne Slavonije) kod sela [[Donji Varoš]] koje je udaljeno oko [[kilometar]] nizvodno od logorskog zida.<ref>{{Cite web |title=Zašto partizani nisu oslobodili logor Jasenovac? |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |access-date=2013-02-13 |archive-date=2021-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |dead-url=yes }}</ref>
== Stradanje stanovnika sela Uskoci ==
Selo [[Uskoci]] je udaljeno od Stare Gradiške 1,5 km i predstavlja najbliže naselje Staroj Gradiški. Selo je uoči Drugog svetskog rata bilo etnički mešovito sa pretežnom srpskom većinom.
Ustaše iz logora Stara Gradiška ubili su tokom Drugog svetskog rata 166 poimenice poznatih srpskih stanovnika Uskoka. Najveći broj stanovnika ovog mesta ubijen je od strane starogradiških ustaša 6. januara 1944, kada su ustaše organizovano upali u selo i započeli nasumično pucanje po seoskim kućama i neselektivno ubijanje lokalnih srpskih stanovnika. Ubijen je svaki srpski stanovnik Uskoka koji nije uspeo da se u ovom metežu skloni. Seoska domaćinstva su potom opljačkana, a jedan broj kuća je spaljen.
Svi ubijeni su bili civili jer u selu nije bilo pripadnika partizanskog pokreta. Ovaj zločin treba posmatrati u kontekstu prethodnih vojnih operacija u okolini Stare Gradiške i Bosanske Gradiške, ali i u kontekstu širih genocidnih radnji koje su sprovodili pripadnici ustaškog pokreta.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2009_3.pdf Filip Škiljan, "Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata", Tokovi istorije, 3/2009, Beograd, 2009.] str. 57.</ref>
Ustaše iz logora Stara Gradiška odgovorni su za smrt velikog broja stanovnika obližnjih srpskih naselja u [[Zločini ustaša u kotaru Nova Gradiška|kotaru Nova Gradiška]] i kotaru Novska, pri čemu se izdvaja [[stradanje stanovnika sela Mlaka i Jablanac]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=81816 Filip Škiljan, “Mlaka i Jablanac, nestala sela”, Pro tempore. Časopis studenata povijesti, 3, Zagreb, 2006.] str. 77-84.</ref>
== Kraj logora ==
U travnju 1945, [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] su se borili u blizini Stare Gradiške, tako da su ustaše počele čistiti logor, ubijajući neke zatvorenike a druge odvozeći vlakovima u Jasenovac. Neki preživjeli, kao što su Šimo Klaić, su na sudu Šakiću tvrdili da je Stara Gradiška "bila grozna, kao da je sve zlo Stare Gradiške i Jasenovca bilo tamo skupljeno na jednom mjestu". Logor je napokon zatvoren kada je to područje oslobodila [[Jugoslovenska armija]] u travnju 1945.
U razdoblju između 15.-20. travnja i 10.-21. svibnja 1946. godine, Zemaljska komisija na području Stare Gradiške iskopala je i pregledala razne razne lokacije na kojima su pronađeni leševi žrtava u logoru. Ukupno je pronađeno 2.570 leševa.<ref name="kovacic"/>
U svibnju 1945. partizanske vlasti pretvorile su Staru Gradišku u logor za ratne zarobljenike, ustaše, četnike, naciste i fašiste.<ref name="Smreka"/>
== Poznati logoraši logora Stara Gradiška ==
Među logorašima logora Stara Gradiška (Jasenovac V) nalazili su se i pojedini istaknuti učesnici [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]], [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] i [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], kao i drugi antifašisti. Neki od njih bili su zatočenici i [[Logor Jasenovac|logora Jasenovac]] (Jasenovac III).
Petoro zatočenika logora Stara Gradiška proglašeni su za narodne heroje: [[Nada Dimić]], [[Milo Bošković]], [[Jakov Dugandžić]], [[Ivan Sabljak]], [[Milan Špalj]].
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Mihovil Pavlek Miškina]]
* [[Nada Dimić]]
* [[Ilija Jakovljević]]
* [[Grgur Karlovčan]]
* [[Antun Barac]]
* [[Mirko Deanović]]
* [[Marko Kostrenčić]]
* [[Grga Novak]]
{{col-3}}
* [[Magda Bošković]]
* [[Milo Bošković]]
* [[Jakov Dugandžić]]
* [[Marijan Krajačić]]
* [[Stjepan Kavurić]]
* [[Zvonko Kovačić]]
* [[Mirko Bukovac]]
* [[Ivan Sabljak]]
* [[Milan Špalj]]
{{col-3}}
* [[Krešimir Baranović]]
* [[Mladen Iveković]]
* [[Andrija Hebrang]]
* [[Olga Hebrang]]
{{col-end}}
== Stara Gradiška nakon 1945. ==
Nekadašnja kaznionica u tvrđavi Stara Gradiška, koju su ustaše pretvorile u logor smrti, nakon Drugog svetskog rata pretvorena je u Kazneno-popravni dom (KPD) Stara Gradiška.
U KPD Stara Gradiška u prvim posleratnim godinama zatvarani su pripadnici ustaškog pokreta, uključujući počinioce ratnih zločina, zatim pripadnici struktura [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], kao i katolički sveštenici koji su pružali aktivnu podršku režimu NDH i nemačkoj okupaciji. Prema sećanjima bivših zatočenika iz ovog perioda, režim u KPD Stara Gradiška bio je vrlo strog.
Nakon sukoba jugoslovenskog rukovodstva sa Sovjetskim Savezom, povodom [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]], počev od 1949. jedan deo KPD Stara Gradiška pretvoren je u kaznionicu za oficire [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] koji su bili osuđeni na vojnim sudovima kao pristalice [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Prema sećanjima bivših oficira JNA, zatočenih u KPD Stara Gradiška od 1949. do 1953, položaj zatočenih oficira bio je teži od položaja zatočenih ustaša.<ref>{{Cite web |title=Slavko Ćuruvija, Ja, ibeovac Vlado Dapčević, Beograd, 1990. |url=http://www.partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf |access-date=2013-07-30 |archive-date=2015-07-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150724075701/http://partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf |dead-url=yes }}</ref>
Oficiri JNA počev od 1951.bivaju premeštani iz Stare Gradiške na [[Goli otok]] i u [[Bileća|Bileću]].
Tokom narednih decenija KPD Stara Gradiška postaje mesto za izolaciju počinilaca težih krivičnih dela osuđenih na višegodišnje zatvorske kazne, kao i mesto za izolaciju pripadnika građanske i nacionalističke hrvatske opozicije, naročito nakon 1971. U ovom razdoblju KPD Stara Gradiška poznat je po vrlo lošim uslovima boravka za zatočenike, stoga se izolacija počinilaca teških kivičnih dela i političkih zatvorenika na ovoj lokaciji smatrala dodatnom kaznom.
KPD Stara Gradiška rasformiran je i zatvoren 1990. Međutim, [[1991]]. Stara Gradiška je od strane čelnika [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] i uz pomoć Banjalučkog korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] pretvorena u zarobljenički logor. U Staroj Gradiški su zatvoreni i zlostavljani brojni Hrvati s područja zapadne Slavonije i nesrpsko stanovništvo iz sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine te srpski vojni bjegunci. [[Human Rights Watch|Helsinki Watch]] i [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] potvrdili su postojanje logora. Zatvorenici su držani od kolovoza 1991. do 29. srpnja [[1993]].<ref name="Smreka"/><ref name="ess">{{cite web|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/VIII-09.htm#III.B.22|title=Prison camps: Nova Gradiška|publisher=Final report of the United Nations Commission of Experts, established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex VIII - Prison camps; Under the Direction of: M. Cherif Bassiouni; S/1994/674/Add.2|author=|date=1994-05-27|accessdate=2010-08-25|archivedate=2013-12-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131204082712/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/VIII-09.htm#III.B.22|deadurl=yes}}</ref>
== Povezano ==
* [[Logor Jasenovac]]
* [[Ustaški koncentracijski logori]]
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kategorija:Stara Gradiška concentration camp}}
* [http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5486 Spomen područje Jasenovac - Logor Stara Gradiška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120328200700/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5486 |date=2012-03-28 }}
{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}
[[Kategorija:Koncentracijski logor Jasenovac|Stara Gradiška]]
[[Kategorija:Koncentracijski logori Nezavisne Države Hrvatske]]
kmtsd5j69fjnrvnotf9klati8xv96ei
Ilija Jakovljević
0
189543
42686542
42498576
2026-09-11T13:11:12Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686542
wikitext
text/x-wiki
{{Književnik
| Ime = Ilija Jakovljević
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| puno ime = Ilija Jakovljević
| pseudonim =
| rođenje = [[21. listopada]] [[1898.]]<ref name="Loncarevic" /><ref name="ilija" /> <br /> [[Mostar]]
| smrt = [[28. listopada]] [[1948.]] <br /> [[Zagreb]]
| zanimanje = [[odvjetnik]], [[novinar]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta = [[poezija]], [[roman]], književna kritika
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Ilija Jakovljević''' ([[Mostar]] [[21. listopada]]<ref name="Loncarevic" /><ref name="ilija" /> [[1898]]. - [[Zagreb]] [[28. listopada]] [[1948.]]) <ref name="Marjanović" >[[Mirko Marjanović]] [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]]</ref> (zatvor [[Glavnjača]] u [[Beograd]]u??)<ref name="Loncarevic" /> bio je [[književnik]], [[odvjetnik]] i [[novinar]] iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Pisao je [[pjesme]], romane, pripovijetke, podlistke i književne kritike.
== Biografija ==
Ilija Jakovljević rodio se u Mostaru od oca Marka i majke Kate rođ. Vuković.<ref name="Loncarevic">[http://hrcak.srce.hr/file/43569 Vlado Lončarević: Ilija Jakovljević - Hrvatska žrtva totalitarizma XX. stoljeća.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305134535/http://hrcak.srce.hr/file/43569 |date=2016-03-05 }} Preuzeto 1. veljače 2011.</ref> Osnovnu školu i gimnaziju pohađa u Mostaru (1909-1915) a po završetku sedmog i osmog razreda gimnazije u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1916-1917) i studija prava u Zagrebu (1918-1926), gdje je [[31. svibnja]] [[1929.]] godine i doktorirao<ref name="Loncarevic" /> - vodio je samostalni odvjetnički ured i sudjeluje u većim sudskim procesima (''Hranilović-Soldin'', ''Kerestinečki proces'', ''Lički proces'', ''Proces redovnicima samostana Sv. Vinka'').<ref name="ilija">''Konclogor na Savi'', Ilija Jakovljević, Konzor, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-6317-56-7}}, str. 345-346</ref>
Između dva rata bavio se novinarstvom te pisao književne kritike. Objavljivao je pjesme i pripovijetke, a od [[1940.]] bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], te uređuje časopis [[Savremenik]].
[[Datoteka:Ilija Jakovljević Mirogoj srpanj 2008.jpg|mini|Grob Ilije Jakovljevića na [[Mirogoj]]u]]
Kao novinar, kritičar i feljtonist surađuje u listovima i časopisima ''Luč'', ''Dom i svijet'', ''Narodna politika'', ''Narodna sloboda'', ''Narodna straža'', ''Evolucija'', ''Revija mladih'', ''Hrvatska obrana'', ''Hrvatska prosvjeta'', ''Omladina'', ''Seljačka mladica'' te je od rujna [[1936.]] godine bio glavni urednik ''Hrvatskog dnevnika''<ref name="ilija" /> (u kome su još radili [[Mirko Glojnarić]], [[Šime Balen]], [[Milan Leskovar]]...), do [[10. travnja]] [[1941]]. kad su sve novine zabranjene.
Bio je hrvatski intelektualac kršćanskog svjetonazora koji je simpatizirao ideje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]]. Kad je [[Ante Pavelić]] došao na vlast predložio je Iliji (kao eminentnom hrvatskom intelektualcu) da se pridruži ustaškoj vladi - što je ovaj uredno odbio i time je kasnije dospio u logor u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]]. Jakovljević je [[13. listopada]] [[1941.]] godine upućen u logor zajedno s grupom hrvatskih intelektualaca i uglednika ([[Antun Barac]], [[Josip Badalić]], [[Grga Novak]], [[Mirko Deanović]], [[Mirko Breyer]], [[Lujo Tomašić]]...)<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/1999/04/01/nkul.htm vjesnik.hr: Igor Mandić: Knjiga iz groba] Preuzeto 2. veljače 2011.</ref> a iz logora je izašao [[23. prosinca]] [[1942]]. godine. Zbog prijetnje ponovnog uhićenja od ustaške vlasti [[21. rujna]] [[1944]]. godine odlazi u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizane]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ponovno otvara odvjetničku pisarnicu u Zagrebu, kratko surađuje u ''Vjesniku'' i objavljuje knjigu ''“Lirika nevremena”'' - o bolnom logoraškom iskustvu. Ipak, taj čovjek koji je za sebe govorio da ga nikad nije “privlačila aureola mučeništva” ostao je principijelan pa ga nova vlast zbog kršćanskog svjetonazora ubrzo opet šalje u zatvor - gdje je [[1948]]. navodno počinio samoubojstvo, baš kao što su navodna samoubojstva počinili i drugi autor memoarske knjige o Jasenovcu izdane i zabranjenjene [[1945.]], [[Đorđe Miliša]], kao i njegov suradnik u objavljivanju nastavka te knjige Tvrtko Meštrović <ref>Krešimir Radić: Baština u kamenu, Razgovor sa Stjepanom Gabrijelom Meštrovićam, Readers Diegest Hrvatska, Zagreb, siječanj 2008., str. 67.,</ref>, sin glasovitog kipara
[[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].
== Djela ==
* ''Studije i feljtoni'', Zagreb, (1919.)
* ''Zavičaj'', Osijek, (pripovijetke, 1923.)
* ''Na raskrsnici'', Zagreb, (roman, 1926.)
* ''Hercegovke'', Zagreb, (pripovijetke, 1927.)
* ''Otrov uspomena'', Zagreb, (pjesme, 1940.)
* ''U mraku'', Zagreb, (roman, 1945.)
* ''Lirika nevremena'', (pjesme, Zagreb 1945., Sarajevo 1982., 1984.)
* ''Ponoćka'' (igrokaz)
* ''Konclogor na Savi'', Zagreb, (memoarska proza, 1999.)
=== U ostavštini ===
* ''Opterećeni'' (neobjavljeni roman)
== O jezičkom purizmu ==
Nakon uspostave fašističke tvorevine [[NDH]], započelo se sa nasilnim [[Jezični purizam|jezičnim čistunstvom]] u [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], na čemu je osobno inzistirao [[Ante Pavelić]]. Zatočeni Jakovljević je iz logora o tome posprdno pisao:
{{izdvojeni citat|U glavnom ustaškom glasilu „Hrvatskom narodu", zaboravio se netko i upotrijebio riječ „pogreb" (srbizam). Zaprepastio se Poglavnik, zaprepastio se njegov „dvor", prestravio se njegov osobni ured. Sve je alarmirano. Tko je zločinac? „Hrvatski narod" objavi na čelu lista dva puta uzastopce strogi ukor iz Poglavnikova osobnog ureda s Poglavnikovim upozorenjem da će dotični prestupnik biti kažnjen. [...] Očekivah da ćemo u najskorije vrijeme pozdraviti u logoru jedno „lice" (osobu koja je upotrijebila riječ „pogreb"). Ali kako to „lice" bijaše Pavelićev osobni stenograf ili „brzopisac", pomilovan je, i tako nam izosta ta senzacija.<ref name="Čitanka">[http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf Historijska čitanka, Drugi svjetski rat]</ref>|Ilija Jakovljević, zatvorenik ustaškog [[logor Stara Gradiška|logora Stara Gradiška]], o Pavelićevom jezičkom purizmu}}
== Literatura ==
* ''Konclogor na Savi'', Ilija Jakovljević, Konzor, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-6317-56-7}} str. 345-346
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/43569 Vlado Lončarević: Ilija Jakovljević - Hrvatska žrtva totalitarizma XX. stoljeća. Uz 110. obljetnicu rođenja i 60. obljetnicu smrti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305134535/http://hrcak.srce.hr/file/43569 |date=2016-03-05 }}
* [http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=HR&rad=149751 crosbi.znanstvenici.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219111053/https://www.bib.irb.hr/149751?chset=ASCII&lang=HR&rad=149751 |date=2021-02-19 }} (kratki sažetak)
{{Lifetime|1898|1948|Jakovljević, Ilija}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 20. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
24l9n2conj6spunu6exu8c4elgo5mtx
Šablon:Infookvir brod
10
202442
42686634
42567803
2026-09-11T15:59:12Z
AcaBot
120650
/* top */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686634
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width: 315px; border-spacing: 2px; text-align: left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="background: lightsteelblue; text-align: center; vertical-align: middle; font-size: 130%;" | {{{ime broda}}}
|-
{{#if: {{{slika broda|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa; line-height: 1.25em;" {{!}} {{{slika broda}}}<br />{{#if: {{{opis slike|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{{opis slike}}} | {{{ime broda}}} }}
{{!}}-
}}
! style="background: lightsteelblue; text-align: center; vertical-align: middle;" | Državna pripadnost: <br />{{{država pripadnosti}}}
! style="background: lightsteelblue; text-align: center; vertical-align: middle;" | {{{zastava broda|[[Datoteka:Sin_bandera.svg|30px]]}}}
|-
{{#if:{{{klasa broda|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Klasa i vrsta
{{!}} {{{klasa broda}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{imenjak|<noinclude>-</noinclude>}}}
! Brodovi imenjaci
{{!}} {{{imenjak}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{naručitelj broda|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Naručitelj
{{!}} {{{naručitelj broda}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{brodogradilište|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Brodogradilište
{{!}} {{{brodogradilište}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{kobilica položena|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Kobilica položena
{{!}} {{{kobilica položena}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{porinuće|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Porinuće
{{!}} {{{porinuće}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{kum broda|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Kum broda
{{!}} {{{kum broda}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{brod nabavljen|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Nabavljen
{{!}} {{{brod nabavljen}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stavljen u službu|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Stavljen u službu
{{!}} {{{stavljen u službu}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{povučen iz službe|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Povučen iz službe
{{!}} {{{povučen iz službe}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ponovno stavljen u službu|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Ponovno stavljen u službu
{{!}} {{{ponovno stavljen u službu}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ponovno stavljen izvan službe|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Ponovno stavljen izvan službe
{{!}} {{{ponovno stavljen izvan službe}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{izvan službe|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Privremeno izvan službe
{{!}} {{{izvan službe}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{preimenovan|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Preimenovan
{{!}} {{{preimenovan}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{reklasificiran|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Reklasificiran
{{!}} {{{reklasificiran}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{preinake|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Kasnije preinake
{{!}} {{{preinake}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{zapljenjen|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Zapljenjen
{{!}} {{{zapljenjen}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{status|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Status
{{!}} {{{status}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{matična luka|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Matična luka
{{!}} {{{matična luka}}}
{{!}}-
}}
! colspan="2" style="background: lightsteelblue; text-align: center; vertical-align: middle;" | Karakteristike
|-
{{#if: {{{istisnina|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! [[Deplasman|Istisnina]]
{{!}} {{{istisnina}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{dužina broda|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Dužina
{{!}} {{{dužina broda}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{širina broda|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Širina
{{!}} {{{širina broda}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{visina|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Visina
{{!}} {{{visina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{gaz|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Gaz
{{!}} {{{gaz}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pogon|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Pogon
{{!}} {{{pogon}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{brzina|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Brzina
{{!}} {{{brzina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{doplov|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Doplov
{{!}} {{{doplov}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{izdržljivost|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Podvodna autonomija
{{!}} {{{izdržljivost}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{dubina zarona|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Dubina zarona
{{!}} {{{dubina zarona}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{brodski čamci|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Ukrcana plovila
{{!}} {{{brodski čamci}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{kapacitet|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Kapacitet
{{!}} {{{kapacitet}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{posada|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! Posada
{{!}} {{{posada|nepoznato}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{trupe|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Broj vojnih snaga
{{!}} {{{trupe}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{radari|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Radari i sonari
{{!}} {{{radari}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{elektronika|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Sprave za elektroničko ratovanje
{{!}} {{{elektronika}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{naoružanje|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Naoružanje
{{!}} {{{naoružanje}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{streljivo|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Streljivo
{{!}} {{{streljivo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{oklop|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Oklop
{{!}} {{{oklop}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{zrakoplovi|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Ukrcani zrakoplovi
{{!}} {{{zrakoplovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{zrakoplovna oprema|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Oprema za zrakoplove
{{!}} {{{zrakoplovna oprema}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{geslo|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Geslo
{{!}} {{{geslo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nadimak|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Nadimak
{{!}} {{{nadimak}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{počasti|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Počasti i nagrade
{{!}} {{{počasti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{napomene|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Napomene
{{!}} {{{napomene}}}
{{!}}-
}}
|}<noinclude>
== Korištenje ==
<pre>
{{Infookvir brod
|ime broda =
|slika broda =
|opis slike =
|država pripadnosti =
|zastava broda =
|imenjak =
|klasa broda =
|naručitelj broda =
|brodogradilište =
|kobilica položena =
|porinuće =
|kum broda =
|brod nabavljen =
|stavljen u službu =
|povučen iz službe =
|ponovno stavljen u službu =
|ponovno stavljen izvan službe =
|izvan službe = <!--privremeno-->
|preimenovan =
|reklasificiran =
|preinake =
|zapljenjen =
|status = <!--u službi/izvan službe/potopljen/i sl.-->
|matična luka =
|istisnina =
|dužina broda =
|širina broda =
|visina =
|gaz =
|pogon =
|brzina =
|doplov = <!--dolet kod aviona-->
|izdržljivost = <!--podvodna autonomija za podmornice-->
|dubina zarona = <!--pod vodom za podmornice-->
|brodski čamci =
|kapacitet = <!--npr. tereta-->
|posada =
|trupe = <!--kod vojnih brodova-->
|radari = <!--radari, sonari i drugi senzori-->
|elektronika = <!--Sprave za elektroničko ratovanje-->
|naoružanje =
|streljivo =
|oklop =
|zrakoplovi = <!--za nosače aviona-->
|zrakoplovna oprema = <!--za nosače aviona-->
|geslo =
|nadimak =
|počasti =
|napomene =
}}
</pre>
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Transportni šabloni]]
[[Kategorija:Vojne infokutije|Brod]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
e9tdp6isiq5bdy4gq7zredk489ef0dc
Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
2
205351
42686667
42686525
2026-09-11T16:52:31Z
Edgar Allan Poe
29250
/* Općenito */
42686667
wikitext
text/x-wiki
<center>
<div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif">
<div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em">
<div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow">
<div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em">
{| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;"
| <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center>
| <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center>
| <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center>
| <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center>
|-
| style="margin-top:-.5em" |
<center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center>
| <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center>
| <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center>
| <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center>
|-
| colspan=7 |
<hr>
|-
| colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" |
<center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit§ion=new ovdje]'''</center>
|}
</div>
</div>
</div>
</div>
</center>
Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski.
==Književnost==
{| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%"
|-
! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" |
'''Književnost'''
|- style="text-align: center;"
| style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito'''
| style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"|
{{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]]
|- style="text-align: center;"
| style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade'''
| style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"|
{{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]]
|-
! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" |
'''Nacionalne književnosti'''
|- style="text-align: center;"
| style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito'''
| style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"|
{{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]]
|-
! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost'''
|- style="text-align: center;"
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori'''
| style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"|
{{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]]
|- style="text-align: center;"
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela'''
|-
| style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" |
# ''[[Titus Andronicus]]''
# ''[[A Christmas Carol]]''
# ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")
# ''[[Euclid and his Modern Rivals]]''
# ''[[The Nursery "Alice"]]''
# [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')
# ''[[The Floating Admiral]]''
# ''[[Animal Farm]]''
# ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]''
# ''[[Born Fighter]]''
# ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]''
# ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]''
# ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]''
# ''[[The Constant Gardener]]''
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes'''
|-
| style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" |
"[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]''
----
{{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]''
|- style="text-align: center;"
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize'''
|- style="text-align: center;"
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes'''
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie'''
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter'''''
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice'''''
| style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo'''
|- style="font-size:smaller; text-align: left" |
|
# [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]]
# [[Dr. Watson]]
# [[Sebastian Moran]]
# [[Inspektor Lestrade]]
# [[Mycroft Holmes]]
# [[Profesor Moriarty]]
# [[Irene Adler]]
# [[Mary Morstan]]
----
# [[Klub Diogenes]]
|
# [[Hercule Poirot]]
# [[Miss Marple]]
# [[Tommy i Tuppence]]
# [[Viši inspektor Japp]]
# [[Arthur Hastings]]
# [[Parker Pyne]]
# [[Ariadne Oliver]]
# [[Gospođica Lemon]]
|
# [[Sirius Black]]
# [[Remus Lupin]]
# [[Severus Snape]]
# [[Armando Dippet]]
# [[Gabrielle Delacour]]
# [[Alastor Moody]]
# [[Barty Crouch]]
# [[Phineas Nigellus Black]]
|
# [[Jubjub]]
# [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]]
# [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]]
# [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]]
# [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]]
# [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]]
# [[Ludi Šeširdžija]]
# [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]
|
# [[James Bond (lik)]]
|}
===Engleska književnost===
{{Navbox generic
|titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja engleske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|above=
|group1 = Pisci
|list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]]
|group2 = Djela
|list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]''
|group3 = Likovi
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|group1 = Holmes
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]]
|group2 = ''Harry Potter''
|list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]]
|group3 = ''Alice''
|list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]
|group4 = Christie
|list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]]
}}
|group4=Ostalo
|list4= [[Klub Diogenes]]
|below=
}}
===Francuska književnost===
{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja francuske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]]
|group1 = Pisci
|list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]]
|group2 = Djela
|list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'')
|below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]]
}}
===Ruska književnost===
{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja ruske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno)
|group1 = Pisci
|list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]]
|group2 = Djela
|list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]''
|below=
}}
===Američka književnost===
{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja američke književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|above=
|group1 = Pisci
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]])
|group2 = Djela
|list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]]
|below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]]
}}
===Japanska književnost===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja japanske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|above=
|group1 = Pisci
|list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]]
|group2 = Djela
|list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'')
|below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]]
}}
===Ostalo===
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Ostali doprinosi s područja književnosti
|abovestyle=
|belowstyle=
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|above=
|group1 = Afrika
|list1= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}}
|group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black;
|list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]]
|group2 = {{flagicon|GAN}} Gana
|group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black;
|list2=[[J. E. Casely Hayford]]
|group3 = {{flagicon|TOG}} Togo
|group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E;
|list3=[[Félix Couchoro]]
}}
|group2 = Amerike
|group2style =
|list2= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}}
|group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859;
|list1=[[Machado de Assis]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}}
|group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red;
|list2=[[Nicolás Guillén]]
|group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
|group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list3=[[Rufino Blanco-Fombona]]
|group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
|group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]]
|group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
|group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]]
}}
|group3 = Azija
|group3style =
|list3= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue;
|list1= [[Shmuel Yosef Agnon]]
|group2 = {{flagicon|KIN}} Kina
|group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver;
|list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]]
|group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF;
|list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]''
|group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red;
|list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]]
}}
|group4 = Europa
|group4style =
|list4= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver;
|list1= [[Karl Bruckner]]
|group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;
|group1 = Pisci
|list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]]
|group2 = Djela
|list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}}
|group3 = {{flagicon|DAN}} Danska
|group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver;
|list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]]
|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= ''[[U registraturi]]''
|group5 = {{flagicon|IRS}} Irska
|group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver;
|list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]]
|group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list6= [[Ferenc Molnár]]
|group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška
|group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868;
|list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]]
|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow;
|list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]]
|group9 = {{flagicon|ITA}} Italija
|group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]]
|group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]]
|group11 = {{flagicon|EST}} Estonija
|group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;
|list11= {{Navbox subgroup
| groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;
|group1 = Pisci
|list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]]
|group2 = Djela
|list2= ''[[Kalevipoeg]]''}}
|group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]]
|group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold;
|list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]]
}}
|group5 = Oceanija
|group5style =
|list5={{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
|group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list1= [[Banjo Paterson]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
|group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list2= [[Vilsoni Hereniko]]
}}
|group6 = {{nowrap|Antički Rim}}
|group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F;
|list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]]
|below=
}}
==Glazba==
===Teorija i terminologija u glazbi===
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image =
| imageleft =
| bodyclass = hlist
| list1 =
''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]]
|list2={{Navbox subgroup
|abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center
|above= '''Eurosong'''
|list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}}
}}
===Biografije===
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima)
|abovestyle=
|belowstyle=
|groupstyle =
|above=
|group1 = Barok
|group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver;
|list1= [[Georg Friedrich Händel]]
|group2 = Klasicizam
|group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver;
|list2= [[Jan Václav Stamic]]
|group3 = Romantizam
|group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver;
|list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]]
|group4 = XX. stoljeće
|group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;
|group1 = Impresionizam
|list1= [[Maurice Ravel]]
|group3 = Avangarda
|list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]]
|group2 = Modernizam
|list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;
|group1 = Neoklasicizam
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]]
|group2 = Ekspresionizam
|list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]]
}}
|group5 = Ostalo
|list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]]
}}
|below=
}}
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o pop izvođačima
|abovestyle=
|belowstyle=
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|above=
|group1 = Solisti
|list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]]
|group2 = Bendovi
|list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]]
}}
=== Opus ===
{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz kompozicije
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|above=
|group1 = Opere
|list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'')
|group2 = Baleti
|list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]''
|group3 = Instrumentalna djela
|list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]''
|group4 = Himne
|list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]"
|below=
}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz pop skladbe
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|above=
|group1 = Albumi
|list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]]
|group2 = Pjesme
|list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]"
|group4 = Instrumentalna djela
|list4=
|group3 = OST
|list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]"
|below=
}}
==Likovna umjetnost==
===Umjetnici===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|above=
|group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]]
|group2 = Kipari<br>Dizajneri
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]]
|group3 = Arhitekti
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]]
|group4 = Fotografi
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]]
|below=
}}
===Umjetnost===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|above=
|group1 = Slikarstvo
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]''
|group2 = Kiparstvo<br>Dizajn
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]]
|group3 = Arhitektura
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]]
|group4 = Općenito
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]]
|below=
}}
==Filmska umjetnost==
===Opći pojmovi===
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title = Doprinosi s područja filmografije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image =
| imageleft =
| bodyclass = hlist
| list1 =
[[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]]
|list2=
}}
===Biografije===
{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmašima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|above=
|group1 = Glumci
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]]
|group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]]
|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Duško Gruborović]]
|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]]
|group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list6 = [[Irène Jacob]]
|group7 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]]
|group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list8= [[Matt Frewer]]
|group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list9= [[Édgar Ramírez]]
}}
|group2 = Režiseri
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= [[Bryan Singer]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Alfred Hitchcock]]
|group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}}
| group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[Federico Fellini]]
|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]]
|group5 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]]
|group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list6= [[Peter Weir]]
|group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]]
|group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list8= [[Pim de la Parra]]
|group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}}
| group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center;
|list9= [[Agnieszka Holland]]
|group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list10= [[Gints Zilbalodis]]
}}
|group3 = Scenaristi<br>Producenti
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]]
|group2 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]]
|group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[David Shore]]
|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]]
}}
|below=
}}
===Filmovi i serije===
{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmovima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|above=
|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]''
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]''
|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]''
|group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]]
|group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700;
|list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
| group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list1 =''[[Savva. Serdce voina]]''
}}
|group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]''
|group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver
|list8= ''[[Whale Rider]]''
|group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]''
|group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list10= ''[[Punto y raya]]''
|group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
| group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]''
|group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
| group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list12= ''[[The Land Has Eyes]]''
|group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list13= ''[[Wan Pipel]]''
|group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]''
|group15= Likovi
|list15 = [[King Kong]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black;
|group1 = ''Star Wars''
|list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]]
|group2 = ''Saw''
|list2 = [[Mark Hoffman]]
}}
}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o serijama
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|above=
|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' ''
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]")
|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ])
|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]''
|group6= Likovi
|list6 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]
|group2 = ''L&O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]
|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]
|group4 = ''House''
|list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]
|group5 = ''Whitechapel''
|list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]
|group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small>
|list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]
}}
}}
==Strip i mange==
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title = Doprinosi s područja stripa
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image =
| imageleft =
| bodyclass = hlist
| list1 =
[[Stripovska smrt]]
|list2=
}}
===Batman===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Batman
|groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|above=
|group1 = Likovi
|group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]]
|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]
<!--
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''
|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''
|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]
|group2 = ''L&O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]
|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]
|group4 = ''House''
|list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]
|group5 = ''Whitechapel''
|list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]
|group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small>
|list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]
}}-->
}}
===Bleach===
{{Navbox
|titlestyle =
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Bleach
|groupstyle =
|abovestyle=
|belowstyle=
|groupstyle =
|above=
|group1 =
|group1style =
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]]
<!--
|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''
|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''
|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]
|group2 = ''L&O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]
|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]
|group4 = ''House''
|list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]
|group5 = ''Whitechapel''
|list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]
|group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small>
|list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]
}}-->
}}
==Prirodne znanosti==
===Općenito===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|above=
|group1 = Fizika
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]]
|group2 = Kemija
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]]
|group3 = Biologija<br>Medicina
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F;
|group1=Biologija
|list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]]
|group2=Medicina
|list2= [[Guillain-Barréov sindrom]]
}}
|group4 = Tehnologija
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|group1=Računalna tehnologija
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]''
}}
|group5 = Geografija
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|group1=Država
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}}
|group2=Naselja
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Moiwana]]
{{nowrap end}}
|group3=Ostalo
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|group1 = Administracija
|list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]]
|group2 = Otoci<br>Poluotoci
|list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]]
|group3 = Hidrologija
|list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]]
|group4 = Geologija
|list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]]
|group5 = Ostalo
|list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]]
}}
}}
|below=
}}
===Znanstvenici===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanstvenike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|above=
|group1 = Fizičari
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]]
|group2 = Kemičari
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]]
|group3 = Liječnici
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]]
|group4 = Izumitelji
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]]
|group5 = Geografi
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= [[Vladimir Tagancev]]
|below=
}}
==Društvene znanosti==
===Općenito===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|above=
|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno)
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|group1 = pre-XX vijek.
|list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|group1 = XVIII. vijek
|list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]''
|group2 = XIX. vijek
|list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]]
|group3 = XX. vijek<br>(do 1914.)
|list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]]
}}
|group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.)
|list2 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|group1 = Općenito
|list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]]
|group2 = Bitke
|list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]]
|group3 = Ostalo
|list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]]
}}
|group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.)
|list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]]
|group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.)
|list4 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|group1 = Općenito
|list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]]
|group2 = Bitke
|list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']]
|group3 = Ostalo
|list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]]
}}
|group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.)
|list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]]
|group6 = 1990-e<br>XXI. vijek
|list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]]
}}
|group2 = Pravo<br>Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]]
|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1 = Općenito
|list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]''
|group2 = Posebno
|list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]]
}}
|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]''
|group5 = Lingvistika
|group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black;
|list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]]
|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]''
|below=
}}
===Biografije===
{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|above=
|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Slavko Goldstein]]
|group2 = Pravo<br>Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|group1 = Pravo
|list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]]
|group2 = Kriminologija
|list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]]
}}
|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1 = Amerike
|list1 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]]
|group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]]
|group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika
|list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]]
|group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil
|list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]]
|group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba
|list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]]
|group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela
|list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]]
|group7 = {{flagicon|HON}} Honduras
|list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]]
|group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam
|list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]]
|group9 = {{flagicon|PAN}} Panama
|list9= [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]]
}}
|group2 = Europa
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]]
|group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|list1 = [[Boris Jeljcin]]
|group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija
|list2 = [[Eduard Ševarnadze]]
|group3 = {{flagicon|EST}} Estonija
|list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]]
}}
|group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]]
|group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja)
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1 =
|group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika
|list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]]
|group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]]
|group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka
|list4 = [[Walter Ulbricht]]
}}
|group5 = {{flagicon|ITA}} Italija
|list5 = [[Giovanni Giolitti]]
|group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|list6 = [[Francisco Franco]]
|group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]]
|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|list8 = [[Olof Palme]]
|group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|list9 = [[Karl Renner]]
|group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka
|list10 = [[Ioannis Metaxas]]
|group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]]
|group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija
|list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]]
|group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]]
|group15 = {{flagicon|FIN}} Finska
|list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]]
|group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska
|list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]]
|group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]]
}}
|group3= Azija i<br>Oceanija
|list3= [[Kir Mlađi]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1 = {{flagicon|JAP}} Japan
|list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]]
|group2 = {{flagicon|Kina}} Kina
|list2 = [[Pu Yi]]
|group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]]
|group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan
|list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]]
|group5 = {{flagicon|Indija}} Indija
|list5 = [[Jawaharlal Nehru]]
|group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja
|list6 = [[Sunjong od Koreje]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja
|list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]]
|group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja
|list2 =
}}
|group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|list7 = [[Menahem Begin]]
|group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]]
|group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan
|list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]]
|group12 = {{flagicon|AUS}} Australija
|list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]]
|group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland
|list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]]
|group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar
|list10 = [[U Thant]]
|group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži
|list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]]
|group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur
|list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]]
}}
|group4= Afrika
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|group1= {{flagicon|EGI}} Egipat
|list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]]
|group2= {{flagicon|ANG}} Angola
|list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]]
|group3= {{flagicon|SOM}} Somalija
|list3= [[Mohamed Siad Barre]]
|group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve
|list4= [[Robert Mugabe]]
|group5={{flagicon|TOG}} Togo
|list5= [[Faure Gnassingbé]]
|group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti
|list6=[[Félix Houphouët-Boigny]]
|group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja
|list7= [[Ahmed Sékou Touré]]
|group8={{flagicon|GAN}} Gana
|list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]]
|group9={{flagicon|BEN}} Benin
|list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]]
}}
}}
|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]]
|group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]]
|group3= {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]]
|group4= {{flagicon|ITA}} Italija
|list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]]
|group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list5= [[Edward Rydz-Śmigły]]
|group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list6= [[Võ Nguyên Giáp]]
|group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list7= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]]
|group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]]
}}
|group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]]
|group9= {{flagicon|JAP}} Japan
|list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]]
|group10= {{flagicon|SRB}} Srbija
|list10= [[Pavle Jurišić Šturm]]
|group11= {{flagicon|RUS}} Rusija
|list11={{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo
|list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]]
|group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]]
}}
|group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|list12= [[Nam Il]]
|group13= {{flagicon|EST}} Estonija
|list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]]
|group14= {{flagicon|PAN}} Panama
|list14 = [[José de Fábrega]]
}}
|group5 = Filozofi
|group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]]
|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]]
|below=
}}
==Sport==
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Općenito o sportu (po sportovima)
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = Reprezentacije
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}
|group2 = Klubovi
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]]
{{nowrap end}}
|group3 = Lige
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]]
{{nowrap end}}
|group4 = Prvenstva
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}}
{{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
{{nowrap end}}
{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = Finala
|list1= {{nowrap begin}}
[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}}
[[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}}
[[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}}
[[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]]
{{nowrap end}}
}}
|group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
{{nowrap end}}
|group3 = Olimpijske igre
|list3=
|group4 = Kup nacija
|list4 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}}
{{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]]
{{nowrap end}}
|group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]
|list5 = {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]]
{{nowrap end}}
}}
|group5 = Ostalo
|list5= {{nowrap begin}}
[[FIFA 100]] {{•w}}
[[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}}
[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}}
[[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}}
[[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}}
''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}}
[[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}}
[[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}}
"[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}}
"[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]"
{{nowrap end}}
{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = Suci
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]]
{{nowrap end}}
|group2 = Stadioni
|list2 = {{nowrap begin}}
[[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}}
[[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}}
[[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}}
[[Stade de France]] {{•w}}
[[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}}
[[Stade de l'Amitié]]
{{nowrap end}}
}}
}}
|group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]]
{{nowrap end}}
|group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = Reprezentacije
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = EHF
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}}
{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}}
{{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]]
{{nowrap end}}
|group2 = AHF
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}}
{{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]]
{{nowrap end}}
|group3 = CAHB
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]
{{nowrap end}}
|group4 = OCHF
|list4= {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}}
{{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}}
{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]]
{{nowrap end}}
|group5 = PATHF
|list5= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}
}}
|group2 = Klubovi
|list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]]
|group3 = Prvenstva
|list3=
{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]]
|group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]]
|group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
|list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]]
|group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]]
|list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]]
|group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]]
|list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]]
}}
|group4 = Ostalo
|list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]]
}}
|group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
|list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]]
|group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
|list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]]
{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|group1 = Reprezentacije
|list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]]
|group2 = Klubovi
|list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]])
}}
| group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi
| list6 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]])
{{nowrap end}}
| group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol
| list7 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}
|below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]]
}}
===Sportaši===
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title = Doprinosi o sportašima
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image =
| imageleft =
| bodyclass = hlist
| group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika
| list1 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}}
{{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]]
{{nowrap end}}
| group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks
| list2 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]]
{{nowrap end}}
| group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1
| list3 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]]
{{nowrap end}}
| group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
| list4 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]]
{{nowrap end}}
| group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje
| list5 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]]
{{nowrap end}}
| group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje
| list6 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]]
{{nowrap end}}
| group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi
| list7 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]]
{{nowrap end}}
| group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje
| list8 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]]
{{nowrap end}}
| group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
| list9 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]]
{{nowrap end}}
| group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega
| list10 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]]
{{nowrap end}}
| group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis
| list11 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]]
{{nowrap end}}
}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o rukometašima
| listclass = hlist
| group1 = Europa
| list1 =
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}}
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}}
{{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}}
{{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]]
{{nowrap end}}
{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist
|group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list1=
{{nowrap begin}}
[[Thierry Omeyer]]{{•w}}
[[Nikola Karabatić]]{{•w}}
[[Daniel Narcisse]]{{•w}}
[[Didier Dinart]]{{•w}}
[[Jérôme Fernandez]]{{•w}}
[[Luc Abalo]]{{•w}}
[[Claude Onesta]]{{•w}}
[[Guillaume Gille]]{{•w}}
[[Joël Abati]]{{•w}}
[[Guillaume Joli]]{{•w}}
[[William Accambray]]{{•w}}
[[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}}
[[Grégory Anquetil]]{{•w}}
[[Jackson Richardson]]{{•w}}
[[Olivier Girault]]{{•w}}
[[Andrej Golić]]{{•w}}
[[Patrick Cazal]]{{•w}}
[[Stéphane Stoecklin]]{{•w}}
[[Bertrand Gille]]{{•w}}
[[Michaël Guigou]]{{•w}}
[[Cédric Sorhaindo]]{{•w}}
[[Sébastien Bosquet]]{{•w}}
[[Xavier Barachet]]{{•w}}
[[Mathieu Grébille]]{{•w}}
[[Cyril Dumoulin]]{{•w}}
[[Kentin Mahé]]{{•w}}
[[Cédric Burdet]]{{•w}}
[[Franck Junillon]]{{•w}}
[[Laurent Puigségur]]{{•w}}
[[Daouda Karaboué]]{{•w}}
[[Samuel Honrubia]]{{•w}}
[[Frédéric Volle]]{{•w}}
[[Kevynn Nyokas]]{{•w}}
[[Grégoire Detrez]]{{•w}}
[[Arnaud Bingo]]{{•w}}
[[Bertrand Roiné]]{{•w}}
[[Sébastien Ostertag]]{{•w}}
[[Alain Portes]]{{•w}}
[[Daniel Costantini]]{{•w}}
[[Denis Lathoud]]{{•w}}
[[Stéphane Plantin]]{{•w}}
[[Christian Gaudin]]{{•w}}
[[Philippe Gardent]]{{•w}}
[[Patrice Canayer]]{{•w}}
[[Pascal Mahé]]{{•w}}
[[Cédric Paty]]{{•w}}
[[Sylvain Nouet]]{{•w}}
[[Thimothey N'Guessan]]{{•w}}
[[Valentin Porte]]{{•w}}
[[Igor Anić]]{{•w}}
[[Vincent Gérard]]{{•w}}
[[Olivier Nyokas]]{{•w}}
[[Ludovic Fabregas]]{{•w}}
[[Benoît Kounkoud]]{{•w}}
[[Théo Derot]]{{•w}}
[[Nedim Remili]]{{•w}}
[[Adrien Dipanda]]{{•w}}
[[Dika Mem]]{{•w}}
[[Raphaël Caucheteux]]{{•w}}
[[Melvyn Richardson]]{{•w}}
[[Hugo Descat]]{{•w}}
[[Guéric Kervadec]]{{•w}}
[[Philippe Debureau]]{{•w}}
[[Nicolas Tournat]]{{•w}}
[[Yann Genty]]{{•w}}
[[Romain Lagarde]]{{•w}}
[[Dylan Nahi]]{{•w}}
[[Aymeric Minne]]{{•w}}
[[Yanis Lenne]]{{•w}}
[[Thibaut Briet]]{{•w}}
[[Elohim Prandi]]{{•w}}
[[Rémi Desbonnet]]{{•w}}
[[Samir Bellahcene]]{{•w}}
[[Karl Konan]]{{•w}}
[[Charles Bolzinger]]
{{nowrap end}}
}}
| group2 = Afrika
| list2 =
{{nowrap begin}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]]
{{nowrap end}}
| group3 = Azija i Oceanija
| list3 =
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}}
{{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}}
{{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]]
{{nowrap end}}
| group4 = Amerike
| list4 =
{{nowrap begin}}
{{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]]
{{nowrap end}}
}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o nogometašima
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist
| group1 = Europa
| list1 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}}
{{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}}
{{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}}
{{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}}
{{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}}
{{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}}
{{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}}
{{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}}
{{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}}
{{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}}
{{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}}
{{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}}
{{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}}
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}}
{{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}}
{{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}}
{{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}}
{{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]]
{{nowrap end}}
| group2 = Afrika
| list2 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}}
{{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}}
{{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}}
{{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}}
{{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}}
{{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}}
{{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}}
{{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]]
{{nowrap end}}
| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}}
{{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]]
{{nowrap end}}
| group4 = Amerike
| list4 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}}
{{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}}
{{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]]
{{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}}
{{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}}
{{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}}
{{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}}
{{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}}
{{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}}
{{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}}
{{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]]
{{nowrap end}}
}}
q1cvxz2gsemuvn8w6l01q8se7sr2kbr
Katedrala Saint Etienne u Bourgesu
0
205720
42686817
42338547
2026-09-12T06:26:30Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686817
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Katedrala u Bourgesu
|image = Kathedrale Bourges v2.jpg
|godina = [[1992.]] <small>(16. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/635
|država = {{flagcountry|FRA}}
<br />
<center>{{Lokacijska karta|Francuska|width=220|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Bourges|position=left
|lat_deg=47|lat_min=04|lat_sec=55|lat_dir=N
|lon_deg=02|lon_min=23|lon_sec=58|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Bourgesa u Francuskoj</small></center>
}}
'''Katedrala Saint Etienne u Bourgesu''' je [[Gotika|gotička]] [[katedrala]] razvijenog francuskog stila (tzv. ''flamboyant'', tj. plamteća gotika) koja se gradila više od stotinu godina. Katedrala je izrazito visoko građevina koja dominira srednjovjekovnim gradom [[Bourges]]om u koji je vješto uklopljena. [[Katedrala]] je [[1992.]] godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
== Historija ==
[[Datoteka:BourgesDB362.jpg|mini|240px|lijevo|Tlocrt katedrale]]
Gradnja katedrale je započeta u 13. stoljeću, a posvećena je tek [[1342.]] godine. Potkraj 14. stoljeća nastali su veliki prozori na fasadi, a [[1506.]] godine sjeverni [[zvonik]] s [[portal]]om. [[Arkada|Arkade]] i [[Fijala|fijale]] (vitki tornjići sa šiljastim završetkom) na vrhovima [[kontrafor]]a su obnovljene, a [[Balustrada|balustrade]] i filijale na vrhu glavnog broda načinjene su u 19. stoljeću.
== Osobitosti ==
[[Datoteka:Cathedrale_bourges_interieur.JPG|mini|240px|Glavni brod]]
Katedrala je od kamena; dužine 117,95 metara, zapremine 6200 m³; visina brodova je 37,15 m (glavni brod), 21,3 m (prvi pobočni brodovi), 9 m (drugi pobočni brodovi); širina brodova: 15 m (glavni brod), 5,65 m (prvi pobočni brodovi), 6,40 (drugi pobočni brodovi).
Masivni tornjevi nejednake veličine i jaki kontrafori, različito oblikovani, stvaraju čvrst, pomalo nezgrapan, vertikalni okvir fasade.
Fasada građevine je izrazito pokrenuta i dekorativna. Dominantna vertikalnost katedrale je već u prizemlju ublaženo nizom portala. Njihovi volumeni izlaze iz ravnine zida do ruba kontrafora, a onda se stepenasto udubljuju, uvlačeći prostor u unutrašnjost, čime se stvara prostor dvostruke fasade. Prvu, potpuno otvorenu, čine kontrafori i trokutasti [[zabat]]i portala (učelak), a drugu određuju veliki prozori ispunjeni kamenim mrežištem, i zid prepun slijepih prozora ([[niša]]), arkada i balustrada. Bridovi filijala kontrafora su otvoreni ''rakovicama'' (ukras u obliku zavrnutog cvijeta ili lista). Općenito, na cijeloj fasadi, a osobito na sjevernom tornju, prisutno je neprestano usitnjavanje i rastvaranje već raščlanjenih elemenata. Time se stvara vibrirajući dojam kretanja u gotovo svim smjerovima, ali u dominantnoj vertikali, te nije ni čudo da je ovakav način gradnje prozvan "plamtećim stilom" (tzv. plamteća [[gotika]], [[francuski]]: ''flamboyant'').
Na tlocrtu katedrale vidimo da je ona petobrodna [[bazilika]] s pet malih [[apsidiola]], zrakasto raspoređenih oko dvostrukog [[deambulatorij]]a. Brodovi katedrale su podijeljeni u [[travej]]e nadsvođene križno-rebrastim [[svod]]om. Traveje pobočnih brodova čine četiri svežnjasta (snopasta) [[stup]]a, a glavnog broda po šest, tako da jednom traveju glavnog broda odgovaraju dva traveja pobočnih brodova. Uz vanjske bočne brodove nanizane su pravokutne kapelice. Sustav kontrafora koji se kontinuirano proteže oko katedrale omata katedralu i ujedinjuje njene brojne dijelove u jedinstven oblik.
Unutarnji prostor je na sličan način ujedinjen zidnim arkadama i kruženjem brodova u deambulatorij. Otvaranjem zidova velikim prozorima s [[vitraj]]ima negira se volumen zida koji je pretvoren u skelet građevine. Ostvarena je maksimalna prostornost tradicionalnim materijalima i vitrajima; vanjski i unutarnji prostori se prožimaju.
<gallery>
Datoteka:Coupe.cathedrale.Bourges.png|<center>Presjek pobočnih brodova
Datoteka:Cathédrale St Étienne de Bourges.jpg|<center>Svod glavnog broda
Datoteka:Vitrail de la cathédrale Saint Etienne de Bourges.JPG|<center>[[Vitraj]] iz katedrale s prizorom života sv. Tome
Datoteka:Bourges_cathedral_c1840.jpg|<center>[[Bakropis]] pročelja s početka 19. st.
Datoteka:Bourges la cathedrale.jpg|<center>[[Fotografija]] pročelja iz [[1885.]]
</gallery>
== Izvori ==
* Laurie Schneider Adams, ''A History of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001. {{ISBN|0-7-231717-5}}
* ''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005. {{ISBN|953-214-266-5}}
* Marilyn Stokstad, ''Art History (Wolume One)'', Pearson Prentice Hill, [[New Jersey]], 2005. {{ISBN|0-13-145529}}
== Poveznice ==
{{Commonscat|Cathédrale Saint-Étienne de Bourges}}
* [[Gotička arhitektura]]
* [[Katedrala Notre-Dame u Parizu]]
* [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu]]
* [[Katedrala u Reimsu]]
== Vanjske veze ==
* [http://whc.unesco.org/en/list/635 Katedrala u Bourgesa, UNESCOva Svjetska baština] (engl.)
* [http://www.ville-bourges.fr/english/heritage/cathedral.php Grad Bourges: Katedrala Saint-Etienne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917045729/http://www.ville-bourges.fr/english/heritage/cathedral.php |date=2012-09-17 }} (engl.)
{{Svjetska baština u Francuskoj}}
[[Kategorija:Katedrale u Francuskoj]]
[[Kategorija:Gotičke katedrale]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]]
f6nfycoefpnxoc8w1bjpvow6941vp26
Kuči
0
215247
42686819
42567064
2026-09-12T07:00:48Z
Emirkuc
142691
Updated to match Bosnian, Croatian and Polish versions
42686819
wikitext
text/x-wiki
{{kratki opis|Povijesno pleme i regija u istočnoj Crnoj Gori}}
'''Kuči''' (crnogorski i {{lang-sr-Cyrl-Latn|Кучи|Kuči}}: Кучи, ''Kuči''; albanski: ''Kuçi'', /kutʃi/) su [[Plemena Crne Gore|pleme]] [[Albanci|albanskog]] podrijetla, povijesno smješteno u današnjoj središnjoj i istočnoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (regija Brda), sjeveroistočno od [[Podgorica|Podgorice]], a prostire se duž granice s Albanijom. Procesi slavizacije tijekom [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] razdoblja i kasnije omogućili su etno-jezične promjene unutar velikog dijela zajednice. Zbog toga se pripadnici Kuča danas najvećim dijelom izjašnjavaju kao [[Crnogorci]] i [[Srbi]], dok se manjina i dalje izjašnjava kao Albanci. U drugim područjima, poput [[Sandžak|Sandžaka]], mnogi muslimanski potomci Kuča danas se izjašnjavaju kao [[Bošnjaci]]. Genetsko testiranje pojedinačnih obiteljskih loza unutar plemena, uključujući grane danas naseljene u Sandžaku, dodatno je identificiralo očinske (Y-DNK) loze koje odstupaju od dominantne haplogrupe plemena — nalaz koji je detaljnije obrađen u nastavku (vidi poglavlje "Genetika").{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
Kuči se prvi put spominju u povijesnim izvorima 1330. godine, kao bratstvo iz albanskog katuna u blizini Skadarskog jezera, pod jurisdikcijom manastira Visoki Dečani. Sama regija prvi put se spominje 1485. godine kao nahija Skadarskog sandžaka. Tijekom vremena, nekoliko valova doseljenika naselilo je regiju i formiralo povijesnu zajednicu Kuča. Regija je poznata po otporu osmanskoj vlasti i po ključnoj ulozi u stvaranju moderne Crne Gore. Sve do 17. stoljeća, kučko područje bilo je podjednako pravoslavno i katoličko. Danas je pretežno pravoslavno, izuzev katoličke zajednice u Koji. Prijelazi na islam bilježe se već od 1485. godine. U 17. i 18. stoljeću, dobrovoljno i nedobrovoljno, mnogi pripadnici plemena počeli su se naseljavati u Plavu-Gusinju, Rožajama i širem području Sandžaka. Mnogi njihovi potomci danas se izjašnjavaju kao muslimani Bošnjaci.
Povijest naroda Kuča odražava raznolikost ovog prostora i njegov položaj na razmeđu različitih kultura i religija. Uz Marka Miljanova (1833.–1901.), crnogorskog narodnog heroja koji je predvodio pleme u crnogorsko-osmanskim ratovima 1861.–62. i 1876.–78, potomci Kuča uključuju i Jakupa Ferrija (1832.–1879.), albanskog narodnog heroja koji se borio protiv Miljanovljeve pripojenja njegove domovine, Plava, Crnoj Gori. Suvremene osobe uključuju Momira Bulatovića, crnogorskog političara i prvog predsjednika Republike Crne Gore, te Fahrudina Radončića, bošnjačkog političara i bivšeg ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
== Ime ==
=== Potvrde ===
Ime se javlja na više albanskih naseljenih područja, uključujući toponime u Skadru, Tirani, Beratu, Vlori i Korči, kao i antroponime i toponime kod srednjovjekovnih albanskih zajednica na Peloponezu — na primjer, selo ''Kuçi'' (danas Chelidoni, poznato do 1955. kao ''Koutsi'') zabilježeno je kao albansko naselje (''cemā'at-i Arnavudān'') između 1460. i 1463. godine.<ref name=Liakopoulos/> Prema Giuseppeu Valentiniju, i arbereško prezime ''Cuccia'' izravno odgovara plemenskom imenu Kuča. Valentini dalje povezuje albanske Kuçi iz srednjovjekovne Grčke, navodeći da sicilijansko-arbereška obitelj Cuccia potječe od izvjesnog ''Pietra Cuccije'', koji je stigao iz Grčke 1467. godine. Prezime se javlja najmanje 19 puta među albanskim stradiotima zabilježenim između 1482. i 1547, a Valentini navodi i razne toponime povezane s plemenskim imenom širom Albanije i arvanitskih naselja u Grčkoj.<ref>{{cite book |last1=Valentini |first1=Giuseppe |title=Sviluppi Onomastico-Toponomastici Tribali delle Comunità Albanesi in Sicilia |date=1955}}</ref> Prema predaji plemena Beriša, Stari Kuči nazivaju se ''Berisha i Kuq'' (Crvena Beriša), za razliku od ''Berisha i Bardh'' (Bijela Beriša), naziva koji se koristi za Berišu iz Pukë, Mërturi i dio Pipera koji svoje podrijetlo vezuje za Berišu.{{sfn|Elsie|2015|p=184-5}}
=== Etimologija ===
Etimologija imena Kuči (albanski: Kuçi) nije razjašnjena.
Mnogi znanstvenici prihvaćaju stav da ime potječe od albanskog "kuq" (gegijski albanski /kut͡ʃ/, "kuç" u albanskoj abecedi) — crveno, u krajnjoj liniji od latinskog "coccaeus", uz albanske glasovne promjene. Ovu tezu prvi je iznio Gustav Meyer, a prihvatili su je Pavle Ivić, Petar Šimunović i mnogi drugi.<ref>{{cite book |last1=Loma |first1=Aleksandar |title=Топонимиjа Бањске хрисовуље |date=2013 |page=127}}</ref><ref>{{cite book |last=Murvar |first=Vatro |title=Nation and Religion in Central Europe and the Western Balkans |year=1989 |page=103}}</ref><ref name=Liakopoulos>{{cite book |last1=Liakopoulos |first1=Georgios |title=The Early Ottoman Peloponnese |date=2019 |pages=73, 115}}</ref> Zagovornici ove teze ističu da je ona u skladu s gegijskim izgovorom osnovne riječi, budući da gegijski dijalekt — povijesno govoren upravo u dodirnoj zoni Skadar–Crna Gora, iz koje potječe osnivačko bratstvo plemena — izgovara "kuq" kao "kuç" (približno "kuč"), oblik vrlo blizak zabilježenom plemenskom imenu.
Alternativne etimologije iz albanskih izvora uključuju "kuç" ("štene, psić"), koju predlaže Biris (1998.), i "kuci" ("mjesto na velikoj nadmorskoj visini, vrh, strma stijena"), koju predlažu Sarris (1928.) i Fourikis (1929.).<ref name=Liakopoulos/> Stanišić predlaže izvedenicu od rumunjskog "cuci" ("brda"). Idriz Ajeti i Eqrem Çabej smatrali su "kuq" malo vjerojatnim i predložili izvedenicu od "kuç" ("zemljani lonac", figurativno "dolina").<ref>{{cite book |last1=Ajeti |first1=Idriz |title=ALBANIAN LANGUAGE STUDIES |year=2017 |page=622}}</ref>
Aleksandar Loma ukazuje na moguću, iako nejasnu, vezu s toponimom "Kučevo", za koji predlaže niz slavenskih i neslavenskih etimologija, kao i veze s poljskim toponimima "Kucz" i "Kuczów".{{sfn|Loma|2013|p=127}} Srpski i crnogorski autori dodatno su ukazivali na široku rasprostranjenost korijena "Kuč"/"Kuć" u južnoslavenskoj i poljskoj toponimiji (npr. "Kučići", "Kučine", "Kučajna", "Kučevo", te poljsko prezime "Kuć", zabilježeno od 1391.), tvrdeći da učestalost ovog korijena u isključivo slavenskim govornim sredinama slabi tezu da je albansko "kuq" jedino podrijetlo imena.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Ipak, glavna struja povijesne lingvistike i dalje smatra albansku izvedenicu najbolje potkrijepljenom, na temelju potvrđenog albanofonog podrijetla plemena u 14.–15. stoljeću.
== Geografija ==
[[Datoteka:Kartakuca.jpg|thumb|300px|Karta Kuča (žutom bojom) krajem 19. stoljeća]]
Kučka regija nalazi se u okviru općine Podgorica i obuhvaća gotovo cijeli istočni dio Podgorice, izuzev Koćija, koji pripada općini Tuzi. Nezvanično središte Kuča je selo Ubli, koje je prema popisu iz 2011. imalo 227 stanovnika, a u kojem se nalazi nekoliko ustanova poput doma kulture, osnovne škole "Đoko Prelević", bolnice, policijske postaje i nekadašnje tekstilne fabrike.<ref name="monstat">{{cite web |title=Census 2011 data - Montenegro |url=https://www.monstat.org/eng/page.php?id=393&pageid=57 |website=Monstat |publisher=Zavod za statistiku Crne Gore |access-date=15. veljače 2020.}}</ref> Ubli se nalazi u Gornjim Kučima i obuhvaća sela Prelevići, Pavićevići, Živkovići, Kostrovići i Rajovići. Ostala sela Gornjih Kuča su Medun, Orahovo, Bezjovo, Cvilin, Fundina, Koći, Kržanja, Kosor, Liješta, Dučići, Vrbica, Donje Stravče, Gornje Stravče, Zaugao, Brskut, Zagreda, Momče, Ubalac i Raći. Donji Kuči obuhvaćaju Doljane, Murtovinu, Staru Zlaticu i Zlaticu.
Kučka regija se dijeli na dvije glavne povijesne podregije:
* Stari Kuči ("Starokuči"), pravoslavno bratstvo, koje slavi Mitrovdan.
* Drekalovići ("Novokuči"), pravoslavno bratstvo, koje slavi Nikoljdan.
Dijelom šire kučke regije smatra se i područje Koje, katoličkog albanskog plemena. Ono je postalo dio Crne Gore 1880. godine i obuhvaća naselja Koći i Fundina. Regija Koje nalazi se između Trieshija na jugu i Kuča u užem smislu na sjeveru. Stanovnici Koje nazivaju se "Kojanë".
Neka sela se nalaze između kučkih podregija — na primjer, selo Orahovo nalazi se između Starih Kuča i Koje. Druga naselja koja su nekada pripadala jednoj kučkoj podregiji tijekom vremena prešla su u druge regije.{{potreban citat|datum=lipanj 2023}}
== Povijest ==
=== Podrijetlo ===
[[Datoteka:Old Kuci 1416.png|thumb|300px|Selo Kuç, Skadar, Albanija, 1416.–1417.]]
Albanskog podrijetla, Kuči su prošli kroz postupan proces kulturne integracije u susjedno slavensko stanovništvo.<ref name=Xhufi_2021>{{harvnb|Xhufi|2021|pp=32–33|ps=: "Tako je početkom tog stoljeća, 1614. godine, Marian Bolizza iz Kotora, dobro obaviještena i pouzdana osoba Mlečana, definirao pleme Kuči na planini Bardha kao albanske katolike, predvođene vođama Lalëom Drekalijem i Nikom Raikuom. Međutim, drugi izvor iz tih godina navodi da su Kuči već bili podijeljeni na 'pola šizmatika i pola latina'. Desetljećima kasnije, 1699., ispostavilo se da su se Kuči većim dijelom preobratili u pravoslavlje, dok je manji dio, Triepsh, nastavio zadržavati katoličku vjeru. Ipak, ove dvije kučke skupine bile su saveznice."}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Sundhaussen |first1=Holm |title=Nationsbildung und Nationalismus im Donau-Balkan-Raum |journal=Forschungen zur osteuropäischen Geschichte |date=1993 |volume=48 |page=237}}</ref><ref>Robert Elsie (2015.), The Tribes of Albania: History, Society and Culture, Bloomsbury Publishing, str. 3: "Danas slavenofoni Kuči iz Crne Gore, na primjer, prvobitno su bili albanofoni."</ref><ref>{{cite journal |last1=Malcolm |first1=Noel |title=Rebels, Believers, Survivors: Studies in the History of the Albanians |date=2020 |publisher=Oxford}}</ref>
Kuči se prvi put spominju 1330. godine, u drugoj i trećoj povelji Dečanskih hrisovulja.{{refn|group=lower-alpha|Miloš Blagojević zaključio je da je treća povelja morala biti napisana između 1343. i 1345. godine.<ref>{{Cite journal |last=Blagojević |first=Miloš |date=1970 |title=Kada je kralj Dušan potvrdio Dečansku hrisovulju? |journal=Istorijski časopis |volume=16–17 |pages=70–86}}</ref>}} Tu se spominje izvjesni "Petar Kuč" (albanski: "Pjetër Kuçi"), pripadnik albanskog katuna,<ref name=":0">{{Cite book |last1=Ivić |first1=Pavle |last2=Grković |first2=Milica |title=Dečanske hrisovulje |publisher=Institut za lingvistiku |year=1976 |location=Novi Sad |pages=127}}</ref> smatran vođom kučkog bratstva.<ref name="Pulaha2">{{cite journal |last1=Pulaha |first1=Selami |title=Kontribut për studimin e ngulitjes së katuneve |journal=Studime Historike |date=1975 |volume=12 |pages=94–5}}</ref> Za razliku od vlaških katuna spomenutih u poveljama, nije naznačena lokacija albanskog katuna, no Branislav Đurđev pretpostavio je da se nalazio u Zeti.{{sfn|Đurđev|1984|p=96}}
Kuči se ponovno spominju u mletačkom katastru Skadra iz 1416.–1417., gdje je selo "Kuç" ("Kuč") zabilježeno kao malo naselje od osam kućanstava u blizini samog grada, na čelu s izvjesnim "Jon Nadom".<ref name="Zamputi">{{cite book |last1=Zamputi |first1=Injac |title=Regjistri i kadastrës dhe i koncesioneve për rrethin e Shkodrës 1416–1417 |date=1977 |publisher=Akademija znanosti Albanije |pages=69}}</ref> Dva druga kućanstva vode sinovi Nenada — Gjergj ("Giergi" u izvornom dokumentu) i Lazër ("Lazzaro"). Izvjesni "Jon Progani" bio je oženjen s "Nesom" (deminutiv imena Nenada); njegov sin, Gjin Progani, također je bio glava kućanstva, kao i "Jon Serapa", "Gjergj Tina" i "Pali Samrishi".<ref name="Zamputi"/> Plaćali su po jedan dukat poreza po kućanstvu mletačkom upravitelju Skadra.<ref name="Zamputi"/> Pripadnici ovog bratstva živjeli su i u drugim selima, poput Šurdanija, gdje su tri od šest kućanstava bila kučkog podrijetla.<ref name="Zamputi"/> Prostor na istočnoj obali Skadarskog jezera i zetske župe postali su teritorij na koji su se Kuči, zajedno s drugim zajednicama poput Bitidosa i Bušatlija, kasnije doselili.
Godine 1455., Kuči — za koje pojedini znanstvenici pretpostavljaju da se u tom trenutku još nisu potpuno teritorijalno formirali kao pleme<ref>{{cite book |last1=Ajeti |first1=Idriz |title=ALBANIAN LANGUAGE STUDIES |year=2017 |page=637}}</ref> — sudjelovali su na zboru zajedno s 50 drugih plemena Gornje Zete. Kao rezultat ovog zbora, gospodar Zete Stefan Crnojević dobio je suglasnost i ovlaštenje da potpiše ugovor s Mletačkom Republikom, kojim je Zeta stavljena pod mletačku jurisdikciju, pod uvjetom da mitropolit Zete ne bude podređen Katoličkoj crkvi.<ref name=Bojka>{{cite book|author=Djukanović, Bojka|date=2023 |title=Historical Dictionary of Montenegro}}</ref>
=== Osmansko razdoblje ===
U osmanskom defteru Skadarskog sandžaka iz 1485. godine, Kuči se prvi put spominju kao nahija na svojoj današnjoj lokaciji. U tom trenutku, nahija Kuči obuhvaćala je zajednice koje su kasnije formirale dvije različite administrativne jedinice i bajrake: Kuči i Triepshi. Ukupan broj kućanstava u osam naselja nahije bio je 253: Pantalesh (110), Brokina (12), Bardhani (25), Radona (55), Bankeq (11), Stani (24), Bytidosi (11), Llazorçi (5).<ref name="Pulaha">{{cite book |last1=Pulaha |first1=Selami |title=Defter i Sanxhakut të Shkodrës 1485 |date=1974 |publisher=Akademija znanosti Albanije |pages=119–122}}</ref> Llazorçi je bilo naselje drugog, manjeg plemena, Lazorija, koji se 1330. spominju kao dio albanskog katuna.<ref name="Pulaha2"/> Do 1485. preselili su se sjevernije s kučkim bratstvima. U pogledu antroponimije, stanovništvo je pokazivalo suživot albanskih i slavenskih imena: od 253 kućanstva, 105 glava kućanstava nosilo je albanska imena, 53 mješovita albansko-slavenska imena, a 91 slavenska imena.<ref name="Pulaha2"/> Radona je bila i jedino naselje Kuča u kojem su 1485. živjeli muslimanski prijelaznici (5 od 55 kućanstava) — među najranije zabilježenim muslimanskim prisustvom bilo gdje na kučkom teritoriju.<ref name="Pulaha2"/>
U defteru iz 1497. godine zabilježeno je 338 kućanstava u jedanaest naselja, uključujući nova ili preimenovana naselja poput Pavlovića, Petrovića, Lješovića, Lopara, Banjovića i Koćija.<ref>{{cite book|title=Istorija srpskog naroda|author=Radovan Samardžić|publisher=Srpska književna zadruga|year=1892|page=426}}</ref> Ovo povećanje od 85 kućanstava u samo nekoliko godina predstavlja val izbjeglica i drugih zajednica koje su se naselile u području dok su Osmanlije učvršćivale svoju vlast.<ref name="Pulaha2"/> Ova bratstva formirala su "Stare Kuče" ("Starokuči"), zajednicu raznolikih bratstava (klanova), za razliku od Drekalovića, koji su tvrdili da potječu od jednog zajedničkog pretka.<ref name="Konstantinović1953">{{cite book|author=Mihailo Konstantinović|title=Анали правног факултета у Београду|year=1953|page=67}}</ref> J. Erdeljanović je kod Starih Kuča zabilježio vrlo primjetne slučajeve postupnog spajanja različitih bratstava u jedno.<ref name="Konstantinović1953"/> Spajanje je bilo toliko finalizirano da mu je bilo teško odrediti dijelove tih složenih bratstava.<ref name="Konstantinović1953"/> Dolaskom Drekalovića, starije obitelji počele su se nazivati "Starim Kučima".<ref name=SEZ-8-125>{{cite book|author=Etnografski institut|title=Srpski etnografski zbornik|volume=8|year=1907|pages=125–126}}</ref> Budući da Stari Kuči predstavljaju spajanje više genealoški različitih bratstava, a ne potomstvo jednog zajedničkog pretka, pojedinačne obiteljske loze unutar Starih Kuča ne moraju nužno dijeliti zajedničku Y-DNK lozu jedna s drugom — što je kasnije potvrđeno Y-DNK testiranjem pojedinačnih obitelji (vidi poglavlje "Genetika").
Prema određenim usmenim predajama i legendama, Stari Kuči potječu od pretka po imenu "Panta". Katuni Petrovići i Lješovići vjerojatno su se odvojili od naselja Pantalesh i vode podrijetlo od Pantinih sinova Pjetrija i Llesha.{{sfn|Đurđev|1984|p=20}}{{sfn|Pulaha|1975|p=93}}
Još jedan val naseljavanja sredinom 16. stoljeća predstavljaju Drekalovići, koji su postali važan dio Kuča.<ref name=Xhufi_2021/>
U drugoj polovici 16. stoljeća, posebno između 1560. i 1571., oružani ustanci proširili su se na sjevernoalbanskim teritorijima Mirdite, Skadra, Kelmendija, Kuča i Pipera, protiv Osmanskog Carstva koje je tada bilo na vrhuncu moći.{{sfn|Kola|2017|pp=368}}
U defteru iz 1582./83., kučka nahija imala je 13 sela, u sastavu Skadarskog sandžaka.{{sfn|Vasić|1990}} Administrativno, Kuči, Bratonožići i dio Plava bili su pod vojnicima Meduna i njegovim spahijama; podlijegali su oporezivanju, uz određenu autonomiju.
Godine 1610., Kuče (''Cucci'') mletački svećenik Marino Bizzi opisuje kao napola pravoslavne, napola katolike.<ref name="Xhufi_2021" />
Godine 1613., Osmanlije su pokrenule pohod protiv pobunjenih plemena sjevernoalbanskih teritorija. Kao odgovor, plemena Vasojevića, Kuča, Bjelopavlića, Pipera, Kastrata, Kelmendija, Škrijelja i Hota formirala su politički i vojni savez poznat kao "Savez planina".<ref>{{cite journal |last1=Kola |first1=Azeta |title=From serenissima's centralization to the selfregulating kanun |journal=Acta Histriae |date=siječanj 2017|volume=25 |issue=2 |pages=349–374}}</ref>
Godine 1614. Kuče u pogledu etniciteta i religije opisuje dobro obaviješteni i pouzdani mletački izvor — Mariano Bolizza — koji ih naziva albanskim katolicima. Bolizza navodi da su "Lale Drecalou" (Lale Drekalov) i "Nico Raizcou" (Niko Rajčkov) bili zapovjednici katoličkih albanskih Kuča ("Chuzzi Albanesi"), koji su brojali 490 kućanstava i 1.500 naoružanih ljudi, opisanih kao "vrlo ratoborni i hrabri".<ref name=Xhufi_2021/> Iste godine, Lale Drekalov bio je jedan od glavnih učesnika i organizatora zbora Kuča, na kojem je učestvovalo 44 vođa, uglavnom iz sjeverne Albanije i Crne Gore, s ciljem organiziranja ustanka protiv Osmanlija.<ref name="Ergo42">{{cite book|last=Ergo|first=Dritan|chapter=Islam in the Albanian lands (XVth-XVIIth Century)|title=Religion und Kultur im albanischsprachigen Südosteuropa|year=2010|location=Frankfurt am Main|publisher=Peter Lang|pages=47}}</ref>
Prva polovica 17. stoljeća obilježena je važnim događajem u vjerskoj povijesti Kuča. Vojvoda Lale Drekalov, koji je bio katolik, prešao je na pravoslavlje prilikom svog drugog braka s rođakinjom vojvode bratonožićkog plemena. Drekalovljev prijelaz uskoro je popraćen postupnim prijelazom svih katolika Kuča na pravoslavlje.<ref name="Zamputi1963">{{cite book |last1=Zamputi |first1=Injac |title=Relacione mbi gjendjen e Shqipërisë veriore e të mesme në shekullin XVII |date=1963 |publisher=Sveučilište u Tirani |page=378}}</ref>
Godine 1658., u još jednom pokušaju formiranja anti-osmanske koalicije, sedam plemena — Kuči, Vasojevići, Bratonožići, Piperi, Kelmendi, Hoti i Gruda — udružili su se s Mletačkom Republikom, uspostavljajući tzv. "Sedmerostruki barjak".<ref name=MZ>{{cite book|title=Mitološki zbornik|year=2004|pages=24, 41–45}}</ref>
Godine 1688., Kuči su, uz pomoć Kelmendija i Pipera, dva puta uništili vojsku Sulejman-paše Skadarskog, zauzeli Medun i zaplijenili velike količine oružja i opreme.<ref name=MZ/> Iste godine, njemački povjesničar Christoph Boethius i dalje smatra Kuče Albancima.<ref name=Xhufi_2021/> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji potomaka koji su se kasnije naselili u Sandžaku, zauzimanje Meduna 1688. godine potom je popraćeno unutarnjim, vjerski motiviranim nasiljem usmjerenim protiv muslimanske manjine koja je živjela u i oko utvrde, što je rezultiralo znatnim brojem žrtava i prisilnim odlaskom većine preostalih muslimanskih kučkih bratstava iz medunskog kraja; ova predaja nije potvrđena u akademskim izvorima citiranim na drugim mjestima u ovom članku i treba je smatrati usmenom tradicijom do neovisne provjere.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
Godine 1699., Kuči su se većim dijelom preobratili u pravoslavlje, dok je manji dio, Triepshi, nastavio čuvati katoličku vjeru, iako su obje kučke skupine bile saveznice.<ref name=Xhufi_2021/>
[[Datoteka:Kucanska_dzamija.jpg|thumb|200px|Kučanska džamija u Rožajama]]
Početkom 18. stoljeća, dio stanovništva Kuča i Kelmendija Osmanlije su prisilno preselile u južne dijelove Sandžaka, posebno na brda Peštera, oko Sjenice, te na prostor između Novog Pazara, Tutina, Rožaja i Plava.<ref name="Zdravkovski">{{cite book |last=Zdravkovski |first=Aleksander |title=The Sandžak of Novi Pazar: Millets, Nations, Empires |publisher=Lexington Books |date=2022 |page=33}}</ref> Mnogi od njih vremenom su prešli na islam i postali važan dio muslimanskog stanovništva ovih regija.<ref name="Zdravkovski2">{{cite book |last=Zdravkovski |first=Aleksander |title=The Sandžak of Novi Pazar: Millets, Nations, Empires |publisher=Lexington Books |date=2022 |page=35}}</ref> Obiteljske genealogije sačuvane kod nekih od ovih sandžačkih loza sežu do imenovanih predaka iz 15. stoljeća iz medunskog kraja, prije ovog vala preseljenja, a u jednom dokumentiranom slučaju proteže se kroz deset generacija od imenovanog pretka, "Zejnela", sina "Vejsela"; ovakve obiteljske genealogije nisu neovisno pregledane od strane profesionalnih povjesničara i ovdje su prikazane kao tvrdnja iz primarnog izvora, a ne kao utvrđen nalaz.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
Godine 1774., Mehmed-paša Bušatlija napao je Kuče i Bjelopavliće, ali je potom odlučno poražen i vratio se u Skadar.<ref name=CID>{{cite book|title=Zapisi|year=1939}}</ref> Rovčani su prihvatili i zaštitili dio izbjeglih obitelji.<ref name=Barjaktarovic-28>{{cite book|author=Mirko R. Barjaktarović|title=Rovca: (etnološka monografija)|year=1984|page=28}}</ref>
Godine 1794., Osmanlije su opustošile Kuče i Rovca.<ref name=Barjaktarovic-28/>
Od kraja 17. do početka 18. stoljeća, mnoga bratstva iz Kuča napustila su područje, bilo kao izbjeglice pred osmanskim kaznenim pohodima, bilo jednostavno kao iseljenici, i naselila se sjevernije, uglavnom u sandžačkom području, gdje su mnogi prešli na islam. Ova kretanja i prijelazi obuhvatili su oko 30 od 86 bratstava koja su tada živjela u Kučima.<ref name="Konjević">{{cite journal |last1=Konjević |first1=Veselin |title=Iseljavanje muslimana iz Crne Gore |journal=Matica |date=2018 |volume=74 |pages=390–392}}</ref>
=== Suvremeno razdoblje ===
[[Datoteka:Marko Miljanov.jpg|thumb|Marko Miljanov (1833.–1901.), poglavica Kuča.]]
Osmansko povećanje poreza u listopadu 1875. izazvalo je Veliku istočnu krizu, koja je uključivala niz ustanaka, počevši od Hercegovačkog ustanka (1875.–77.), što je navelo Srbiju i Crnu Goru da objave rat Osmanskom Carstvu, a kulminiralo je ulaskom Rusije u rat. U Kučima je poglavica Marko Miljanov Popović organizirao otpor protiv Osmanlija i udružio snage s Crnogorcima. Kuči, izjašnjavajući se kao srpsko pleme, tražili su ujedinjenje s Crnom Gorom.<ref>{{cite book|title=Zapisi; Glasnik cetinjskog istorijskog društva|year=1935}}</ref> Nakon Berlinskog kongresa, Kuči su uključeni u granice Kneževine Crne Gore. Miljanovljevo vlastito djelo o povijesti i genealogiji plemena, "Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi" (1904.), ostaje važan etnografski i književni primarni izvor za usmenu tradiciju, iako suvremeni povjesničari i genetičari upozoravaju da, budući da je sastavljeno iz usmene predaje od strane plemenskog poglavice, a ne kroz arhivsko istraživanje, ono generalizira predaje pojedinih bratstava (posebno brojčano dominantnih Drekalovića) na cijelo pleme, te da njegove genealoške tvrdnje treba odmjeravati naspram arhivskih i genetskih dokaza, a ne smatrati utvrđenom povijesti.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
U bitci kod Novšića, bataljuni Kuča, Vasojevića i Bratonožića borili su se protiv albanskih nepravilnih snaga pod komandom Ali-paše Gusinjskog i bili poraženi.
== Antropologija ==
=== Etnografija ===
Poput mnogih ruralnih područja u Crnoj Gori i na Balkanu uopće, Kuči su teško pogođeni iseljavanjem od raspada Jugoslavije. Popis stanovništva Crne Gore iz 2011. zabilježio je oko 1.000 stanovnika ukupno u selima tradicionalno vezanim za Kuče.<ref name="monstat"/> Dvije glavne etničke skupine naseljavaju regiju: etnički Crnogorci i etnički Srbi, iako se te dvije skupine mogu smatrati jednom, budući da su pojedine obitelji politički podijeljene. Većina stanovnika pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok je manjina etnički muslimanska. Postoji enklava rimokatoličkih Albanaca u selu Koći (albanski: Koja) i Fundini.
Pravoslavno stanovništvo se nekada dijelilo na dvije odvojene skupine: Stare Kuče ("Starokuči") i Drekaloviće/Nove Kuče. Drekalovići, najveće kučko bratstvo, brojali su 1941. blizu 800 kućanstava, otprilike polovinu svih Kuča.<ref name="Petrović1941-4">{{cite book|author=Mihailo Petrović|title=Đerdapski ribolovi u prošlosti i u sadašnjosti|volume=48|year=1941|page=4}}</ref> Islamizacija Kuča dovela je do toga da se manjina stanovnika izjašnjava jednostavno kao Crnogorci, ili kao muslimani po etničkoj pripadnosti, i Bošnjaci — iako vode podrijetlo od istih predaka kao i njihova kršćanska braća.
=== Genetika ===
Testiranje Y-kromosoma (Y-DNK) pojedinaca koji se izjašnjavaju kao potomci Kuča, provedeno prvenstveno putem Bošnjačkog DNK projekta zasnovanog na dobrovoljnom sudjelovanju, pokazuje da većina testiranih loza — uključujući obitelji koje vode podrijetlo iz Kolašina, a danas su naseljene u Sandžaku (Prijepolje, Tutin, Rožaje, Novi Pazar, Sjenica, Gusinje) — pripada haplogrupi E-V13, konkretno podgrani E-BY165837, haplogrupi vrlo čestoj među albanskim i slaviziranim albanskim populacijama šire regije.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Genealoški istraživači povezani s ovim projektom predložili su da najskoriji zajednički predak ove podgrane odgovara dokumentiranoj osobi iz 14. stoljeća, iako se ova identifikacija oslanja na lanac genealoških pretpostavki koje povezuju usmenu predaju, Miljanovljevu genealogiju i testiranja provedena između 2006. i 2019., a ne na neovisno datirane arhivske dokaze, te je treba smatrati s odgovarajućim oprezom.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
Manjina testiranih loza koje nose prezime Kuč i vode podrijetlo iz Meduna ne pripada haplogrupi E-V13. Jedan dokumentirani slučaj, koji su prijavili potomci danas naseljeni u Ljeskovi kod Tutina u Sandžaku, pripada umjesto toga haplogrupi R1a (R1a-M198), s proširenom obiteljskom genealogijom koja navodno obuhvaća deset generacija od imenovanog pretka iz 17.–18. stoljeća. Prema vlastitom svjedočenju obitelji, Y-DNK testiranje dvojice rođaka po očinskoj liniji (jednog nastanjenog u Njemačkoj, jednog u Australiji) dalo je podudarne rezultate, a usporedba s drugim unosima u projektu identificirala je zajedničkog, udaljenijeg očinskog pretka s obitelji koja nosi pravoslavno kršćansko prezime Živaljević, uz procijenjeno vrijeme do zajedničkog pretka od približno 500–600 godina (otprilike kraj 15. do početak 16. stoljeća). Tumačenje koje predlaže obitelj — da ovo odražava zajedničkog predosmanskog pretka iz medunskog kraja, čiji su se potomci kasnije podijelili prema vjerskoj liniji, pri čemu je jedna grana prešla na islam, a druga ostala pravoslavna — nije objavljeno niti recenzirano, te je ovdje prikazano kao neprovjerena tvrdnja koja potječe iz privatnih genealoških i genetskih testiranja, a ne kao akademski nalaz.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Zabilježeno je i da je zasebno testirani pojedinac, koji se poistovjećuje s tradicijom Starih Kuča i slavom Sv. Dimitrija, također nositelj haplogrupe R1a-M198, iako genealoška veza, ako postoji, između ovog pojedinca i obitelji iz Ljeskove nije utvrđena.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
Komentatori povezani s ovom manjinskom lozom tvrdili su da slično zasnovana teza koja povezuje pojedine obitelji iz Plava i Gusinja s nesrodnim plemenom Piperi, zasnovana isključivo na dijeljenju šire haplogrupe R1a, miješa različite nizvodne podgrane i sama po sebi ne dokazuje bilo kakvu povijesnu vezu; velike haplogrupe poput R1a podijelile su se na brojne različite podgrane tijekom razdoblja od nekoliko tisuća godina, a puko dijeljenje matične haplogrupe ne upućuje na zajedničko podrijetlo unutar povijesnog razdoblja.{{potreban citat|datum=rujan 2026}} Šire promatrano, genetičari upozoravaju da nijedna Y-DNK haplogrupa ne odgovara fiksnom nacionalnom ili etničkom identitetu: R1a se općenito povezuje sa srednjoeuropskim i istočnoeuropskim indoeuropskim populacijama, dok je najzastupljenija haplogrupa među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima na Balkanu u cjelini zapravo I2a, te podatke o učestalosti haplogrupa ne treba čitati kao zamjenu za samoproglašenu etničku ili nacionalnu pripadnost.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
=== Usmene predaje ===
Postoje razne usmene predaje s različitim stupnjem podudarnosti s arhivskim zapisima. U Crnoj Gori, sam Marko Miljanov iz Kuča napisao je u svojoj knjizi o svom zavičaju da se Kuči i Beriša "smatraju bliskima", navodno zato što su se Berišini preci doselili od Kuča.<ref>{{cite book|last=Miljanov|first=Marko|title=Марко Миљанов целокупна дела/Сабрана дјела|volume=II|year=1967|page=80}}</ref> Konstantin Jireček dalje je zabilježio da su Stari Kuči, koji su za svog pretka postavljali "Grču", sina "Nenada", njega postavljali i kao pretka plemena Beriša.<ref name="Jireček1923">{{cite book|author=Konstantin Jireček|title=Istorija Srba|year=1923|page=58}}</ref> Nasuprot tome, kod Beriše se vjeruje da Stari Kuči sami potječu od Beriše.{{sfn|Elsie|2015|p=184-5}} Ipak, ako ne krvno srodstvo, crnogorska i albanska plemena su bliskost smatrala kroz zajedničko podrijetlo ili maticu odakle je netko "došao". Stoga je srpski geograf Andrija Jovićević iznio tvrdnju da su Kuči bili "srodni" s Kastratima, Berišom i Kelmendima, jer se njihov daleki predak navodno naselio na istom prostoru kao i Kuči.<ref>{{cite book|last=Jovićević|first=Andrija|year=1923|title=Малесија|pages=60–61}}</ref> Upravo je ovaj obrazac — smatranje zajedničkog teritorijalnog podrijetla ekvivalentom krvnom srodstvu — naveden od strane zagovornika R1a loze iz Ljeskove kao vjerojatno objašnjenje nesrodnih tvrdnji koje povezuju njihovu obitelj s drugim plemenskim genealogijama.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
Još jednu predaju s kraja 19. stoljeća zabilježio je Jovan Erdeljanović u Kučima. Prema ovoj predaji, Stari Kuči potječu od Gojka, brata kralja Vukašina.<ref name=SEZ-8-125/> Njegovi potomci bili su prisiljeni napustiti Skadar pred osmanskom navalom i naseliti se u Brštanu.<ref name=SEZ-8-125/> Gojko Mrnjavčević je, međutim, fiktivni lik srpske epske poezije, koji prema samoj narodnoj tradiciji gine u bitci na Marici 1371. godine.<ref name="rastko">{{Cite web | url=http://www.rastko.rs/kosovo/umetnost/serbepic/thefall.htm | title=Serbian Epic Poetry: The Fall of the Serbian Empire}}</ref><ref name="Boskovic">{{cite book |last1=Boskovic |first1=Vladislav |title=King Vukasin and the Disastrous Battle of Marica |date=2009 |publisher=GRIN Verlag |page=2}}</ref> Upravo je ovaj književni problem s genealogijom Gojka Mrnjavčevića jedan od razloga koje navode zagovornici manjinske R1a loze da tvrdnju E-V13 populacije o njezinom zajedničkom pretku iz obitelji Mrnjavčević treba smatrati nedokazanom, predajom izvedenom pretpostavkom, a ne dokumentiranom činjenicom.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
=== Jezik ===
Južnoslavenski dijalekt kojim se govori u Kučima čini govornu skupinu s Bratonožićima i Piperima, obilježen bliskim dodirom sa sjevernoalbanskim dijalektima Malësije.<ref>{{cite book |last1=Čirgić |first1=Adnan |title=Dialectology of the Montenegrin Language |year=2020|page=70}}</ref>
Međutim, budući da se Kuči nalaze na prijelaznom prostoru između albanskog i slavenskih jezika, ovo pitanje je predmet historiografskog spora. Konkretno, srpska historiografija kritizirana je zbog toga što je u ovom području prigušivala albansko-slavensku simbiozu i dvojezičnost u korist monoetničke i monolingvalne srpske naracije.<ref>{{cite book |last1=Berishaj |first1=Anton |title=Status of Albanians in Montenegro |date=1995 |page=64}}</ref> Potomci kučkih bratstava naseljenih u Sandžaku ističu da je sam region duže vrijeme bio administrativno dio Bosanskog, a kasnije Kosovskog (Prištinskog) vilajeta, te da dominacija bosanskog jezika koja se tamo razvila kod muslimanskih obitelji Kuč odražava upravo ovu administrativnu i društvenu povijest, a ne promjenu dubljeg predačkog podrijetla.{{potreban citat|datum=rujan 2026}}
=== Kultura ===
U pogledu tradicionalnih običaja, sve do kraja 19. stoljeća u Kučima su ostali tragovi varijante sjevernoalbanskog kanuna.<ref>{{cite book|last1= Martucci |first1= Donato |title="Il mio destino balcanico"|year=2021|page=317}}</ref>
== Osobe ==
;rođeni u Kučima
* Lale Drekalov, vojvoda plemena Kuči, sin Drekala
* Iliko Lalev, vojvoda plemena, nasljednik oca Laleta
* Radonja Petrović, vojvoda plemena Kuči
* Marko Miljanov (1833.–1901.), vojvoda, crnogorski general i pisac
* Mihailo Ivanović (1874.–1949.), crnogorski političar
* Bogdan Vujošević, partizan
;po podrijetlu
* Momir Bulatović, prvi predsjednik Republike Crne Gore
* Đorđe Čarapić, srpski vojvoda i revolucionar{{potreban citat|datum=rujan 2024}}
* Marko Čarapić, srpski vojvoda i revolucionar, mlađi brat Đorđa{{potreban citat|datum=rujan 2024}}
* Evgenije Popović, crnogorski političar i novinar
* Duško Vujošević, srpski košarkaški trener u penziji
* Fahrudin Radončić,<ref name="Konjević"/> bošnjački političar
* Jakup Ferri, albanski borac i nacionalni heroj Albanije
* Bogdan Milić, crnogorski nogometaš
* Miloš Vučević, srpski pravnik i političar, premijer Srbije od svibnja 2024.
== Bilješke ==
{{reflist|group=lower-alpha}}
== Izvori ==
{{reflist}}
== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Đurđev |first=Branislav |title=Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena |year=1984 |publisher=Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti |location=Titograd}}
* {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=The Tribes of Albania: History, Society and Culture|date=30. svibnja 2015.|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-78453-401-1}}
* {{cite journal |last1=Pulaha |first1=Selami |title=Kontribut për studimin e ngulitjes së katuneve |journal=Studime Historike |date=1975 |volume=12}}
* {{citation|last=Vasić|first=Milan|year=1990|title=Etnički odnosi u jugoslovensko-albanskom graničnom području prema popisnom defteru sandžaka Skadar iz 1582/83. godine}}
* {{cite journal|last=Xhufi|first=Pëllumb|title=Brda, or Bardha?|journal=Studia Albanica|volume=2|year=2021|pages=25–42}}
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
* {{cite web |last1=Bolizza |first1=Mariano |title=Report and Description of the Sanjak of Shkodra |url=http://www.albanianhistory.net/1614_Bolizza/index.html}}, izvještaj Mariana Bolizze iz 1614. koji spominje Lalu Drekalova i "Cuzzi Albanesi" (albanske Kuče)
* {{cite book|last=Miljanov|first=Marko|title=Племе Кучи у народној причи и пјесми|url=https://books.google.com/books?id=12xBAQAAMAAJ|year=1904}}, povijest plemena koju je napisao Marko Miljanov
[[Kategorija:Kuči| ]]
[[Kategorija:Povijesne regije u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Plemena Crne Gore]]
b9rrypcywfvp60lg32ns3jaobwo1y9q
Juno (film)
0
221420
42686810
42557352
2026-09-12T02:28:13Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686810
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija film
| naslov = Juno
| slika= Junoposter2007.jpg
| širina_slike = 215px
| opis = Kino-poster
| režija = [[Jason Reitman]]
| producent = [[John Malkovich]]<br />Lianne Halfon<br />[[Mason Novick]]<br />Russell Smith
| scenario = [[Diablo Cody]]
| uloge= [[Ellen Page]]<br />[[Michael Cera]]<br />[[Jennifer Garner]]<br />[[Jason Bateman]]<br />[[Allison Janney]]<br />[[J. K. Simmons]]<br />[[Olivia Thirlby]]
| muzika = [[Mateo Messina]]
| fotografija = Eric Steelberg
| montaža = [[Dana E. Glauberman]]
| studio = [[Mandate Pictures]]<br />[[Mr. Mudd]]
| distributer = [[Fox Searchlight Pictures]]
| premijera = {{Film date|2007|09|1|[[Telluride Film Festival|Telluride]]|2007|12|5|df=y}}
| trajanje = 96 min.
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski
| budžet = 6.5<ref name=ew/>–$7 mil. $<ref>{{cite book | publisher=Hollywood Reporter | date= February 2, 2008 | page= O-4}}</ref>
| bruto = 231,411.584 $<ref name=bom/>
}}
'''''Juno''''' je [[sjedinjene Američke Države|američko]] humorna drama iz [[2007]]. godine redatelja [[Jason Reitman|Jasona Reitmana]]. [[Ellen Page]] glumi Juno, samosvjesnu tinejdžericu koja se suočava s neplaniranom trudnoćom i kasnijim događajima koji stvaraju pritisak odraslima koji je okružuju. U filmu glume i [[Michael Cera]], [[Jennifer Garner]] i [[Jason Bateman]]. Snimanje se rasteglo od početka veljače do ožujka 2007., a odvijalo se u [[Vancouver]]u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]]. Film je premijerno prikazan [[8. 9.|8. rujna]] [[2007]]. na Međunarodnom Film Festivalu u Torontu gdje je popraćen burnim ovacijama.
Film je osvojio [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscara za najbolji originalni scenarij]], a bio je nominiran u još tri kategorije, uključujući [[Oscar za najbolji film|najbolji film]] i [[oscar za najbolju glavnu glumicu|najbolju glumicu]] za Page. Soundtrack filma, uz nekoliko pjesama [[Kimya Dawson|Kimyje Dawson]] i njezinih bendova [[Antsy Pants]] i [[The Moldy Peaches]], bio je prvi najprodavaniji soundtrack album od onog za film ''[[Komadi iz snova]]'' i prvi najprodavaniji soundtrack 20th Century Foxa od ''[[Titanic (film iz 1997.)|Titanica]]''. ''Juno'' je u dvadeset dana vratio 6,5 milijuna dolara uloženih u produkciju; tijekom prvih devetnaest dana film je prikazivan u ograničenom broju kina. Na kraju je zaradio 35 puta više od budžeta, postavši najunosniji film u povijesti svoga distributera, Fox Searchlight Picturesa.
''Juno'' je dobio brojne pozitivne kritike, a mnogi kritičari su naveli film na svojim ljestvicama deset najboljih filmova godine. Film je zaradio i mnoge pohvale i kritike od skupina koje se protive pobačaju i onih koje se zalažu za pravo izbora.
== Radnja ==
Šesnaestogodišnja srednjoškolka Juno MacGuff ([[Ellen Page]]) iz Minnesote otkriva da je trudna: otac je njezin prijatelj Paulie Bleeker ([[Michael Cera]]). Iako isprva odluči napraviti pobačaj, predomisli se i odluči smisliti plan za djetetovo posvojenje. Uz pomoć svoje prijateljice Leah ([[Olivia Thirlby]]), Juno počne pretraživati oglase u ''Pennysaveru'' i pronalazi par za koji misli da će djetetu pružiti akedvatnu skrb. Zajedno sa svojim ocem, Macom ([[J. K. Simmons|J.K. Simmons]]), Juno upoznaje par, Marka i Vanessu Loring ([[Jason Bateman]] i [[Jennifer Garner]]), u njihovom otmjenom domu i izrazi želju da njih dvoje posvoje njezino dijete.
Vanessa se počne ponašati nervozno što dodatno oteža njezin odnos s Juno. No, Juno i Leah ugledaju Vanessu u trgovačkom centru kako se ne snalazi s djetetom svoje sestre. Juno ohrabri Vanessu da porazgovara s djetetom u svojoj utrobi koje se počelo ritati. S druge strane, Juno se odmah sprijateljuje s Markom, s kojim dijeli ljubav prema [[punk rock]] glazbi i horor filmovima. Mark, koji je zapostavio svoj rock bend iz mladosti (koji živi jedino na slikama u jednoj sobi u kući za koju mu je Vanessa dala dopuštenje), radi kući skladajući džinglove za reklame. Juno nekoliko puta svraća kod Marka, ignorirajući upozorenje njene maćehe Bren ([[Allison Janney]]) da ne bi trebala provoditi toliko vremena s oženjenim čovjekom.
Kako trudnoća sve više odmiče, Juno se muči s osjećajima koje gaji prema djetetovu ocu, Paulieju, koji je očito - iako pasivno - zaljubljen u Juno. Juno nastavlja sa svojim naizgled indiferentnim stavom prema Paulieju, ali nakon što je saznala da je on pozvao drugu djevojku na maturalnu večer, ona biva povrijeđena i posvađa se s njim. Paulie podsjeti Juno da je ona sama tražila da ostanu udaljeni i prizna da mu je slomila srce. Natukne i da ona gaji neke osjećaje prema njemu koje nije spremna priznati.
Malo prije samog poroda, Juno ponovno posjeti Marka, a njihov odnos postaje izrazito emocionalan. Mark joj kaže da napušta Vanessu. Vanessa stiže kući i, na njezin šok, Mark joj kaže da se ne osjeća spremnim postati ocem te da još postoje stvari koje bi volio ostvariti - snovi koje Vanessa nije spremna dijeliti. Juno gleda kako se brak Loringovih raspada, odlazi autom i rasplače se pokraj ceste prije no što je donijela odluku. Vrativši se Loringovima, ostavlja ceduljicu.
Nakon srdačnog razgovora s ocem, Juno shvati da voli Paulieja. Odlazi Paulieju i kaže mu da ga voli, a ovaj joj jasno daje do znanja da su osjećaji obostrani. Na utrci, Paulie primjeti da Juno nije na tribini i shvati da je sigurno na porodu; otrči do bolnice kako bi bio s njom (ona mu nije rekla kako ne propustio utrku). On stiže u bolnicu i shvati da je Juno rodila te je utješi nakon što se ona rasplakala. Vanessa dolazi u bolnicu gdje puna sreće uzima dječaka kao samohrana majka. Na zidu djetetove nove sobe, Vanessa je objesila uokvirenu Junoinu poruku - upućenu samo njoj - na kojoj piše: "Vanessa: Ako si još zainteresirana, i ja sam. - Juno." Film završava s Juno i Pauliejem kako sviraju gitaru i pjevaju zajedno, nakon čega slijedi poljubac.
== Teme ==
{{Quote box|width=40%|align=right|quote="Na film možete gledati na način da slavi život i rođenje djeteta, ili ga možete gledati kao film o slobodoumnoj djevojci koja izabire da nastavi biti slobodumna. Ili na njega možete gledati kao na neku uvijenu ljubavnu priču, znate, meditaciju o zrelosti."|source=Diablo Cody<ref name=presskit>{{cite web| url = http://www.sadibey.com/dosyalar/Basin_Bultenleri/Juno_06.doc| title = Juno Press Kit| accessdate = 2008-04-05| author = Fox Searchlight Pictures| archivedate = 2009-02-05| archiveurl = https://wayback.archive-it.org/all/20090205152212/http://www.sadibey.com/dosyalar/Basin_Bultenleri/Juno_06.doc| deadurl = yes}}</ref>}}
Zajedno s još dva filma iz [[2007]]. o ženama koje se suočavaju s neplaniranom trudnoćom, ''[[Knocked Up|Zalomilo se]]'' i ''[[Recept za život]]'', neki su kritičari interpretirali kako se ''Juno'' protivi [[abortus|pobačaju]]. [[Ann Hulbert]] iz časopisa ''[[Slate]]'' smatrala je ''Juno'' "purizmom koji brani obje strane, i one koji se protive pobačaju i one koji se zalažu za mogućnost izbora",<ref>{{cite web| url = http://www.slate.com/id/2180275| title = Juno and the Culture Wars| accessdate = 2008-04-05| author = Hulbert, Ann| date = December 18, 2007| publisher = ''Slate''}}</ref> dok je [[Jeff Dawson]] iz ''[[The Sunsay Times]]a'' napisao kako je film neminovno smješten u "podžanr neželjene trudnoće" zajedno sa ''Zalomilo se'' i ''Receptom za život'' zbog slične teme, ali je dodao kako je konzervativna interpretacija filma ("za život") samo "zamutila vodu".<ref name=times/> [[Hadley Freeman]] iz ''[[The Guardian]]a'' kritizirao je ''Juno'' zbog "kompletiranja hat-tricka američkih komedija u posljednjih 12 mjeseci koje predstavljaju pobačaj nerazumnim, ili čak nezamislivim", iako je naglasila, "Ne vjerujem da je ijedan od ovih filmova svjesno osmišljen kao anti-pobačaj propaganda."<ref>{{cite web| url = http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2008/jan/28/healthandwellbeing.film| title = A choice that films ignore| accessdate = 2008-04-05| author = Hadley Freeman| date = January 28, 2008| publisher = ''The Guardian''}}</ref> [[A.O. Scott]] iz ''[[The New York Times]]a'' složio se kako ''Juno'' ima "podtemu, poruku koja se ne protivi pobačaju nego se više obraća odraslima."<ref>{{cite web| url = http://movies.nytimes.com/2007/12/05/movies/05juno.html| title = Seeking Mr. and Mrs. Right for a Baby on the Way| accessdate = 2008-04-05| author = A. O. Scott| date = December 5, 2007| publisher = ''The New York Times''}}</ref> Ellen Page je komentirala, "Najviše me iritira kad ljudi film nazovu pro-životnim, što je apsurdno... Najvažnija stvar je da postoji izbor, a film to u potpunosti demonstrira."<ref name=thestar>{{cite web| url = http://www.thestar.com/entertainment/article/298588| title = Juno star has a mind of her own| accessdate = 2008-04-05| author = Howell, Peter| date = January 30, 2008| publisher = ''Toronto Star''}}</ref> I Cody i Page su otvoreno izjavile da su za izbor po pitanju pobačaja;<ref name=telegraph/><ref>{{cite web| url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39821| title = The Inimitable Ellen Page on Juno| accessdate = 2008-04-05| author = Douglas, Edward| date = December 3, 2007| publisher = ComingSoon.net| archive-date = 2012-10-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20121018191535/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39821| dead-url = yes}}</ref> Reitman je rekao kako je "fantastično" da i konzervativnije i liberalnije skupine prihvaćaju film.<ref name=JRsoon/> Rekao je da se "''Juno'' čini kao zrcalo, a ljudi [s obje strane] se gledaju u njemu."<ref>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20172306,00.html| title = 'Juno' Has Moviegoers Bringing Up Babies| accessdate = 2008-05-17| author = Sperling, Nicole| date = January 18, 2008| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2012-10-05| archiveurl = https://web.archive.org/web/20121005235318/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20172306%2C00.html| deadurl = yes}}</ref>
Drugi kritičari označili su film feminističkim zbog netipičnog prikaza Juno kao samopouzdane i inteligentne tinejdžerice. Antifeminist Phyllis Schlaffy je napisao da tema filma "nije ljubav, romansa ili poštovanje života, nego trijumf feminističke ideologije, nevažnosti muškaraca, pogotovo očeva."<ref>{{cite web| url = http://www.worldnetdaily.com/index.php?fa=PAGE.view&pageId=58828| title = Message of 'Juno': Fatherlessness rocks| accessdate = 2008-04-05| author = Phyllis Schlafly| date = March 14, 2008| publisher = ''WorldNetDaily''}}</ref> [[Wesley Morris]] iz ''[[The Boston Globe]]a'' je naglasio da "''Juno'' prikazuje opuštene, inteligentne djevojke koje se rijetko mogu vidjeti na filmu."<ref>{{cite web| url = http://www.boston.com/ae/movies/oscars/articles/2008/02/23/juno_reaches_an_underserved_audience_cool_smart_teen_girls/| title = 'Juno' lets smart girls identify with its glib but sweet spin on a teen's life-altering decision| accessdate = 2008-04-05| author = Wesley Morris| date = February 24, 2008| publisher = ''The Boston Globe''}}</ref> Cody je komentirala pisanje scenarija riječima, "Žene su pametne, žene su duhovite, žene su bistre, a htjela sam pokazati da su ove djevojke od krvi i mesa, a ne sterotipne tinejdžerke koje često viđamo u medijima"<ref name=tcs>{{cite web| url = http://www.tcs.cam.ac.uk/issue/film/labour-day-behind-the-scenes-on-juno/| title = Labour Day: Behind the scenes on Juno| accessdate = 2008-04-05| author = Dibdin, Emma| date = February 7, 2008| publisher = ''The Cambridge Student''| archivedate = 2012-04-27| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120427012752/http://www.tcs.cam.ac.uk/issue/film/labour-day-behind-the-scenes-on-juno/| deadurl = yes}}</ref> i "U prošlosti je nedostajalo autentičnih likova tinejdžerica ... Pisanje ovog scenarija vidjela sam kao priliku da stvorim žensku ikonu."<ref name=ew>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20007870_20164475_20175163,00.html| title = 'Juno': Inside Oscar's 100 Million Dollar Baby| accessdate = 2008-04-05| author = Spines, Christine| date = December 5, 2007| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2012-09-14| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120914160547/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20007870_20164475_20175163%2C00.html| deadurl = yes}}</ref> Page je hvalila film zbog pozitivnog prikaza tinejdžerki, opisujući lik Juno kao "osvježavajuću i otvorenu za nove mogućnosti onoga što mlade žene mogu biti"<ref name=thestar/> i "iskrenu, ali originalnu, potpuno pošteđenu svih stereotipa",<ref name=tcs/> iako je naglasila da "Djevojke prije nisu imale takav tip junakinje. Mi nemamo svog ''[[Lovac u žitu|Lovca u žitu]]''."<ref name=ew/> Kritizirala je medijsku percepciju svog lika kao "snažne žene", naglašavajući da je Juno kojim slučajem muški lik, "snaga" lika ne bi bila toliko upečatljiva.<ref name=pitchfork>{{cite web| url = http://www.pitchforkmedia.com/article/news/47117-ellen-page-talks-ijunoi-soundtrack-kimya-dawson| title = Ellen Page Talks Juno Soundtrack, Kimya Dawson| accessdate = 2008-04-05| author = Maher, Dave| date = November 21, 2007| publisher = ''Pitchfork Media''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070724132847/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/47117-ellen-page-talks-ijunoi-soundtrack-kimya-dawson| archivedate = 2007-07-24| deadurl = no}}</ref>
== Produkcija ==
=== Razvoj ===
[[Datoteka:Diablo Cody2.jpg|mini|desno|[[Diablo Cody]]]]
[[Diablo Cody]] je za pisanje scenarija prvo kontaktirao filmski producent [[Mason Novick]], koji je prethodno ponudio Cody ugovor za knjigu za njezine memoare, ''[[Candy Girl: A Year in the Life of an Unlikely Stripper]]'', nakon što je otkrio njezin blog o striptizu.<ref name=EWa-list>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20155516_20155530_20157948,00.html| title = Diablo Cody: From Ex-Stripper to A-Lister| accessdate = 2008-04-16| author = Valby, Karen| date = November 2, 2007| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2013-05-27| archiveurl = https://web.archive.org/web/20130527192850/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20155516_20155530_20157948%2C00.html| deadurl = yes}}</ref> Nagovorio ju je da adaptira knjigu za film, ali i predložio da prvo napiše scenaristički primjer koji bi se pokazao filmskim studijima, a taj primjer je postao ''Juno''.<ref name=EWa-list/> Nakon što je odlučila adaptirati priču, Cody je prikupila priče svojih bioloških roditelja i posvojitelja, uključujući one njenog tadašnjeg muža, svojedobno posvojenog djeteta koji je pronašao svoje biološke roditelje nakon što je ona napisala scenarij.<ref>{{cite web| url = http://www.cbc.ca/arts/film/juno.html| title = Whoa, baby| accessdate = 2008-04-16| author = Giese, Rachel| date = December 10, 2007| publisher = ''CBC News''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070703045949/http://www.cbc.ca/arts/film/juno.html| archivedate = 2007-07-03| deadurl = no}}</ref> Inspiraciju je pronašla i u priči bliske prijateljice koja je ostala trudna u srednjoj školi, a iskoristila je i neke njene detalje u filmu, kao što je svađa s tehničarkom ultrazvuka.<ref name=times>{{cite web| url = http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article3199604.ece| title = Diablo Cody, lap dancer turned ace screenwriter| accessdate = 2008-04-16| author = Dawson, Jeff| date = January 20, 2008| publisher = ''The Sunday Times''| archive-date = 2008-12-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20081205053307/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article3199604.ece}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.theage.com.au/news/in-depth/bfilmb-racy-blogger-gains-oscars-buzz-with-pregnant-teen-film/2008/01/04/1198950056223.html| title = From saucy to sweet| accessdate = 2008-04-16| author = Associated Press| date = January 5, 2008| publisher = ''The Age''}}</ref> Većina filma je, međutim, temeljena na Codynim stvarnim srednjoškolskim iskustvima: hodala je s dečkom koji je volio [[tic-tac]] kao Paulie,<ref>{{cite web| url = http://www.mtv.com/movies/news/articles/1576431/story.jhtml| title = 'Juno' Cast, Director Credit Diablo Cody's Screenplay For Flick's Early Buzz| accessdate = 2008-04-16| author = Carroll, Larry| date = December 13, 2007| publisher = ''MTV News''| archive-date = 2008-05-01| archive-url = https://web.archive.org/web/20080501064115/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1576431/story.jhtml}}</ref> bila je najbolja prijateljica s navijačicom kao što je Leah, a i koristila je hamburger telefon identičan onome koji se pojavljuje u filmu.<ref name=EWa-list/> Nakon što je napisala scenarij u sedam tjedana na odjelu [[Starbucks]]a centra Target u [[Minneapolis]]u u državi [[Minnesota]],<ref name=JRsoon>{{cite web| url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39765| title = Jason Reitman Tackles Teen Pregnancy in Juno| accessdate = 2008-04-16| author = Douglas, Edward| date = December 7, 2007| publisher = ComingSoon.net| archive-date = 2012-03-06| archive-url = https://web.archive.org/web/20120306040840/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=39765| dead-url = yes}}</ref> Cody je usporedila pisanje s disanjem, vidjevši Juno kao produžetak same sebe.<ref name=telegraph>{{cite web| url = http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2008/02/02/bfdiablo102.xml&page=1| title = Diablo Cody:'I feel more naked writing than I did as a stripper'| accessdate = 2008-04-16| author = Hiscock, John| date = February 2, 2008| publisher = ''The Daily Telegraph''| archivedate = 2021-02-20| archiveurl = https://web.archive.org/web/20210220072234/https://www.telegraph.co.uk/culture/?xml=%2Farts%2F2008%2F02%2F02%2Fbfdiablo102.xml&page=1| deadurl = yes}}</ref>
Novick je poslao Codyn scenarij svom prijatelju [[Jason Reitman|Jasonu Reitmanu]]; kad je Reitman pročitao tek pola scenarija, pomislio je, da ne režira film, žalio bi tu odluku do kraja života.<ref name=JRsoon/> Reitman isprva nije znao hoće li dobiti posao redatelja, jer njegov prvi film, ''[[Hvala što pušite (2006)|Hvala što pušite]]'', još nije bio objavljen, pa nije imao potpisa na dugometražnom filmu.<ref>{{cite web| url = http://www.movieweb.com/news/NEvGTzyBz0QCzz| title = EXCLUSIVE INTERVIEW: Director Jason Reitman Talks Juno| accessdate = 2008-04-16| date = December 28, 2007| publisher = MovieWeb.com| archive-date = 2021-02-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20210220072234/https://movieweb.com/exclusive-director-jason-reitman-talks-juno/| dead-url = yes}}</ref> Drugi redatelji, uključujući [[Brett Simon|Bretta Simona]], također su bili u konkurenciji za redateljsku stolicu,<ref>{{cite web| url = http://archives.paloaltodailynews.com/article/2008-1-25-high-school-assassination| title = Director graduates to big leagues| accessdate = 2008-04-16| author = Newman, Bruce| date = January 25, 2008| publisher = ''Palo Alto Daily News''| archivedate = 2008-02-21| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080221031934/http://www.paloaltodailynews.com/article/2008-1-25-high-school-assassination| deadurl = yes}}</ref> ali je Reitman izabran što je poremetilo rad na njegovom vlastitom scenariju.<ref>{{cite web| url = http://www.variety.com/article/VR1117985689.html?categoryid=13&cs=1| title = Jason Reitman flies 'Up in the Air'| accessdate = 2008-05-17| author = Fleming, Michael; Siegel, Tatiana| date = May 14, 2008| publisher = ''Variety''}}</ref> Cody kaže kako je pri pisanju scenarija imala ciničan stav ("Nikad nisam ni pomislila kako bi film mogao biti produciran"),<ref name=ew/> a film je uistinu kasnio zbog financijskih problema.<ref>{{cite web| url = http://au.rottentomatoes.com/m/juno/news/1694026/ellen_page_on_juno_the_rt_interview| title = Ellen Page on Juno: The RT Interview| accessdate = 2008-04-16| author = Yamato, Jen| date = December 6, 2007| publisher = Rotten Tomatoes}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nakon što je njegova kontroverzna priroda uplašila većinu velikih studija, produkciju je preuzela produkcijska kompanija [[John Malkovich|Johna Malkovicha]], [[Mr. Mudd]].<ref name=ew/> Kasnije ju je preuzela kompanija Mandate Pictures koproducenta Jima Millera.<ref>{{cite web| url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i3ed53000aa8dfb5119910c6cb5232a75| title = Bateman, Janney join 'Juno' family| accessdate = 2008-04-16| author = Sperling, Nicole| date = February 22, 2007| publisher = ''The Hollywood Reporter''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070224141536/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i3ed53000aa8dfb5119910c6cb5232a75| archivedate = 2007-02-24| deadurl = no}}</ref>
=== Casting ===
[[Datoteka:Ellen Page.jpg|mini|desno|[[Ellen Page]]]]
Nakon što mu se prethodno svidjela njena izvedba u filmu ''[[Gorki slatkiš (2006)|Gorki slatkiš]]'', Reitman je za glavnu ulogu izabrao [[Ellen Page]], rekavši kako ju je još tijekom čitanja scenarija zamišljao u ulozi naslovne junakinje.<ref name=premiere>{{cite web| url = http://www.premiere.com/features/4312/juno-cast-and-crew-on-life-babies-and-drug-habits.html| title = 'Juno' Cast and Crew on Life, Babies, and Drug Habits| accessdate = 2008-04-16| publisher = ''Premiere''| archivedate = 2008-04-03| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080403120525/http://www.premiere.com/features/4312/juno-cast-and-crew-on-life-babies-and-drug-habits.html| deadurl = yes}}</ref> Posjetio ju je na setu filma na kojem je radila i ponudio joj ulogu.<ref>{{cite web| url = http://www.columbusalive.com/live/contentbe/EPIC_shim.php?story=alive%2F2007%2F1220%2Ff-reitman.html| title = To know Juno| accessdate = 2008-04-16| author = Starker, Melissa| date = December 20, 2007| publisher = ''Columbus Alive''| archive-date = 2011-08-13| archive-url = https://web.archive.org/web/20110813195746/http://www.columbusalive.com/live/contentbe/EPIC_shim.php?story=alive%2F2007%2F1220%2Ff-reitman.html| dead-url = yes}}</ref> Odnio je scenarij i [[J. K. Simmons|J.K. Simmonsu]], koji je nastupio i u njegovu prethodnom filmu, ''Hvala što pušite'', ne rekavši mu kako bi trebao glumiti Maca. Simmons je rekao kako je nakon čitanja scenarija bio zadovoljan i ulogom srednjoškolskog profesora koji nije imao govornu ulogu.<ref>{{cite web| url = http://www.flipsidemovies.com/junointerviews3.html| title = The Juno Interviews Part III: Allison Janney & J.K Simmons| accessdate = 2008-04-16| author = Vaux, Rob; Davis, Debbie| date = January 27, 2008| publisher = FlipsideMovies.com| archive-date = 2008-02-28| archive-url = https://web.archive.org/web/20080228171021/http://www.flipsidemovies.com/junointerviews3.html| url-status = dead}}</ref> Drugi glumci koje je Reitman "imao u vidu još od početka" bili su [[Olivia Thirlby]] - koja se originalno neuspješno prijavila za ulogu Juno - i [[Michael Cera]].<ref>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/article/0,,20192175_20192181_20206272,00.html| title = Olivia Thirlby: Life After 'Juno'| accessdate = 2008-06-19| author = Stack, Tim| date = June 13, 2008| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2012-03-10| archiveurl = https://www.webcitation.org/6647tu15e?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20192175_20192181_20206272,00.html| deadurl = yes}}</ref> Odveo ih je zajedno s Page i Simmonsom u studio Panavision u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i snimio 45 stranica scenarija s kamerom od 35 milimetara na crnoj podlozi. Prezentirao je materijal Fox Searchlightu s prvotnom glumačkom ekipom.<ref name=filmmaker>{{cite web| url = http://www.filmmakermagazine.com/webexclusives/2008/11/my-super-sweet-16-by-lisa-y-garibay.php| title = My Super Sweet 16| accessdate = 2008-04-16| author = Garibay, Lisa Y.| date = January 28, 2008| publisher = ''Filmmaker Magazine''}}</ref> Naglasio je važnost proba umjesto individualnih audicija, rekavši "Ovo je film koji govori o odnosima i ideja audicije glumaca odvojenih jedni od drugih nije imala smisla."<ref name="filmmaker"/>
[[Jennifer Garner]], koja je prihvatila manji honorar od običnog kako bi film ostao u okviru zacrtanog budžeta,<ref>{{cite web| url = http://www.cbsnews.com/stories/2008/02/09/sunday/main3812797.shtml| title = "Juno" Director Follows In Dad's Footsteps| accessdate = 2008-04-16| author = Braver, Rita| date = February 10, 2008| publisher = ''CBS News''| archivedate = 2012-03-10| archiveurl = https://www.webcitation.org/6647uV1Do?url=http://www.cbsnews.com/stories/2008/02/09/sunday/main3812797.shtml| deadurl = yes}}</ref> potvrđena je od strane Reitmana kako je potpisala za projekt u siječnju 2007.<ref>{{cite web| url = http://www.vh1.com/movies/news/articles/1550061/20070116/story.jhtml| title = Movie File: 'Departed' Trilogy, Jennifer Garner, Steve Carell & More| accessdate = 2008-04-16| author = Adler, Shawn; Carroll, Larry| date = January 17, 2007| publisher = VH1| archivedate = 2007-01-31| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070131132015/http://www.vh1.com/movies/news/articles/1550061/20070116/story.jhtml| deadurl = yes}}</ref> Nakon što je radila s Batemanom na ''[[Kraljevstvo (2007)|Kraljevstvu]]'', Garner ga je preporučila Reitmanu kad su se prvi put susreli, a Bateman je dobio ulogu Marka,<ref name=JRsoon/> kao zadnji angažirani glumac.<ref>{{cite web| url = http://www.flipsidemovies.com/junointerviews2.html| title = The Juno Interviews Part II: Jason Bateman| accessdate = 2008-04-16| author = Vaux, Rob| date = January 27, 2008| publisher = FlipsideMovies.com| archive-date = 2008-03-02| archive-url = https://web.archive.org/web/20080302011338/http://www.flipsidemovies.com/junointerviews2.html| url-status = dead}}</ref> Lucas McFadden, poznatiji kao [[Cut Chemist]], DJ i glazbeni producent, pojavljuje se u [[cameo]] ulozi profesora kemije Juno i Paulieja. McFadden je radio glazbu za Reitmana kad je dobio scenarij za ''Juno'', a redatelj ga je pozvao da se pojavi u filmu.<ref>{{cite web| url = http://baltimore.metromix.com/music/article/big-screen-chemistry/287031/content| title = Big-screen chemistry| accessdate = 2008-04-16| author = Palmer, Tamara| date = January 17, 2008| publisher = ''Metromix''| archive-date = 2011-07-14| archive-url = https://web.archive.org/web/20110714080554/http://dallas.metromix.com/entertainment/287031| url-status = dead}}</ref>
=== Snimanje ===
[[Datoteka:Eric Hamber Secondary School (2006).jpg|mini|Srednja škola Eric Hamber zamijenila je izmišljenu Srednju plesnu školu Elk]]
Uz budžet od 6,5 milijuna dolara,<ref name=ew/> ''Juno'' je sniman u i oko [[Vancouver]]a u provinciji [[Britanska Kolumbija]],<ref name=province>{{cite web| url = http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=4462e21d-ef83-4405-bc6a-e50cb1a578e5| title = Plenty of fun and games on Juno set| accessdate = 2008-04-16| author = Schaefer, Glen| date = February 24, 2008| publisher = ''The Province''| archive-date = 2012-02-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20120210214029/http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=4462e21d-ef83-4405-bc6a-e50cb1a578e5| dead-url = yes}}</ref> iako radnjom smješten u Minnesotu, gdje se produkcija originalno trebala odvijati.<ref>{{cite web| url = http://frozenframes.wordpress.com/2006/11/11/juno-considering-2007-minnesota-location/| title = “Juno” Considering 2007 Minnesota Location| accessdate = 2008-04-16| date = January 2, 2008| publisher = Frozen Frames}}</ref> Iako se filmovi često snimaju na kanadskim lokacijama koje zamjenjuju američke zbog financijskih razloga,<ref>{{cite web| url = http://www.slate.com/id/2136064/| title = Northern Expenditure| accessdate = 2008-04-16| author = Epstein, Edward Jay| date = February 13, 2006| publisher = ''Slate''}}</ref> Reitman je inzistirao da radi u Vancouveru, a studio mu nije ni savjetovao da štedi novac.<ref name=province/>
Nakon minimalnih proba,<ref>{{cite web| url = http://www.movieweb.com/news/NE3dp768DPVF66| title = INTERVIEW: Juno's Ellen Page and Michael Cera| accessdate = 2008-04-16| date = December 6, 2007| publisher = MovieWeb.com| archive-date = 2012-04-14| archive-url = https://web.archive.org/web/20120414205247/http://www.movieweb.com/news/junos-ellen-page-and-michael-cera| dead-url = yes}}</ref> produkcija se odvijala od početka veljače i zašla u ožujak 2007.<ref>{{cite web| url = http://www.jeremywalker.com/pages/films/film_juno.htm| title = Production begins on 'Juno,' a comedy directed by Jason Reitman from a screenplay by Diablo Cody| accessdate = 2008-04-16| author = Walker, Jeremy| date = February 14, 2008| publisher = JeremyWalker.com}}</ref> Predviđeni raspored bio je šest tjedana,<ref name=province/> od čega je 30 dana posvećeno snimanju.<ref name=globe-mail>{{cite web| url = http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/LAC.20080222.LOCATION22/TPStory/Entertainme%20nt| title = When Oscar comes knocking| accessdate = 2008-04-16| author = Gold, Kerry| date = February 22, 2008| publisher = ''The Globe and Mail''| archiveurl = https://web.archive.org/web/20081013065425/http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/LAC.20080222.LOCATION22/TPStory/Entertainme%20nt| archivedate = 2008-10-13| deadurl = no}}</ref><ref name=leader-post>{{cite web| url = http://www.canada.com/reginaleaderpost/news/arts_life/story.html?k=11507&id=388a098f-854a-439f-a0c8-1c90da0eb7b0| title = Vancouverites sharing in success of 'Juno'| accessdate = 2008-04-16| author = Mackie, John| date = January 29, 2008| publisher = ''Regina Leader-Post''| archive-date = 2012-11-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20121105202811/http://www.canada.com/reginaleaderpost/news/arts_life/story.html?k=11507&id=388a098f-854a-439f-a0c8-1c90da0eb7b0| dead-url = yes}}</ref> Ekipa je namjeravala uvesti snijeg za zimske događaje,<ref name=leader-post/> ali je sniježilo na samoj lokaciji pa je izmijenjen raspored snimanja.<ref name=province/> Drugi pomoćnik redatelja Josy Capkun je rekao kako je to rezultiralo širim kadrovima od originalno planiranih. Iako je film sniman kadar po kadar,<ref name=province/> snimanje posljednje scene je zakazano za posljednji dan, a nakon dugog kišnog razdoblja, ekipa je namjeravala zaustaviti produkciju i vratiti se nekoliko mjeseci kasnije kako bi snimila scenu, smještenu u ljetni period. No, kiša se zaustavila i scena je snimljena po suncu.<ref name=leader-post/> Posljednja scena prikazuje Juno i Paulieja kako pjevaju "Anyone Else But You" The Moldy Peachesa, a članica benda Kimya Dawson je posjetila set kako bi razgovarala s Ellen Page i Michaelom Cerom kako će izvesti pjesmu.<ref name=pitchfork/>
=== Muzika ===
[[Datoteka:Kimya.jpg|mini|[[Kimya Dawson]]]]
Film uključuje nekoliko pjesama koje izvode [[Kimya Dawson]] i njezini bendovi [[Antsy Pants]] i [[The Moldy Peaches]], koje su uvrštene na prijedlog Ellen Page. Redatelj Jason Reitman objašnjava:
: "U jednom sam trenutku pitao Ellen Page, prije nego što smo počeli snimati, 'Što misliš što Juno sluša?' A ona je rekla 'The Moldy Peaches.' Otišla je do mog računala, pustila pjesme, a meni su se svidjele. Diablo i ja smo razgovarali o uvrštavanju pjesme Moldy Peachesa kako bi je likovi pjevali jedno drugom. Stupio sam u kontakt s Kimyjom Dawson iz The Moldy Peachesa, a ona mi je počela slati svoje materijale, koji su bili predivni, a većina je postala dio soundtracka."<ref>{{cite news |title=Juno Soundtrack: Best Soundtrack of The Year? |last=Lucy |date=2007-09-12 |work=Product-Reviews |publisher=Dansway Communications Ltd |url=http://www.product-reviews.net/2007/09/12/juno-soundtrack-best-soundtrack-of-the-year/ |access-date=2013-05-21 |archivedate=2011-07-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725153550/http://www.product-reviews.net/2007/09/12/juno-soundtrack-best-soundtrack-of-the-year/ |deadurl=yes }}</ref>
Reitman je isprva zamišljao Juno kao obožavateljicu [[glam rock]]a, ali je odbacio tu ideju kao neautentičnu, te rekao kako želi da Juno "bude zainteresirana za realnu i autentičnu glazbu", učinivši je obožavateljicom [[punk rock]]a, uključujući [[The Runaways]], [[Patti Smith]] i [[Iggy Pop|Iggyja Popa]].<ref>{{cite web
| last = Celis
| first = Barbara
| authorlink =
| coauthors =
| title = Interview: Jason Reitman (Juno)
| work =
| publisher = IONCINEMA.com
| date = December 5, 2007
| url =http://www.ioncinema.com/news.php?nid=2364
| format =
| doi =
| accessdate =2008-06-26}}</ref>
Reitman je kontaktirao Dawson, i, nakon što je pročitala scenarij filma, složila se da se njene pjesme pojave u filmu, poslavši redatelju paket CD-ova s oko 120 pjesama.<ref name=premiere/> Pjesme je uglavnom objavila sama Dawson<ref name=JRsoon/> koja kaže da nije napisala ništa posebno za ''Juno'' te da su sve pjesme bile izvođene i snimljene prije nego što je kontaktirana od strane Reitmana.<ref>{{cite web| url = http://www.slashfilm.com/2007/09/11/juno-movie-sountrack/| title = Juno Movie Sountrack| accessdate = 2008-04-16| author = Sciretta, Peter| date = September 11, 2007| publisher = /Film}}</ref> Redatelj ju je zamolio da dodatno presnimi instrumentale, što je uključivalo zujanje preko stihova nekih njenih pjesama.<ref name=podcast>{{cite web| url = http://rhino.edgeboss.net/download/rhino/juno/juno_audio.mp3| title = Juno Soundtrack Interview (Podcast)| accessdate = 2008-04-16| author = Jason Reitman; Ellen Page; Kimya Dawson| publisher = Rhino Entertainment}}</ref> Kontaktirao je i skladatelja [[Mateo Messina|Matea Messinu]], s kojim je surađivao na ''Hvala što pušite'', da sklada atmosfersku glazbu.<ref name=podcast/> Dao je Messini kolekciju Dawsoninih pjesama i rekao mu da osmisli "zvuk filma" preko instrumentalne glazbe koja prati kvalitetu snimanja, ton, osjećaj i nevinost njene glazbe.<ref name=podcast/> Messina je odlučio implementirati "brenčavu akustičnu gitaru koja zvuči jako labavo, kao Juno."<ref name=seattlest>{{cite web| url = http://seattlest.com/2007/11/02/seattlest_inter_11.php| title = Seattlest Interview: Mateo Messina, Film and Symphony Composer| accessdate = 2008-04-16| date = November 2, 2007| publisher = ''Gothamist''| archivedate = 2012-02-12| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120212232408/http://seattlest.com/2007/11/02/seattlest_inter_11.php| deadurl = yes}}</ref> Eksperimentirajući s raznim gitarama, odlučio je iskoristiti "Stellu", rabljenu gitaru gitarista [[Billy Katz|Billyja Katza]] koju je opisao kao "pomalo limenu, ne savršeno melodičnu, ali posjeduje razne karakteristike". Katz je angažiran da odsvira dionice na akustičnoj i klasičnoj gitari, koristeći pritom "Stellu".<ref name=seattlest/>
Page je predložila i obradu "Sea of Love" [[Cat Power|Cata Powera]], koju Reitman isprva nije bio spreman ubaciti u film jer je već bila korištena u filmu ''[[More ljubavi (1989)|More ljubavi]]'' [[1989]]., ali je na kraju odlučio kako će pjesma dodati "novi štih" referiranju na filmove.<ref name=podcast/> Smatrao je kako pjesma "Superstar" [[Sonic Youth]]a definira odnos Juno i Marka - Juno više voli klasičnu verziju [[The Carpenters]]a iz [[1971]]. dok se Marku više sviđa obrada Sonic Youtha iz [[1994]].<ref name=podcast/> "A Well Respected Man" [[The Kinks]]a je bila pjesma koju je Reitman povezivao s likom iz jednog od njegovih prethodnih scenarija, a rekao je kako mu je bilo jako žao kad ju je iskoristio za scenu u kojoj gledatelji upoznaju Paulieja, iako savršeno odgovara sceni.<ref name=podcast/> Surfajući [[iTunes]]om, pronašao je pjesmu "All I Want Is You" dječjeg skladatelja [[Barry Louis Polisar|Barryja Louisa Polisara]], koja je iskorištena za uvodnu špicu.<ref name=podcast/>
Autor reklama Chris Corley, s kojim je Reitman prethodno radio na skupini reklama za Wal-Mart, skladao je džingl za "Brunch Bowlz" koji Mark sklada u filmu.<ref>{{cite web| url = http://my.foxsearchlight.com/node/1765| title = Meep Meep| author = Jason Reitman| accessdate = 2008-05-16| date = November 19, 2007| publisher = Fox Searchlight Pictures| archivedate = 2007-12-16| archiveurl = https://web.archive.org/web/20071216181650/http://my.foxsearchlight.com/node/1765| deadurl = yes}}</ref>
=== Dizajn ===
Film se odvija u tri godišnja doba, što redatelj Jason Reitman objašnjava riječima, "činilo mi se tako logičnim kad sam pročitao scenarij, jer doba odražavaju tri tromjesečja Junoine trudnoće."<ref name=presskit/> Koristio je različite boje kako bi predstavio likove, kao što su trkačke uniforme i rana scena s Juno u crvenoj jakni s kapuljačom.<ref name=presskit/> Scenaristica Cody bila je impresionirana scenografijom koja je nastala na temelju samo nekoliko njenih rečenica u scenariju. Za Junoinu spavaću sobu je rekla kako je bila "veoma emocionalan set za mene jer me podsjećala na moju malu postojbinu iz vremena kad sam bila tinejdžer."<ref name=DCsoon>{{cite web| url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=40048| title = Juno Screenwriter Diablo Cody| accessdate = 2008-04-16| author = Douglas, Edward| date = December 13, 2007| publisher = ComingSoon.net| archive-date = 2013-09-29| archive-url = https://web.archive.org/web/20130929190201/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=40048| dead-url = yes}}</ref> Scenograf [[Steve Saklad]] je dizajnirao Markovu i Vanessinu kuću uz pretpostavku da je "Vanessa vjerojatno pročitala svaki kućanski časopis i pokušala kopirati ono što se u njima nalazi najbolje što zna."<ref name=presskit/> Kostimografkinja [[Monique Prudhomme]] je bila nominirana za svoj rad na filmu od strane Ceha kostimografa.<ref>{{cite web| url = http://goldderby.latimes.com/awards_goldderby/2008/01/costume-guild-n.html| title = Costume guild nominees: 'Atonement,' 'La Vie en Rose'| accessdate = 2008-04-16| author = O'Neil, Tom| date = January 16, 2008| publisher = ''Los Angeles Times''| archivedate = 2012-02-14| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120214171642/http://goldderby.latimes.com/awards_goldderby/2008/01/costume-guild-n.html| deadurl = yes}}</ref> Vanessu je odjenula u odjeću koja je bila "jednostavna i vrlo ukusna", a Marka u konzervativnu odjeću koja se nadopunjuje s Vanessinim ukusom.<ref name=presskit/> Pageina je sugestija bila da Juno nosi flanelne majice i veste.<ref name=ew/> Page je usto morala nositi dvije veličine lažnog trbuha koji s leđa izgleda kao korzet, te treći "pravi" trbuh koji se može vidjeti u sceni na ultrazvuku,<ref>{{cite web| url = http://www.alternativepress.com/screening/67.htm| title = Close Up: Ellen Page| accessdate = 2008-04-16| author = Lux, Rachel| date = March 10, 2008| publisher = ''Alternative Press''| archivedate = 2009-08-21| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090821064513/http://www.alternativepress.com/screening/67.htm| deadurl = yes}}</ref> kao i razne veličine lažnih grudiju.<ref>{{cite web| url = http://www.marieclaire.co.uk/celebrity/interviews/177659/ellen-page-interview.html| title = Ellen Page interview| accessdate = 2008-04-16| author = Wharton, Kate| date = February 5, 2008| publisher = ''Marie Claire''| archive-date = 2012-08-30| archive-url = https://web.archive.org/web/20120830023927/http://www.marieclaire.co.uk/celebrity/interviews/177659/ellen-page-interview.html| dead-url = yes}}</ref> Snimka prikazana na monitoru ultrazvuka bila je sina tehničara zvuka Scotta Sandersa, Matthewa, a dodana je u scenu tijekom post-produkcije.<ref name=presskit/><ref>{{cite web| url = http://my.foxsearchlight.com/node/353| title = Minority Report| accessdate = 2008-05-16| author = Jason Reitman| date = August 24, 2007| publisher = Fox Searchlight Pictures| archivedate = 2009-01-14| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090114174638/http://my.foxsearchlight.com/node/353| deadurl = yes}}</ref>
== Distribucija ==
=== Prikazivanje u kinima ===
Uz dobro ocijenjenu pretpremijeru od [[1. 9.|1. rujna]] [[2007]]. na Telluride Film Festivalu,<ref>{{cite web| url = http://www.variety.com/blog/1390000339/post/1290013929.html| title = Telluride abuzz with “Juno”| accessdate = 2008-04-18| author = Jones, Michael| date = September 1, 2007| publisher = ''Variety''| archiveurl = https://archive.today/20120917123909/http://www.variety.com/blog/1390000339/post/1290013929.html| archivedate = 2012-09-17| dead-url = no}}</ref><ref>{{cite web| url = http://popwatch.ew.com/popwatch/2007/09/telluride-day-4.html| title = Telluride Day 4: ‘Juno,’ ‘Margot at the Wedding’| accessdate = 2008-04-18| author = Willman, Chris| date = September 3, 2007| publisher = ''Entertainment Weekly''| archive-date = 2008-01-30| archive-url = https://web.archive.org/web/20080130182151/http://popwatch.ew.com/popwatch/2007/09/telluride-day-4.html| dead-url = yes}}</ref> ''Juno'' je premijerno prikazan [[8. 9.|8. rujna]] [[2007]]. na [[Međunarodni Film Festival u Torontu|Međunarodnom Film Festivalu u Torontu]], a popraćen je burnim ovacijama, što je nagnalo kritičara [[Roger Ebert|Rogera Eberta]] da kaže "Ne znam kad sam čuo ovako duge, glasne i tople ovacije."<ref>{{cite web| url = http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20070909/FILMFESTIVALS03/70909002/-1/FILMFESTIVALS| title = Toronto #5: Great performances, strong stories| accessdate = 2008-04-18| author = Roger Ebert| date = September 9, 2007| publisher = ''Chicago Sun-Times''| archivedate = 2013-02-12| archiveurl = https://web.archive.org/web/20130212160017/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20070909%2FFILMFESTIVALS03%2F70909002%2F-1%2FFILMFESTIVALS| deadurl = yes}}</ref> Film je prikazan na Austin Film Festivalu, Rimskom Film Feastu, London Film Festivalu, Međunarodnom Film Festivalu na Bahamima, Međunarodnom Film Festivalu u St. Louisu, Međunarodnom Film Festivalu u Stockholmu, Međunarodnom Film Festivalu u Thessalonikiju, Međunarodnom Film Festivalu u Gijonu, Međunarodnom Film Festivalu u Palm Springsu i Međunarodnom Film Festivalu u Rotterdamu, zaradivši pritom nekoliko nagrada i nominacija.<ref name=rome>{{cite web| url = http://www.variety.com/blog/1390000339/post/900016490.html| title = "Juno" wins in Rome| accessdate = 2008-04-18| author = Morfoot, Addie| date = October 28, 2007| publisher = ''Variety''| archiveurl = https://archive.today/20121210061424/http://www.variety.com/blog/1390000339/post/900016490.html| archivedate = 2012-12-10| dead-url = no}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.cinemastlouis.org/fest.html| title = 16th Annual AT&T St. Louis International Film Festival: Festival Highlights| accessdate = 2008-04-18| date = November 22, 2007| publisher = Cinema St Louis| archive-date = 2008-03-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20080303042041/http://www.cinemastlouis.org/fest.html}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.stockholmfilmfestival.se/en/festival/2007/vinnare/| title = Stockholm Festival Winners 2007| accessdate = 2008-04-18| publisher = Stockholm International Film Festival| archive-date = 2012-02-16| archive-url = https://web.archive.org/web/20120216171342/http://www.stockholmfilmfestival.se/en/festival/2007/vinnare/| dead-url = yes}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.gijonfilmfestival.com/historia.asp?idmenu=1&idioma=3&idsub=1&varsub=1&idpalmares=14| title = Gijon International Film Festival Award List 45th Edition| language = Italian| accessdate = 2008-04-18| publisher = Gijón International Film Festival}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.psfilmfest.org/news/detail.aspx?NID=119&year=2007| title = Juno To Receive Chairman’s Vanguard Award at 19th Annual Palm Springs International Film Festival Awards Gala| accessdate = 2008-04-18| date = November 8, 2007| publisher = Palm Springs International Film Festival| archivedate = 2012-02-15| archiveurl = https://web.archive.org/web/20120215082939/http://www.psfilmfest.org/news/detail.aspx?NID=119&year=2007| deadurl = yes}}</ref>
Iako je ''Juno'' kino-premijeru trebao doživjeti [[15. 12.|15. prosinca]] [[2007]]., pomaknuta je za ranije kako bi se iskoristile dobre recenzije i veliko očekivanje prije premijere,<ref>{{cite web| url = http://www.slashfilm.com/2007/10/25/junos-due-date-sooner-than-expected/| title = Juno’s “Due Date” Sooner Than Expected| accessdate = 2008-04-18| author = Sciretta, Peter| date = October 25, 2007| publisher = /Film}}</ref> pa se film u manjem broju kina u [[Los Angeles]]u i [[New York]]u počeo prikazivati već 5. prosinca.<ref name=box>{{cite web| url = http://www.variety.com/article/VR1117977409.html?categoryid=13&cs=1| title = 'Juno' jolts specialty box office| accessdate = 2008-04-18| author = McClintock, Pamela| date = December 9, 2007| publisher = ''Variety''}}</ref> 14. prosinca je prikazan u još trinaest gradova u oko 25 kina, dok je 25. prosinca počela opća distribucija.<ref name=box/>
=== Promocija ===
[[Anthony Breznican]] iz ''[[USA Today]]'' rekao je 2008. da je ''Juno'' jedan od onih filmova koji su "orkestrirani da se glas o njima proširi kao favorit od usta do usta među filmoljupcima."<ref>Breznican, Anthony. [http://www.usatoday.com/life/movies/movieawards/oscars/2008-02-21-oscar-box-office_N.htm Box office: Modest films, niche marketing change landscape]." ''USA Today''. February 22, 2008.</ref>
Nakon prmijere filma, Fox Searchlight je novinarima i kritičarima poslao hamburger-telefone slične onom koji je Juno koristila u filmu kako bi ih potaknuo da recenziraju film.<ref>{{cite web| url = http://www.socialmediaready.com/2008/01/27/great-movie-marketing-and-a-hamburger-phone-from-juno/| title = Great Movie Marketing and a Hamburger Phone From Juno| accessdate = 2008-10-02| author = Barefoot, Darren; Szabo, Julie| date = January 27, 2008| publisher = SocialMediaReady.com| archivedate = 2009-02-09| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090209153352/http://socialmediaready.com/2008/01/27/great-movie-marketing-and-a-hamburger-phone-from-juno| deadurl = yes}}</ref> Iako su telefoni originalno trebali biti distribuirani u manjem broju primjeraka gledateljima na promocijama, tvrtke nepovezane s Fox Searchlightom su počele proizvoditi i prodavati telefone na [[eBay]]u i drugim internetskim prodajnim stranicama.<ref>{{cite web| url = http://www.theage.com.au/news/technology/junos-hamburger-phone-sparks-online-sales/2008/02/06/1202233932553.html| title = Juno's hamburger phone sparks online sales| accessdate = 2008-10-02| author = Moses, Asher| date = February 7, 2008| publisher = ''The Age''}}</ref><ref name=theprovince>{{cite web| url = http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=9d359a06-5dda-4898-9f84-c98f5dfc8d49| title = Hamburger the new accessory| accessdate = 2008-10-02| author = Harris, Misty| date = January 29, 2008| publisher = ''The Province''| archive-date = 2012-11-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20121105034428/http://www.canada.com/theprovince/news/etoday/story.html?id=9d359a06-5dda-4898-9f84-c98f5dfc8d49| dead-url = yes}}</ref> U mjesecu nakon premijere telefona, prodaja telefona na eBayu je skočila za 759 posto,<ref name=theprovince/> a ''Entertainment Weekly'' ga je proglasio jednim od "10 cool darova za obožavatelje filmova".<ref>{{cite web| url = http://www.ew.com/ew/gallery/0,,20165615,00.html| title = 10 Cool Gifts for Film Buffs| accessdate = 2008-10-02| publisher = ''Entertainment Weekly''| archivedate = 2013-10-21| archiveurl = https://web.archive.org/web/20131021204012/http://www.ew.com/ew/gallery/0%2C%2C20165615%2C00.html| deadurl = yes}}</ref>
=== Kućna izdanja ===
Film je [[15. 4.|15. travnja]] [[2008]]. objavljen na [[DVD]]-u i [[Blu-ray]] disku. Dostupan je i u izdanju s jednim DVD-om koji uključuje film s audio komentarom redatelja Reitmana i scenaristice Cody, jedanaest izbačenih scena i raznim dodacima. Dvostruko DVD izdanje uključuje iste dodatke i četiri dodatna kratka filma ("Way Beyond 'Our' Maturity Level: Juno – Leah – Bleeker", "Diablo Cody Is Totally Boss", "Jason Reitman For Shizz" i "Honest To Blog! Creating Juno"). Blu-ray izdanje izdanje uključuje sve dodatke s dva DVD diska i dva dodatna kratka filma: "Fox Movie Channel Presents: Juno World Premiere" i "Fox Movie Channel Presents: Casting Session".<ref>{{cite web | url=http://www.slashfilm.com/2008/02/19/honest-to-blog-juno-is-the-most-successful-indie-in-six-years-dvd-details/ | title=Honest To Blog: Juno is the Most Successful Indie Film in Six Years; DVD Details | accessdate=2008-02-20 | publisher=SlashFilms | archive-date=2008-05-08 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080508182013/http://www.slashfilm.com/2008/02/19/honest-to-blog-juno-is-the-most-successful-indie-in-six-years-dvd-details/ }}</ref>
== Reakcije ==
=== Zarada ===
Objavljen u ograničenom izdanju u samo sedam kina u [[Los Angeles]]u i [[New York]]u, ''Juno'' je tijekom prvog vikenda zaradio 420,113 dolara, odnosno 60,016 dolara po prikazivanju.<ref name =box/> Kad je ''Juno'' postao prvi film Fox Searchlighta koji je zaradio više od 100 milijuna dolara na box officeu, predsjednik kompanije [[Peter Rice]] je objavio izjavu: "Ovo je nevjerojatno ostvarenje za nas i film koji je nadmašio sva naša očekivanja. Bili smo svjesni potencijala filma, a on je odjeknuo među publikom diljem zemlje."<ref>{{cite web| url = http://www.observer.com/2008/i-juno-i-crosses-100-million-mark-becomes-too-cool| title = Juno Crosses the $100 Million Mark, Becomes 'Too Cool'| accessdate = 2008-04-06| author = Pompeo, Joe| date = January 31, 2008| publisher = ''The New York Observer''| archivedate = 2008-08-31| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080831034437/http://www.observer.com/2008/i-juno-i-crosses-100-million-mark-becomes-too-cool| deadurl = yes}}</ref> Film je u Sjedinjenim Državama zaradio 143,479,191 dolara te 84,578,385 dolara u ostalim teritorijima, odnosno ukupno 228,057,576 dolara.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=Juno.htm |title=Juno |accessdate=2008-06-07 |publisher=Box Office Mojo}}</ref> Bio je najunosniji film od njih pet nominiranih za [[Oscar za najbolji film]].<ref>{{cite web| url = http://www.slate.com/id/2183937| title = Hating Juno| accessdate = 2008-04-06| author = Stevens, Dana| date = February 8, 2008| publisher = ''Slate''}}</ref>
=== Kritike ===
Film veliki svog uspjeha duguje pozitivnim recenzijama; prema podacima od [[15. 3.|15. ožujka]] [[2008]]. na [[Rotten Tomatoes]]u, 93 posto kritičara od njih 183 je pozitivno ocijenilo film,<ref>{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/juno/ |title=Juno (2007) |accessdate=2008-06-12 |publisher=Rotten Tomatoes}}</ref> a bila je i najbolje ocijenjena komedija 2007.<ref>{{cite web| url=http://www.rottentomatoes.com/features/rtawards/?category=comedy&rank=1 |title=1 — Juno |accessdate=2008-06-12 |publisher=Rotten Tomatoes}}</ref> Na [[Metacritic]]u je prikupljeno 37 recenzija, a postotak onih pozitivnih je 81 posto.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/juno |title=Juno (2007): Reviews |accessdate=2007-12-28 |publisher=Metacritic |archive-date=2008-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081105130833/http://www.metacritic.com/film/titles/juno }}</ref> [[Roger Ebert]] iz ''[[Chicago Sun-Times]]a'' dao je filmu četiri zvjezdice i nazvao ga "najboljim filmom godine. (...) Je li ove godine bilo bolje izvedbe od one Ellen Page u ulozi Juno? Mislim da nije."<ref>{{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20071213/REVIEWS/712130303 |title=Juno |accessdate=2007-12-17 |author=Roger Ebert |date=December 14, 2007 |publisher=''Chicago Sun-Times'' |archivedate=2013-02-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130220195432/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20071213%2FREVIEWS%2F712130303 |deadurl=yes }}</ref> Ebert je ''Juno'' proglasio najboljim filmom godine.
No, nisu svi kritičari imali takvo mišljenje. [[David Edelstein]] iz časopisa ''[[New York (časopis)|New York]]'' smatrao je kako se film očajno trudi utjecati na tinejdžere, kako želi da klinci koriste isti sleng i razgrabe soundtrack".<ref>{{cite web|url=http://nymag.com/movies/reviews/41541/index1.html |title=Melodrama in Distress |accessdate=2008-06-10 |author=David Edelstein |date=2007-11-30 |publisher=''New York''}}</ref>
==== "''Juno'' efekt" ====
2008., nakon što je 17 učenica mlađih od šesnaest godina u Gloucesteru u [[Massachusetts]]u zatrudnjelo, časopis ''Time'' je to nazvao "''Juno'' efektom".<ref>Kingsbury, Kathleen (June 18, 2008) [http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1815845,00.html “Pregnancy Boom at Gloucester High.”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090417223157/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1815845,00.html |date=2009-04-17 }} ''Time''.</ref> ''Time'' je ustvrdio kako su neki odrasli odbacili statistiku dok su drugi optužili filmove kao što su ''Juno'' i ''Zalomilo se'' da glorificiraju tinejdžersku trudnoću. Kristelle Miller, profesorica adolescentske psihologije na Sveučilištu Minnesota-Duluth izjavila je da je "'''Juno'' efekt' način na koji mediji glorificiraju trudnoću i kako ... trudnoća amortizira sve probleme iz prošlosti."
U rujnu 2008., nakon što je senator [[John McCain]] imenovao guvernerku [[Aljaska|Aljaske]] [[Sarah Palin]] kao svoju kandidatkinju za potpredsjednicu SAD-a, otkriveno je kako je njezina kćer, 17-godišnja Bristol, trudna s drugim tinejdžerom. Novinski izvještaji i i uvodnici su pisali kako je trudnoća Bristol Palin samo najnovija epizoda u slijedu događaja čiji je dio i ''Juno''<ref>{{cite news |first=Michael |last=Kranish |title=Palin's daughter, 17, is pregnant |url=http://www.boston.com/news/nation/articles/2008/09/02/palins_daughter_17_is_pregnant/?p1=Well_MostPop_Emailed5 |publisher=Boston Globe|date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19}}</ref><ref>{{cite news|title=Unplanned |url=http://www.chron.com/disp/story.mpl/editorial/5980101.html |publisher=Houston Chronicle|date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19}}</ref> dok su komentatori<ref name = "Leon"/><ref name = "Roger"/> radili usporedbe između trudnoće Bristol Palin i filma. Poznati urednik ''[[New Republic]]a'' [[Leon Wieseltier]] je napisao: "Republikanci su htjeli novi dijalog, a i dobili su ga. ''Juno'' je [[Juneau, Aljaska|Juneau]]".<ref name = "Leon">{{cite news |first=Leon |last=Wieseltier |title=Washington Diarist |url=http://www.tnr.com/politics/story.html?id=98095efe-b735-456b-a729-cda0285f5269 |publisher=New Republic |date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19 |archivedate=2008-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080913023758/http://www.tnr.com/politics/story.html?id=98095efe-b735-456b-a729-cda0285f5269 |deadurl=yes }}</ref> [[Roger Friedman]] iz [[Foxnews]]a se čudio, "''Juno'' je narušio i osvijetlio konzervativne vrijednosti. Pitanje je, hoće li se okolina oko Bristol Palin ponašati kao prema Juno? Ili će je odbaciti jer se dovela u tu situaciju?"<ref name = "Roger">{{cite news |first=Roger|last=Friedman|title=The 'Juno' effect strikes again |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,414824,00.html |publisher=Foxnews |date=September 2, 2008 |accessdate=2008-09-19}}</ref>
Glumac [[Jason Bateman]] je branio film. "Na žalost", rekao je, "imali smo takve pojave kad su razni tipovi ubijali ljude zbog nečeg što su čuli u rock and roll pjesmama ili sličnom smeću. Gledajte, ako krivite film ili pjesmu za svoje postupke, bili oni dobri ili loši, mislim da tražite pogrešne utjecaje. Mislim da bi ljudi trebali pogledati na druga područja svoga života kako bi našli lekcije i smjernice, uglavnom roditelje, ili profesore, ili prijatelje, ili bilo što drugo. Na te stvari bi trebali usmjeriti svoje oči i uši."<ref>{{cite news |title=Jason Bateman Defends ‘Juno’ In Wake Of Massachusetts Teen Pregnancies |url=http://www.accesshollywood.com/jason-bateman-defends-juno-in-wake-of-massachusetts-teen-pregnancies_article_10054? |publisher=Access Hollywood|date=September 13, 2008 |accessdate=2008-09-19}}</ref>
=== Top deset ljestvice ===
Film se pojavio na mnogim top deset ljestvicama najboljih filmova 2007.:
{{col-begin}}
{{col-2}}
* 1. – [[Roger Ebert]], ''[[Chicago Sun-Times]]''<ref>{{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20071220%2FCOMMENTARY%2F176124809 |title=The year's ten best films and other shenanigans |accessdate=2008-01-05 |author=[[Roger Ebert]] |date=2007-12-20 |work=Chicago Sun-Times |archive-date=2007-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071224083858/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20071220%2FCOMMENTARY%2F176124809 |dead-url=yes }}</ref>
* 1. – ''Paste'' (uredništvo časopisa)<ref>{{cite web | url=http://www.pastemagazine.com/articles/2007/11/signs-of-life-2007-best-films.html | title=Signs of Life 2007: Best Films | publisher=''Paste'' | accessdate=2008-06-12 | date=November 28, 2007 | archive-date=2012-10-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121020041214/http://www.pastemagazine.com/articles/2007/11/signs-of-life-2007-best-films.html | dead-url=yes }}</ref>
* 1. - Dan Plazarin, ''[[The Cincinnati Enquirer|Cincinnati Enquirer]]''
* 2. - Ured Američke katoličke biskupske konferencije za film i televiziju (zajedno s filmom ''[[Bella (2007)|Bella]]'')<ref>{{cite web | url=http://www.usccb.org/movies/topten/topten2007.shtml | title=Ten Best List for the Year 2007 | publisher=USCCB | accessdate=2008-10-20 | archivedate=2011-08-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110808200501/http://www.usccb.org/movies/topten/topten2007.shtml | deadurl=yes }}</ref>
* 3. – David Germain, [[Associated Press]]<ref>{{cite web |url=http://www.columbiatribune.com/2007/Dec/20071227Go!013.asp |title='No Country for Old Men' earns nod from AP critics |accessdate=2007-12-31 |author=Germain, David |coauthors=Lemire, Christy |date=December 27, 2007 |publisher=''Columbia Daily Tribune'' |archive-date=2008-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080103000750/http://www.columbiatribune.com/2007/Dec/20071227Go%21013.asp |dead-url=yes }}</ref>
* 4. – [[James Berardinelli]], ReelViews<ref>{{cite web | url = http://www.reelviews.net/movies/SPECIAL/2007list.html | title = List: 2007 Films, Descending Order by Rating | author = James Berardinelli | work = ReelViews.net | accessdate = 2008-02-22}}</ref>
* 4. – Lou Lumenick, ''[[New York Post]]''<ref name="Meta10">{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/awards/2007/toptens.shtml |title=Metacritic: 2007 Film Critic Top Ten Lists |accessdate=2008-01-05 |publisher=Metacritic |archive-date=2008-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080102102034/http://www.metacritic.com/film/awards/2007/toptens.shtml |dead-url=yes }}</ref>
* 4. - Steve Persall, ''[[St. Petersburg Times]]''
* 4. – [[Richard Roeper]], ''[[Chicago Sun-Times]]''<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficepsychics.com/?p=958 |title=Richard Roeper's 10 Best Films of 2007 |accessdate=2008-01-06 |date=December 29, 2007 |publisher=BoxOfficePsychics.com |archivedate=2008-03-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080319092831/http://www.boxofficepsychics.com/?p=958 |deadurl=yes }}</ref>
* 6. – Claudia Puig, ''[[USA Today]]''<ref name="Meta10" />
* 6. – [[Desson Thomson]], ''[[The Washington Post]]''<ref name="Meta10" />
{{col-break}}
* 6. – [[Joe Morgenstern]], ''[[The Wall Street Journal]]''<ref name="Meta10" />
* 6. – Liam Lacey and Rick Groen, ''[[The Globe and Mail]]''<ref name="Meta10" />
* 6. – Marc Savlov, ''[[The Austin Chronicle]]''<ref name="Meta10" />
* 7. – Corina Chocano, ''[[Los Angeles Times]]''<ref name="Meta10" />
* 7. – Carrie Rickey, ''[[The Philadelphia Inquirer]]''<ref name="Meta10" />
* 10. – [[A. O. Scott]], ''[[The New York Times]]'' (zajedno s filmovima ''[[Knocked Up|Zalomilo se]]'' i ''[[Superbad (2007)|Superbad]]'')<ref name="Meta10" />
* 10. – [[Peter Travers]], ''[[Rolling Stone]]'' (zajedno s filmom ''[[Knocked Up|Zalomilo se]]'')<ref>{{cite web| url = http://www.rollingstone.com/news/story/17686508/peter_travers_best_and_worst_movies_of_2007/10| title = Peter Travers' Best and Worst Movies of 2007| accessdate = 2008-06-12| author = Peter Travers| publisher = ''Rolling Stone''| date = December 27, 2007| archivedate = 2009-05-03| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090503113711/http://www.rollingstone.com/news/story/17686508/peter_travers_best_and_worst_movies_of_2007/10| deadurl = yes}}</ref>
* 10. – [[Stephen Holden]], ''[[The New York Times]]''<ref name="Meta10" />
{{col-end}}
=== Nagrade i nominacije ===
Film je bio nominiran za četiri [[Oscar]]a: [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]] (kojeg je odnijela Diablo Cody), [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[oscar za režiju|najboljeg redatelja]] i [[oscar za najbolju glavnu glumicu|najbolju glumicu]] za Ellen Page.<ref name=nom80aa>{{cite web |url=http://www.oscars.org/80academyawards/nominees/index.html |title=80th Academy Awards |accessdate=2008-06-12 |publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences |archive-date=2008-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327230458/http://www.oscars.org/80academyawards/nominees/index.html |dead-url=yes }}</ref>
Reitman je izrazio razočaranje što ''Juno'' nije bio nominiran za kanadske Genie nagrade: "Redatelj je kanadski, zvijezde su kanadske, glumci su kanadski, ekipa je kanadska, sniman je u Kanadi - kako nismo podesni za Genie nagrade kad su [[Ruska obećanja]] [[David Cronenberg|Davida Cronenberga]] o Rusima koji žive u [[London]]u sniman u [[Engleska|Engleskoj]] s britanskom ekipom i glumcima podesan? Žao mi je, ali mi to netko mora objasniti, nije mi jasno." Sara Morton, predsjednica Kanadske akademije filma i televizije, objavila je izjavu s objašnjenjem da studio nije prijavio film za nagrade.<ref name="van sun">{{cite web | last = Andrews | first = Marke | title = No Genie nominations for Vancouver's ''Juno'' | publisher = ''The Vancouver Sun'' | date = 2008-02-29 | url = http://www.canada.com/vancouversun/news/business/story.html?id=fd0f69cc-a564-413f-9535-d25f0546d1c2 | accessdate = 2008-04-11 | archive-date = 2012-11-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121104062418/http://www.canada.com/vancouversun/news/business/story.html?id=fd0f69cc-a564-413f-9535-d25f0546d1c2 | dead-url = yes }}</ref> ''The Hollywood Reporter'' je objasnio da pravila Genieja definiraju kanadske filmove kao one koji su barem dijelom financirani iz kanadskih izvora, a budući da su američke tvrtke Mandate Pictures i Fox Searchlight bile jedini financijeri filma, ''Juno'' nije mogao biti nominiran.<ref name="van sun" /> Bez obzira na to, glasnogovornik Genie nagrada Chris McDowall je rekao kako film nije ni uzet u razmatranje za nominacije jer nije bio ni prijavljen: "Financiranje je samo jedan od kriterija, ali ne i svi."<ref name="van sun" /> Unatoč tome, film se 2008. natjecao za Kanadske komičarske nagrade, ostvarivši dvije pobjede od tri nominacije.
{| class="collapsible collapsed" style="width:100%; border:1px solid gray; background:transparent"
|-
! align="left" | Popis nagrada i nominacija
|-
|
{| class="wikitable"
! Udruženje/nagrada
! Kategorija
! Pobjednik/Nominirani
! Rezultat
|-
|rowspan="2"|[[BAFTA|BAFTA nagrade]]<ref name=Var>{{cite web | url = http://www.variety.com/VR1117980629.html | title = 'Atonement' tops BAFTA Awards; Cotillard, Day-Lewis take best acting honors | author = Dawtrey, Adam | date = 10. veljače 2008. | publisher = ''Variety'' | accessdate = 2008-06-12}}</ref>
|Najbolja glumica
|[[Ellen Page]]
|bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|Najbolji originalni scenarij
|[[Diablo Cody]]
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|[[Ceh američkih glumaca]]
|Najbolja glumica
|Ellen Page
|bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|[[Ceh američkih scenarista]]<ref>{{Cite web | url = http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117980615.html | title = Cody, Coen bros. top WGA Awards; '30 Rock,' 'Wire,' 'Men' win TV honors | author = Thielman, Sam; McNary, Dave | publisher = ''Variety'' | date = 9. veljače 2008. | accessdate = 2008-12-06 | archiveurl = https://archive.today/20120525191713/http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117980615.html | archivedate = 2012-05-25 | dead-url = no }}</ref>
|Najbolji originalni scenarij
|Diablo Cody
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|rowspan="3"|[[Kanadske komičarske nagrade]]
|Najbolja glumica
|Ellen Page
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|Najbolji glumac
|[[Michael Cera]]
|bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|Najbolji redatelj
|Jason Reitman
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|rowspan="2"|[[Nacionalni ured za kritiku]]<ref name=HR-NBR>{{Cite web | url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3id3ba7d7be3800dce8988e7caf525a965 | publisher = ''The Hollywood Reporter'' | author = Goldstein, Greg | title = NBR goes wild for 'No Country' | 5 = date 6. prosinca 2007. | accessdate = 2008-12-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080719104419/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3id3ba7d7be3800dce8988e7caf525a965 | archivedate = 2008-07-19 | deadurl = no }}</ref>
|Najbolja nova glumica
|Ellen Page
|rowspan="2" bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|Najbolji originalni scenarij
|Diablo Cody
|-
|rowspan="4"|[[Nagrada Independent Spirit]]<ref>{{Cite web | url = http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117981367.html | title = 'Juno' tops Spirit Awards; Indie comedy/drama wins best feature, actress | author = Siegel, Tatiana | date = 23. veljače 2008. | publisher = ''Variety'' | accessdate = 2008-06-12 | archiveurl = https://archive.today/20120525191714/http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117981367.html | archivedate = 2012-05-25 | dead-url = no }}</ref>
|Najbolja glavna glumica
|Ellen Page
|rowspan="3" bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|colspan="2"|Najbolji film
|-
|Najbolji prvi scenarij
|Diablo Cody
|-
|Najbolji redatelj
|[[Jason Reitman]]
|bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|rowspan="2"|[[Nagrada Satellite]]<ref>{{Cite web | title = Satellites fall for 'Juno'; Indie wins prizes for comedy, actress, writing | author = Maxwell, Erin | date = 17. prosinca 2007. | publisher = ''Variety'' | url = http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117977837.html?nav=news&categoryid=1983&cs=1 | accessdate = 2008-12-06 | archiveurl = https://archive.today/20120525191713/http://www.variety.com/awardcentral_article/VR1117977837.html?nav=news&categoryid=1983&cs=1 | archivedate = 2012-05-25 | dead-url = no }}</ref>
|Najbolja glumica - komedija ili mjuzikl
|Ellen Page
|rowspan="2" bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|colspan="2"|Najbolji film - mjuzikl ili komedija
|-
|[[Nagrade National Movie]]
|colspan="2"|Najbolja komedija
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|[[Nagrade Rome Film Feasta]]<ref name=rome/>
|colspan="2"|Najbolji film
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|rowspan="4"|[[Oscar]]i<ref name=nom80aa />
|[[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Najbolja glumica]]
|Ellen Page
|rowspan="2" bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|colspan="2"|[[Oscar za najbolji film|Najbolji film]]
|-
|[[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]]
|Diablo Cody
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|[[Oscar za režiju|Najbolji redatelj]]
|Jason Reitman
|bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|rowspan="3"|[[Udruženje televizijskih, radijskih i internetskih filmskih kritičara]]<ref name=USAT>{{Cite web | url = http://www.usatoday.com/life/movies/movieawards/2008-01-07-critics-choice-awards_N.htm | title = Critics' Choice Awards: Dark, violent 'No Country' and 'Blood' on top | publisher = ''USA Today'' | date = 7. siječnja 2008. | author = Cheng, Jim | accessdate = 2008-06-12}}</ref>
|Najbolja glumica
|Ellen Page
|rowspan="2" bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|Najbolja glumačka postava
|Ellen Page, Michael Cera, [[J. K. Simmons|J.K. Simmons]], [[Olivia Thirlby]], [[Allison Janney]], [[Jennifer Garner]] i [[Jason Bateman]]
|-
|colspan="2"|Najbolja komedija
|bgcolor="#ddffdd"|Da
|-
|rowspan="4"|[[Zlatni globus]]i<ref name=65gg>{{cite web |url=http://www.goldenglobes.org/news/id/81 |title=HOLLYWOOD FOREIGN PRESS ASSOCIATION 2008 GOLDEN GLOBE AWARDS FOR THE YEAR ENDED DECEMBER 31, 2007 |accessdate=2007-12-17 |date=13. prosinca 2007. |publisher=goldenglobes.org |archive-date=2007-12-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071215072618/http://www.goldenglobes.org/news/id/81 |dead-url=yes }}</ref>
|-
|[[Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl|Najbolja glumica - komedija ili mjuzikl]]
|Ellen Page
|rowspan="3" bgcolor="#ffdddd"|Ne
|-
|colspan="2"|[[Zlatni globus za najbolji igrani film – mjuzikl ili komedija|Najbolji film - komedija ili mjuzikl]]
|-
|[[Zlatni globus za najbolji scenario|Najbolji scenarij]]
|Diablo Cody
|-
|}
|-
|}
== Soundtrack ==
[[Soundtrack]] za ''Juno'', ''[[Music from the Motion Picture Juno]]'', uključuje devetnaest pjesama [[Barry Louis Polisar|Barryja Louisa Polisara]], [[Belle & Sebastian]]a, [[Buddy Holly|Buddyja Hollyja]], [[Cat Power|Cata Powera]], [[The Kinks]]a, [[Mott the Hoople]]a, [[Sonic Youth]]a i [[The Velvet Underground]]a, te [[Kimya Dawson|Kimyje Dawson]] i njenih bivših bendova [[The Moldy Peaches]] i [[Antsy Pants]]. Pod etiketom [[Rhino Entertainment]]a, album je postao prvi najprodavaniji soundtrack poslije soundtracka za ''[[Komadi iz snova|Komade iz snova]]'', prvi najprodavaniji Foxov soundtrack poslije ''[[Titanic (film iz 1997.)|Titanica]]'', te prvi Rhinov američki album broj jedan.<ref>{{cite web| url = http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003703770| title = 'Juno' Unseats Keys From Atop Album Chart| accessdate = 2008-04-16| author = Hasty, Katie| date = January 30, 2008| publisher = ''Billboard''}}</ref>
Rhino je u ožujku 2008. objavio kako će ''[[Juno B-Sides: Almost Adopted Songs]]'' (album s pjesmama koje su bile u konkurenciji, ali nisu uvrštene na soundtrack) biti dostupan samo u digitalnom izdanju. Petnaest brojeva uključuje pjesme ranije spomenutih glazbenika, Kimyje Dawson, Barryja Louisa Polisar, Belle & Sebastiana i Buddyja Hollyja, kao i [[Astrud Gilberto]], [[The Bristols]]a, [[Jr. James & The Late Guitar]], [[Trio Los Panchos]], [[Yo La Tengo]] i Ellen Page koja pjeva "Zub, Zub", pjesmu Diablo Cody u dijelu scenarija koji je kasnije postao izbačena scena.<ref>{{cite web| url = http://www.pastemagazine.com/articles/2008/04/rhino-to-release-juno-bsides-exclusively-on-itunes.html| title = Rhino to release Juno B-Sides exclusively on iTunes| accessdate = 2008-04-30| author = Hansen, Christina| date = April 1, 2008| publisher = ''Paste''| archive-date = 2012-10-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20121020041313/http://www.pastemagazine.com/articles/2008/04/rhino-to-release-juno-bsides-exclusively-on-itunes.html| dead-url = yes}}</ref> Album je objavljen [[13. 5.|13. svibnja]] [[2008]].
=== Popis pjesama ===
# "All I Want is You" - Barry Louis Polisar
# "My Rollercoaster" - Kimya Dawson
# "A Well Respected Man" - [[The Kinks]]
# "Dearest" - [[Buddy Holly]]
# "Up the Spout" - Mateo Messina
# "Tire Swing" - Kimya Dawson
# "Piazza, New York Catcher" - Belle and Sebastian
# "Loose Lips" - Kimya Dawson
# "Superstar" - [[Sonic Youth]]
# "Sleep" - Kimya Dawson
# "Expectations" - Belle and Sebastian
# "All the Young Dudes" - Mott the Hoople
# "So Nice So Smart" - Kimya Dawson
# "Sea of Love" - Cat Power
# "Tree Hugger" - Kimya Dawson and Antsy Pants
# "I'm Sticking with You" - [[The Velvet Underground]]
# "Anyone Else But You" - The Moldy Peaches
# "Vampire" - Antsy Pants
# "Anyone Else But You" - Ellen Page i Michael Cera
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.juno-themovie.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090416092854/http://juno-themovie.com/ |date=2009-04-16 }}
* {{imdb naslov|id=0467406|naslov=Juno}}
* {{mojo title|id=juno|title=Juno}}
* {{rotten-tomatoes|id=juno|title=Juno}}
* [http://movies.yahoo.com/movie/1809834191/info ''Juno''] na Yahoo! Movies
{{Diablo Cody}}
{{Tinejdžerski izbor za filmsku komediju}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e za najbolji scenarij]]
[[Kategorija:Filmovi čiji su scenaristi osvojili Oscar za najbolji originalni scenarij]]
[[Kategorija:Filmovi o odrastanju]]
[[Kategorija:Filmske dramedije]]
kfv8ha8sfqytdjomc8z5umtu0q7un1f
Klaudije Elijan
0
227699
42686836
42415857
2026-09-12T09:17:55Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686836
wikitext
text/x-wiki
'''Klaudije Elijan''' (oko [[175]]. – [[235]]) je bio [[Rimsko Carstvo|rimski]] učitelj i retoričar koji je živio u doba careva [[Septimije Sever|Septimija Severa]] i [[Heliogabal]]a. Savršeno je poznavao [[grčki jezik]] zbog čega je dobio nadimak ''meliglossos'' („medeni jezik“)<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/7081/Aelian Elijan (enciklopedija Britannica)]</ref>. Njegova dva najvažnija djela su ''De Natura Animalium'' („Priroda životinja“) i ''Varia Historia'' („Razne historije“), dok su ostali radovi sačuvani samo u fragmentima.
== Radovi ==
* „De Natura Animalium“ (''Περὶ Ζῴων Ἰδιότητος'')
* „Varia Historia“ (''Ποικίλη Ἱστορία'')
* fragmenti raznih djela
== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Aelian/home.html ''De natura animalium'' (LacusCurtius - prijevod sa latinskog na engleski)]
* [http://penelope.uchicago.edu/aelian/ Bill Thayer: „Razne povijesti“ (''Various History'') - prijevod na engleski]
* [http://books.google.com/books?id=qkUOAAAAYAAJ&printsec=titlepage „De natura animalium“ (Google Books), 1866.]
* [http://www.wayward.com/animal.htm Citati iz Elijanova djela ''De natura animalium'' (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170501072811/http://www.wayward.com/animal.htm |date=2017-05-01 }}
* [http://www.flyfishinghistory.com/aelian.htm Klaudije Elijan (FlyFishingHistory.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050728121931/http://www.flyfishinghistory.com/aelian.htm |date=2005-07-28 }}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|175|235|Elijan, Klaudije}}
[[Kategorija:Rimski pisci]]
[[Kategorija:Rimski historičari]]
[[Kategorija:Starogrčki pisci]]
[[Kategorija:Claudii]]
[[Kategorija:Biografije, Palestrina]]
pg94w2dwnf2i5irjb93td0hdbyn8unj
Korisnik:Duma/U radu4
2
232970
42686827
42686357
2026-09-12T07:36:04Z
Duma
16555
42686827
wikitext
text/x-wiki
[[File:Klepto.JPG|thumb|upright=1.35|[[Fregata minor|Smeđokrili brzan]]i (''Fregata minor'') jure [[Sula sula|crvenonogu blunu]] (''Sula sula'') kako bi joj ukrale hranu]]
'''Kleptoparazitizam''' je [[spisak načina ishrane|način ishrane]] u kojem jedna životinja - tj. '''kleptoparazit''' - namjerno otima [[hrana|hranu]] od druge životinje, često putem [[agresija|agresivnih]] sukoba. Ta strategija je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]] kada je krađa jeftinija od direktnog [[predator|lova]], na primjer kada je hrana oskudna ili kada su fizički slabije/manje asertivne žrtve brojne i malo je vjerojatno da će se braniti.
Mnogi kleptoparaziti su [[člankonošci]], naročito [[pčele]] i [[ose]], ali uključujući i neke [[diptera|prave muhe]], [[balegar]]e, [[Hemiptera|stjenice]] i [[pauci|pauke]]. [[Kukavičje pčele]] su specijalizirani kleptoparaziti koji polažu jaja ili na polenske mase koje stvaraju druge pčele ili na insekte-domaćine [[parazitska osa|parazitskih osa]]. One su primjer [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], koje kaže da su insekti-društveni paraziti obično blisko povezani sa svojim domaćinima. Ovo ponašanje se također javlja među [[kičmenjaci]]ma, uključujući [[ptice]] poput [[pomornici|pomornika]], koji uporno jure i uznemiravaju druge morske ptice dok ne povrate hranu; i [[hiperkarnivor]]ne [[sisar]]e poput [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, koji rutinski kradu ubijeni [[plijen]] jedni od drugih, kao i od drugih [[mezopredator]]a poput [[gepard]]a. Druge vrste se također mogu oportunistički upuštati u kleptoparazitizam, naročito kada su vođene očajem gladi i kada hranjenje [[strvinar|strvinama]] nije opcija.
== Strategija ==
Kleptoparazitizam je strategija hranjenja u kojoj jedna životinja namjerno krade hranu od druge. To može biti intraspecifično, što podrazumijeva krađu od pripadnika iste vrste, ili interspecifično, od pripadnika drugih vrsta.<ref name="Broom Ruxton 1998">{{cite journal |last1=Broom |first1=Mark |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |author2-link=Graeme Ruxton |title=Evolutionarily stable stealing: game theory applied to kleptoparasitism |journal=[[Annals of Human Genetics]] |volume=62 |issue=5 |year=1998 |doi=10.1111/j.1469-1809.1998.ahg625_0453_5.x |url=<!--NOT REDUNDANT to DOI-->https://academic.oup.com/beheco/article/9/4/397/273249 |pages=453–464|s2cid=56407575 }}</ref><ref name="Furness 1987">{{cite book |last=Furness |first=R. W. |year=1987 |chapter=Kleptoparasitism in seabirds |title=Seabirds: feeding ecology and role in marine ecosystems |editor-last=Croxall |editor-first=J. P. |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521301787 }}</ref> Budući da ovaj termin označava oblik [[parazitizam|parazitizma]] koji uključuje [[krađa|krađu]], on sadrži grčku κλέπτω (''kléptō'', krasti).<ref name="Nishimura 2010 pp. 253–258">{{cite book |last=Nishimura |first=K. |title=Encyclopedia of Animal Behavior |chapter=Kleptoparasitism and Cannibalism |publisher=Elsevier |year=2010 |doi=10.1016/b978-0-08-045337-8.00279-5 |pages=253–258|isbn=9780080453378 }}</ref> Ta strategija je široko zastupljena kod [[ptica]]. U četiri porodice, od kojih su sve [[morske ptice]] - [[Fregatidae]], [[Chionididae]], [[Stercorariidae]] i [[Laridae]] - javlja se kod više od četvrtine vrsta.<ref name="Brockmann Barnard 1979">{{cite journal |last1=Brockmann |first1=H. Jane |last2=Barnard |first2=C. J. |title=Kleptoparasitism in birds |journal=Animal Behaviour |volume=27 |year=1979 |doi=10.1016/0003-3472(79)90185-4 |pages=487–514|s2cid=53151684 }}</ref><ref name="Furness 1987"/>
Takvu strategiju se može slijediti samo ako je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]], što znači da nudi [[adaptacija|selektivnu prednost]] jedinkama koje ju praktikuju. Kleptoparazitizam košta vremena i energije koji bi se inače mogli direktno preusmjeriti na hranjenje, tako da taj trošak mora biti nadmašen koristima u vidu energije dobijene od ukradene hrane. Matematičko modeliranje sugerira da je, kada je hrane u izobilju, normalno hranjenje najbolja strategija; kada dostupnost hrane padne ispod kritičnog nivoa, kleptoparazitizam iznenada postaje prednost, a agresivne interakcije postaju uobičajene. Slično tome, kada su potencijalne žrtve rijetke ili široko raspršene, vrijeme potrebno da se pronađu možda neće biti nadoknađeno hranom koja se može ukrasti od njih, što rezultira [[selekcija zavisna od učestalosti|selekcijom zavisnom od učestalosti]].<ref name="Broom Ruxton 1998"/><ref name="Brockmann Barnard 1979"/>
== Taksonomska zastupljenost ==
=== Člankonošci ===
==== Pčele i ose ====
[[File:Cuckoo bee.jpg|thumb|Kukavičja pčela iz roda ''[[Nomada]]'']]
There are many lineages of [[cuckoo bee]]s, all of which lay their eggs in the nest cells of other [[bee]]s, often within the same family.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |last3=Snowdon |first3=Charles T. |author4=Timothy J. Roper |author5=H. Jane Brockmann |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Marc Naguib |display-authors=3 |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', for example, parasitises several other species in its genus, including ''[[Bombus terrestris|B. terrestris]]'', ''[[Bombus lucorum|B. lucorum]]'', and ''[[Bombus cryptarum|B. cryptarum]]''.<ref>{{cite journal |last1=Kreuter |first1=Kirsten |last2=Bunk |first2=Elfi Bunk |year=2011 |title=How the social parasitic bumblebee ''Bombus bohemicus'' sneaks into power of reproduction |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=66 |issue=3 |pages=475–486 |doi=10.1007/s00265-011-1294-z|s2cid=7124725 }}</ref> These are instances of [[Emery's rule]], named for the Italian entomologist [[Carlo Emery]], which asserts that [[social parasitism (biology)|social parasites]] among insects, including kleptoparasites, tend to be closely related to their hosts.<ref name="RD">{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |accessdate=25 May 2022}}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=Carlo |author-link=Carlo Emery |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |language=de |trans-title=On the Origin of Dulotic<!--Gk. Doulos, slave-->, Parasitic, and Myrmecophilic Ants |journal=Biologisches Centralblatt |volume=29 |pages=352–362 |year=1909}}</ref> The largest [[monophyletic]] lineage of kleptoparasitic bees is [[Nomadinae]] (a subfamily of [[Apidae]]), which comprises several hundred species in 35 genera.<ref>{{cite journal |last=Roig-Alsina |first=A. |year=1991 |jstor=25085241 |title=Cladistic analysis of the Nomadinae s. str. with description of a new genus (Hymenoptera: Anthophoridae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=1 |pages=23–37}}</ref>
{|class="wikitable"
|+ Some bees and their parasites<ref name="SlaterRosenblatt2005" />
! Host genus !! Parasite genus
|-
|''[[Bombus]]'' ||''[[Bombus]]'' (''[[Psithyrus]]'')
|-
|''[[Anthophora]]'' ||''[[Melecta]]'', ''[[Zacosmia]]''
|-
|''[[Amegilla]]'' ||''[[Thyreus]]''
|-
|''[[Megachile]]'' ||''[[Coelioxys]]''
|}
The [[cuckoo wasp]]s (Chrysididae) lay their eggs in the nests of [[potter wasp|potter]] and [[mud dauber]] wasps. Other families of [[wasp]]s have "cuckoo" species that parasitise related species, as for example ''[[Polistes sulcifer]]'', which parasitises a related species, ''[[Polistes dominula|P. dominula]]''.<ref name="Dapporto">{{cite journal |last1=Dapporto |first1=L. |last2=Cervo |first2=R. |last3=Sledge |first3=M.F. |last4=Turillazzi |first4=S. |title=Rank integration in dominance hierarchies of host colonies by the paper wasp social parasite ''Polistes sulcifer'' (Hymenoptera, Vespidae) |journal=Journal of Insect Physiology |publisher=Elsevier BV |volume=50 |issue=2–3 |year=2004 |doi=10.1016/j.jinsphys.2003.11.012 |pages=217–223|pmid=15019524 |bibcode=2004JInsP..50..217D }}</ref><ref name="Ortolani">{{cite journal |last1=Ortolani |first1=I. |last2=Cervo |first2=R. |year=2009 |title=Coevolution of daily activity timing in a host-parasite system |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=96 |issue=2 |pages=399–405 |doi=10.1111/j.1095-8312.2008.01139.x|doi-access=free }}</ref> Numerous other wasp families have genera or larger lineages of which some or all members are kleptoparasitic (e.g., the genus ''[[Ceropales]]'' in [[Pompilidae]] and the tribe [[Nyssonini]] in [[Crabronidae]]).<ref name="SlaterRosenblatt2005"/> Some of these species are [[inquiline]]s and [[brood parasite]]s rather than kleptoparasites.<ref name=Erler>{{cite journal |last1=Erler |first1=S. |last2=Lattorff |first2=H. M. G. |title=The degree of parasitism of the bumblebee (''Bombus terrestris'') by cuckoo bumblebees (''Bombus'' (''Psithyrus'') ''vestalis'') |journal=Insectes Sociaux |date=2010 |volume=57 |issue=4 |pages=371–377 |doi=10.1007/s00040-010-0093-2 |s2cid=853556 }}</ref>
Others are dubbed kleptoparasitoids, namely [[parasitoid]]s that select hosts that have been parasitized by another female. Kleptoparasitoids may make use of the punctures made by previous parasitoids on their hosts; may follow the trails or traces left by parasitoids to locate hosts; or use hosts already weakened by other parasitoids.<ref>{{cite journal |last1=Kraaijeveld |first1=A. R. |year=1999 |title=Kleptoparasitism as an explanation for paradoxical oviposition decisions of the parasitoid ''Asobara tabida'' |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=12 |pages=129–133 |doi=10.1046/j.1420-9101.1999.00016.x |doi-access=free }}</ref> Especially the latter is referred to as pirate parasitism.<ref>{{Cite journal |last1=Kuramitsu |first1=Kazumu |last2=Kainoh |first2=Yooichi |last3=Konno |first3=Kotaro |date=2025-03-11 |title=Multiparasitism enables a specialist endoparasitoid to complete parasitism in an unsuitable host caterpillar |journal=Scientific Reports |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=8361 |doi=10.1038/s41598-025-91403-3 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=11897168 |pmid=40069222}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Takahashi |first=Kota |last2=Piyasaengthong |first2=Narisara |last3=Kuramitsu |first3=Kazumu |date=2025-12-20 |title=Pirate parasitism as a potential escape from evolutionary traps: experimental evidence from invasive Spodoptera frugiperda (Lepidoptera: Noctuidae) and native Asian parasitoids |url=https://doi.org/10.1007/s10530-025-03730-1 |journal=Biological Invasions |language=en |volume=28 |issue=1 |pages=13 |doi=10.1007/s10530-025-03730-1 |issn=1573-1464}}</ref>
==== Muhe ====
[[File:Kleptoparasitism video - Fly feeding on captured prey of a spider 2011.ogv|thumb|left|''[[Sarcophaga]]'' sp. se hrani zarobljenim plijenom ([[Tipulidae]]) pauka (video, 1 m 44 s)]]
[[File:Craticulina sp.jpg|thumb|Muha vrste ''[[Craticulina|Craticulina seriata]]'' je kleptoparazit [[Bembicini|pješčanih osa]] i odlaže svoje larve na hranu koja je namijenjena za larve osa]]
Neke [[Diptera|prave muhe]] (Diptera) su kleptoparaziti; ova strategija je posebno česta kod pripadnika potporodice [[Miltogramminae]] unutar porodice [[Sarcophagidae]]. Neki kleptoparaziti postoje i u porodicama [[Chloropidae]] i [[Milichiidae]]. Neke odrasle jedinke porodice Milichiidae, na primjer, posjećuju [[paučina|paučine]], gdje se hrane polupojedenim [[Halyomorpha halys|smrdibubama]]. Druge su povezane s muhama grabežnicama ([[Asilidae]]) ili [[mrav]]ima iz roda ''[[Crematogaster]]''.<ref>Wild, A.L. & Brake, I. 2009. Field observations on ''Milichia patrizii'' ant-mugging flies (Diptera: Milichiidae: Milichiinae) in KwaZulu-Natal, South Africa. ''[[African Invertebrates]]'' '''50''' (1): 205–212.[http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515152051/http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx|date=2009-05-15}}</ref> Muhe iz roda ''[[Bengalia]]'' ([[Calliphoridae]]) kradu hranu i kukuljice koje prenose mravi i često se mogu pronaći pored staza kojima se oni inače kreću u potrazi za hranom.<ref>Sivinski, J., S. Marshall and E. Petersson (1999) Kleptoparasitism and phoresy in the diptera. ''Florida Entomologist'' '''82''' (2) [http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910130953/http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf|date=2008-09-10}}</ref> ''[[Musca albina]]'' ([[Muscidae]]) navodno pokazuje kleptoparazitsko ponašanje, polažući jaja samo u kugle balege koje zakopava jedna od nekoliko vrsta [[Scarabaeidae|balegara]].<ref>Marshall, S.A. & Pont, A.C. (2013). The kleptoparasitic habits of ''Musca albina'' Wiedemann, 1830 (Diptera: Muscidae). ''[[African Invertebrates]]'' '''54'''(2): 427–430.{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20131113235620/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/311]}}</ref> To se također smatra kleptoparazitizmom, pošto u tom slučaju jedna vrsta iskorištava resurse koje je već pribavila druga vrsta.
==== Balegari ====
[[Scarabaeidae|Balegari]] premještaju velike količine izmeta kičmenjaka, kotrljajući kuglice balege u svoja gnijezda kako bi nahranili svoje ličinke. Nekoliko manjih vrsta balegara ne skuplja izmet samostalno, već ga uzimaju iz gnijezda većih vrsta. Na primjer, vrste roda ''[[Onthophagus]]'' ulaze u kuglice izmeta, dok su bube iz roda ''[[Scarabaeus]]'' te koje ih prave.<ref>{{cite journal |last=Hammond |first=P. M. |title=Kleptoparasitic Behaviour of ''Onthophagus suturalis'' Peringuey (Coleoptera: Scarabaeidae) and Other Dung-Beetles |journal=The Coleopterists Bulletin |date=September 1976 |volume=30 |issue=3 |pages=245–249 |doi=10.5962/p.371983 |jstor=3999694|url=https://www.biodiversitylibrary.org/part/371983 }}</ref>
==== Pravi tvrdokrilci ====
[[File:Velia.caprai.jpg|right|thumb|''[[Velia caprai]]'' ([[Ardeni]], Belgija)]]
Mnogi poluvodeni tvrdokrilci ([[Heteroptera]]) su kleptoparaziti pripadnika svoje vlastite vrste. U jednom istraživanju, kad god bi insekt ''[[Velia caprai]]'' uzeo plijen teži od 7,9 mg, drugi insekti iste vrste bi mu se pridružili i uspješno pojeli dijelove plijena.<ref name=Erlandsson>{{cite journal |last=Erlandsson |first=Ann |year=1988 |title=Food sharing vs monopolising prey: a form of kleptoparasitism in ''Velia caprai'' (Heteroptera) |jstor=3566063 |journal=[[Oikos (journal)|Oikos]] |volume=53 |issue=2 |pages=203–206 |doi=10.2307/3566063 |bibcode=1988Oikos..53..203E }}</ref>
==== Pauci ====
[[File:Argyrodes flavescens at Nayikayam Thattu.jpg|thumb|upright|''[[Argyrodes flavescens]]'' na paučini vrste ''[[Argiope pulchella]]'']]
Kleptoparazitski [[pauci]], koji kradu ili se hrane plijenom koji uhvate drugi pauci, poznati su po tome što se javljaju u pet porodica:
* [[Theridiidae]] (vrste roda ''[[Argyrodes]]'')
* [[Dictynidae]] (''[[Archaeodictyna ulova]]'')
* [[Salticidae]] (vrste rodova ''[[Portia]]'' i ''[[Simaetha]]'')
* [[Symphytognathidae]] (''[[Curimagua bayano]]'')
* [[Mysmenidae]] (''[[Isela okuncana]]'', ''[[Isela inquilina]]'' i vrste roda ''[[Mysmenopsis]]'').<ref>{{cite journal |last1=Coyl |first1=F. A. |last2=O'Shields |first2=T. C. |last3=Perlmutter |first3=D. G. |year=1991 |title=Observations on the behaviour of the kleptoparasitic spider, ''Mysmenopsis furtiva'' (Araneae, Mysmenidae) |url=http://americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |journal=Journal of Arachnology |volume=19 |pages=62–66 |access-date=2006-07-11 |archive-date=2006-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060513044600/http://www.americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |url-status=dead }}</ref>
=== Kičmenjaci ===
==== Ptice ====
A few bird species are specialist kleptoparasites, while many others are opportunistic. [[Skua]]s (including jaegers) and [[frigatebird]]s rely heavily on chasing other seabirds to obtain food. Other species—including [[bird of prey|raptors]], [[gull]]s, [[terns]], [[coot]]s, and some [[duck]]s and [[shorebird]]s—do so opportunistically. Among opportunists such as the [[roseate tern]], parent birds involved in kleptoparasitism are more successful in raising broods than non-kleptoparasitic individuals.<ref name="Handbook">{{cite book |last1=Ehrlich |first1=Paul R. |author-link=Paul R. Ehrlich |last2=Dobkin |first2=David S. |last3=Wheye |first3=Darryl |last4=Pimm |first4=Stuart L. |title=The Birdwatcher's Handbook |year=1994 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-858407-5 |url=https://archive.org/details/birdwatchershand00ehrl }}</ref><ref name="Shealer Spendelow 2005">{{cite journal |last1=Shealer |first1=David A. |last2=Spendelow |first2=Jeffrey A. |last3=Hatfield |first3=Jeff S. |last4=Nisbet |first4=Ian C. T. |year=2005 |title=The adaptive significance of stealing in a marine bird and its relationship to parental quality |journal=Behavioral Ecology |volume=16 |issue=2 |pages=371–376 |doi=10.1093/beheco/ari008 |hdl=10.1093/beheco/ari008 |hdl-access=free }}</ref> [[Bald eagle]]s have been seen attacking smaller raptors, such as [[osprey]]s, to steal fish from them.<ref>{{cite journal |last=Jorde |first=D.G. |author2=Lingle, G |title=Kleptoparasitism by Bald Eagles wintering in South-Central Nebraska |journal=Journal of Field Ornithology |volume=59 |issue=2 |pages=183–188 |year=1998 |url=http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |access-date=2007-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070810182534/http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |archive-date=2007-08-10 |url-status=dead }}</ref> Among [[passerine]] birds, [[masked shrike]]s have been recorded stealing food from [[wheatear]]s,<ref>{{cite book |last1=Harris |first1=Tony |last2=Franklin |first2=Kim |year=2000 |title=Shrikes & Bush-Shrikes |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-3861-3}}</ref> and [[Eurasian blackbird]]s have been recorded stealing smashed [[snail]]s from other [[thrush (bird)|thrushes]].<ref name="Handbook"/>
During [[seabird]] nesting seasons, frigatebirds soar above [[seabird colony|seabird colonies]], waiting for parent birds to return to their [[nest]]s with food for their young. As the returning birds approach the colony, the frigatebirds, which are fast and agile, swoop in to pursue them vigorously; they sometimes seize [[tropicbird]]s by their long tail plumes. The name ''frigatebird'', as well as many of the frigatebirds' colloquial names, including ''[[magnificent frigatebird|man-o'-war bird]]'' and ''pirate of the sea'', denote this behaviour.<ref name="Sibley">{{cite book |last=Sibley |first=David |author-link=David Allen Sibley |title=The Sibley Guide to Bird Life and Behaviour |year=2001 |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-6250-6}}</ref> However, the amount of food obtained by kleptoparasitism in the [[magnificent frigatebird]] may be marginal.<ref>{{cite journal |last1=Calixto-Albarrán |first1=Itzia |last2=Osorno |first2=José-Luis |year=2000 |title=The diet of the Magnificent Frigatebird during chick rearing |journal=[[The Condor (journal)|The Condor]] |volume=102 |issue=3 |pages=569–576 |doi=10.1650/0010-5422(2000)102[0569:tdotmf]2.0.co;2|s2cid=84078011 |doi-access=free }}</ref>
Gulls are both perpetrators and victims of opportunistic kleptoparasitism, particularly during the breeding season. While the victim is most often another member of the same species, other (principally smaller) gulls and terns can also be targeted. In the [[Americas]], as [[brown pelican]]s surface and empty the water from their bills, they sometimes have their food stolen by [[Heermann's gull]]s and [[laughing gull]]s, which lurk nearby and grab escaping food items.<ref name="HBWgull">{{cite book |editor-last=del Hoyo |editor-first=Josep |editor2-last=Elliott |editor2-first=Andrew |editor3-last=Sargatal |editor3-first=Jordi |title=Handbook of Birds of the World |volume=3 |publisher=Lynx Edicions |location=Barcelona |year=1996 |isbn=84-87334-20-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse }}</ref> [[Great black-backed gull]]s are skilled kleptoparasites, stealing from other gulls and from raptors. Several species of gull steal food from humans, for example takeaway food at seaside resorts.<ref name="Sample 2019">{{cite news |last1=Sample |first1=Ian |title=Stare seagulls out to save your snacks, researcher says |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/aug/07/stare-seagulls-out-to-save-your-snacks-researcher-says |access-date=1 September 2022 |work=[[The Guardian]] |date=7 August 2019}}</ref>
<!--Several species of coots and gallinules engaging in kleptoparasitism. [[American coot]]s often feed in the company of other waterfowl species, and occasionally rob diving ducks—including [[ring-necked duck]]s, [[Redhead (duck)|redheads]] and [[canvasback]]—when they surface with food. [[Eurasian coot]]s steal from conspecifics, as well as from diving and dabbling ducks, and swans. [[Allen's gallinule]]s rob both conspecifics and [[African pygmy goose|African pygmy geese]].<ref>{{cite book |last1=Taylor |first1=Barry |last2=van Perlo |first2=Ber |title=Rails |publisher=Christopher Helm |location=London |year=1998 |isbn=1-873403-59-3 |pages= }}</ref>-->
<gallery mode="packed">
File:Western Gull chasing Elegant Tern.jpg|[[Larus occidentalis|Obalni galeb]] (''Larus occidentalis'') juri za čigrom vrste ''[[Thalasseus elegans]]''
File:Fight, lucha. (50206561093).jpg|[[Chroicocephalus ridibundus|Riječni galeb]] (''Chroicocephalus ridibundus'') pokušava da ukrade ribu koju je ulovila [[Sterna hirundo|obična čigra]] (''Sterna hirundo'')
File:Kleptoparasitism Great Cormorant.jpg|[[Veliki vranac]] (''Phalacrocorax carbo'') u letu je oteo ribu od onog na vodi
</gallery>
==== Sisari ====
Odnos između [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, u kojem svaka vrsta krade plijen druge,<ref>{{cite book |last=Estes |first=Richard D. |year=1999 |title=The Safari Companion: A Guide to Watching African Mammals |publisher=Chelsea Green |page=294 |isbn=1-890132-44-6 |url=https://archive.org/details/safaricompaniong00este_0/page/294 }}</ref> oblik je kleptoparazitizma.<ref name=Erlandsson /> [[Gepard]]i su česte mete. Medvjedi, kojoti i vukovi su vrlo oportunistički nastrojeni i svi imaju takvo ponašanje. Kleptoparazitsko ponašanje primijećeno je i kod [[Javanski makaki|javanskih makakija]]. Sve vrste hijena ispoljavaju takvo ponašanje kada mogu, kao i [[šakal]]i.<ref>Estes, op. cit., 281–295, 339–346</ref> Ljudi u lovu često uzimaju ostatke svježe ulovljenih životinja od drugih mesoždera, poput lavova i euroazijskog [[ris]]a.<ref name="BBCEN">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8167000/8167681.stm |title=People steal meat from wild lions |last=Walker |first=Matt |date=24 July 2009 |publisher=BBC Earth News |access-date=2009-08-01}}</ref><ref name="Schoe">{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-2028.2008.00975.x |last1=Schoe |first1=Marjolein |first2=Hans H. |last2=de Iongh |first3=Barbara M. |last3=Croes |date=6 Jul 2009 |title=Humans displacing lions and stealing their food in Bénoué National Park, North Cameroon |journal=African Journal of Ecology |volume=47 |pages=445 |publisher=Blackwell |issue=3 |doi-access= |bibcode=2009AfJEc..47..445S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Krofel |first1=Miha |last2=Kos |first2=Ivan |last3=Linnell |first3=John |last4=Odden |first4=John |last5=Teurlings |first5=Ivonne |title=Human Kleptoparasitism on Eurasian Lynx (Lynx Lynx L.) in Slovenia and Norway |journal=Varstvo Narave |date=2008 |volume=21 |pages=93–103 |url=https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |access-date=2022-05-25 |archive-date=2022-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616231341/https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |url-status=dead }}</ref> Primijećeno je da [[Rissov delfin|Rissovi delfini]] jure direktno na [[ulješura|ulješure]], zbog čega one otvore usta; predloženo je da uočeno uznemiravanje rezultira [[regurgitacija|regurgitacijom]], nakon čega Rissovi delfini jedu hranu koju je ulješura izbacila iz sebe. Ovo ponašanje je rijetko i može biti oportunističko.<ref name="Smultea Bacon 2014">{{cite journal |last1=Smultea |first1=Mari A. |last2=Bacon |first2=Cathy E. |last3=Lomac-MacNair |first3=Kate |last4=Visser |first4=Fleur |last5=Bredvik |first5=Jessica |title=Rare Mixed-Species Associations Between Sperm Whales and Risso's and Northern Right Whale Dolphins Off the Southern California Bight: Kleptoparasitism and Social Parasitism? |journal=Northwestern Naturalist |volume=95 |issue=1 |year=2014 |issn=1051-1733 |doi=10.1898/nwn13-11.1 |pages=43–49|s2cid=86227330 }}</ref>
<gallery mode="packed">
Cheetah with impala kill.jpg|[[Gepard]] je ulovio [[impala|impalu]] i pojeo dio nje, stvorivši metu za kleptoparazitizam
Hyenas at stolen impala kill.jpg|Malo kasnije, [[pjegava hijena|hijene]] su otjerale geparda i hrane se strvinom
</gallery>
== Povezano ==
{{Commons category|Kleptoparasitism}}
* [[Evolutivni modeli dijeljenja hrane]]
* [[Kleptomanija]]
== Reference ==
{{reflist|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{načini ishrane}}
rwlhllnd24g8ybro9637aguk4hesz5n
42686839
42686827
2026-09-12T09:53:00Z
Duma
16555
/* Pčele i ose */
42686839
wikitext
text/x-wiki
[[File:Klepto.JPG|thumb|upright=1.35|[[Fregata minor|Smeđokrili brzan]]i (''Fregata minor'') jure [[Sula sula|crvenonogu blunu]] (''Sula sula'') kako bi joj ukrale hranu]]
'''Kleptoparazitizam''' je [[spisak načina ishrane|način ishrane]] u kojem jedna životinja - tj. '''kleptoparazit''' - namjerno otima [[hrana|hranu]] od druge životinje, često putem [[agresija|agresivnih]] sukoba. Ta strategija je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]] kada je krađa jeftinija od direktnog [[predator|lova]], na primjer kada je hrana oskudna ili kada su fizički slabije/manje asertivne žrtve brojne i malo je vjerojatno da će se braniti.
Mnogi kleptoparaziti su [[člankonošci]], naročito [[pčele]] i [[ose]], ali uključujući i neke [[diptera|prave muhe]], [[balegar]]e, [[Hemiptera|stjenice]] i [[pauci|pauke]]. [[Kukavičje pčele]] su specijalizirani kleptoparaziti koji polažu jaja ili na polenske mase koje stvaraju druge pčele ili na insekte-domaćine [[parazitska osa|parazitskih osa]]. One su primjer [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], koje kaže da su insekti-društveni paraziti obično blisko povezani sa svojim domaćinima. Ovo ponašanje se također javlja među [[kičmenjaci]]ma, uključujući [[ptice]] poput [[pomornici|pomornika]], koji uporno jure i uznemiravaju druge morske ptice dok ne povrate hranu; i [[hiperkarnivor]]ne [[sisar]]e poput [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, koji rutinski kradu ubijeni [[plijen]] jedni od drugih, kao i od drugih [[mezopredator]]a poput [[gepard]]a. Druge vrste se također mogu oportunistički upuštati u kleptoparazitizam, naročito kada su vođene očajem gladi i kada hranjenje [[strvinar|strvinama]] nije opcija.
== Strategija ==
Kleptoparazitizam je strategija hranjenja u kojoj jedna životinja namjerno krade hranu od druge. To može biti intraspecifično, što podrazumijeva krađu od pripadnika iste vrste, ili interspecifično, od pripadnika drugih vrsta.<ref name="Broom Ruxton 1998">{{cite journal |last1=Broom |first1=Mark |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |author2-link=Graeme Ruxton |title=Evolutionarily stable stealing: game theory applied to kleptoparasitism |journal=[[Annals of Human Genetics]] |volume=62 |issue=5 |year=1998 |doi=10.1111/j.1469-1809.1998.ahg625_0453_5.x |url=<!--NOT REDUNDANT to DOI-->https://academic.oup.com/beheco/article/9/4/397/273249 |pages=453–464|s2cid=56407575 }}</ref><ref name="Furness 1987">{{cite book |last=Furness |first=R. W. |year=1987 |chapter=Kleptoparasitism in seabirds |title=Seabirds: feeding ecology and role in marine ecosystems |editor-last=Croxall |editor-first=J. P. |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521301787 }}</ref> Budući da ovaj termin označava oblik [[parazitizam|parazitizma]] koji uključuje [[krađa|krađu]], on sadrži grčku κλέπτω (''kléptō'', krasti).<ref name="Nishimura 2010 pp. 253–258">{{cite book |last=Nishimura |first=K. |title=Encyclopedia of Animal Behavior |chapter=Kleptoparasitism and Cannibalism |publisher=Elsevier |year=2010 |doi=10.1016/b978-0-08-045337-8.00279-5 |pages=253–258|isbn=9780080453378 }}</ref> Ta strategija je široko zastupljena kod [[ptica]]. U četiri porodice, od kojih su sve [[morske ptice]] - [[Fregatidae]], [[Chionididae]], [[Stercorariidae]] i [[Laridae]] - javlja se kod više od četvrtine vrsta.<ref name="Brockmann Barnard 1979">{{cite journal |last1=Brockmann |first1=H. Jane |last2=Barnard |first2=C. J. |title=Kleptoparasitism in birds |journal=Animal Behaviour |volume=27 |year=1979 |doi=10.1016/0003-3472(79)90185-4 |pages=487–514|s2cid=53151684 }}</ref><ref name="Furness 1987"/>
Takvu strategiju se može slijediti samo ako je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]], što znači da nudi [[adaptacija|selektivnu prednost]] jedinkama koje ju praktikuju. Kleptoparazitizam košta vremena i energije koji bi se inače mogli direktno preusmjeriti na hranjenje, tako da taj trošak mora biti nadmašen koristima u vidu energije dobijene od ukradene hrane. Matematičko modeliranje sugerira da je, kada je hrane u izobilju, normalno hranjenje najbolja strategija; kada dostupnost hrane padne ispod kritičnog nivoa, kleptoparazitizam iznenada postaje prednost, a agresivne interakcije postaju uobičajene. Slično tome, kada su potencijalne žrtve rijetke ili široko raspršene, vrijeme potrebno da se pronađu možda neće biti nadoknađeno hranom koja se može ukrasti od njih, što rezultira [[selekcija zavisna od učestalosti|selekcijom zavisnom od učestalosti]].<ref name="Broom Ruxton 1998"/><ref name="Brockmann Barnard 1979"/>
== Taksonomska zastupljenost ==
=== Člankonošci ===
==== Pčele i ose ====
[[File:Cuckoo bee.jpg|thumb|Kukavičja pčela iz roda ''[[Nomada]]'']]
Postoje mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] koje polažu jaja u ćelije gnijezda drugih [[pčela]], često unutar iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |last3=Snowdon |first3=Charles T. |author4=Timothy J. Roper |author5=H. Jane Brockmann |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Marc Naguib |display-authors=3 |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', na primjer, parazitira na nekoliko drugih vrsta u svom rodu, uključujući ''[[Bombus terrestris|B. terrestris]]'', ''[[Bombus lucorum|B. lucorum]]'' i ''[[Bombus cryptarum|B. cryptarum]]''.<ref>{{cite journal |last1=Kreuter |first1=Kirsten |last2=Bunk |first2=Elfi Bunk |year=2011 |title=How the social parasitic bumblebee ''Bombus bohemicus'' sneaks into power of reproduction |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=66 |issue=3 |pages=475–486 |doi=10.1007/s00265-011-1294-z|s2cid=7124725 }}</ref> Ovo su primjeri [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], nazvanog po talijanskom entomologu [[Carlo Emery|Carlu Emeryju]], koje tvrdi da [[parazitizam|društveni paraziti]] među insektima, uključujući kleptoparazite, imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima.<ref name="RD">{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |accessdate=25 May 2022}}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=Carlo |author-link=Carlo Emery |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |language=de |trans-title=On the Origin of Dulotic<!--Gk. Doulos, slave-->, Parasitic, and Myrmecophilic Ants |journal=Biologisches Centralblatt |volume=29 |pages=352–362 |year=1909}}</ref> Najveća [[Monofiletska evolucija|monofiletska]] loza kleptoparazitskih pčela je [[Nomadinae]] (potporodica [[Apidae]]), koja obuhvata nekoliko stotina vrsta u 35 rodova.<ref>{{cite journal |last=Roig-Alsina |first=A. |year=1991 |jstor=25085241 |title=Cladistic analysis of the Nomadinae s. str. with description of a new genus (Hymenoptera: Anthophoridae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=1 |pages=23–37}}</ref>
{|class="wikitable"
|+ Neke pčele i njihovi paraziti<ref name="SlaterRosenblatt2005" />
! Rod-domaćin !! Parazitski rod
|-
|''[[Bombus]]'' ||''[[Bombus]]'' (''[[Psithyrus]]'')
|-
|''[[Anthophora]]'' ||''[[Melecta]]'', ''[[Zacosmia]]''
|-
|''[[Amegilla]]'' ||''[[Thyreus]]''
|-
|''[[Megachile]]'' ||''[[Coelioxys]]''
|}
[[Kukavičje ose]] (Chrysididae) polažu jaja u gnijezda [[Eumeninae|grnčarskih]] i [[Sceliphrini |blatnih osa]]. Druge porodice [[osa]] imaju "kukavičje" vrste koje parazitiraju na srodnim vrstama; primjer toga je ''[[Polistes sulcifer]]'', koja parazitira na srodnoj vrsti, ''[[Polistes dominula|P. dominula]]''.<ref name="Dapporto">{{cite journal |last1=Dapporto |first1=L. |last2=Cervo |first2=R. |last3=Sledge |first3=M.F. |last4=Turillazzi |first4=S. |title=Rank integration in dominance hierarchies of host colonies by the paper wasp social parasite ''Polistes sulcifer'' (Hymenoptera, Vespidae) |journal=Journal of Insect Physiology |publisher=Elsevier BV |volume=50 |issue=2–3 |year=2004 |doi=10.1016/j.jinsphys.2003.11.012 |pages=217–223|pmid=15019524 |bibcode=2004JInsP..50..217D }}</ref><ref name="Ortolani">{{cite journal |last1=Ortolani |first1=I. |last2=Cervo |first2=R. |year=2009 |title=Coevolution of daily activity timing in a host-parasite system |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=96 |issue=2 |pages=399–405 |doi=10.1111/j.1095-8312.2008.01139.x|doi-access=free }}</ref> Brojne druge porodice osa imaju rodove ili veće loze od kojih su neki ili svi članovi kleptoparaziti (npr. rod ''[[Ceropales]]'' u porodici [[Pompilidae]] i pleme [[Nyssonini]] u porodici [[Crabronidae]]).<ref name="SlaterRosenblatt2005"/> Neke od ovih vrsta su [[inkvilinizam|inkvilini]] i [[parazitiranje legla|paraziti legla]], a ne kleptoparaziti.<ref name=Erler>{{cite journal |last1=Erler |first1=S. |last2=Lattorff |first2=H. M. G. |title=The degree of parasitism of the bumblebee (''Bombus terrestris'') by cuckoo bumblebees (''Bombus'' (''Psithyrus'') ''vestalis'') |journal=Insectes Sociaux |date=2010 |volume=57 |issue=4 |pages=371–377 |doi=10.1007/s00040-010-0093-2 |s2cid=853556 }}</ref>
Druge se nazivaju kleptoparazitoidima, odnosno parazitoidima koji biraju domaćine na kojima je već parazitirala druga ženka. Kleptoparazitoidi mogu koristiti ubode koje su na svojim domaćinima napravili prethodni parazitoidi, pratiti tragove koje su oni ostavili kako bi pronašli domaćine ili koristiti domaćine koje su već oslabili drugi parazitoidi.<ref>{{cite journal |last1=Kraaijeveld |first1=A. R. |year=1999 |title=Kleptoparasitism as an explanation for paradoxical oviposition decisions of the parasitoid ''Asobara tabida'' |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=12 |pages=129–133 |doi=10.1046/j.1420-9101.1999.00016.x |doi-access=free }}</ref> Taj posljednji slučaj se naziva gusarskim parazitizmom.<ref>{{Cite journal |last1=Kuramitsu |first1=Kazumu |last2=Kainoh |first2=Yooichi |last3=Konno |first3=Kotaro |date=2025-03-11 |title=Multiparasitism enables a specialist endoparasitoid to complete parasitism in an unsuitable host caterpillar |journal=Scientific Reports |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=8361 |doi=10.1038/s41598-025-91403-3 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=11897168 |pmid=40069222}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Takahashi |first=Kota |last2=Piyasaengthong |first2=Narisara |last3=Kuramitsu |first3=Kazumu |date=2025-12-20 |title=Pirate parasitism as a potential escape from evolutionary traps: experimental evidence from invasive Spodoptera frugiperda (Lepidoptera: Noctuidae) and native Asian parasitoids |url=https://doi.org/10.1007/s10530-025-03730-1 |journal=Biological Invasions |language=en |volume=28 |issue=1 |pages=13 |doi=10.1007/s10530-025-03730-1 |issn=1573-1464}}</ref>
==== Muhe ====
[[File:Kleptoparasitism video - Fly feeding on captured prey of a spider 2011.ogv|thumb|left|''[[Sarcophaga]]'' sp. se hrani zarobljenim plijenom ([[Tipulidae]]) pauka (video, 1 m 44 s)]]
[[File:Craticulina sp.jpg|thumb|Muha vrste ''[[Craticulina|Craticulina seriata]]'' je kleptoparazit [[Bembicini|pješčanih osa]] i odlaže svoje larve na hranu koja je namijenjena za larve osa]]
Neke [[Diptera|prave muhe]] (Diptera) su kleptoparaziti; ova strategija je posebno česta kod pripadnika potporodice [[Miltogramminae]] unutar porodice [[Sarcophagidae]]. Neki kleptoparaziti postoje i u porodicama [[Chloropidae]] i [[Milichiidae]]. Neke odrasle jedinke porodice Milichiidae, na primjer, posjećuju [[paučina|paučine]], gdje se hrane polupojedenim [[Halyomorpha halys|smrdibubama]]. Druge su povezane s muhama grabežnicama ([[Asilidae]]) ili [[mrav]]ima iz roda ''[[Crematogaster]]''.<ref>Wild, A.L. & Brake, I. 2009. Field observations on ''Milichia patrizii'' ant-mugging flies (Diptera: Milichiidae: Milichiinae) in KwaZulu-Natal, South Africa. ''[[African Invertebrates]]'' '''50''' (1): 205–212.[http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515152051/http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx|date=2009-05-15}}</ref> Muhe iz roda ''[[Bengalia]]'' ([[Calliphoridae]]) kradu hranu i kukuljice koje prenose mravi i često se mogu pronaći pored staza kojima se oni inače kreću u potrazi za hranom.<ref>Sivinski, J., S. Marshall and E. Petersson (1999) Kleptoparasitism and phoresy in the diptera. ''Florida Entomologist'' '''82''' (2) [http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910130953/http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf|date=2008-09-10}}</ref> ''[[Musca albina]]'' ([[Muscidae]]) navodno pokazuje kleptoparazitsko ponašanje, polažući jaja samo u kugle balege koje zakopava jedna od nekoliko vrsta [[Scarabaeidae|balegara]].<ref>Marshall, S.A. & Pont, A.C. (2013). The kleptoparasitic habits of ''Musca albina'' Wiedemann, 1830 (Diptera: Muscidae). ''[[African Invertebrates]]'' '''54'''(2): 427–430.{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20131113235620/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/311]}}</ref> To se također smatra kleptoparazitizmom, pošto u tom slučaju jedna vrsta iskorištava resurse koje je već pribavila druga vrsta.
==== Balegari ====
[[Scarabaeidae|Balegari]] premještaju velike količine izmeta kičmenjaka, kotrljajući kuglice balege u svoja gnijezda kako bi nahranili svoje ličinke. Nekoliko manjih vrsta balegara ne skuplja izmet samostalno, već ga uzimaju iz gnijezda većih vrsta. Na primjer, vrste roda ''[[Onthophagus]]'' ulaze u kuglice izmeta, dok su bube iz roda ''[[Scarabaeus]]'' te koje ih prave.<ref>{{cite journal |last=Hammond |first=P. M. |title=Kleptoparasitic Behaviour of ''Onthophagus suturalis'' Peringuey (Coleoptera: Scarabaeidae) and Other Dung-Beetles |journal=The Coleopterists Bulletin |date=September 1976 |volume=30 |issue=3 |pages=245–249 |doi=10.5962/p.371983 |jstor=3999694|url=https://www.biodiversitylibrary.org/part/371983 }}</ref>
==== Pravi tvrdokrilci ====
[[File:Velia.caprai.jpg|right|thumb|''[[Velia caprai]]'' ([[Ardeni]], Belgija)]]
Mnogi poluvodeni tvrdokrilci ([[Heteroptera]]) su kleptoparaziti pripadnika svoje vlastite vrste. U jednom istraživanju, kad god bi insekt ''[[Velia caprai]]'' uzeo plijen teži od 7,9 mg, drugi insekti iste vrste bi mu se pridružili i uspješno pojeli dijelove plijena.<ref name=Erlandsson>{{cite journal |last=Erlandsson |first=Ann |year=1988 |title=Food sharing vs monopolising prey: a form of kleptoparasitism in ''Velia caprai'' (Heteroptera) |jstor=3566063 |journal=[[Oikos (journal)|Oikos]] |volume=53 |issue=2 |pages=203–206 |doi=10.2307/3566063 |bibcode=1988Oikos..53..203E }}</ref>
==== Pauci ====
[[File:Argyrodes flavescens at Nayikayam Thattu.jpg|thumb|upright|''[[Argyrodes flavescens]]'' na paučini vrste ''[[Argiope pulchella]]'']]
Kleptoparazitski [[pauci]], koji kradu ili se hrane plijenom koji uhvate drugi pauci, poznati su po tome što se javljaju u pet porodica:
* [[Theridiidae]] (vrste roda ''[[Argyrodes]]'')
* [[Dictynidae]] (''[[Archaeodictyna ulova]]'')
* [[Salticidae]] (vrste rodova ''[[Portia]]'' i ''[[Simaetha]]'')
* [[Symphytognathidae]] (''[[Curimagua bayano]]'')
* [[Mysmenidae]] (''[[Isela okuncana]]'', ''[[Isela inquilina]]'' i vrste roda ''[[Mysmenopsis]]'').<ref>{{cite journal |last1=Coyl |first1=F. A. |last2=O'Shields |first2=T. C. |last3=Perlmutter |first3=D. G. |year=1991 |title=Observations on the behaviour of the kleptoparasitic spider, ''Mysmenopsis furtiva'' (Araneae, Mysmenidae) |url=http://americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |journal=Journal of Arachnology |volume=19 |pages=62–66 |access-date=2006-07-11 |archive-date=2006-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060513044600/http://www.americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |url-status=dead }}</ref>
=== Kičmenjaci ===
==== Ptice ====
A few bird species are specialist kleptoparasites, while many others are opportunistic. [[Skua]]s (including jaegers) and [[frigatebird]]s rely heavily on chasing other seabirds to obtain food. Other species—including [[bird of prey|raptors]], [[gull]]s, [[terns]], [[coot]]s, and some [[duck]]s and [[shorebird]]s—do so opportunistically. Among opportunists such as the [[roseate tern]], parent birds involved in kleptoparasitism are more successful in raising broods than non-kleptoparasitic individuals.<ref name="Handbook">{{cite book |last1=Ehrlich |first1=Paul R. |author-link=Paul R. Ehrlich |last2=Dobkin |first2=David S. |last3=Wheye |first3=Darryl |last4=Pimm |first4=Stuart L. |title=The Birdwatcher's Handbook |year=1994 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-858407-5 |url=https://archive.org/details/birdwatchershand00ehrl }}</ref><ref name="Shealer Spendelow 2005">{{cite journal |last1=Shealer |first1=David A. |last2=Spendelow |first2=Jeffrey A. |last3=Hatfield |first3=Jeff S. |last4=Nisbet |first4=Ian C. T. |year=2005 |title=The adaptive significance of stealing in a marine bird and its relationship to parental quality |journal=Behavioral Ecology |volume=16 |issue=2 |pages=371–376 |doi=10.1093/beheco/ari008 |hdl=10.1093/beheco/ari008 |hdl-access=free }}</ref> [[Bald eagle]]s have been seen attacking smaller raptors, such as [[osprey]]s, to steal fish from them.<ref>{{cite journal |last=Jorde |first=D.G. |author2=Lingle, G |title=Kleptoparasitism by Bald Eagles wintering in South-Central Nebraska |journal=Journal of Field Ornithology |volume=59 |issue=2 |pages=183–188 |year=1998 |url=http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |access-date=2007-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070810182534/http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |archive-date=2007-08-10 |url-status=dead }}</ref> Among [[passerine]] birds, [[masked shrike]]s have been recorded stealing food from [[wheatear]]s,<ref>{{cite book |last1=Harris |first1=Tony |last2=Franklin |first2=Kim |year=2000 |title=Shrikes & Bush-Shrikes |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-3861-3}}</ref> and [[Eurasian blackbird]]s have been recorded stealing smashed [[snail]]s from other [[thrush (bird)|thrushes]].<ref name="Handbook"/>
During [[seabird]] nesting seasons, frigatebirds soar above [[seabird colony|seabird colonies]], waiting for parent birds to return to their [[nest]]s with food for their young. As the returning birds approach the colony, the frigatebirds, which are fast and agile, swoop in to pursue them vigorously; they sometimes seize [[tropicbird]]s by their long tail plumes. The name ''frigatebird'', as well as many of the frigatebirds' colloquial names, including ''[[magnificent frigatebird|man-o'-war bird]]'' and ''pirate of the sea'', denote this behaviour.<ref name="Sibley">{{cite book |last=Sibley |first=David |author-link=David Allen Sibley |title=The Sibley Guide to Bird Life and Behaviour |year=2001 |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-6250-6}}</ref> However, the amount of food obtained by kleptoparasitism in the [[magnificent frigatebird]] may be marginal.<ref>{{cite journal |last1=Calixto-Albarrán |first1=Itzia |last2=Osorno |first2=José-Luis |year=2000 |title=The diet of the Magnificent Frigatebird during chick rearing |journal=[[The Condor (journal)|The Condor]] |volume=102 |issue=3 |pages=569–576 |doi=10.1650/0010-5422(2000)102[0569:tdotmf]2.0.co;2|s2cid=84078011 |doi-access=free }}</ref>
Gulls are both perpetrators and victims of opportunistic kleptoparasitism, particularly during the breeding season. While the victim is most often another member of the same species, other (principally smaller) gulls and terns can also be targeted. In the [[Americas]], as [[brown pelican]]s surface and empty the water from their bills, they sometimes have their food stolen by [[Heermann's gull]]s and [[laughing gull]]s, which lurk nearby and grab escaping food items.<ref name="HBWgull">{{cite book |editor-last=del Hoyo |editor-first=Josep |editor2-last=Elliott |editor2-first=Andrew |editor3-last=Sargatal |editor3-first=Jordi |title=Handbook of Birds of the World |volume=3 |publisher=Lynx Edicions |location=Barcelona |year=1996 |isbn=84-87334-20-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse }}</ref> [[Great black-backed gull]]s are skilled kleptoparasites, stealing from other gulls and from raptors. Several species of gull steal food from humans, for example takeaway food at seaside resorts.<ref name="Sample 2019">{{cite news |last1=Sample |first1=Ian |title=Stare seagulls out to save your snacks, researcher says |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/aug/07/stare-seagulls-out-to-save-your-snacks-researcher-says |access-date=1 September 2022 |work=[[The Guardian]] |date=7 August 2019}}</ref>
<!--Several species of coots and gallinules engaging in kleptoparasitism. [[American coot]]s often feed in the company of other waterfowl species, and occasionally rob diving ducks—including [[ring-necked duck]]s, [[Redhead (duck)|redheads]] and [[canvasback]]—when they surface with food. [[Eurasian coot]]s steal from conspecifics, as well as from diving and dabbling ducks, and swans. [[Allen's gallinule]]s rob both conspecifics and [[African pygmy goose|African pygmy geese]].<ref>{{cite book |last1=Taylor |first1=Barry |last2=van Perlo |first2=Ber |title=Rails |publisher=Christopher Helm |location=London |year=1998 |isbn=1-873403-59-3 |pages= }}</ref>-->
<gallery mode="packed">
File:Western Gull chasing Elegant Tern.jpg|[[Larus occidentalis|Obalni galeb]] (''Larus occidentalis'') juri za čigrom vrste ''[[Thalasseus elegans]]''
File:Fight, lucha. (50206561093).jpg|[[Chroicocephalus ridibundus|Riječni galeb]] (''Chroicocephalus ridibundus'') pokušava da ukrade ribu koju je ulovila [[Sterna hirundo|obična čigra]] (''Sterna hirundo'')
File:Kleptoparasitism Great Cormorant.jpg|[[Veliki vranac]] (''Phalacrocorax carbo'') u letu je oteo ribu od onog na vodi
</gallery>
==== Sisari ====
Odnos između [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, u kojem svaka vrsta krade plijen druge,<ref>{{cite book |last=Estes |first=Richard D. |year=1999 |title=The Safari Companion: A Guide to Watching African Mammals |publisher=Chelsea Green |page=294 |isbn=1-890132-44-6 |url=https://archive.org/details/safaricompaniong00este_0/page/294 }}</ref> oblik je kleptoparazitizma.<ref name=Erlandsson /> [[Gepard]]i su česte mete. Medvjedi, kojoti i vukovi su vrlo oportunistički nastrojeni i svi imaju takvo ponašanje. Kleptoparazitsko ponašanje primijećeno je i kod [[Javanski makaki|javanskih makakija]]. Sve vrste hijena ispoljavaju takvo ponašanje kada mogu, kao i [[šakal]]i.<ref>Estes, op. cit., 281–295, 339–346</ref> Ljudi u lovu često uzimaju ostatke svježe ulovljenih životinja od drugih mesoždera, poput lavova i euroazijskog [[ris]]a.<ref name="BBCEN">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8167000/8167681.stm |title=People steal meat from wild lions |last=Walker |first=Matt |date=24 July 2009 |publisher=BBC Earth News |access-date=2009-08-01}}</ref><ref name="Schoe">{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-2028.2008.00975.x |last1=Schoe |first1=Marjolein |first2=Hans H. |last2=de Iongh |first3=Barbara M. |last3=Croes |date=6 Jul 2009 |title=Humans displacing lions and stealing their food in Bénoué National Park, North Cameroon |journal=African Journal of Ecology |volume=47 |pages=445 |publisher=Blackwell |issue=3 |doi-access= |bibcode=2009AfJEc..47..445S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Krofel |first1=Miha |last2=Kos |first2=Ivan |last3=Linnell |first3=John |last4=Odden |first4=John |last5=Teurlings |first5=Ivonne |title=Human Kleptoparasitism on Eurasian Lynx (Lynx Lynx L.) in Slovenia and Norway |journal=Varstvo Narave |date=2008 |volume=21 |pages=93–103 |url=https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |access-date=2022-05-25 |archive-date=2022-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616231341/https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |url-status=dead }}</ref> Primijećeno je da [[Rissov delfin|Rissovi delfini]] jure direktno na [[ulješura|ulješure]], zbog čega one otvore usta; predloženo je da uočeno uznemiravanje rezultira [[regurgitacija|regurgitacijom]], nakon čega Rissovi delfini jedu hranu koju je ulješura izbacila iz sebe. Ovo ponašanje je rijetko i može biti oportunističko.<ref name="Smultea Bacon 2014">{{cite journal |last1=Smultea |first1=Mari A. |last2=Bacon |first2=Cathy E. |last3=Lomac-MacNair |first3=Kate |last4=Visser |first4=Fleur |last5=Bredvik |first5=Jessica |title=Rare Mixed-Species Associations Between Sperm Whales and Risso's and Northern Right Whale Dolphins Off the Southern California Bight: Kleptoparasitism and Social Parasitism? |journal=Northwestern Naturalist |volume=95 |issue=1 |year=2014 |issn=1051-1733 |doi=10.1898/nwn13-11.1 |pages=43–49|s2cid=86227330 }}</ref>
<gallery mode="packed">
Cheetah with impala kill.jpg|[[Gepard]] je ulovio [[impala|impalu]] i pojeo dio nje, stvorivši metu za kleptoparazitizam
Hyenas at stolen impala kill.jpg|Malo kasnije, [[pjegava hijena|hijene]] su otjerale geparda i hrane se strvinom
</gallery>
== Povezano ==
{{Commons category|Kleptoparasitism}}
* [[Evolutivni modeli dijeljenja hrane]]
* [[Kleptomanija]]
== Reference ==
{{reflist|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{načini ishrane}}
5rj3b7g1v3bp6opvl12ffk4j1w86xib
42686840
42686839
2026-09-12T09:53:26Z
Duma
16555
/* Muhe */
42686840
wikitext
text/x-wiki
[[File:Klepto.JPG|thumb|upright=1.35|[[Fregata minor|Smeđokrili brzan]]i (''Fregata minor'') jure [[Sula sula|crvenonogu blunu]] (''Sula sula'') kako bi joj ukrale hranu]]
'''Kleptoparazitizam''' je [[spisak načina ishrane|način ishrane]] u kojem jedna životinja - tj. '''kleptoparazit''' - namjerno otima [[hrana|hranu]] od druge životinje, često putem [[agresija|agresivnih]] sukoba. Ta strategija je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]] kada je krađa jeftinija od direktnog [[predator|lova]], na primjer kada je hrana oskudna ili kada su fizički slabije/manje asertivne žrtve brojne i malo je vjerojatno da će se braniti.
Mnogi kleptoparaziti su [[člankonošci]], naročito [[pčele]] i [[ose]], ali uključujući i neke [[diptera|prave muhe]], [[balegar]]e, [[Hemiptera|stjenice]] i [[pauci|pauke]]. [[Kukavičje pčele]] su specijalizirani kleptoparaziti koji polažu jaja ili na polenske mase koje stvaraju druge pčele ili na insekte-domaćine [[parazitska osa|parazitskih osa]]. One su primjer [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], koje kaže da su insekti-društveni paraziti obično blisko povezani sa svojim domaćinima. Ovo ponašanje se također javlja među [[kičmenjaci]]ma, uključujući [[ptice]] poput [[pomornici|pomornika]], koji uporno jure i uznemiravaju druge morske ptice dok ne povrate hranu; i [[hiperkarnivor]]ne [[sisar]]e poput [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, koji rutinski kradu ubijeni [[plijen]] jedni od drugih, kao i od drugih [[mezopredator]]a poput [[gepard]]a. Druge vrste se također mogu oportunistički upuštati u kleptoparazitizam, naročito kada su vođene očajem gladi i kada hranjenje [[strvinar|strvinama]] nije opcija.
== Strategija ==
Kleptoparazitizam je strategija hranjenja u kojoj jedna životinja namjerno krade hranu od druge. To može biti intraspecifično, što podrazumijeva krađu od pripadnika iste vrste, ili interspecifično, od pripadnika drugih vrsta.<ref name="Broom Ruxton 1998">{{cite journal |last1=Broom |first1=Mark |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |author2-link=Graeme Ruxton |title=Evolutionarily stable stealing: game theory applied to kleptoparasitism |journal=[[Annals of Human Genetics]] |volume=62 |issue=5 |year=1998 |doi=10.1111/j.1469-1809.1998.ahg625_0453_5.x |url=<!--NOT REDUNDANT to DOI-->https://academic.oup.com/beheco/article/9/4/397/273249 |pages=453–464|s2cid=56407575 }}</ref><ref name="Furness 1987">{{cite book |last=Furness |first=R. W. |year=1987 |chapter=Kleptoparasitism in seabirds |title=Seabirds: feeding ecology and role in marine ecosystems |editor-last=Croxall |editor-first=J. P. |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521301787 }}</ref> Budući da ovaj termin označava oblik [[parazitizam|parazitizma]] koji uključuje [[krađa|krađu]], on sadrži grčku κλέπτω (''kléptō'', krasti).<ref name="Nishimura 2010 pp. 253–258">{{cite book |last=Nishimura |first=K. |title=Encyclopedia of Animal Behavior |chapter=Kleptoparasitism and Cannibalism |publisher=Elsevier |year=2010 |doi=10.1016/b978-0-08-045337-8.00279-5 |pages=253–258|isbn=9780080453378 }}</ref> Ta strategija je široko zastupljena kod [[ptica]]. U četiri porodice, od kojih su sve [[morske ptice]] - [[Fregatidae]], [[Chionididae]], [[Stercorariidae]] i [[Laridae]] - javlja se kod više od četvrtine vrsta.<ref name="Brockmann Barnard 1979">{{cite journal |last1=Brockmann |first1=H. Jane |last2=Barnard |first2=C. J. |title=Kleptoparasitism in birds |journal=Animal Behaviour |volume=27 |year=1979 |doi=10.1016/0003-3472(79)90185-4 |pages=487–514|s2cid=53151684 }}</ref><ref name="Furness 1987"/>
Takvu strategiju se može slijediti samo ako je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]], što znači da nudi [[adaptacija|selektivnu prednost]] jedinkama koje ju praktikuju. Kleptoparazitizam košta vremena i energije koji bi se inače mogli direktno preusmjeriti na hranjenje, tako da taj trošak mora biti nadmašen koristima u vidu energije dobijene od ukradene hrane. Matematičko modeliranje sugerira da je, kada je hrane u izobilju, normalno hranjenje najbolja strategija; kada dostupnost hrane padne ispod kritičnog nivoa, kleptoparazitizam iznenada postaje prednost, a agresivne interakcije postaju uobičajene. Slično tome, kada su potencijalne žrtve rijetke ili široko raspršene, vrijeme potrebno da se pronađu možda neće biti nadoknađeno hranom koja se može ukrasti od njih, što rezultira [[selekcija zavisna od učestalosti|selekcijom zavisnom od učestalosti]].<ref name="Broom Ruxton 1998"/><ref name="Brockmann Barnard 1979"/>
== Taksonomska zastupljenost ==
=== Člankonošci ===
==== Pčele i ose ====
[[File:Cuckoo bee.jpg|thumb|Kukavičja pčela iz roda ''[[Nomada]]'']]
Postoje mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] koje polažu jaja u ćelije gnijezda drugih [[pčela]], često unutar iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |last3=Snowdon |first3=Charles T. |author4=Timothy J. Roper |author5=H. Jane Brockmann |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Marc Naguib |display-authors=3 |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', na primjer, parazitira na nekoliko drugih vrsta u svom rodu, uključujući ''[[Bombus terrestris|B. terrestris]]'', ''[[Bombus lucorum|B. lucorum]]'' i ''[[Bombus cryptarum|B. cryptarum]]''.<ref>{{cite journal |last1=Kreuter |first1=Kirsten |last2=Bunk |first2=Elfi Bunk |year=2011 |title=How the social parasitic bumblebee ''Bombus bohemicus'' sneaks into power of reproduction |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=66 |issue=3 |pages=475–486 |doi=10.1007/s00265-011-1294-z|s2cid=7124725 }}</ref> Ovo su primjeri [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], nazvanog po talijanskom entomologu [[Carlo Emery|Carlu Emeryju]], koje tvrdi da [[parazitizam|društveni paraziti]] među insektima, uključujući kleptoparazite, imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima.<ref name="RD">{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |accessdate=25 May 2022}}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=Carlo |author-link=Carlo Emery |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |language=de |trans-title=On the Origin of Dulotic<!--Gk. Doulos, slave-->, Parasitic, and Myrmecophilic Ants |journal=Biologisches Centralblatt |volume=29 |pages=352–362 |year=1909}}</ref> Najveća [[Monofiletska evolucija|monofiletska]] loza kleptoparazitskih pčela je [[Nomadinae]] (potporodica [[Apidae]]), koja obuhvata nekoliko stotina vrsta u 35 rodova.<ref>{{cite journal |last=Roig-Alsina |first=A. |year=1991 |jstor=25085241 |title=Cladistic analysis of the Nomadinae s. str. with description of a new genus (Hymenoptera: Anthophoridae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=1 |pages=23–37}}</ref>
{|class="wikitable"
|+ Neke pčele i njihovi paraziti<ref name="SlaterRosenblatt2005" />
! Rod-domaćin !! Parazitski rod
|-
|''[[Bombus]]'' ||''[[Bombus]]'' (''[[Psithyrus]]'')
|-
|''[[Anthophora]]'' ||''[[Melecta]]'', ''[[Zacosmia]]''
|-
|''[[Amegilla]]'' ||''[[Thyreus]]''
|-
|''[[Megachile]]'' ||''[[Coelioxys]]''
|}
[[Kukavičje ose]] (Chrysididae) polažu jaja u gnijezda [[Eumeninae|grnčarskih]] i [[Sceliphrini |blatnih osa]]. Druge porodice [[osa]] imaju "kukavičje" vrste koje parazitiraju na srodnim vrstama; primjer toga je ''[[Polistes sulcifer]]'', koja parazitira na srodnoj vrsti, ''[[Polistes dominula|P. dominula]]''.<ref name="Dapporto">{{cite journal |last1=Dapporto |first1=L. |last2=Cervo |first2=R. |last3=Sledge |first3=M.F. |last4=Turillazzi |first4=S. |title=Rank integration in dominance hierarchies of host colonies by the paper wasp social parasite ''Polistes sulcifer'' (Hymenoptera, Vespidae) |journal=Journal of Insect Physiology |publisher=Elsevier BV |volume=50 |issue=2–3 |year=2004 |doi=10.1016/j.jinsphys.2003.11.012 |pages=217–223|pmid=15019524 |bibcode=2004JInsP..50..217D }}</ref><ref name="Ortolani">{{cite journal |last1=Ortolani |first1=I. |last2=Cervo |first2=R. |year=2009 |title=Coevolution of daily activity timing in a host-parasite system |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=96 |issue=2 |pages=399–405 |doi=10.1111/j.1095-8312.2008.01139.x|doi-access=free }}</ref> Brojne druge porodice osa imaju rodove ili veće loze od kojih su neki ili svi članovi kleptoparaziti (npr. rod ''[[Ceropales]]'' u porodici [[Pompilidae]] i pleme [[Nyssonini]] u porodici [[Crabronidae]]).<ref name="SlaterRosenblatt2005"/> Neke od ovih vrsta su [[inkvilinizam|inkvilini]] i [[parazitiranje legla|paraziti legla]], a ne kleptoparaziti.<ref name=Erler>{{cite journal |last1=Erler |first1=S. |last2=Lattorff |first2=H. M. G. |title=The degree of parasitism of the bumblebee (''Bombus terrestris'') by cuckoo bumblebees (''Bombus'' (''Psithyrus'') ''vestalis'') |journal=Insectes Sociaux |date=2010 |volume=57 |issue=4 |pages=371–377 |doi=10.1007/s00040-010-0093-2 |s2cid=853556 }}</ref>
Druge se nazivaju kleptoparazitoidima, odnosno parazitoidima koji biraju domaćine na kojima je već parazitirala druga ženka. Kleptoparazitoidi mogu koristiti ubode koje su na svojim domaćinima napravili prethodni parazitoidi, pratiti tragove koje su oni ostavili kako bi pronašli domaćine ili koristiti domaćine koje su već oslabili drugi parazitoidi.<ref>{{cite journal |last1=Kraaijeveld |first1=A. R. |year=1999 |title=Kleptoparasitism as an explanation for paradoxical oviposition decisions of the parasitoid ''Asobara tabida'' |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=12 |pages=129–133 |doi=10.1046/j.1420-9101.1999.00016.x |doi-access=free }}</ref> Taj posljednji slučaj se naziva gusarskim parazitizmom.<ref>{{Cite journal |last1=Kuramitsu |first1=Kazumu |last2=Kainoh |first2=Yooichi |last3=Konno |first3=Kotaro |date=2025-03-11 |title=Multiparasitism enables a specialist endoparasitoid to complete parasitism in an unsuitable host caterpillar |journal=Scientific Reports |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=8361 |doi=10.1038/s41598-025-91403-3 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=11897168 |pmid=40069222}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Takahashi |first=Kota |last2=Piyasaengthong |first2=Narisara |last3=Kuramitsu |first3=Kazumu |date=2025-12-20 |title=Pirate parasitism as a potential escape from evolutionary traps: experimental evidence from invasive Spodoptera frugiperda (Lepidoptera: Noctuidae) and native Asian parasitoids |url=https://doi.org/10.1007/s10530-025-03730-1 |journal=Biological Invasions |language=en |volume=28 |issue=1 |pages=13 |doi=10.1007/s10530-025-03730-1 |issn=1573-1464}}</ref>
==== Muhe ====
[[File:Kleptoparasitism video - Fly feeding on captured prey of a spider 2011.ogv|thumb|left|''[[Sarcophaga]]'' sp. se hrani zarobljenim plijenom ([[Tipulidae]]) pauka]]
[[File:Craticulina sp.jpg|thumb|Muha vrste ''[[Craticulina|Craticulina seriata]]'' je kleptoparazit [[Bembicini|pješčanih osa]] i odlaže svoje larve na hranu koja je namijenjena za larve osa]]
Neke [[Diptera|prave muhe]] (Diptera) su kleptoparaziti; ova strategija je posebno česta kod pripadnika potporodice [[Miltogramminae]] unutar porodice [[Sarcophagidae]]. Neki kleptoparaziti postoje i u porodicama [[Chloropidae]] i [[Milichiidae]]. Neke odrasle jedinke porodice Milichiidae, na primjer, posjećuju [[paučina|paučine]], gdje se hrane polupojedenim [[Halyomorpha halys|smrdibubama]]. Druge su povezane s muhama grabežnicama ([[Asilidae]]) ili [[mrav]]ima iz roda ''[[Crematogaster]]''.<ref>Wild, A.L. & Brake, I. 2009. Field observations on ''Milichia patrizii'' ant-mugging flies (Diptera: Milichiidae: Milichiinae) in KwaZulu-Natal, South Africa. ''[[African Invertebrates]]'' '''50''' (1): 205–212.[http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515152051/http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx|date=2009-05-15}}</ref> Muhe iz roda ''[[Bengalia]]'' ([[Calliphoridae]]) kradu hranu i kukuljice koje prenose mravi i često se mogu pronaći pored staza kojima se oni inače kreću u potrazi za hranom.<ref>Sivinski, J., S. Marshall and E. Petersson (1999) Kleptoparasitism and phoresy in the diptera. ''Florida Entomologist'' '''82''' (2) [http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910130953/http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf|date=2008-09-10}}</ref> ''[[Musca albina]]'' ([[Muscidae]]) navodno pokazuje kleptoparazitsko ponašanje, polažući jaja samo u kugle balege koje zakopava jedna od nekoliko vrsta [[Scarabaeidae|balegara]].<ref>Marshall, S.A. & Pont, A.C. (2013). The kleptoparasitic habits of ''Musca albina'' Wiedemann, 1830 (Diptera: Muscidae). ''[[African Invertebrates]]'' '''54'''(2): 427–430.{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20131113235620/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/311]}}</ref> To se također smatra kleptoparazitizmom, pošto u tom slučaju jedna vrsta iskorištava resurse koje je već pribavila druga vrsta.
==== Balegari ====
[[Scarabaeidae|Balegari]] premještaju velike količine izmeta kičmenjaka, kotrljajući kuglice balege u svoja gnijezda kako bi nahranili svoje ličinke. Nekoliko manjih vrsta balegara ne skuplja izmet samostalno, već ga uzimaju iz gnijezda većih vrsta. Na primjer, vrste roda ''[[Onthophagus]]'' ulaze u kuglice izmeta, dok su bube iz roda ''[[Scarabaeus]]'' te koje ih prave.<ref>{{cite journal |last=Hammond |first=P. M. |title=Kleptoparasitic Behaviour of ''Onthophagus suturalis'' Peringuey (Coleoptera: Scarabaeidae) and Other Dung-Beetles |journal=The Coleopterists Bulletin |date=September 1976 |volume=30 |issue=3 |pages=245–249 |doi=10.5962/p.371983 |jstor=3999694|url=https://www.biodiversitylibrary.org/part/371983 }}</ref>
==== Pravi tvrdokrilci ====
[[File:Velia.caprai.jpg|right|thumb|''[[Velia caprai]]'' ([[Ardeni]], Belgija)]]
Mnogi poluvodeni tvrdokrilci ([[Heteroptera]]) su kleptoparaziti pripadnika svoje vlastite vrste. U jednom istraživanju, kad god bi insekt ''[[Velia caprai]]'' uzeo plijen teži od 7,9 mg, drugi insekti iste vrste bi mu se pridružili i uspješno pojeli dijelove plijena.<ref name=Erlandsson>{{cite journal |last=Erlandsson |first=Ann |year=1988 |title=Food sharing vs monopolising prey: a form of kleptoparasitism in ''Velia caprai'' (Heteroptera) |jstor=3566063 |journal=[[Oikos (journal)|Oikos]] |volume=53 |issue=2 |pages=203–206 |doi=10.2307/3566063 |bibcode=1988Oikos..53..203E }}</ref>
==== Pauci ====
[[File:Argyrodes flavescens at Nayikayam Thattu.jpg|thumb|upright|''[[Argyrodes flavescens]]'' na paučini vrste ''[[Argiope pulchella]]'']]
Kleptoparazitski [[pauci]], koji kradu ili se hrane plijenom koji uhvate drugi pauci, poznati su po tome što se javljaju u pet porodica:
* [[Theridiidae]] (vrste roda ''[[Argyrodes]]'')
* [[Dictynidae]] (''[[Archaeodictyna ulova]]'')
* [[Salticidae]] (vrste rodova ''[[Portia]]'' i ''[[Simaetha]]'')
* [[Symphytognathidae]] (''[[Curimagua bayano]]'')
* [[Mysmenidae]] (''[[Isela okuncana]]'', ''[[Isela inquilina]]'' i vrste roda ''[[Mysmenopsis]]'').<ref>{{cite journal |last1=Coyl |first1=F. A. |last2=O'Shields |first2=T. C. |last3=Perlmutter |first3=D. G. |year=1991 |title=Observations on the behaviour of the kleptoparasitic spider, ''Mysmenopsis furtiva'' (Araneae, Mysmenidae) |url=http://americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |journal=Journal of Arachnology |volume=19 |pages=62–66 |access-date=2006-07-11 |archive-date=2006-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060513044600/http://www.americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |url-status=dead }}</ref>
=== Kičmenjaci ===
==== Ptice ====
A few bird species are specialist kleptoparasites, while many others are opportunistic. [[Skua]]s (including jaegers) and [[frigatebird]]s rely heavily on chasing other seabirds to obtain food. Other species—including [[bird of prey|raptors]], [[gull]]s, [[terns]], [[coot]]s, and some [[duck]]s and [[shorebird]]s—do so opportunistically. Among opportunists such as the [[roseate tern]], parent birds involved in kleptoparasitism are more successful in raising broods than non-kleptoparasitic individuals.<ref name="Handbook">{{cite book |last1=Ehrlich |first1=Paul R. |author-link=Paul R. Ehrlich |last2=Dobkin |first2=David S. |last3=Wheye |first3=Darryl |last4=Pimm |first4=Stuart L. |title=The Birdwatcher's Handbook |year=1994 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-858407-5 |url=https://archive.org/details/birdwatchershand00ehrl }}</ref><ref name="Shealer Spendelow 2005">{{cite journal |last1=Shealer |first1=David A. |last2=Spendelow |first2=Jeffrey A. |last3=Hatfield |first3=Jeff S. |last4=Nisbet |first4=Ian C. T. |year=2005 |title=The adaptive significance of stealing in a marine bird and its relationship to parental quality |journal=Behavioral Ecology |volume=16 |issue=2 |pages=371–376 |doi=10.1093/beheco/ari008 |hdl=10.1093/beheco/ari008 |hdl-access=free }}</ref> [[Bald eagle]]s have been seen attacking smaller raptors, such as [[osprey]]s, to steal fish from them.<ref>{{cite journal |last=Jorde |first=D.G. |author2=Lingle, G |title=Kleptoparasitism by Bald Eagles wintering in South-Central Nebraska |journal=Journal of Field Ornithology |volume=59 |issue=2 |pages=183–188 |year=1998 |url=http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |access-date=2007-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070810182534/http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |archive-date=2007-08-10 |url-status=dead }}</ref> Among [[passerine]] birds, [[masked shrike]]s have been recorded stealing food from [[wheatear]]s,<ref>{{cite book |last1=Harris |first1=Tony |last2=Franklin |first2=Kim |year=2000 |title=Shrikes & Bush-Shrikes |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-3861-3}}</ref> and [[Eurasian blackbird]]s have been recorded stealing smashed [[snail]]s from other [[thrush (bird)|thrushes]].<ref name="Handbook"/>
During [[seabird]] nesting seasons, frigatebirds soar above [[seabird colony|seabird colonies]], waiting for parent birds to return to their [[nest]]s with food for their young. As the returning birds approach the colony, the frigatebirds, which are fast and agile, swoop in to pursue them vigorously; they sometimes seize [[tropicbird]]s by their long tail plumes. The name ''frigatebird'', as well as many of the frigatebirds' colloquial names, including ''[[magnificent frigatebird|man-o'-war bird]]'' and ''pirate of the sea'', denote this behaviour.<ref name="Sibley">{{cite book |last=Sibley |first=David |author-link=David Allen Sibley |title=The Sibley Guide to Bird Life and Behaviour |year=2001 |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-6250-6}}</ref> However, the amount of food obtained by kleptoparasitism in the [[magnificent frigatebird]] may be marginal.<ref>{{cite journal |last1=Calixto-Albarrán |first1=Itzia |last2=Osorno |first2=José-Luis |year=2000 |title=The diet of the Magnificent Frigatebird during chick rearing |journal=[[The Condor (journal)|The Condor]] |volume=102 |issue=3 |pages=569–576 |doi=10.1650/0010-5422(2000)102[0569:tdotmf]2.0.co;2|s2cid=84078011 |doi-access=free }}</ref>
Gulls are both perpetrators and victims of opportunistic kleptoparasitism, particularly during the breeding season. While the victim is most often another member of the same species, other (principally smaller) gulls and terns can also be targeted. In the [[Americas]], as [[brown pelican]]s surface and empty the water from their bills, they sometimes have their food stolen by [[Heermann's gull]]s and [[laughing gull]]s, which lurk nearby and grab escaping food items.<ref name="HBWgull">{{cite book |editor-last=del Hoyo |editor-first=Josep |editor2-last=Elliott |editor2-first=Andrew |editor3-last=Sargatal |editor3-first=Jordi |title=Handbook of Birds of the World |volume=3 |publisher=Lynx Edicions |location=Barcelona |year=1996 |isbn=84-87334-20-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse }}</ref> [[Great black-backed gull]]s are skilled kleptoparasites, stealing from other gulls and from raptors. Several species of gull steal food from humans, for example takeaway food at seaside resorts.<ref name="Sample 2019">{{cite news |last1=Sample |first1=Ian |title=Stare seagulls out to save your snacks, researcher says |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/aug/07/stare-seagulls-out-to-save-your-snacks-researcher-says |access-date=1 September 2022 |work=[[The Guardian]] |date=7 August 2019}}</ref>
<!--Several species of coots and gallinules engaging in kleptoparasitism. [[American coot]]s often feed in the company of other waterfowl species, and occasionally rob diving ducks—including [[ring-necked duck]]s, [[Redhead (duck)|redheads]] and [[canvasback]]—when they surface with food. [[Eurasian coot]]s steal from conspecifics, as well as from diving and dabbling ducks, and swans. [[Allen's gallinule]]s rob both conspecifics and [[African pygmy goose|African pygmy geese]].<ref>{{cite book |last1=Taylor |first1=Barry |last2=van Perlo |first2=Ber |title=Rails |publisher=Christopher Helm |location=London |year=1998 |isbn=1-873403-59-3 |pages= }}</ref>-->
<gallery mode="packed">
File:Western Gull chasing Elegant Tern.jpg|[[Larus occidentalis|Obalni galeb]] (''Larus occidentalis'') juri za čigrom vrste ''[[Thalasseus elegans]]''
File:Fight, lucha. (50206561093).jpg|[[Chroicocephalus ridibundus|Riječni galeb]] (''Chroicocephalus ridibundus'') pokušava da ukrade ribu koju je ulovila [[Sterna hirundo|obična čigra]] (''Sterna hirundo'')
File:Kleptoparasitism Great Cormorant.jpg|[[Veliki vranac]] (''Phalacrocorax carbo'') u letu je oteo ribu od onog na vodi
</gallery>
==== Sisari ====
Odnos između [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, u kojem svaka vrsta krade plijen druge,<ref>{{cite book |last=Estes |first=Richard D. |year=1999 |title=The Safari Companion: A Guide to Watching African Mammals |publisher=Chelsea Green |page=294 |isbn=1-890132-44-6 |url=https://archive.org/details/safaricompaniong00este_0/page/294 }}</ref> oblik je kleptoparazitizma.<ref name=Erlandsson /> [[Gepard]]i su česte mete. Medvjedi, kojoti i vukovi su vrlo oportunistički nastrojeni i svi imaju takvo ponašanje. Kleptoparazitsko ponašanje primijećeno je i kod [[Javanski makaki|javanskih makakija]]. Sve vrste hijena ispoljavaju takvo ponašanje kada mogu, kao i [[šakal]]i.<ref>Estes, op. cit., 281–295, 339–346</ref> Ljudi u lovu često uzimaju ostatke svježe ulovljenih životinja od drugih mesoždera, poput lavova i euroazijskog [[ris]]a.<ref name="BBCEN">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8167000/8167681.stm |title=People steal meat from wild lions |last=Walker |first=Matt |date=24 July 2009 |publisher=BBC Earth News |access-date=2009-08-01}}</ref><ref name="Schoe">{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-2028.2008.00975.x |last1=Schoe |first1=Marjolein |first2=Hans H. |last2=de Iongh |first3=Barbara M. |last3=Croes |date=6 Jul 2009 |title=Humans displacing lions and stealing their food in Bénoué National Park, North Cameroon |journal=African Journal of Ecology |volume=47 |pages=445 |publisher=Blackwell |issue=3 |doi-access= |bibcode=2009AfJEc..47..445S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Krofel |first1=Miha |last2=Kos |first2=Ivan |last3=Linnell |first3=John |last4=Odden |first4=John |last5=Teurlings |first5=Ivonne |title=Human Kleptoparasitism on Eurasian Lynx (Lynx Lynx L.) in Slovenia and Norway |journal=Varstvo Narave |date=2008 |volume=21 |pages=93–103 |url=https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |access-date=2022-05-25 |archive-date=2022-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616231341/https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |url-status=dead }}</ref> Primijećeno je da [[Rissov delfin|Rissovi delfini]] jure direktno na [[ulješura|ulješure]], zbog čega one otvore usta; predloženo je da uočeno uznemiravanje rezultira [[regurgitacija|regurgitacijom]], nakon čega Rissovi delfini jedu hranu koju je ulješura izbacila iz sebe. Ovo ponašanje je rijetko i može biti oportunističko.<ref name="Smultea Bacon 2014">{{cite journal |last1=Smultea |first1=Mari A. |last2=Bacon |first2=Cathy E. |last3=Lomac-MacNair |first3=Kate |last4=Visser |first4=Fleur |last5=Bredvik |first5=Jessica |title=Rare Mixed-Species Associations Between Sperm Whales and Risso's and Northern Right Whale Dolphins Off the Southern California Bight: Kleptoparasitism and Social Parasitism? |journal=Northwestern Naturalist |volume=95 |issue=1 |year=2014 |issn=1051-1733 |doi=10.1898/nwn13-11.1 |pages=43–49|s2cid=86227330 }}</ref>
<gallery mode="packed">
Cheetah with impala kill.jpg|[[Gepard]] je ulovio [[impala|impalu]] i pojeo dio nje, stvorivši metu za kleptoparazitizam
Hyenas at stolen impala kill.jpg|Malo kasnije, [[pjegava hijena|hijene]] su otjerale geparda i hrane se strvinom
</gallery>
== Povezano ==
{{Commons category|Kleptoparasitism}}
* [[Evolutivni modeli dijeljenja hrane]]
* [[Kleptomanija]]
== Reference ==
{{reflist|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{načini ishrane}}
anmly461it7fjioy70vs2kbve4b35fp
42686841
42686840
2026-09-12T09:53:46Z
Duma
16555
42686841
wikitext
text/x-wiki
[[File:Klepto.JPG|thumb|upright=1.35|[[Fregata minor|Smeđokrili brzan]]i (''Fregata minor'') jure [[Sula sula|crvenonogu blunu]] (''Sula sula'') kako bi joj ukrale hranu]]
'''Kleptoparazitizam''' je [[spisak načina ishrane|način ishrane]] u kojem jedna životinja - tj. '''kleptoparazit''' - namjerno otima [[hrana|hranu]] od druge životinje, često putem [[agresija|agresivnih]] sukoba. Ta strategija je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]] kada je krađa jeftinija od direktnog [[predator|lova]], na primjer kada je hrana oskudna ili kada su fizički slabije/manje asertivne žrtve brojne i malo je vjerojatno da će se braniti.
Mnogi kleptoparaziti su [[člankonošci]], naročito [[pčele]] i [[ose]], ali uključujući i neke [[diptera|prave muhe]], [[balegar]]e, [[Hemiptera|stjenice]] i [[pauci|pauke]]. [[Kukavičje pčele]] su specijalizirani kleptoparaziti koji polažu jaja ili na polenske mase koje stvaraju druge pčele ili na insekte-domaćine [[parazitska osa|parazitskih osa]]. One su primjer [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], koje kaže da su insekti-društveni paraziti obično u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima. Ovo ponašanje se također javlja među [[kičmenjaci]]ma, uključujući [[ptice]] poput [[pomornici|pomornika]], koji uporno jure i uznemiravaju druge morske ptice dok ne povrate hranu; i [[hiperkarnivor]]ne [[sisar]]e poput [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, koji rutinski kradu ubijeni [[plijen]] jedni od drugih, kao i od drugih [[mezopredator]]a poput [[gepard]]a. Druge vrste se također mogu oportunistički upuštati u kleptoparazitizam, naročito kada su vođene očajem gladi i kada hranjenje [[strvinar|strvinama]] nije opcija.
== Strategija ==
Kleptoparazitizam je strategija hranjenja u kojoj jedna životinja namjerno krade hranu od druge. To može biti intraspecifično, što podrazumijeva krađu od pripadnika iste vrste, ili interspecifično, od pripadnika drugih vrsta.<ref name="Broom Ruxton 1998">{{cite journal |last1=Broom |first1=Mark |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |author2-link=Graeme Ruxton |title=Evolutionarily stable stealing: game theory applied to kleptoparasitism |journal=[[Annals of Human Genetics]] |volume=62 |issue=5 |year=1998 |doi=10.1111/j.1469-1809.1998.ahg625_0453_5.x |url=<!--NOT REDUNDANT to DOI-->https://academic.oup.com/beheco/article/9/4/397/273249 |pages=453–464|s2cid=56407575 }}</ref><ref name="Furness 1987">{{cite book |last=Furness |first=R. W. |year=1987 |chapter=Kleptoparasitism in seabirds |title=Seabirds: feeding ecology and role in marine ecosystems |editor-last=Croxall |editor-first=J. P. |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521301787 }}</ref> Budući da ovaj termin označava oblik [[parazitizam|parazitizma]] koji uključuje [[krađa|krađu]], on sadrži grčku κλέπτω (''kléptō'', krasti).<ref name="Nishimura 2010 pp. 253–258">{{cite book |last=Nishimura |first=K. |title=Encyclopedia of Animal Behavior |chapter=Kleptoparasitism and Cannibalism |publisher=Elsevier |year=2010 |doi=10.1016/b978-0-08-045337-8.00279-5 |pages=253–258|isbn=9780080453378 }}</ref> Ta strategija je široko zastupljena kod [[ptica]]. U četiri porodice, od kojih su sve [[morske ptice]] - [[Fregatidae]], [[Chionididae]], [[Stercorariidae]] i [[Laridae]] - javlja se kod više od četvrtine vrsta.<ref name="Brockmann Barnard 1979">{{cite journal |last1=Brockmann |first1=H. Jane |last2=Barnard |first2=C. J. |title=Kleptoparasitism in birds |journal=Animal Behaviour |volume=27 |year=1979 |doi=10.1016/0003-3472(79)90185-4 |pages=487–514|s2cid=53151684 }}</ref><ref name="Furness 1987"/>
Takvu strategiju se može slijediti samo ako je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]], što znači da nudi [[adaptacija|selektivnu prednost]] jedinkama koje ju praktikuju. Kleptoparazitizam košta vremena i energije koji bi se inače mogli direktno preusmjeriti na hranjenje, tako da taj trošak mora biti nadmašen koristima u vidu energije dobijene od ukradene hrane. Matematičko modeliranje sugerira da je, kada je hrane u izobilju, normalno hranjenje najbolja strategija; kada dostupnost hrane padne ispod kritičnog nivoa, kleptoparazitizam iznenada postaje prednost, a agresivne interakcije postaju uobičajene. Slično tome, kada su potencijalne žrtve rijetke ili široko raspršene, vrijeme potrebno da se pronađu možda neće biti nadoknađeno hranom koja se može ukrasti od njih, što rezultira [[selekcija zavisna od učestalosti|selekcijom zavisnom od učestalosti]].<ref name="Broom Ruxton 1998"/><ref name="Brockmann Barnard 1979"/>
== Taksonomska zastupljenost ==
=== Člankonošci ===
==== Pčele i ose ====
[[File:Cuckoo bee.jpg|thumb|Kukavičja pčela iz roda ''[[Nomada]]'']]
Postoje mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] koje polažu jaja u ćelije gnijezda drugih [[pčela]], često unutar iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |last3=Snowdon |first3=Charles T. |author4=Timothy J. Roper |author5=H. Jane Brockmann |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Marc Naguib |display-authors=3 |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', na primjer, parazitira na nekoliko drugih vrsta u svom rodu, uključujući ''[[Bombus terrestris|B. terrestris]]'', ''[[Bombus lucorum|B. lucorum]]'' i ''[[Bombus cryptarum|B. cryptarum]]''.<ref>{{cite journal |last1=Kreuter |first1=Kirsten |last2=Bunk |first2=Elfi Bunk |year=2011 |title=How the social parasitic bumblebee ''Bombus bohemicus'' sneaks into power of reproduction |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=66 |issue=3 |pages=475–486 |doi=10.1007/s00265-011-1294-z|s2cid=7124725 }}</ref> Ovo su primjeri [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], nazvanog po talijanskom entomologu [[Carlo Emery|Carlu Emeryju]], koje tvrdi da [[parazitizam|društveni paraziti]] među insektima, uključujući kleptoparazite, imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima.<ref name="RD">{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |accessdate=25 May 2022}}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=Carlo |author-link=Carlo Emery |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |language=de |trans-title=On the Origin of Dulotic<!--Gk. Doulos, slave-->, Parasitic, and Myrmecophilic Ants |journal=Biologisches Centralblatt |volume=29 |pages=352–362 |year=1909}}</ref> Najveća [[Monofiletska evolucija|monofiletska]] loza kleptoparazitskih pčela je [[Nomadinae]] (potporodica [[Apidae]]), koja obuhvata nekoliko stotina vrsta u 35 rodova.<ref>{{cite journal |last=Roig-Alsina |first=A. |year=1991 |jstor=25085241 |title=Cladistic analysis of the Nomadinae s. str. with description of a new genus (Hymenoptera: Anthophoridae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=1 |pages=23–37}}</ref>
{|class="wikitable"
|+ Neke pčele i njihovi paraziti<ref name="SlaterRosenblatt2005" />
! Rod-domaćin !! Parazitski rod
|-
|''[[Bombus]]'' ||''[[Bombus]]'' (''[[Psithyrus]]'')
|-
|''[[Anthophora]]'' ||''[[Melecta]]'', ''[[Zacosmia]]''
|-
|''[[Amegilla]]'' ||''[[Thyreus]]''
|-
|''[[Megachile]]'' ||''[[Coelioxys]]''
|}
[[Kukavičje ose]] (Chrysididae) polažu jaja u gnijezda [[Eumeninae|grnčarskih]] i [[Sceliphrini |blatnih osa]]. Druge porodice [[osa]] imaju "kukavičje" vrste koje parazitiraju na srodnim vrstama; primjer toga je ''[[Polistes sulcifer]]'', koja parazitira na srodnoj vrsti, ''[[Polistes dominula|P. dominula]]''.<ref name="Dapporto">{{cite journal |last1=Dapporto |first1=L. |last2=Cervo |first2=R. |last3=Sledge |first3=M.F. |last4=Turillazzi |first4=S. |title=Rank integration in dominance hierarchies of host colonies by the paper wasp social parasite ''Polistes sulcifer'' (Hymenoptera, Vespidae) |journal=Journal of Insect Physiology |publisher=Elsevier BV |volume=50 |issue=2–3 |year=2004 |doi=10.1016/j.jinsphys.2003.11.012 |pages=217–223|pmid=15019524 |bibcode=2004JInsP..50..217D }}</ref><ref name="Ortolani">{{cite journal |last1=Ortolani |first1=I. |last2=Cervo |first2=R. |year=2009 |title=Coevolution of daily activity timing in a host-parasite system |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=96 |issue=2 |pages=399–405 |doi=10.1111/j.1095-8312.2008.01139.x|doi-access=free }}</ref> Brojne druge porodice osa imaju rodove ili veće loze od kojih su neki ili svi članovi kleptoparaziti (npr. rod ''[[Ceropales]]'' u porodici [[Pompilidae]] i pleme [[Nyssonini]] u porodici [[Crabronidae]]).<ref name="SlaterRosenblatt2005"/> Neke od ovih vrsta su [[inkvilinizam|inkvilini]] i [[parazitiranje legla|paraziti legla]], a ne kleptoparaziti.<ref name=Erler>{{cite journal |last1=Erler |first1=S. |last2=Lattorff |first2=H. M. G. |title=The degree of parasitism of the bumblebee (''Bombus terrestris'') by cuckoo bumblebees (''Bombus'' (''Psithyrus'') ''vestalis'') |journal=Insectes Sociaux |date=2010 |volume=57 |issue=4 |pages=371–377 |doi=10.1007/s00040-010-0093-2 |s2cid=853556 }}</ref>
Druge se nazivaju kleptoparazitoidima, odnosno parazitoidima koji biraju domaćine na kojima je već parazitirala druga ženka. Kleptoparazitoidi mogu koristiti ubode koje su na svojim domaćinima napravili prethodni parazitoidi, pratiti tragove koje su oni ostavili kako bi pronašli domaćine ili koristiti domaćine koje su već oslabili drugi parazitoidi.<ref>{{cite journal |last1=Kraaijeveld |first1=A. R. |year=1999 |title=Kleptoparasitism as an explanation for paradoxical oviposition decisions of the parasitoid ''Asobara tabida'' |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=12 |pages=129–133 |doi=10.1046/j.1420-9101.1999.00016.x |doi-access=free }}</ref> Taj posljednji slučaj se naziva gusarskim parazitizmom.<ref>{{Cite journal |last1=Kuramitsu |first1=Kazumu |last2=Kainoh |first2=Yooichi |last3=Konno |first3=Kotaro |date=2025-03-11 |title=Multiparasitism enables a specialist endoparasitoid to complete parasitism in an unsuitable host caterpillar |journal=Scientific Reports |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=8361 |doi=10.1038/s41598-025-91403-3 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=11897168 |pmid=40069222}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Takahashi |first=Kota |last2=Piyasaengthong |first2=Narisara |last3=Kuramitsu |first3=Kazumu |date=2025-12-20 |title=Pirate parasitism as a potential escape from evolutionary traps: experimental evidence from invasive Spodoptera frugiperda (Lepidoptera: Noctuidae) and native Asian parasitoids |url=https://doi.org/10.1007/s10530-025-03730-1 |journal=Biological Invasions |language=en |volume=28 |issue=1 |pages=13 |doi=10.1007/s10530-025-03730-1 |issn=1573-1464}}</ref>
==== Muhe ====
[[File:Kleptoparasitism video - Fly feeding on captured prey of a spider 2011.ogv|thumb|left|''[[Sarcophaga]]'' sp. se hrani zarobljenim plijenom ([[Tipulidae]]) pauka]]
[[File:Craticulina sp.jpg|thumb|Muha vrste ''[[Craticulina|Craticulina seriata]]'' je kleptoparazit [[Bembicini|pješčanih osa]] i odlaže svoje larve na hranu koja je namijenjena za larve osa]]
Neke [[Diptera|prave muhe]] (Diptera) su kleptoparaziti; ova strategija je posebno česta kod pripadnika potporodice [[Miltogramminae]] unutar porodice [[Sarcophagidae]]. Neki kleptoparaziti postoje i u porodicama [[Chloropidae]] i [[Milichiidae]]. Neke odrasle jedinke porodice Milichiidae, na primjer, posjećuju [[paučina|paučine]], gdje se hrane polupojedenim [[Halyomorpha halys|smrdibubama]]. Druge su povezane s muhama grabežnicama ([[Asilidae]]) ili [[mrav]]ima iz roda ''[[Crematogaster]]''.<ref>Wild, A.L. & Brake, I. 2009. Field observations on ''Milichia patrizii'' ant-mugging flies (Diptera: Milichiidae: Milichiinae) in KwaZulu-Natal, South Africa. ''[[African Invertebrates]]'' '''50''' (1): 205–212.[http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515152051/http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx|date=2009-05-15}}</ref> Muhe iz roda ''[[Bengalia]]'' ([[Calliphoridae]]) kradu hranu i kukuljice koje prenose mravi i često se mogu pronaći pored staza kojima se oni inače kreću u potrazi za hranom.<ref>Sivinski, J., S. Marshall and E. Petersson (1999) Kleptoparasitism and phoresy in the diptera. ''Florida Entomologist'' '''82''' (2) [http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910130953/http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf|date=2008-09-10}}</ref> ''[[Musca albina]]'' ([[Muscidae]]) navodno pokazuje kleptoparazitsko ponašanje, polažući jaja samo u kugle balege koje zakopava jedna od nekoliko vrsta [[Scarabaeidae|balegara]].<ref>Marshall, S.A. & Pont, A.C. (2013). The kleptoparasitic habits of ''Musca albina'' Wiedemann, 1830 (Diptera: Muscidae). ''[[African Invertebrates]]'' '''54'''(2): 427–430.{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20131113235620/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/311]}}</ref> To se također smatra kleptoparazitizmom, pošto u tom slučaju jedna vrsta iskorištava resurse koje je već pribavila druga vrsta.
==== Balegari ====
[[Scarabaeidae|Balegari]] premještaju velike količine izmeta kičmenjaka, kotrljajući kuglice balege u svoja gnijezda kako bi nahranili svoje ličinke. Nekoliko manjih vrsta balegara ne skuplja izmet samostalno, već ga uzimaju iz gnijezda većih vrsta. Na primjer, vrste roda ''[[Onthophagus]]'' ulaze u kuglice izmeta, dok su bube iz roda ''[[Scarabaeus]]'' te koje ih prave.<ref>{{cite journal |last=Hammond |first=P. M. |title=Kleptoparasitic Behaviour of ''Onthophagus suturalis'' Peringuey (Coleoptera: Scarabaeidae) and Other Dung-Beetles |journal=The Coleopterists Bulletin |date=September 1976 |volume=30 |issue=3 |pages=245–249 |doi=10.5962/p.371983 |jstor=3999694|url=https://www.biodiversitylibrary.org/part/371983 }}</ref>
==== Pravi tvrdokrilci ====
[[File:Velia.caprai.jpg|right|thumb|''[[Velia caprai]]'' ([[Ardeni]], Belgija)]]
Mnogi poluvodeni tvrdokrilci ([[Heteroptera]]) su kleptoparaziti pripadnika svoje vlastite vrste. U jednom istraživanju, kad god bi insekt ''[[Velia caprai]]'' uzeo plijen teži od 7,9 mg, drugi insekti iste vrste bi mu se pridružili i uspješno pojeli dijelove plijena.<ref name=Erlandsson>{{cite journal |last=Erlandsson |first=Ann |year=1988 |title=Food sharing vs monopolising prey: a form of kleptoparasitism in ''Velia caprai'' (Heteroptera) |jstor=3566063 |journal=[[Oikos (journal)|Oikos]] |volume=53 |issue=2 |pages=203–206 |doi=10.2307/3566063 |bibcode=1988Oikos..53..203E }}</ref>
==== Pauci ====
[[File:Argyrodes flavescens at Nayikayam Thattu.jpg|thumb|upright|''[[Argyrodes flavescens]]'' na paučini vrste ''[[Argiope pulchella]]'']]
Kleptoparazitski [[pauci]], koji kradu ili se hrane plijenom koji uhvate drugi pauci, poznati su po tome što se javljaju u pet porodica:
* [[Theridiidae]] (vrste roda ''[[Argyrodes]]'')
* [[Dictynidae]] (''[[Archaeodictyna ulova]]'')
* [[Salticidae]] (vrste rodova ''[[Portia]]'' i ''[[Simaetha]]'')
* [[Symphytognathidae]] (''[[Curimagua bayano]]'')
* [[Mysmenidae]] (''[[Isela okuncana]]'', ''[[Isela inquilina]]'' i vrste roda ''[[Mysmenopsis]]'').<ref>{{cite journal |last1=Coyl |first1=F. A. |last2=O'Shields |first2=T. C. |last3=Perlmutter |first3=D. G. |year=1991 |title=Observations on the behaviour of the kleptoparasitic spider, ''Mysmenopsis furtiva'' (Araneae, Mysmenidae) |url=http://americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |journal=Journal of Arachnology |volume=19 |pages=62–66 |access-date=2006-07-11 |archive-date=2006-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060513044600/http://www.americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |url-status=dead }}</ref>
=== Kičmenjaci ===
==== Ptice ====
A few bird species are specialist kleptoparasites, while many others are opportunistic. [[Skua]]s (including jaegers) and [[frigatebird]]s rely heavily on chasing other seabirds to obtain food. Other species—including [[bird of prey|raptors]], [[gull]]s, [[terns]], [[coot]]s, and some [[duck]]s and [[shorebird]]s—do so opportunistically. Among opportunists such as the [[roseate tern]], parent birds involved in kleptoparasitism are more successful in raising broods than non-kleptoparasitic individuals.<ref name="Handbook">{{cite book |last1=Ehrlich |first1=Paul R. |author-link=Paul R. Ehrlich |last2=Dobkin |first2=David S. |last3=Wheye |first3=Darryl |last4=Pimm |first4=Stuart L. |title=The Birdwatcher's Handbook |year=1994 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-858407-5 |url=https://archive.org/details/birdwatchershand00ehrl }}</ref><ref name="Shealer Spendelow 2005">{{cite journal |last1=Shealer |first1=David A. |last2=Spendelow |first2=Jeffrey A. |last3=Hatfield |first3=Jeff S. |last4=Nisbet |first4=Ian C. T. |year=2005 |title=The adaptive significance of stealing in a marine bird and its relationship to parental quality |journal=Behavioral Ecology |volume=16 |issue=2 |pages=371–376 |doi=10.1093/beheco/ari008 |hdl=10.1093/beheco/ari008 |hdl-access=free }}</ref> [[Bald eagle]]s have been seen attacking smaller raptors, such as [[osprey]]s, to steal fish from them.<ref>{{cite journal |last=Jorde |first=D.G. |author2=Lingle, G |title=Kleptoparasitism by Bald Eagles wintering in South-Central Nebraska |journal=Journal of Field Ornithology |volume=59 |issue=2 |pages=183–188 |year=1998 |url=http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |access-date=2007-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070810182534/http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |archive-date=2007-08-10 |url-status=dead }}</ref> Among [[passerine]] birds, [[masked shrike]]s have been recorded stealing food from [[wheatear]]s,<ref>{{cite book |last1=Harris |first1=Tony |last2=Franklin |first2=Kim |year=2000 |title=Shrikes & Bush-Shrikes |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-3861-3}}</ref> and [[Eurasian blackbird]]s have been recorded stealing smashed [[snail]]s from other [[thrush (bird)|thrushes]].<ref name="Handbook"/>
During [[seabird]] nesting seasons, frigatebirds soar above [[seabird colony|seabird colonies]], waiting for parent birds to return to their [[nest]]s with food for their young. As the returning birds approach the colony, the frigatebirds, which are fast and agile, swoop in to pursue them vigorously; they sometimes seize [[tropicbird]]s by their long tail plumes. The name ''frigatebird'', as well as many of the frigatebirds' colloquial names, including ''[[magnificent frigatebird|man-o'-war bird]]'' and ''pirate of the sea'', denote this behaviour.<ref name="Sibley">{{cite book |last=Sibley |first=David |author-link=David Allen Sibley |title=The Sibley Guide to Bird Life and Behaviour |year=2001 |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-6250-6}}</ref> However, the amount of food obtained by kleptoparasitism in the [[magnificent frigatebird]] may be marginal.<ref>{{cite journal |last1=Calixto-Albarrán |first1=Itzia |last2=Osorno |first2=José-Luis |year=2000 |title=The diet of the Magnificent Frigatebird during chick rearing |journal=[[The Condor (journal)|The Condor]] |volume=102 |issue=3 |pages=569–576 |doi=10.1650/0010-5422(2000)102[0569:tdotmf]2.0.co;2|s2cid=84078011 |doi-access=free }}</ref>
Gulls are both perpetrators and victims of opportunistic kleptoparasitism, particularly during the breeding season. While the victim is most often another member of the same species, other (principally smaller) gulls and terns can also be targeted. In the [[Americas]], as [[brown pelican]]s surface and empty the water from their bills, they sometimes have their food stolen by [[Heermann's gull]]s and [[laughing gull]]s, which lurk nearby and grab escaping food items.<ref name="HBWgull">{{cite book |editor-last=del Hoyo |editor-first=Josep |editor2-last=Elliott |editor2-first=Andrew |editor3-last=Sargatal |editor3-first=Jordi |title=Handbook of Birds of the World |volume=3 |publisher=Lynx Edicions |location=Barcelona |year=1996 |isbn=84-87334-20-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse }}</ref> [[Great black-backed gull]]s are skilled kleptoparasites, stealing from other gulls and from raptors. Several species of gull steal food from humans, for example takeaway food at seaside resorts.<ref name="Sample 2019">{{cite news |last1=Sample |first1=Ian |title=Stare seagulls out to save your snacks, researcher says |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/aug/07/stare-seagulls-out-to-save-your-snacks-researcher-says |access-date=1 September 2022 |work=[[The Guardian]] |date=7 August 2019}}</ref>
<!--Several species of coots and gallinules engaging in kleptoparasitism. [[American coot]]s often feed in the company of other waterfowl species, and occasionally rob diving ducks—including [[ring-necked duck]]s, [[Redhead (duck)|redheads]] and [[canvasback]]—when they surface with food. [[Eurasian coot]]s steal from conspecifics, as well as from diving and dabbling ducks, and swans. [[Allen's gallinule]]s rob both conspecifics and [[African pygmy goose|African pygmy geese]].<ref>{{cite book |last1=Taylor |first1=Barry |last2=van Perlo |first2=Ber |title=Rails |publisher=Christopher Helm |location=London |year=1998 |isbn=1-873403-59-3 |pages= }}</ref>-->
<gallery mode="packed">
File:Western Gull chasing Elegant Tern.jpg|[[Larus occidentalis|Obalni galeb]] (''Larus occidentalis'') juri za čigrom vrste ''[[Thalasseus elegans]]''
File:Fight, lucha. (50206561093).jpg|[[Chroicocephalus ridibundus|Riječni galeb]] (''Chroicocephalus ridibundus'') pokušava da ukrade ribu koju je ulovila [[Sterna hirundo|obična čigra]] (''Sterna hirundo'')
File:Kleptoparasitism Great Cormorant.jpg|[[Veliki vranac]] (''Phalacrocorax carbo'') u letu je oteo ribu od onog na vodi
</gallery>
==== Sisari ====
Odnos između [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, u kojem svaka vrsta krade plijen druge,<ref>{{cite book |last=Estes |first=Richard D. |year=1999 |title=The Safari Companion: A Guide to Watching African Mammals |publisher=Chelsea Green |page=294 |isbn=1-890132-44-6 |url=https://archive.org/details/safaricompaniong00este_0/page/294 }}</ref> oblik je kleptoparazitizma.<ref name=Erlandsson /> [[Gepard]]i su česte mete. Medvjedi, kojoti i vukovi su vrlo oportunistički nastrojeni i svi imaju takvo ponašanje. Kleptoparazitsko ponašanje primijećeno je i kod [[Javanski makaki|javanskih makakija]]. Sve vrste hijena ispoljavaju takvo ponašanje kada mogu, kao i [[šakal]]i.<ref>Estes, op. cit., 281–295, 339–346</ref> Ljudi u lovu često uzimaju ostatke svježe ulovljenih životinja od drugih mesoždera, poput lavova i euroazijskog [[ris]]a.<ref name="BBCEN">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8167000/8167681.stm |title=People steal meat from wild lions |last=Walker |first=Matt |date=24 July 2009 |publisher=BBC Earth News |access-date=2009-08-01}}</ref><ref name="Schoe">{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-2028.2008.00975.x |last1=Schoe |first1=Marjolein |first2=Hans H. |last2=de Iongh |first3=Barbara M. |last3=Croes |date=6 Jul 2009 |title=Humans displacing lions and stealing their food in Bénoué National Park, North Cameroon |journal=African Journal of Ecology |volume=47 |pages=445 |publisher=Blackwell |issue=3 |doi-access= |bibcode=2009AfJEc..47..445S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Krofel |first1=Miha |last2=Kos |first2=Ivan |last3=Linnell |first3=John |last4=Odden |first4=John |last5=Teurlings |first5=Ivonne |title=Human Kleptoparasitism on Eurasian Lynx (Lynx Lynx L.) in Slovenia and Norway |journal=Varstvo Narave |date=2008 |volume=21 |pages=93–103 |url=https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |access-date=2022-05-25 |archive-date=2022-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616231341/https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |url-status=dead }}</ref> Primijećeno je da [[Rissov delfin|Rissovi delfini]] jure direktno na [[ulješura|ulješure]], zbog čega one otvore usta; predloženo je da uočeno uznemiravanje rezultira [[regurgitacija|regurgitacijom]], nakon čega Rissovi delfini jedu hranu koju je ulješura izbacila iz sebe. Ovo ponašanje je rijetko i može biti oportunističko.<ref name="Smultea Bacon 2014">{{cite journal |last1=Smultea |first1=Mari A. |last2=Bacon |first2=Cathy E. |last3=Lomac-MacNair |first3=Kate |last4=Visser |first4=Fleur |last5=Bredvik |first5=Jessica |title=Rare Mixed-Species Associations Between Sperm Whales and Risso's and Northern Right Whale Dolphins Off the Southern California Bight: Kleptoparasitism and Social Parasitism? |journal=Northwestern Naturalist |volume=95 |issue=1 |year=2014 |issn=1051-1733 |doi=10.1898/nwn13-11.1 |pages=43–49|s2cid=86227330 }}</ref>
<gallery mode="packed">
Cheetah with impala kill.jpg|[[Gepard]] je ulovio [[impala|impalu]] i pojeo dio nje, stvorivši metu za kleptoparazitizam
Hyenas at stolen impala kill.jpg|Malo kasnije, [[pjegava hijena|hijene]] su otjerale geparda i hrane se strvinom
</gallery>
== Povezano ==
{{Commons category|Kleptoparasitism}}
* [[Evolutivni modeli dijeljenja hrane]]
* [[Kleptomanija]]
== Reference ==
{{reflist|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{načini ishrane}}
1kns44x631xvwtl27nqdri0tab3eqiv
42686842
42686841
2026-09-12T10:30:59Z
Duma
16555
/* Ptice */
42686842
wikitext
text/x-wiki
[[File:Klepto.JPG|thumb|upright=1.35|[[Fregata minor|Smeđokrili brzan]]i (''Fregata minor'') jure [[Sula sula|crvenonogu blunu]] (''Sula sula'') kako bi joj ukrale hranu]]
'''Kleptoparazitizam''' je [[spisak načina ishrane|način ishrane]] u kojem jedna životinja - tj. '''kleptoparazit''' - namjerno otima [[hrana|hranu]] od druge životinje, često putem [[agresija|agresivnih]] sukoba. Ta strategija je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]] kada je krađa jeftinija od direktnog [[predator|lova]], na primjer kada je hrana oskudna ili kada su fizički slabije/manje asertivne žrtve brojne i malo je vjerojatno da će se braniti.
Mnogi kleptoparaziti su [[člankonošci]], naročito [[pčele]] i [[ose]], ali uključujući i neke [[diptera|prave muhe]], [[balegar]]e, [[Hemiptera|stjenice]] i [[pauci|pauke]]. [[Kukavičje pčele]] su specijalizirani kleptoparaziti koji polažu jaja ili na polenske mase koje stvaraju druge pčele ili na insekte-domaćine [[parazitska osa|parazitskih osa]]. One su primjer [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], koje kaže da su insekti-društveni paraziti obično u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima. Ovo ponašanje se također javlja među [[kičmenjaci]]ma, uključujući [[ptice]] poput [[pomornici|pomornika]], koji uporno jure i uznemiravaju druge morske ptice dok ne povrate hranu; i [[hiperkarnivor]]ne [[sisar]]e poput [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, koji rutinski kradu ubijeni [[plijen]] jedni od drugih, kao i od drugih [[mezopredator]]a poput [[gepard]]a. Druge vrste se također mogu oportunistički upuštati u kleptoparazitizam, naročito kada su vođene očajem gladi i kada hranjenje [[strvinar|strvinama]] nije opcija.
== Strategija ==
Kleptoparazitizam je strategija hranjenja u kojoj jedna životinja namjerno krade hranu od druge. To može biti intraspecifično, što podrazumijeva krađu od pripadnika iste vrste, ili interspecifično, od pripadnika drugih vrsta.<ref name="Broom Ruxton 1998">{{cite journal |last1=Broom |first1=Mark |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |author2-link=Graeme Ruxton |title=Evolutionarily stable stealing: game theory applied to kleptoparasitism |journal=[[Annals of Human Genetics]] |volume=62 |issue=5 |year=1998 |doi=10.1111/j.1469-1809.1998.ahg625_0453_5.x |url=<!--NOT REDUNDANT to DOI-->https://academic.oup.com/beheco/article/9/4/397/273249 |pages=453–464|s2cid=56407575 }}</ref><ref name="Furness 1987">{{cite book |last=Furness |first=R. W. |year=1987 |chapter=Kleptoparasitism in seabirds |title=Seabirds: feeding ecology and role in marine ecosystems |editor-last=Croxall |editor-first=J. P. |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521301787 }}</ref> Budući da ovaj termin označava oblik [[parazitizam|parazitizma]] koji uključuje [[krađa|krađu]], on sadrži grčku κλέπτω (''kléptō'', krasti).<ref name="Nishimura 2010 pp. 253–258">{{cite book |last=Nishimura |first=K. |title=Encyclopedia of Animal Behavior |chapter=Kleptoparasitism and Cannibalism |publisher=Elsevier |year=2010 |doi=10.1016/b978-0-08-045337-8.00279-5 |pages=253–258|isbn=9780080453378 }}</ref> Ta strategija je široko zastupljena kod [[ptica]]. U četiri porodice, od kojih su sve [[morske ptice]] - [[Fregatidae]], [[Chionididae]], [[Stercorariidae]] i [[Laridae]] - javlja se kod više od četvrtine vrsta.<ref name="Brockmann Barnard 1979">{{cite journal |last1=Brockmann |first1=H. Jane |last2=Barnard |first2=C. J. |title=Kleptoparasitism in birds |journal=Animal Behaviour |volume=27 |year=1979 |doi=10.1016/0003-3472(79)90185-4 |pages=487–514|s2cid=53151684 }}</ref><ref name="Furness 1987"/>
Takvu strategiju se može slijediti samo ako je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]], što znači da nudi [[adaptacija|selektivnu prednost]] jedinkama koje ju praktikuju. Kleptoparazitizam košta vremena i energije koji bi se inače mogli direktno preusmjeriti na hranjenje, tako da taj trošak mora biti nadmašen koristima u vidu energije dobijene od ukradene hrane. Matematičko modeliranje sugerira da je, kada je hrane u izobilju, normalno hranjenje najbolja strategija; kada dostupnost hrane padne ispod kritičnog nivoa, kleptoparazitizam iznenada postaje prednost, a agresivne interakcije postaju uobičajene. Slično tome, kada su potencijalne žrtve rijetke ili široko raspršene, vrijeme potrebno da se pronađu možda neće biti nadoknađeno hranom koja se može ukrasti od njih, što rezultira [[selekcija zavisna od učestalosti|selekcijom zavisnom od učestalosti]].<ref name="Broom Ruxton 1998"/><ref name="Brockmann Barnard 1979"/>
== Taksonomska zastupljenost ==
=== Člankonošci ===
==== Pčele i ose ====
[[File:Cuckoo bee.jpg|thumb|Kukavičja pčela iz roda ''[[Nomada]]'']]
Postoje mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] koje polažu jaja u ćelije gnijezda drugih [[pčela]], često unutar iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |last3=Snowdon |first3=Charles T. |author4=Timothy J. Roper |author5=H. Jane Brockmann |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Marc Naguib |display-authors=3 |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', na primjer, parazitira na nekoliko drugih vrsta u svom rodu, uključujući ''[[Bombus terrestris|B. terrestris]]'', ''[[Bombus lucorum|B. lucorum]]'' i ''[[Bombus cryptarum|B. cryptarum]]''.<ref>{{cite journal |last1=Kreuter |first1=Kirsten |last2=Bunk |first2=Elfi Bunk |year=2011 |title=How the social parasitic bumblebee ''Bombus bohemicus'' sneaks into power of reproduction |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=66 |issue=3 |pages=475–486 |doi=10.1007/s00265-011-1294-z|s2cid=7124725 }}</ref> Ovo su primjeri [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], nazvanog po talijanskom entomologu [[Carlo Emery|Carlu Emeryju]], koje tvrdi da [[parazitizam|društveni paraziti]] među insektima, uključujući kleptoparazite, imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima.<ref name="RD">{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |accessdate=25 May 2022}}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=Carlo |author-link=Carlo Emery |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |language=de |trans-title=On the Origin of Dulotic<!--Gk. Doulos, slave-->, Parasitic, and Myrmecophilic Ants |journal=Biologisches Centralblatt |volume=29 |pages=352–362 |year=1909}}</ref> Najveća [[Monofiletska evolucija|monofiletska]] loza kleptoparazitskih pčela je [[Nomadinae]] (potporodica [[Apidae]]), koja obuhvata nekoliko stotina vrsta u 35 rodova.<ref>{{cite journal |last=Roig-Alsina |first=A. |year=1991 |jstor=25085241 |title=Cladistic analysis of the Nomadinae s. str. with description of a new genus (Hymenoptera: Anthophoridae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=1 |pages=23–37}}</ref>
{|class="wikitable"
|+ Neke pčele i njihovi paraziti<ref name="SlaterRosenblatt2005" />
! Rod-domaćin !! Parazitski rod
|-
|''[[Bombus]]'' ||''[[Bombus]]'' (''[[Psithyrus]]'')
|-
|''[[Anthophora]]'' ||''[[Melecta]]'', ''[[Zacosmia]]''
|-
|''[[Amegilla]]'' ||''[[Thyreus]]''
|-
|''[[Megachile]]'' ||''[[Coelioxys]]''
|}
[[Kukavičje ose]] (Chrysididae) polažu jaja u gnijezda [[Eumeninae|grnčarskih]] i [[Sceliphrini |blatnih osa]]. Druge porodice [[osa]] imaju "kukavičje" vrste koje parazitiraju na srodnim vrstama; primjer toga je ''[[Polistes sulcifer]]'', koja parazitira na srodnoj vrsti, ''[[Polistes dominula|P. dominula]]''.<ref name="Dapporto">{{cite journal |last1=Dapporto |first1=L. |last2=Cervo |first2=R. |last3=Sledge |first3=M.F. |last4=Turillazzi |first4=S. |title=Rank integration in dominance hierarchies of host colonies by the paper wasp social parasite ''Polistes sulcifer'' (Hymenoptera, Vespidae) |journal=Journal of Insect Physiology |publisher=Elsevier BV |volume=50 |issue=2–3 |year=2004 |doi=10.1016/j.jinsphys.2003.11.012 |pages=217–223|pmid=15019524 |bibcode=2004JInsP..50..217D }}</ref><ref name="Ortolani">{{cite journal |last1=Ortolani |first1=I. |last2=Cervo |first2=R. |year=2009 |title=Coevolution of daily activity timing in a host-parasite system |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=96 |issue=2 |pages=399–405 |doi=10.1111/j.1095-8312.2008.01139.x|doi-access=free }}</ref> Brojne druge porodice osa imaju rodove ili veće loze od kojih su neki ili svi članovi kleptoparaziti (npr. rod ''[[Ceropales]]'' u porodici [[Pompilidae]] i pleme [[Nyssonini]] u porodici [[Crabronidae]]).<ref name="SlaterRosenblatt2005"/> Neke od ovih vrsta su [[inkvilinizam|inkvilini]] i [[parazitiranje legla|paraziti legla]], a ne kleptoparaziti.<ref name=Erler>{{cite journal |last1=Erler |first1=S. |last2=Lattorff |first2=H. M. G. |title=The degree of parasitism of the bumblebee (''Bombus terrestris'') by cuckoo bumblebees (''Bombus'' (''Psithyrus'') ''vestalis'') |journal=Insectes Sociaux |date=2010 |volume=57 |issue=4 |pages=371–377 |doi=10.1007/s00040-010-0093-2 |s2cid=853556 }}</ref>
Druge se nazivaju kleptoparazitoidima, odnosno parazitoidima koji biraju domaćine na kojima je već parazitirala druga ženka. Kleptoparazitoidi mogu koristiti ubode koje su na svojim domaćinima napravili prethodni parazitoidi, pratiti tragove koje su oni ostavili kako bi pronašli domaćine ili koristiti domaćine koje su već oslabili drugi parazitoidi.<ref>{{cite journal |last1=Kraaijeveld |first1=A. R. |year=1999 |title=Kleptoparasitism as an explanation for paradoxical oviposition decisions of the parasitoid ''Asobara tabida'' |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=12 |pages=129–133 |doi=10.1046/j.1420-9101.1999.00016.x |doi-access=free }}</ref> Taj posljednji slučaj se naziva gusarskim parazitizmom.<ref>{{Cite journal |last1=Kuramitsu |first1=Kazumu |last2=Kainoh |first2=Yooichi |last3=Konno |first3=Kotaro |date=2025-03-11 |title=Multiparasitism enables a specialist endoparasitoid to complete parasitism in an unsuitable host caterpillar |journal=Scientific Reports |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=8361 |doi=10.1038/s41598-025-91403-3 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=11897168 |pmid=40069222}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Takahashi |first=Kota |last2=Piyasaengthong |first2=Narisara |last3=Kuramitsu |first3=Kazumu |date=2025-12-20 |title=Pirate parasitism as a potential escape from evolutionary traps: experimental evidence from invasive Spodoptera frugiperda (Lepidoptera: Noctuidae) and native Asian parasitoids |url=https://doi.org/10.1007/s10530-025-03730-1 |journal=Biological Invasions |language=en |volume=28 |issue=1 |pages=13 |doi=10.1007/s10530-025-03730-1 |issn=1573-1464}}</ref>
==== Muhe ====
[[File:Kleptoparasitism video - Fly feeding on captured prey of a spider 2011.ogv|thumb|left|''[[Sarcophaga]]'' sp. se hrani zarobljenim plijenom ([[Tipulidae]]) pauka]]
[[File:Craticulina sp.jpg|thumb|Muha vrste ''[[Craticulina|Craticulina seriata]]'' je kleptoparazit [[Bembicini|pješčanih osa]] i odlaže svoje larve na hranu koja je namijenjena za larve osa]]
Neke [[Diptera|prave muhe]] (Diptera) su kleptoparaziti; ova strategija je posebno česta kod pripadnika potporodice [[Miltogramminae]] unutar porodice [[Sarcophagidae]]. Neki kleptoparaziti postoje i u porodicama [[Chloropidae]] i [[Milichiidae]]. Neke odrasle jedinke porodice Milichiidae, na primjer, posjećuju [[paučina|paučine]], gdje se hrane polupojedenim [[Halyomorpha halys|smrdibubama]]. Druge su povezane s muhama grabežnicama ([[Asilidae]]) ili [[mrav]]ima iz roda ''[[Crematogaster]]''.<ref>Wild, A.L. & Brake, I. 2009. Field observations on ''Milichia patrizii'' ant-mugging flies (Diptera: Milichiidae: Milichiinae) in KwaZulu-Natal, South Africa. ''[[African Invertebrates]]'' '''50''' (1): 205–212.[http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515152051/http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx|date=2009-05-15}}</ref> Muhe iz roda ''[[Bengalia]]'' ([[Calliphoridae]]) kradu hranu i kukuljice koje prenose mravi i često se mogu pronaći pored staza kojima se oni inače kreću u potrazi za hranom.<ref>Sivinski, J., S. Marshall and E. Petersson (1999) Kleptoparasitism and phoresy in the diptera. ''Florida Entomologist'' '''82''' (2) [http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910130953/http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf|date=2008-09-10}}</ref> ''[[Musca albina]]'' ([[Muscidae]]) navodno pokazuje kleptoparazitsko ponašanje, polažući jaja samo u kugle balege koje zakopava jedna od nekoliko vrsta [[Scarabaeidae|balegara]].<ref>Marshall, S.A. & Pont, A.C. (2013). The kleptoparasitic habits of ''Musca albina'' Wiedemann, 1830 (Diptera: Muscidae). ''[[African Invertebrates]]'' '''54'''(2): 427–430.{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20131113235620/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/311]}}</ref> To se također smatra kleptoparazitizmom, pošto u tom slučaju jedna vrsta iskorištava resurse koje je već pribavila druga vrsta.
==== Balegari ====
[[Scarabaeidae|Balegari]] premještaju velike količine izmeta kičmenjaka, kotrljajući kuglice balege u svoja gnijezda kako bi nahranili svoje ličinke. Nekoliko manjih vrsta balegara ne skuplja izmet samostalno, već ga uzimaju iz gnijezda većih vrsta. Na primjer, vrste roda ''[[Onthophagus]]'' ulaze u kuglice izmeta, dok su bube iz roda ''[[Scarabaeus]]'' te koje ih prave.<ref>{{cite journal |last=Hammond |first=P. M. |title=Kleptoparasitic Behaviour of ''Onthophagus suturalis'' Peringuey (Coleoptera: Scarabaeidae) and Other Dung-Beetles |journal=The Coleopterists Bulletin |date=September 1976 |volume=30 |issue=3 |pages=245–249 |doi=10.5962/p.371983 |jstor=3999694|url=https://www.biodiversitylibrary.org/part/371983 }}</ref>
==== Pravi tvrdokrilci ====
[[File:Velia.caprai.jpg|right|thumb|''[[Velia caprai]]'' ([[Ardeni]], Belgija)]]
Mnogi poluvodeni tvrdokrilci ([[Heteroptera]]) su kleptoparaziti pripadnika svoje vlastite vrste. U jednom istraživanju, kad god bi insekt ''[[Velia caprai]]'' uzeo plijen teži od 7,9 mg, drugi insekti iste vrste bi mu se pridružili i uspješno pojeli dijelove plijena.<ref name=Erlandsson>{{cite journal |last=Erlandsson |first=Ann |year=1988 |title=Food sharing vs monopolising prey: a form of kleptoparasitism in ''Velia caprai'' (Heteroptera) |jstor=3566063 |journal=[[Oikos (journal)|Oikos]] |volume=53 |issue=2 |pages=203–206 |doi=10.2307/3566063 |bibcode=1988Oikos..53..203E }}</ref>
==== Pauci ====
[[File:Argyrodes flavescens at Nayikayam Thattu.jpg|thumb|upright|''[[Argyrodes flavescens]]'' na paučini vrste ''[[Argiope pulchella]]'']]
Kleptoparazitski [[pauci]], koji kradu ili se hrane plijenom koji uhvate drugi pauci, poznati su po tome što se javljaju u pet porodica:
* [[Theridiidae]] (vrste roda ''[[Argyrodes]]'')
* [[Dictynidae]] (''[[Archaeodictyna ulova]]'')
* [[Salticidae]] (vrste rodova ''[[Portia]]'' i ''[[Simaetha]]'')
* [[Symphytognathidae]] (''[[Curimagua bayano]]'')
* [[Mysmenidae]] (''[[Isela okuncana]]'', ''[[Isela inquilina]]'' i vrste roda ''[[Mysmenopsis]]'').<ref>{{cite journal |last1=Coyl |first1=F. A. |last2=O'Shields |first2=T. C. |last3=Perlmutter |first3=D. G. |year=1991 |title=Observations on the behaviour of the kleptoparasitic spider, ''Mysmenopsis furtiva'' (Araneae, Mysmenidae) |url=http://americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |journal=Journal of Arachnology |volume=19 |pages=62–66 |access-date=2006-07-11 |archive-date=2006-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060513044600/http://www.americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |url-status=dead }}</ref>
=== Kičmenjaci ===
==== Ptice ====
Nekoliko vrsta ptica su specijalizirani kleptoparaziti, dok su mnoge druge oportunističke. [[Stercorariidae|Pomornici]] i [[Fregatidae|brzani]] se uvelike oslanjaju na proganjanje drugih morskih ptica kako bi dobili hranu. Druge vrste - uključujući [[grabljivice]], [[Larinae|galebove]], [[čigre]], [[Fulica|liske]] i neke [[patka|patke]] i [[obalne ptice]] - to čine oportunistički. Među oportunistima poput [[Sterna dougallii|dugorepe čigre]], jedinke sa potomstvom koje sudjeluju u kleptoparazitizmu uspješnije su u podizanju legla od jedinki koje nisu kleptoparaziti.<ref name="Handbook">{{cite book |last1=Ehrlich |first1=Paul R. |author-link=Paul R. Ehrlich |last2=Dobkin |first2=David S. |last3=Wheye |first3=Darryl |last4=Pimm |first4=Stuart L. |title=The Birdwatcher's Handbook |year=1994 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-858407-5 |url=https://archive.org/details/birdwatchershand00ehrl }}</ref><ref name="Shealer Spendelow 2005">{{cite journal |last1=Shealer |first1=David A. |last2=Spendelow |first2=Jeffrey A. |last3=Hatfield |first3=Jeff S. |last4=Nisbet |first4=Ian C. T. |year=2005 |title=The adaptive significance of stealing in a marine bird and its relationship to parental quality |journal=Behavioral Ecology |volume=16 |issue=2 |pages=371–376 |doi=10.1093/beheco/ari008 |hdl=10.1093/beheco/ari008 |hdl-access=free }}</ref> Primijećeno je da [[Bjeloglavi orao|bjeloglavi orlovi]] napadaju manje grabljivice, poput [[orao ribar|orlova ribara]], kako bi im ukrali ribu.<ref>{{cite journal |last=Jorde |first=D.G. |author2=Lingle, G |title=Kleptoparasitism by Bald Eagles wintering in South-Central Nebraska |journal=Journal of Field Ornithology |volume=59 |issue=2 |pages=183–188 |year=1998 |url=http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |access-date=2007-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070810182534/http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |archive-date=2007-08-10 |url-status=dead }}</ref> Među [[vrapčarke|vrapčarkama]] je zabilježeno da [[Lanius nubicus|dugorepi svračci]] kradu hranu od pripadnika roda ''[[Oenanthe]]'',<ref>{{cite book |last1=Harris |first1=Tony |last2=Franklin |first2=Kim |year=2000 |title=Shrikes & Bush-Shrikes |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-3861-3}}</ref> a primijećeno je i da [[kos]]ovi kradu zgnječene [[puž]]eve od drugih [[Turdidae|drozd]]ova.<ref name="Handbook"/>
Tokom sezone gniježđenja [[morske ptice|morskih ptica]], brzani lebde iznad [[kolonija morskih ptica]], čekajući da se roditelji vrate u svoja gnijezda s hranom za mladunce. Kako se ptice koje se vraćaju približavaju koloniji, brzani, koji su brzi i okretni, jure prema njima progone ih; ponekad hvataju pripadnike [[Phaethontidae]] za dugo repno perje.<ref name="Sibley">{{cite book |last=Sibley |first=David |author-link=David Allen Sibley |title=The Sibley Guide to Bird Life and Behaviour |year=2001 |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-6250-6}}</ref> Međutim, količina hrane koju [[Fregata magnificens|veliki brzan]] dobije kleptoparazitizmom može biti marginalna.<ref>{{cite journal |last1=Calixto-Albarrán |first1=Itzia |last2=Osorno |first2=José-Luis |year=2000 |title=The diet of the Magnificent Frigatebird during chick rearing |journal=[[The Condor (journal)|The Condor]] |volume=102 |issue=3 |pages=569–576 |doi=10.1650/0010-5422(2000)102[0569:tdotmf]2.0.co;2|s2cid=84078011 |doi-access=free }}</ref>
Galebovi su i počinitelji i žrtve oportunističkog kleptoparazitizma, posebno tokom sezone parenja. Iako je žrtva najčešće drugi pripadnik iste vrste, i drugi (uglavnom manji) galebovi i čigre mogu biti mete. U [[amerike|Americi]], dok [[smeđi pelikan|smeđi pelikani]] izranjaju i prazne vodu iz kljunova, ponekad im hranu ukradu [[Larus heermanni|kalifornijski]] i [[Leucophaeus atricilla|astečki galebovi]], koji vrebaju u blizini i hvataju hranu koja im ispadne iz kljuna.<ref name="HBWgull">{{cite book |editor-last=del Hoyo |editor-first=Josep |editor2-last=Elliott |editor2-first=Andrew |editor3-last=Sargatal |editor3-first=Jordi |title=Handbook of Birds of the World |volume=3 |publisher=Lynx Edicions |location=Barcelona |year=1996 |isbn=84-87334-20-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse }}</ref> [[Larus marinus|Crni galebovi]] su vješti kleptoparaziti, koji otimaju hranu od drugih galebova i grabljivica. Nekoliko vrsta galebova često krade hranu i od ljudi u primorskim odmaralištima.<ref name="Sample 2019">{{cite news |last1=Sample |first1=Ian |title=Stare seagulls out to save your snacks, researcher says |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/aug/07/stare-seagulls-out-to-save-your-snacks-researcher-says |access-date=1 September 2022 |work=[[The Guardian]] |date=7 August 2019}}</ref>
<gallery mode="packed">
File:Western Gull chasing Elegant Tern.jpg|[[Larus occidentalis|Obalni galeb]] (''Larus occidentalis'') juri za čigrom vrste ''[[Thalasseus elegans]]''
File:Fight, lucha. (50206561093).jpg|[[Chroicocephalus ridibundus|Riječni galeb]] (''Chroicocephalus ridibundus'') pokušava da ukrade ribu koju je ulovila [[Sterna hirundo|obična čigra]] (''Sterna hirundo'')
File:Kleptoparasitism Great Cormorant.jpg|[[Veliki vranac]] (''Phalacrocorax carbo'') u letu je oteo ribu od onog na vodi
</gallery>
==== Sisari ====
Odnos između [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, u kojem svaka vrsta krade plijen druge,<ref>{{cite book |last=Estes |first=Richard D. |year=1999 |title=The Safari Companion: A Guide to Watching African Mammals |publisher=Chelsea Green |page=294 |isbn=1-890132-44-6 |url=https://archive.org/details/safaricompaniong00este_0/page/294 }}</ref> oblik je kleptoparazitizma.<ref name=Erlandsson /> [[Gepard]]i su česte mete. Medvjedi, kojoti i vukovi su vrlo oportunistički nastrojeni i svi imaju takvo ponašanje. Kleptoparazitsko ponašanje primijećeno je i kod [[Javanski makaki|javanskih makakija]]. Sve vrste hijena ispoljavaju takvo ponašanje kada mogu, kao i [[šakal]]i.<ref>Estes, op. cit., 281–295, 339–346</ref> Ljudi u lovu često uzimaju ostatke svježe ulovljenih životinja od drugih mesoždera, poput lavova i euroazijskog [[ris]]a.<ref name="BBCEN">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8167000/8167681.stm |title=People steal meat from wild lions |last=Walker |first=Matt |date=24 July 2009 |publisher=BBC Earth News |access-date=2009-08-01}}</ref><ref name="Schoe">{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-2028.2008.00975.x |last1=Schoe |first1=Marjolein |first2=Hans H. |last2=de Iongh |first3=Barbara M. |last3=Croes |date=6 Jul 2009 |title=Humans displacing lions and stealing their food in Bénoué National Park, North Cameroon |journal=African Journal of Ecology |volume=47 |pages=445 |publisher=Blackwell |issue=3 |doi-access= |bibcode=2009AfJEc..47..445S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Krofel |first1=Miha |last2=Kos |first2=Ivan |last3=Linnell |first3=John |last4=Odden |first4=John |last5=Teurlings |first5=Ivonne |title=Human Kleptoparasitism on Eurasian Lynx (Lynx Lynx L.) in Slovenia and Norway |journal=Varstvo Narave |date=2008 |volume=21 |pages=93–103 |url=https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |access-date=2022-05-25 |archive-date=2022-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616231341/https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |url-status=dead }}</ref> Primijećeno je da [[Rissov delfin|Rissovi delfini]] jure direktno na [[ulješura|ulješure]], zbog čega one otvore usta; predloženo je da uočeno uznemiravanje rezultira [[regurgitacija|regurgitacijom]], nakon čega Rissovi delfini jedu hranu koju je ulješura izbacila iz sebe. Ovo ponašanje je rijetko i može biti oportunističko.<ref name="Smultea Bacon 2014">{{cite journal |last1=Smultea |first1=Mari A. |last2=Bacon |first2=Cathy E. |last3=Lomac-MacNair |first3=Kate |last4=Visser |first4=Fleur |last5=Bredvik |first5=Jessica |title=Rare Mixed-Species Associations Between Sperm Whales and Risso's and Northern Right Whale Dolphins Off the Southern California Bight: Kleptoparasitism and Social Parasitism? |journal=Northwestern Naturalist |volume=95 |issue=1 |year=2014 |issn=1051-1733 |doi=10.1898/nwn13-11.1 |pages=43–49|s2cid=86227330 }}</ref>
<gallery mode="packed">
Cheetah with impala kill.jpg|[[Gepard]] je ulovio [[impala|impalu]] i pojeo dio nje, stvorivši metu za kleptoparazitizam
Hyenas at stolen impala kill.jpg|Malo kasnije, [[pjegava hijena|hijene]] su otjerale geparda i hrane se strvinom
</gallery>
== Povezano ==
{{Commons category|Kleptoparasitism}}
* [[Evolutivni modeli dijeljenja hrane]]
* [[Kleptomanija]]
== Reference ==
{{reflist|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{načini ishrane}}
neq7ff28l76p4zkjelh7edjkz1tlhhy
42686849
42686842
2026-09-12T10:45:14Z
Duma
16555
42686849
wikitext
text/x-wiki
[[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|A [[fish parasite]], the isopod ''[[Cymothoa exigua]]'', replacing the tongue of a ''[[Lithognathus]]'']]
'''Parasitism''' is a <!--Please do not try to put anything humorous here: it is forbidden and you can be blocked from editing.-->[[Symbiosis|close relationship]] between [[species]], where one organism, the '''parasite''', lives (at least some of the time) [[Ectoparasitic infestation|on]] or inside another organism, the [[Host (biology)|host]], causing it some harm,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> and is [[Adaptation|adapted]] structurally to this way of life.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Parasites include single-celled [[protozoa]]ns<!--parasitologists still call them this, it's the usage in this domain--> such as the agents of [[malaria]], [[sleeping sickness]], and [[amoebic dysentery]]; animals such as [[hookworm]]s, [[lice]], [[mosquito]]es, and [[vampire bat]]s; [[fungi]] such as [[Armillaria mellea|honey fungus]] and the agents of [[ringworm]]; and plants such as [[mistletoe]], [[dodder]], and the [[Orobanchaceae|broomrapes]].
There are six major parasitic [[Behavioral ecology#Evolutionarily stable strategy|strategies]] of exploitation of animal hosts, namely [[parasitic castration]], directly transmitted parasitism (by contact), [[wikt:trophic|trophically{{hyp}}<!--BE, one word, not stand alone-->transmitted]] parasitism (by being eaten), [[Disease vector|vector-transmitted]] parasitism, [[parasitoid]]ism, and micropredation. One major axis of classification concerns invasiveness: an endoparasite lives inside the host's body; an ectoparasite lives outside, on the host's surface.
Like [[predation]], parasitism is a type of [[Consumer–resource interactions|consumer–resource interaction]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> but unlike predators, parasites, with the exception of parasitoids, are much smaller than their hosts, do not kill them, and often live in or on their hosts for an extended period. Parasites of animals are highly [[Generalist and specialist species|specialised]], each parasite species living on one given animal species, and [[reproduction|reproduce]] at a faster rate than their hosts. Classic examples include interactions between [[vertebrate]] hosts and [[tapeworms]], [[Trematoda|flukes]], and those between the malaria-causing ''[[Plasmodium]]'' species, and [[flea]]s.
Parasites reduce host [[Fitness (biology)|fitness]] by general or specialised [[pathology]], that ranges from [[parasitic castration]] to [[Behavior-altering parasites|modification of host behaviour]]. Parasites increase their own fitness by exploiting hosts for resources necessary for their survival, in particular by feeding on them and by using intermediate (secondary) hosts to assist in their [[Transmission (medicine)|transmission]] from one definitive (primary) host to another. Although parasitism is often unambiguous, it is part of a spectrum of interactions between [[species]], grading via parasitoidism into predation, through evolution into [[mutualism (biology)|mutualism]], and in some fungi, shading into being [[saprophytic]].
Human knowledge of parasites such as [[roundworm]]s and [[tapeworm]]s dates back to [[ancient Egypt]], [[Ancient Greece|Greece]], and [[Ancient Rome|Rome]]. In [[early modern]] times, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed ''[[Giardia lamblia]]'' with his microscope in 1681, while [[Francesco Redi]] described internal and external parasites including [[sheep liver fluke]] and [[tick]]s. Modern [[parasitology]] developed in the 19th century. In human culture, parasitism has negative connotations. These were exploited to [[satire|satirical]] effect in [[Jonathan Swift]]'s 1733 poem "On Poetry: A Rhapsody", comparing poets to [[hyperparasitical]] "vermin". In fiction, [[Bram Stoker]]'s 1897 [[Gothic fiction|Gothic horror]] novel ''[[Dracula]]'' and its many later adaptations featured a [[hematophagy|blood-drinking]] parasite. [[Ridley Scott]]'s 1979 film ''[[Alien (film)|Alien]]'' was one of many works of [[science fiction]] to feature a parasitic alien species.<ref name=Guardian2009/>
== Etimologija ==
First used in English in 1539, the word ''parasite'' comes from the [[Old French|Medieval French]] {{lang|fro|parasite}}, from the [[Latinisation (literature)|Latinised]] form {{lang|la|parasitus}}, {{ety|grc|''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (parasitos)|one who eats at the table of another||''in turn from'' ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (para)|beside, by||''σῖτος'' (sitos)|wheat, food}}.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> The related term ''parasitism'' appears in English from 1611.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref>
{{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}}
== Evolutivne strategije ==
{{see also|Parazitologija}}
{{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}}
=== Osnovni koncepti ===
{{further|Parasitic life cycle}}
[[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Head (scolex) of tapeworm ''[[Taenia solium]]'', an [[intestinal parasite]], has hooks and [[sucker (zoology)|suckers]] to attach to its [[host (biology)|host]]]]
Parasitism is a kind of [[symbiosis]], a close and persistent long-term biological interaction between a parasite and its host. Unlike [[saprotroph]]s, parasites feed on living hosts, though some parasitic fungi, for instance, may continue to feed on hosts they have killed. Unlike [[commensalism]] and [[mutualism (biology)|mutualism]], the parasitic relationship harms the host, either feeding on it or, as in the case of intestinal parasites, consuming some of its food. Because parasites interact with other species, they can readily act as [[Disease vector|vectors]] of pathogens, causing [[parasitic disease|disease]].<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parasitism is a form of symbiosis, an intimate relationship between two different species. There is a biochemical interaction between host and parasite; i.e. they recognize each other, ultimately at the molecular level, and host tissues are stimulated to react in some way. This explains why parasitism may lead to disease, but not always. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[Predation]] is by definition not a symbiosis<!--def: a long-term relnship-->, as the interaction is brief, but the entomologist [[E. O. Wilson]] has characterised parasites as "predators that eat prey in units of less than one".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Parasites, in a phrase, are predators that eat prey in units of less than one. Tolerable parasites are those that have evolved to ensure their own survival and reproduction but at the same time with minimum pain and cost to the host.}}</ref>
Within that scope are many possible strategies. [[Taxonomist]]s classify parasites in a variety of overlapping schemes, based on their interactions with their hosts and on their [[Biological life cycle|life cycles]], which can be complex. An [[obligate parasite]] depends completely on the host to complete its life cycle, while a [[facultative parasite]] does not. Parasite life cycles involving only one host are called "direct"; those with a definitive host (where the parasite reproduces sexually) and at least one intermediate host are called "indirect".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> An endoparasite lives inside the host's body; an ectoparasite lives outside, on the host's surface.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mesoparasites—like some [[copepod]]s, for example—enter an opening in the host's body and remain partly embedded there.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Some parasites can be generalists, feeding on a wide range of hosts, but many parasites, and the majority of protozoans and [[helminth]]s that parasitise animals, are specialists and extremely host-specific.<ref name=Para-Site/> An early basic, functional division of parasites distinguished microparasites and macroparasites. These each had a [[mathematical model]] assigned in order to analyse the population movements of the host–parasite groupings.<ref name="Rollinson"/> The microorganisms and viruses that can reproduce and complete their life cycle within the host are known as microparasites. Macroparasites are the multicellular organisms that reproduce and complete their life cycle outside of the host or on the host's body.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref>
Much of the thinking on types of parasitism has focused on terrestrial animal parasites of animals, such as helminths. Those in other environments and with other hosts often have analogous strategies. For example, the [[snubnosed eel]] is probably a facultative endoparasite (i.e., it is semiparasitic) that opportunistically burrows into and eats sick and dying fish.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> [[phytophagous|Plant-eating]] insects such as [[scale insect]]s, [[aphid]]s, and [[caterpillar]]s closely resemble ectoparasites, attacking much larger plants; they serve as vectors of bacteria, fungi and viruses which cause [[plant pathology|plant diseases]]. As female scale insects cannot move, they are obligate parasites, permanently attached to their hosts.<ref name="Rollinson"/>
The sensory inputs that a parasite employs to identify and approach a potential host are known as "host cues". Such cues can include, for example, vibration,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> exhaled [[carbon dioxide]], skin odours, visual and heat signatures, and moisture.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parasitic plant]]s can use, for example, light, host physiochemistry, and volatiles to recognize potential hosts.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref>
=== Glavne strategije ===
There are six major parasitic [[Behavioral ecology#Evolutionarily stable strategy|strategies]], namely [[parasitic castrator|parasitic castration]]; directly transmitted parasitism; [[wikt:trophic|trophically]]-transmitted parasitism; [[vector (epidemiology)|vector]]-transmitted parasitism; [[parasitoid]]ism; and micropredation. These apply to parasites whose hosts are plants as well as animals.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> These strategies represent [[adaptation|adaptive peaks]]; intermediate strategies are possible, but organisms in many different groups have consistently [[convergent evolution|converged]] on these six, which are evolutionarily stable.<ref name=PoulinRandhawa2015/>
A perspective on the evolutionary options can be gained by considering four key questions: the effect on the [[Fitness (biology)|fitness]] of a parasite's hosts; the number of hosts they have per life stage; whether the host is prevented from reproducing; and whether the effect depends on intensity (number of parasites per host). From this analysis, the major evolutionary strategies of parasitism emerge, alongside predation.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref>
{|class="wikitable"
|+ Evolutionary strategies in parasitism and predation<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Intensity-dependent: green, roman}};<br/> ''{{font color|purple |Intensity-independent: purple, italics}}'')
! Host [[Fitness (biology)|fitness]] !! Single host, stays alive !! Single host, dies !! Multiple hosts
|-
|'''Able to<br/>reproduce<br/>(fitness > 0)''' ||{{font color|green|Conventional parasite}}<br/> ''{{font color|purple |Pathogen}}'' ||{{font color|green|Trophically-transmitted parasite}}{{efn|Trophically-transmitted parasites are transmitted to their definitive host, a predator, when their intermediate host is eaten. These parasites often modify the behaviour of their intermediate hosts, causing them to behave in a way that makes them likely to be eaten, such as by climbing to a conspicuous point: this gets the parasites transmitted at the cost of the intermediate host's life.}}<br/> ''{{font color|purple |Trophically-transmitted pathogen}}'' ||{{font color|green|Micropredator}}<br/> ''{{font color|purple |Micropredator}}''
|-
|'''Unable to<br/>reproduce<br/>(fitness = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/> ''{{font color|purple |Parasitic castrator}}'' ||{{font color|green|Trophically-transmitted parasitic castrator}}<br/> ''{{font color|purple |Parasitoid}}'' ||{{font color|green|Social predator}}{{efn|The [[wolf]] is a social predator, hunting in packs; the [[cougar]] is a solitary predator, hunting alone. Neither strategy is conventionally considered parasitic.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/> ''{{font color|purple |Solitary predator}}''
|}
==== Parazitska kastracija ====
{{main|Parasitic castration}}
[[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|The parasitic castrator ''[[Sacculina carcini]]'' (highlighted) attached to [[Liocarcinus holsatus|its crab host]]]]
[[Parasitic castrator]]s partly or completely destroy their host's ability to reproduce, diverting the energy that would have gone into reproduction into host and parasite growth, sometimes causing gigantism in the host. The host's other systems remain intact, allowing it to survive and to sustain the parasite.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parasitic crustaceans such as those in the specialised [[barnacle]] genus ''[[Sacculina]]'' specifically cause damage to the gonads of their many species<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> of host [[crab]]s. In the case of ''Sacculina'', the testes of over two-thirds of their crab hosts degenerate sufficiently for these male crabs to develop female [[secondary sex characteristic]]s such as broader abdomens, smaller [[chela (organ)|claws]] and egg-grasping appendages. Various species of helminth castrate their hosts (such as insects and snails). This may happen directly, whether mechanically by feeding on their gonads, or by secreting a chemical that destroys reproductive cells; or indirectly, whether by secreting a hormone or by diverting nutrients. For example, the [[Trematoda|trematode]] ''[[Zoogonus lasius]]'', whose [[Trematode life cycle stages|sporocysts]] lack mouths, castrates the intertidal marine snail ''[[Tritia obsoleta]]<!--formerly Ilyanassa-->'' chemically, developing in its gonad and killing its reproductive cells.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref>
==== Direktni prenos ====
<!--[[File:Schistosoma mansoni2.jpg|thumb|''[[Schistosoma mansoni]]'' an obligate directly-transmitted [[endoparasite]], causes [[schistosomiasis]] (snail fever)]]-->
[[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Human head-lice]] are directly transmitted [[Obligate parasite|obligate]] ectoparasites]]
Directly transmitted parasites, not requiring a vector to reach their hosts, include such parasites of terrestrial vertebrates as lice and mites; marine parasites such as [[copepod]]s and [[Cyamidae|cyamid]] amphipods; [[monogenea]]ns; and many species of nematodes, fungi, protozoans, bacteria, and viruses. Whether endoparasites or ectoparasites, each has a single host-species. Within that species, most individuals are free or almost free of parasites, while a minority carry a large number of parasites; this is known as an [[aggregated distribution]].<ref name=PoulinRandhawa2015/>
{{anchor|Autoinfection}}
==== Trofički prenos ====
[[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', the Chinese liver fluke, is trophically transmitted]]
[[wikt:trophic|Trophically]]-transmitted parasites are transmitted by being eaten by a host. They include trematodes (all except [[schistosomes]]), [[cestodes]], [[acanthocephala]]ns, [[Pentastomida|pentastomids]], many [[roundworms]], and many protozoa such as ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> They have complex life cycles involving hosts of two or more species. In their juvenile stages they infect and often [[encyst]] in the intermediate host. When the intermediate-host animal is eaten by a predator, the definitive host, the parasite survives the digestion process and matures into an adult; some live as [[intestinal parasite]]s. Many trophically transmitted parasites [[Parasite increased trophic transmission|modify the behaviour]] of their intermediate hosts, increasing their chances of being eaten by a predator. As with directly transmitted parasites, the distribution of trophically transmitted parasites among host individuals is aggregated.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Coinfection]] by multiple parasites is common.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis#Autoinfection|Autoinfection]], where (by exception) the whole of the parasite's [[biological life cycle|life cycle]] takes place in a single primary host, can sometimes occur in helminths such as ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref>
==== Prenos vektorom ====
{{further|Disease vector}}
[[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|The [[vector (epidemiology)|vector-transmitted]] protozoan endoparasite ''[[Trypanosoma]]'' among human [[red blood cell]]s]]
[[Disease vector|Vector-transmitted]] parasites rely on a third party, an intermediate host, where the parasite does not reproduce sexually,<ref name=Para-Site/> to carry them from one definitive host to another.<ref name=PoulinRandhawa2015/> These parasites are microorganisms, namely [[protozoa]], [[bacteria]], or [[virus]]es, often intracellular [[pathogen]]s (disease-causers).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Their vectors are mostly [[hematophagy|hematophagic]] arthropods such as fleas, lice, ticks, and mosquitoes.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> For example, the deer tick ''[[Ixodes scapularis]]'' acts as a vector for diseases including [[Lyme disease]], [[babesiosis]], and [[Human granulocytic anaplasmosis|anaplasmosis]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozoan endoparasites, such as the [[malaria]]l parasites in the genus ''[[Plasmodium]]'' and sleeping-sickness parasites in the genus ''[[Trypanosoma]]'', have infective stages in the host's blood which are transported to new hosts by biting insects.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref>
==== Parazitoidi ====
{{main|Parazitoid|Parazitska osa}}
[[Parasitoid]]s are insects which sooner or later kill their hosts, placing their relationship close to predation.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predation, herbivory, and parasitism exist along a continuum of severity in terms of the extent to which they negatively affect an organism's fitness. ... In most situations, parasites do not kill their hosts. An exception, however, occurs with parasitoids, which blur the line between parasitism and predation. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Most parasitoids are [[parasitoid wasp]]s or other [[hymenoptera]]ns; others include [[dipterans]] such as [[phoridae|phorid flies]]. They can be divided into two groups, idiobionts and koinobionts, differing in their treatment of their hosts.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref>
[[Idiobiont]] parasitoids sting their often-large prey on capture, either killing them outright or paralysing them immediately. The immobilised prey is then carried to a nest, sometimes alongside other prey if it is not large enough to support a parasitoid throughout its development. An [[oviposition|egg is laid]] on top of the prey and the nest is then sealed. The parasitoid develops rapidly through its larval and pupal stages, [[mass provisioning|feeding on the provisions]] left for it.<ref name=GullanCranston2010/>
[[Koinobiont]] parasitoids, which include [[Diptera|flies]] as well as wasps, lay their eggs inside young hosts, usually larvae. These are allowed to go on growing, so the host and parasitoid develop together for an extended period, ending when the parasitoids emerge as adults, leaving the prey dead, eaten from inside. Some koinobionts regulate their host's development, for example preventing it from [[pupa]]ting or making it [[ecdysis|moult]] whenever the parasitoid is ready to moult. They may do this by producing hormones that mimic the host's moulting hormones ([[ecdysteroid]]s), or by regulating the host's endocrine system.<ref name=GullanCranston2010/>
<gallery mode="packed">
File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |Idiobiont [[parasitoid wasp]]s immediately paralyse their hosts for their larvae ([[Pimplinae]], pictured) to eat.<ref name=PoulinRandhawa2015/>
File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[Koinobiont]] parasitoid wasps like this [[Braconidae|braconid]] lay their eggs via an [[ovipositor]] inside their hosts, which continue to grow and moult.
File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|[[Phoridae|Phorid fly]] (centre left) is [[oviposition|laying eggs]] in the abdomen of a worker [[honey-bee]], [[Behavior-altering parasites and parasitoids|altering its behaviour]].
</gallery>
{{anchor|Micropredator}}
==== Mikropredatori ====
[[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[Mosquito]]es<!-- such as ''[[Anopheles minimus]]''--> are micropredators and important vectors of disease]]
A micropredator attacks more than one host, reducing each host's fitness by at least a small amount, and is only in contact with any one host intermittently. This behavior makes micropredators suitable as vectors, as they can pass smaller parasites from one host to another.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Most micropredators are [[hematophagy|hematophagic]], feeding on blood. They include annelids such as [[leech]]es, crustaceans such as [[branchiura]]ns and [[Gnathiidae|gnathiid]] isopods, various [[diptera]]ns such as mosquitoes and [[tsetse fly|tsetse flies]], other arthropods such as fleas and ticks, vertebrates such as [[lamprey]]s, and mammals such as [[vampire bat]]s.<ref name=PoulinRandhawa2015/>
=== Strategije prenosa ===
[[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Biological life cycle|Life cycle]] of ''[[Entamoeba histolytica]]'', an anaerobic parasitic protozoan transmitted by the [[fecal–oral route]]]]
Parasites use a variety of methods to infect animal hosts, including physical contact, the [[fecal–oral route]], free-living infectious stages, and vectors, suiting their differing hosts, life cycles, and ecological contexts.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Examples to illustrate some of the many possible combinations are given in the table.
{|class="wikitable sortable"
|+ Examples of transmission methods in different ecological contexts<ref name=Godfrey2013/>
! Parasite !! Host !! Transmission method !! Ecological context
|-
|''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>(a [[monogenean]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(guppy) ||physical contact ||social behaviour
|-
|[[Nematode]]s<br/>e.g. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(Japanese macaque) ||fecal–oral ||
social behaviour<br/>(grooming)
|-
|''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(a nematode) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(yellow-necked mouse) ||fecal–oral ||sex-biased transmission<br/>(mainly to males)
|-
|''[[Amblyomma]]''<br/>(a tick) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||free-living infectious stages ||social behaviour
|-
|''[[Plasmodium]]''<br/>([[malaria]] parasite) ||[[Bird]]s, [[mammal]]s<br/>(inc. humans) ||''[[Anopheles]]'' mosquito vector,<br/>attracted by odour of<br/>infected human host<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||—
|}
=== Varijacije ===
Among the many variations on parasitic strategies are hyperparasitism,<ref name=Dissanaike1957/> social parasitism,<ref name=Thomas2010/> brood parasitism,<ref name=Payne1997/> kleptoparasitism,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> sexual parasitism,<ref name=Pietsch2005/> and adelphoparasitism.<ref name=Rochat2001/>
==== Hiperparazitizam ====
{{main|Hiperparazit}}
[[Hyperparasite]]s feed on another parasite, as exemplified by protozoa living in helminth parasites,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> or facultative or obligate parasitoids whose hosts are either conventional parasites or parasitoids.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Levels of parasitism beyond secondary also occur, especially among facultative parasitoids. In [[oak gall]] systems, there can be up to four levels of parasitism.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref>
Hyperparasites can control their hosts' populations, and are used for this purpose [[biological pest control|in agriculture]] and to some extent in [[medicine]]. The controlling effects can be seen in the way that the [[Hypovirus#CHV1–Chestnut blight hypovirulence|CHV1 virus]] helps to control the damage that [[chestnut blight]], ''Cryphonectria parasitica'', does to [[American chestnut]] trees, and in the way that [[bacteriophage]]s can limit bacterial infections. It is likely, though little researched, that most pathogenic microparasites have hyperparasites which may prove widely useful in both agriculture and medicine.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref>
==== Društveni parazitizam ====
{{further|Ant mimicry|Kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}}
Social parasites take advantage of interspecific interactions between members of [[eusocial]] animals such as [[ant]]s, [[termite]]s, and [[bumblebee]]s. Examples include the large blue butterfly, ''[[Phengaris arion]]'', its larvae employing [[ant mimicry]]<!--(myrmecomorphy)--> to parasitise certain ants,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', a bumblebee which invades the hives of other bees and takes over reproduction while their young are raised by host workers, and ''[[Melipona scutellaris]]'', a eusocial bee whose virgin queens escape killer workers and invade another colony without a queen.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> An extreme example of interspecific social parasitism is found in the ant ''[[Tetramorium inquilinum]]'', an obligate parasite which lives exclusively on the backs of other ''Tetramorium'' ants.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> A mechanism for the evolution of social parasitism was first proposed by Carlo Emery in 1909.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Now known as "[[Emery's rule]]", it states that social parasites tend to be closely related to their hosts, often being in the same genus.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref>
Intraspecific social parasitism occurs in parasitic nursing, where some individual young take milk from unrelated females. In [[wedge-capped capuchin]]s, higher ranking females sometimes take milk from low ranking females without any reciprocation.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref>
==== Parazitizam legla ====
{{further|Parazitizam legla}}
In [[brood parasitism]], the hosts suffer increased parental investment and energy expenditure to feed parasitic young, which are commonly larger than host young. The growth rate of host nestlings is slowed, reducing the host's fitness. Brood parasites include birds in different families such as [[cowbird]]s, [[Viduidae|whydahs]], [[cuckoo]]s, and [[black-headed duck]]s. These do not build nests of their own, but leave their eggs in nests of other [[species]]. In the family ''[[Cuckoo|Cuculidae]]'', over 40% of cuckoo species are obligate brood parasites, while others are either facultative brood parasites or provide parental care.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> The eggs of some brood parasites [[mimicry|mimic]] those of their hosts, while some cowbird eggs have tough shells, making them hard for the hosts to kill by piercing, both mechanisms implying selection by the hosts against parasitic eggs.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> The adult female [[European cuckoo]] further mimics a predator, the [[European sparrowhawk]], giving her time to lay her eggs in the host's nest unobserved.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Host species often combat parasitic egg mimicry through egg [[Polymorphism (biology)|polymorphism]], having two or more egg phenotypes within a single population of a species. Multiple phenotypes in host eggs decrease the probability of a parasitic species accurately "matching" their eggs to host eggs.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref>
==== Kleptoparazitizam ====
{{further|Kleptoparazitizam}}
In [[kleptoparasitism]] (from Greek κλέπτης (''kleptēs''), "thief"), parasites steal food gathered by the host. The parasitism is often on close relatives, whether within the same species or between species in the same genus or family. For instance, the many lineages of [[cuckoo bee]]s lay their eggs in the nest cells of other [[bee]]s in the same family.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparasitism is uncommon generally but conspicuous in birds; some such as [[skuas]] are specialised in pirating food from other seabirds, relentlessly chasing them down until they disgorge their catch.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref>
==== Spolni parazitizam ====
{{main|Sexual parasitism}}
A unique approach is seen in some species of [[anglerfish]], such as ''[[Ceratias holboelli]]'', where the males are reduced to tiny [[sexual parasite]]s, wholly dependent on females of their own species for survival, permanently attached below the female's body, and unable to fend for themselves. The female nourishes the male and protects him from predators, while the male gives nothing back except the sperm that the female needs to produce the next generation.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref>
==== Adelfoparazitizam ====
Adelphoparasitism, (from Greek [[wikt:ἀδελφός|ἀδελφός]] (''adelphós''), brother<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), also known as sibling-parasitism, occurs where the host species is closely related to the parasite, often in the same family or genus.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> In the citrus blackfly parasitoid, ''[[Encarsia perplexa]]'', unmated females may lay [[Ploidy#haploid|haploid]] eggs in the fully developed larvae of their own species, producing male offspring,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> while the marine worm ''[[Bonellia viridis]]'' has a similar reproductive strategy, although the larvae are planktonic.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref>
==== Ilustracije ====
Examples of the major variant strategies are illustrated.
<gallery class="center" mode="nolines" widths="180px">
File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|A hyperparasitoid [[Pteromalidae|pteromalid wasp]] on the cocoons of its host, itself a parasitoid [[braconid wasp]]
File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|The [[large blue]] butterfly is an [[ant mimicry|ant mimic]] and social parasite.
File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|In [[Brood parasite|brood parasitism]], the host raises the young of another species: here a [[cowbird]]'s egg in an [[Eastern phoebe]]'s nest.
File:Great Skua (cropped).jpg|The [[great skua]] is a powerful [[Kleptoparasitism|kleptoparasite]], relentlessly pursuing other seabirds until they disgorge their catches of food.
File:Северная церапия (cropped).jpg|The male of the [[anglerfish]] species ''[[Ceratias holboelli]]'' lives as a tiny [[sexual parasite]] permanently attached below the female's body.
File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (centre), a parasitoid of [[citrus blackfly]] (lower left), is also an adelphoparasite, laying eggs in larvae of its own species
</gallery>
== Taksonomski raspon ==
Parasitism has an extremely wide taxonomic range, including animals, plants, fungi, protozoans, bacteria, and viruses.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref>
=== Životinje ===
{{further|List of parasitic organisms}}
{|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->"
|+ Major parasitic animal groups{{sfn|Poulin|2007|page=6}}
! Phylum !! Class/Order
! style="width: 60px;" |No. of<br/>species
! Endo-<br/>paras. ||Ecto-<br/>paras. !! [[Invertebrate|Invert]]<br/>def. host !! [[Vertebrate|Vert]]<br/>def. host !! No. of<br/>hosts !! Marine !! Fresh-<br/>water !! Terres-<br/>trial
|-
|[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]]ns ||1,350 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes ||
|-
|[[Cnidaria]] ||[[Polypodium (cnidarian)|Polypodiozoa]]ns ||1 ||Yes ||||||Yes ||1 ||||Yes ||
|-
|[[Flatworms]] ||[[Trematodes]] ||15,000 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes ||Yes
|-
|[[Flatworms]] ||[[Monogenea]]ns ||20,000 ||||Yes ||||Yes ||1 ||Yes ||Yes ||
|-
|[[Flatworms]] ||[[Cestoidea|Cestodes]] ||5,000 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes ||Yes
|-
|[[Nematomorpha|Horsehair worms]] ||<!--Class--> ||350 ||Yes ||||Yes ||||1 or more ||||Yes ||Yes
|-
|[[Nematodes]] ||<!--Class--> ||10,500 ||Yes ||||Yes ||Yes ||1 or more ||Yes ||Yes ||Yes
|-
|[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1,200 ||Yes ||||||Yes ||2 or more ||Yes ||Yes ||Yes
|-
|[[Annelids]] ||[[Hirudinea|Leeches]] ||400 ||||Yes ||||Yes ||1 ||Yes ||Yes ||
|-
|[[Molluscs]] ||[[Bivalves]] ||600 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||Yes ||
|-
|[[Molluscs]] ||[[Gastropods]] ||5,000 ||||Yes ||||Yes ||1 ||Yes ||||
|-
|[[Arthropods]] ||[[Ixodida|Ticks]] ||800 ||||Yes ||||Yes ||1 or more ||||||Yes
|-
|[[Arthropods]] ||[[Acari|Mites]] ||30,000 ||Yes ||Yes ||Yes ||Yes ||1 ||Yes ||Yes ||Yes
|-
|[[Arthropods]] ||[[Copepods]] ||4,000 ||||Yes ||Yes ||Yes ||1 ||Yes ||Yes ||
|-
|[[Arthropods]] ||[[Phthiraptera|Lice]] ||4,000 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||||Yes
|-
|[[Arthropods]] ||[[Siphonaptera|Fleas]] ||2,500 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||||Yes
|-
|[[Arthropods]] ||[[Diptera|True flies]] ||2,300 ||||Yes ||||Yes ||1 ||||||Yes
|-
|[[Arthropods]] ||[[Strepsiptera|Twisted-wing insects]]||600 ||Yes ||||Yes ||||1 ||||||Yes
|-
|[[Arthropods]] ||[[Hymenoptera|Parasitoid wasps]] ||130,000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1,100,000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Yes ||Yes ||Yes ||||1 ||||||Yes
|}
Parasitism is widespread in the animal kingdom,<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> and has evolved independently from free-living forms hundreds of times.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Many types of [[helminth]] including [[trematoda|flukes]] and [[Cestoidea|cestodes]] have complete life cycles involving two or more hosts. By far the largest group is the parasitoid wasps in the Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> The [[phylum|phyla]] and [[class (biology)|classes]] with the largest numbers of parasitic species are listed in the table. Numbers are conservative minimum estimates. The columns for Endo- and Ecto-parasitism refer to the definitive host, as documented in the Vertebrate and Invertebrate columns.{{sfn|Poulin|2007|page=6}}
=== Biljke ===
{{main|Parasitic plant}}
[[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (a dodder), a stem [[holoparasite]], on an [[acacia]] tree]]
A [[hemiparasite]] or ''partial parasite'' such as [[mistletoe]] derives some of its nutrients from another living plant, whereas a [[obligate parasite|holoparasite]] such as ''[[Cuscuta]]'' derives all of its nutrients from another plant.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parasitic plant]]s make up about one per cent of [[angiosperms]] and are in almost every [[biome]] in the world.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> All these plants have modified roots, [[haustorium|haustoria]], which penetrate the host plants, connecting them to the conductive system—either the [[xylem]], the [[phloem]], or both. This provides them with the ability to extract water and nutrients from the host. A parasitic plant is classified depending on where it latches onto the host, either the stem or the root, and the amount of nutrients it requires. Since holoparasites have no [[chlorophyll]] and therefore cannot make food for themselves by [[photosynthesis]], they are always obligate parasites, deriving all their food from their hosts.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Some parasitic plants can locate their [[host (biology)|host]] plants by detecting [[Chemical substance|chemicals]] in the air or soil given off by host [[Shoot (botany)|shoot]]s or [[root]]s, respectively. About 4,500 [[species]] of parasitic plant in approximately 20 [[Family (taxonomy)|families]] of [[flowering plant]]s are known.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref>
Species within the ''[[Orobanchaceae]]'' (broomrapes) are among the most economically destructive of all plants. Species of ''[[Striga]]'' (witchweeds) are estimated to cost billions of dollars a year in crop yield loss, infesting over 50 million hectares of cultivated land within Sub-Saharan Africa alone. ''Striga'' infects both grasses and grains, including [[Zea mays|corn]], [[Oryza sativa|rice]], and [[sorghum]], which are among the world's most important food crops. ''[[Orobanche]]'' also threatens a wide range of other important crops, including [[peas]], [[Cicer arietinum|chickpeas]], [[Solanum lycopersicum|tomatoes]], [[carrot]]s, and varieties of [[cabbage]]. Yield loss from ''Orobanche'' can be total; despite extensive research, no method of control has been entirely successful.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref>
Many [[plants]] and [[fungi]] exchange carbon and nutrients in mutualistic [[mycorrhizal]] relationships. Some 400 species of [[myco-heterotrophy|myco-heterotrophic]] plants, mostly in the tropics, however effectively [[Cheating (biology)|cheat]] by taking carbon from a fungus rather than exchanging it for minerals. They have much reduced roots, as they do not need to absorb water from the soil; their stems are slender with few [[vascular bundle]]s, and their leaves are reduced to small scales, as they do not photosynthesize. Their seeds are small and numerous, so they appear to rely on being infected by a suitable fungus soon after germinating.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref>
[[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|The honey fungus, ''[[Armillaria mellea]]'', is a parasite of trees, and a [[saprophyte]] feeding on the trees it has killed.]]
=== Gljive ===
{{further|Pathogenic fungus|Plant pathology}}
Parasitic [[fungi]] derive some or all of their nutritional requirements from plants, other fungi, or animals.
Plant pathogenic fungi are classified into three categories depending on their mode of nutrition: biotrophs, [[hemibiotrophs]] and necrotrophs. Biotrophic fungi derive nutrients from living plant cells, and during the course of infection they colonise their plant host in such a way as to keep it alive for a maximally long time.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> One well-known example of a biotrophic pathogen is [[Corn smut|''Ustilago maydis'']], causative agent of the corn smut disease. Necrotrophic pathogens on the other hand, kill host cells and feed [[saprophytic]]ally, an example being the root-colonising honey fungi in the genus ''[[Armillaria]].''<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrophic pathogens begin their colonising their hosts as biotrophs, and subsequently killing off host cells and feeding as necrotrophs, a phenomenon termed the [[biotrophy-necrotrophy switch]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref>
Pathogenic fungi are well-known causative agents of diseases on animals as well as humans. Fungal infections ([[Fungal infection|mycosis]]) are estimated to kill 1.6 million people each year.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> One example of a potent fungal animal pathogen are [[Microsporidia]] - obligate [[Intracellular parasite|intracellular parasitic]] fungi that largely affect insects, but may also affect vertebrates including humans, causing the intestinal infection [[microsporidiosis]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref>
[[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|''[[Borrelia burgdorferi]]'', the bacterium that causes [[Lyme disease]], is transmitted by ''[[Ixodes]]'' ticks.]]
=== Protozoe ===
{{further|Human parasite#Protozoa}}
Protozoa such as ''[[Plasmodium]]'', ''[[Trypanosoma]]'', and ''[[Entamoeba]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> are endoparasitic. They cause serious diseases in vertebrates including humans—in these examples, malaria, sleeping sickness, and [[amoebiasis|amoebic dysentery]]—and have complex life cycles.<ref name="PollittMacGregor2011"/>
=== Bakterije ===
{{main|Pathogenic bacteria}}
Many bacteria are parasitic, though they are more generally thought of as [[Pathogenic bacteria|pathogens]] causing disease.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parasitic bacteria are extremely diverse, and infect their hosts by a variety of routes. To give a few examples, ''[[Bacillus anthracis]]'', the cause of [[anthrax]], is spread by contact with infected [[domestic animal]]s; its [[spore]]s, which can survive for years outside the body, can enter a host through an abrasion or may be inhaled. ''[[Borrelia]]'', the cause of [[Lyme disease]] and [[relapsing fever]], is transmitted by vectors, ticks of the genus ''[[Ixodes]]'', from the diseases' reservoirs in animals such as [[deer]]. ''[[Campylobacter jejuni]]'', a cause of [[gastroenteritis]], is spread by the fecal–oral route from animals, or by eating insufficiently cooked [[poultry]], or by contaminated water. ''[[Haemophilus influenzae]]'', an agent of [[bacterial meningitis]] and respiratory tract infections such as [[influenza]] and [[bronchitis]], is transmitted by droplet contact. ''[[Treponema pallidum]]'', the cause of [[syphilis]], is [[sexually transmitted disease|spread]] by [[sexual activity]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref>
[[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobacteria phage T4]] is a [[bacteriophage]] virus. It infects its host, ''[[Escherichia coli]]'', by injecting its DNA through its tail, which attaches to the bacterium's surface.]]
=== Virusi ===
{{main|Virus |Bacteriophage}}
[[Virus]]es are obligate [[Intracellular parasite|intracellular parasites]], characterised by extremely limited biological function, to the point where, while they are evidently able to infect all other organisms from bacteria and [[archaea]] to animals, plants and fungi, it is unclear whether they can themselves be described as living. They can be either [[Orthornavirae|RNA]] or [[DNA virus]]es consisting of a single or double strand of [[genetic material]] ([[RNA]] or [[DNA]], respectively), covered in a [[protein]] coat and sometimes a [[lipid]] envelope. They thus lack all the usual machinery of the [[cell (biology)|cell]] such as [[enzyme]]s, relying entirely on the host cell's ability to replicate DNA and synthesise proteins. Most viruses are [[bacteriophage]]s, infecting bacteria.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref>
== Evolutivna ekologija ==
[[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restoration of a ''[[Tyrannosaurus]]'' with holes possibly caused by a ''[[Trichomonas]]''-like parasite]]
{{further|Evolutionary ecology}}
Parasitism is a major aspect of evolutionary ecology; for example, almost all free-living animals are host to at least one species of parasite. Vertebrates, the best-studied group, are hosts to between 75,000 and 300,000 species of helminths and an uncounted number of parasitic microorganisms. On average, a mammal species hosts four species of nematode, two of trematodes, and two of cestodes.<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Humans have 342 species of helminth parasites, and 70 species of protozoan parasites.<ref name="Sukhdeo2012"/> Some three-quarters of the links in [[food web]]s include a parasite, important in regulating host numbers. Perhaps 40 per cent of described species are parasitic.<ref name="Dobson2008"/>
=== Fosilni zapis ===
{{further|Paleoparasitology}}
Parasitism is hard to demonstrate from the [[fossil record]], but holes in the [[mandible]]s of several specimens of ''[[Tyrannosaurus]]'' may have been caused by ''[[Trichomonas]]''-like parasites.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', the Early Cretaceous [[flea]], parasitized [[Pterosauria|pterosaurs]].<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Eggs that belonged to [[nematode]] worms and probably [[protozoa]]n [[cyst]]s were found in the Late Triassic [[coprolite]] of [[phytosaur]]. This rare find in Thailand reveals more about the ecology of prehistoric parasites.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref>
=== Koevolucija ===
{{further|Host–parasite coevolution}}
As hosts and parasites evolve together, their relationships often change. When a parasite is in a sole relationship with a host, selection drives the relationship to become more benign, even mutualistic, as the parasite can reproduce for longer if its host lives longer.<ref name=Rook2007/> But where parasites are competing, selection favours the parasite that reproduces fastest, leading to increased virulence. There are thus varied possibilities in [[host–parasite coevolution]].<ref name=MasseyBuckling2004/>
[[Evolutionary epidemiology]] analyses how parasites spread and evolve, whereas [[Darwinian medicine]] applies similar evolutionary thinking to non-parasitic diseases like [[cancer]] and [[Autoimmune disease|autoimmune conditions]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref>
==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ====
[[File:Wolbachia.png|thumb|left|''[[Wolbachia]]'' bacteria within an insect cell]]
Long-term partnerships can lead to a relatively stable relationship tending to [[commensalism]] or [[Mutualism (biology)|mutualism]], as, all else being equal, it is in the evolutionary interest of the parasite that its host thrives. A parasite may evolve to become less harmful for its host or a host may evolve to cope with the unavoidable presence of a parasite—to the point that the parasite's absence causes the host harm. For example, although animals parasitised by [[helminth|worms]] are often clearly harmed, such infections may also reduce the prevalence and effects of [[Autoimmunity|autoimmune]] disorders in animal hosts, including humans.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> In a more extreme example, some [[nematode]] worms cannot reproduce, or even survive, without infection by ''[[Wolbachia]]'' bacteria.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref>
[[Lynn Margulis]] and others have argued, following [[Peter Kropotkin]]'s 1902 ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution]]'', that natural selection drives relationships from parasitism to mutualism when resources are limited. This process may have been involved in the [[symbiogenesis]] which formed the [[eukaryote]]s from an intracellular relationship between [[archaea]] and bacteria, though the sequence of events remains largely undefined.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref>
==== Konkurencija u korist virulencije ====
Competition between parasites can be expected to favour faster reproducing and therefore more [[Virulence|virulent]] parasites, by [[natural selection]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref>
[[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biologists long suspected [[cospeciation]] of [[flamingo]]s and [[duck]]s with their parasitic [[louse|lice]], which were similar in the two families. Cospeciation did occur, but it led to flamingos and [[grebe]]s, with a later [[host switch]] of flamingo lice to ducks.]]
Among competing parasitic insect-killing bacteria of the genera ''[[Photorhabdus]]'' and ''[[Xenorhabdus]]'', virulence depended on the relative potency of the antimicrobial [[toxin]]s ([[bacteriocins]]) produced by the two strains involved. When only one bacterium could kill the other, the other strain was excluded by the competition. But when [[caterpillar]]s were infected with bacteria both of which had toxins able to kill the other strain, neither strain was excluded, and their virulence was less than when the insect was infected by a single strain.<ref name=MasseyBuckling2004/>
==== Kospecijacija ====
A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref>
An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30 million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref>
The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref>
[[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]]
Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref>
=== Modificiranje ponašanja domaćina ===
{{further|Behavior-altering parasites}}
<!--
[[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|A larva of ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parasitizing ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' in Japan]]-->
Some parasites [[Behavior-altering parasites|modify host behaviour]] in order to increase their transmission between hosts, often in relation to predator and prey ([[parasite increased trophic transmission]]). For example, in the [[California coastal salt marsh]], the fluke ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' reduces the ability of its [[killifish]] host to avoid predators.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> This parasite matures in [[egret]]s, which are more likely to feed on infected killifish than on uninfected fish. Another example is the protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'', a parasite that matures in [[Felis silvestris catus|cats]] but can be carried by many other [[Mammalia|mammals]]. Uninfected [[Rattus rattus|rats]] avoid cat odors, but rats infected with ''T. gondii'' are drawn to this scent, which may increase transmission to feline hosts.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> The malaria parasite modifies the skin odour of its human hosts, increasing their attractiveness to mosquitoes and hence improving the chance for the parasite to be transmitted.<ref name="de Boer2017"/> The spider ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' often have parasitoid wasp larvae attached to them which alter their web-building behavior. Instead of producing their normal sticky spiral shaped webs, they made simplified webs when the parasites were attached. This manipulated behavior lasted longer and was more prominent the longer the parasites were left on the spiders.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref>
[[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Trait loss: bedbug ''[[Cimex lectularius]]'' is flightless, like many insect ectoparasites.]]
=== Gubitak osobina ===
Parasites can exploit their hosts to carry out a number of functions that they would otherwise have to carry out for themselves. Parasites which lose those functions then have a selective advantage, as they can divert resources to reproduction. Many insect ectoparasites including [[Cimex|bedbugs]], [[Polyctenidae|batbugs]], [[lice]] and [[flea]]s have lost their [[insect flight|ability to fly]], relying instead on their hosts for transport.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Trait loss more generally is widespread among parasites.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> An extreme example is the [[myxosporea]]n ''[[Henneguya zschokkei]]'', an ectoparasite of fish and the only animal known to have lost the ability to respire aerobically: its cells lack [[mitochondria]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref>
=== Odbrane domaćina ===
Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/>
The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
==== Kičmenjaci ====
[[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]]
The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref>
==== Insekti ====
[[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Leaf spot]] on [[oak]]. The spread of the parasitic fungus is limited by defensive chemicals produced by the tree, resulting in circular patches of damaged tissue.]]
Insects often adapt their nests to reduce parasitism. For example, one of the key reasons why the wasp ''[[Polistes canadensis]]'' nests across multiple [[honeycomb|combs]], rather than building a single comb like much of the rest of its genus, is to avoid infestation by [[tineid moth]]s. The tineid moth lays its eggs within the wasps' nests and then these eggs hatch into larvae that can burrow from cell to cell and prey on wasp pupae. Adult wasps attempt to remove and kill moth eggs and larvae by chewing down the edges of cells, coating the cells with an oral secretion that gives the nest a dark brownish appearance.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref>
==== Biljke ====
Plants respond to parasite attack with a series of chemical defences, such as [[polyphenol oxidase]], under the control of the [[jasmonic acid]]-insensitive (JA) and [[salicylic acid]] (SA) signalling pathways.<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> The different biochemical pathways are activated by different attacks, and the two pathways can interact positively or negatively. In general, plants can either initiate a specific or a non-specific response.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specific responses involve recognition of a parasite by the plant's cellular receptors, leading to a strong but localised response: defensive chemicals are produced around the area where the parasite was detected, blocking its spread, and avoiding wasting defensive production where it is not needed.<ref name="Frank_2000"/> Non-specific defensive responses are systemic, meaning that the responses are not confined to an area of the plant, but spread throughout the plant, making them costly in energy. These are effective against a wide range of parasites.<ref name="Frank_2000"/> When damaged, such as by [[lepidoptera]]n [[caterpillar]]s, leaves of plants including [[maize]] and [[cotton]] release increased amounts of volatile chemicals such as [[terpene]]s that signal they are being attacked; one effect of this is to attract parasitoid wasps, which in turn attack the caterpillars.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref>
{{anchor|Ecology|Evolution}}
== Biologija i očuvanje ==
=== Ekologija i parazitologija ===
[[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|The rescuing from extinction of the [[California condor]] was a successful and expensive project, but its ectoparasite, the louse ''[[Colpocephalum californici]]'', was made extinct.]]
Parasitism and parasite evolution were until the twenty-first century studied by [[parasitologist]]s, in a science dominated by medicine, rather than by [[ecologist]]s or [[evolutionary biologists]]. Even though parasite-host interactions were plainly ecological and important in evolution, the history of parasitology caused what the evolutionary ecologist Robert Poulin called a "takeover of parasitism by parasitologists", leading ecologists to ignore the area. This was in his opinion "unfortunate", as parasites are "omnipresent agents of natural selection" and significant forces in evolution and ecology.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} In his view, the long-standing split between the sciences limited the exchange of ideas, with separate conferences and separate journals. The technical languages of ecology and parasitology sometimes involved different meanings for the same words. There were philosophical differences, too: Poulin notes that, influenced by medicine, "many parasitologists accepted that evolution led to a decrease in parasite virulence, whereas modern evolutionary theory would have predicted a greater range of outcomes".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}}
Their complex relationships make parasites difficult to place in food webs: a trematode with multiple hosts for its various life cycle stages would occupy many positions in a [[food web]] simultaneously, and would set up loops of energy flow, confusing the analysis. Further, since nearly every animal has (multiple) parasites, parasites would occupy the top levels of every food web.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref>
Parasites can play a role in the proliferation of non-native species. For example, invasive [[Carcinus maenas|green crabs]] are minimally affected by native [[Trematoda|trematodes]] on the Eastern Atlantic coast. This helps them outcompete native crabs such as the [[Cancer irroratus|Atlantic Rock]] and [[Jonah crab]]s.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref>
Ecological parasitology can be important to attempts at control, like during the [[Eradication of dracunculiasis|campaign for eradicating the Guinea worm]]. Even though the parasite was eradicated in all but four countries, the worm began using frogs as an intermediary host before infecting dogs, making control more difficult than it would have been if the relationships had been better understood.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref>
=== Obrazloženje za očuvanje ===
{{further|Conservation biology of parasites}}
{{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }}
Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref>
An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref>
Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref>
[[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]]
=== Kvantitativna ekologija ===
{{further|Aggregated distribution}}
A single parasite species usually has an aggregated distribution across host animals, which means that most hosts carry few parasites, while a few hosts carry the vast majority of parasite individuals. This poses considerable problems for students of parasite ecology, as it renders [[parametric statistics]] as commonly used by biologists invalid. [[Data transformation (statistics)|Log-transformation]] of data before the application of parametric test, or the use of [[non-parametric statistics]] is recommended by several authors, but this can give rise to further problems, so quantitative parasitology is based on more advanced biostatistical methods.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref>
== Historija ==
=== Antika ===
{{further|Human parasite}}
[[Human parasite]]s including roundworms, the [[Guinea worm]], [[Pinworm (parasite)|threadworms]] and tapeworms are mentioned in Egyptian papyrus records from 3000 BC onwards; the [[Ebers Papyrus]] describes [[hookworm]]. In [[ancient Greece]], parasites including the [[bladder worm]] are described in the [[Hippocratic Corpus]], while the comic playwright [[Aristophanes]] called tapeworms "hailstones". The Roman physicians Celsus and [[Galen]] documented the roundworms ''[[Ascaris lumbricoides]]'' and ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref>
=== Srednji vijek ===
[[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|A plate from [[Francesco Redi]]'s ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Observations on living animals found inside living animals), 1684]]
In his ''[[The Canon of Medicine|Canon of Medicine]]'', completed in 1025, the Persian physician [[Avicenna]] recorded human and animal parasites including roundworms, threadworms, the Guinea worm and tapeworms.<ref name=Cox2004/>
In his 1397 book ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Account of the state, science and practice of the art of shepherding), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} wrote the first description of a trematode endoparasite, the sheep liver fluke ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref>
=== Rano moderno doba ===
In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/>
In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref>
[[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]]
=== Parazitologija ===
{{main|Parasitology}}
Modern [[parasitology]] developed in the 19th century with accurate observations and experiments by many researchers and clinicians;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> the term was first used in 1870.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> In 1828, James Annersley described [[amoebiasis]], protozoal infections of the intestines and the liver, though the pathogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', was not discovered until 1873 by Friedrich Lösch. [[James Paget]] discovered the intestinal nematode ''[[Trichinella spiralis]]'' in humans in 1835. James McConnell described the human liver fluke, ''[[Clonorchis sinensis]]'', in 1875.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] and [[Rudolf Leuckart]] independently made the first discovery of the life cycle of a trematode, the sheep liver fluke, by experiment in 1881–1883.<ref name=ChengHistory/> In 1877 [[Patrick Manson]] discovered the life cycle of the [[filarioidea|filarial worms]]<!--no comma, please!--> that cause [[lymphatic filariasis|elephantiasis]] transmitted by mosquitoes. Manson further predicted that the [[malaria]] parasite, ''[[Plasmodium]]'', had a mosquito vector, and persuaded [[Ronald Ross]] to investigate. Ross confirmed that the prediction was correct in 1897–1898. At the same time, [[Giovanni Battista Grassi]] and others described the malaria parasite's life cycle stages in ''[[Anopheles]]'' mosquitoes. Ross was [[Nobel Prize controversies#Physiology or medicine|controversially awarded the 1902 Nobel prize]] for his work, while Grassi was not.<ref name=Cox2004/> In 1903, [[David Bruce (microbiologist)|David Bruce]] identified the protozoan parasite and the [[tsetse fly]] vector of [[African trypanosomiasis]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref>
=== Vakcina ===
{{further|Malaria vaccine}}
Given the importance of malaria, with some 220 million people infected annually, many attempts have been made to interrupt its transmission. Various methods of [[malaria prophylaxis]] have been tried including the use of [[antimalarial drug]]s to kill off the parasites in the blood, the eradication of its mosquito vectors with [[insecticide|organochlorine and other insecticides]], and the development of a [[malaria vaccine]]. All of these have proven problematic, with [[drug resistance]], [[insecticide resistance]] among mosquitoes, and repeated failure of vaccines as the parasite mutates.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> The first and as of 2015 the only licensed vaccine for any parasitic disease of humans is [[RTS,S]] for ''[[Plasmodium falciparum]]'' malaria.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref>
=== Biološka kontrola ===
{{further|Biological control}}
[[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', widely used in [[greenhouse]] horticulture, was one of the first [[biological control]] agents developed.<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]]
Several groups of parasites, including microbial pathogens and parasitoidal wasps have been used as [[biological control]] agents in [[agriculture]] and [[horticulture]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref>
=== Otpornost ===
{{further|Drug resistance}}
Poulin observes that the widespread [[prophylactic]] use of [[anthelmintic|anthelmintic drugs]] in domestic sheep and cattle constitutes a worldwide un[[controlled experiment]] in the life-history evolution of their parasites. The outcomes depend on whether the drugs decrease the chance of a helminth larva reaching adulthood. If so, natural selection can be expected to favour the production of eggs at an earlier age. If on the other hand the drugs mainly affects adult [[parasitic worm]]s, selection could cause delayed maturity and increased [[virulence]]. Such changes appear to be underway: the nematode ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' is changing its adult size and [[fecundity|reproductive rate]] in response to drugs.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}}
== Kulturološki značaj ==
[[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"An Old Parasite in a New Form": an 1881 ''[[Punch (magazine)|Punch]]'' cartoon by [[Edward Linley Sambourne]] compares a [[crinoline|crinoletta]] bustle to a parasitic insect's [[exoskeleton]]]]
=== Klasično doba ===
In the [[classical era]], the concept of the parasite was not strictly pejorative: the ''parasitus'' was an [[patronage in ancient Rome|accepted role in Roman society]], in which a person could live off the hospitality of others, in return for "flattery, simple services, and a willingness to endure humiliation".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=A satirist seeking to portray client misery naturally focuses on the relationship with the greatest dependency, that in which a client gets his food from his patron, and for this the prefabricated persona of the parasite proved itself extremely useful.}}</ref>
=== Društvo ===
{{further|Parasitism (social offense)}}
Parasitism has [[Parasitism (social offense)|a derogatory sense]] in popular usage. According to the immunologist John Playfair,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair is comparing the popular usage to a biologist's view of parasitism, which he calls (heading the same page) "an ancient and respectable view of life".</ref>
{{blockquote|In everyday speech, the term 'parasite' is loaded with derogatory meaning. A parasite is a sponger, a lazy profiteer, a drain on society.<ref name=Playfair2007/>}}
The [[satirical]] cleric [[Jonathan Swift]] alludes to hyperparasitism in his 1733 poem "On Poetry: A Rhapsody", comparing poets to "vermin" who "teaze and pinch their foes":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref>
{{poemquote|The vermin only teaze and pinch
Their foes superior by an inch.
So nat'ralists observe, a flea
Hath smaller fleas that on him prey;
And these have smaller fleas to bite 'em.
And so proceeds ''[[ad infinitum]]''.
Thus every poet, in his kind,
Is bit by him that comes behind:}}
A 2022 study examined the naming of some 3000 parasite species discovered in the previous two decades. Of those named after scientists, over 80% were named for men, whereas about a third of authors of papers on parasites were women. The study found that the percentage of parasite species named for relatives or friends of the author has risen sharply in the same period.<ref name="Poulin McDougall Presswell 2022">{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=McDougall |first2=Cameron |last3=Presswell |first3=Bronwen |title=What's in a name? Taxonomic and gender biases in the etymology of new species names |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=289 |issue=1974 |date=11 May 2022 |article-number=20212708 |doi=10.1098/rspb.2021.2708 |pmid=35538778 |pmc=9091844 }}</ref>
=== Fikcija ===
{{further|List of fictional parasites|Parasites in fiction}}
[[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fictional parasitism: oil painting ''Parasites'' by Katrin Alvarez, 2011]]
In [[Bram Stoker]]'s 1897 [[Gothic fiction|Gothic horror]] novel ''[[Dracula]]'', and [[Dracula in popular culture|its many film adaptations]], the eponymous [[Count Dracula]] is a [[hematophagy|blood-drinking]] parasite (a vampire). The critic [[Laura Otis]] argues that as a "thief, seducer, creator, and mimic, Dracula is the ultimate parasite. The whole point of vampirism is sucking other people's blood—living at other people's expense."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref>
Disgusting and terrifying [[Parasites in fiction|parasitic alien species]] are widespread in [[science fiction]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> as for instance in [[Ridley Scott]]'s 1979 film ''[[Alien (film)|Alien]]''.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> In one scene, a [[Alien (creature in Alien franchise)|Xenomorph]] bursts out of the chest of a man, with blood squirting out under high pressure assisted by [[bullet hit squib|explosive squibs]]. [[Organ (anatomy)|Animal organs]] were used to reinforce the shock effect. The scene was filmed in a single take, and the startled reactions of the actors were genuine.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref>
The [[entomopathogenic fungus]] ''[[Cordyceps]]'' is represented culturally as a deadly threat to the human race. The video game series ''[[The Last of Us]]'' (2013–present) and its [[The Last of Us (TV series)|television adaptation]] present ''Cordyceps'' as a parasite of humans, causing a [[zombie apocalypse]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Its human hosts initially become violent "infected" beings, before turning into blind zombie "clickers", complete with fruiting bodies growing out from their faces.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref>
== Povezano ==
* [[Antiparasitic]]
* [[Carcinogenic parasite]]
* [[Effects of parasitic worms on the immune system]]
* [[List of parasites of humans]]
== Bilješke ==
{{Notelist}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Izvori ==
* {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}}
== Daljnje čitanje ==
* {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}}
* {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}}
* {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commons category|Parasites}}
{{Wikibooks}}
* {{Wikibooks inline|Parasitic Insects, Mites and Ticks: Genera of Medical and Veterinary Importance|''Parasitic Insects, Mites and Ticks: Genera of Medical and Veterinary Importance''}}
* [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Aberystwyth University: Parasitology]—class outline with links to full text articles on parasitism and parasitology.
* [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Division of Parasitic Diseases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]]
* [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parasitology Research] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }}—parasitology articles and links
* [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parasitology Resources on the World Wide Web: A Powerful Tool for Infectious Disease Practitioners] (Oxford University Press)
{{načini ishrane}}
1hsa3elz91ypuhc9xg1pz66brfmcsfb
Koncentracijski logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
0
242213
42686853
42585389
2026-09-12T11:03:38Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686853
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Fascist concentration camps in yugoslavia.png|right|300px|thumb|Koncentracijski logori u NDH su označeni brojevima od 1 do 40 na karti Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata.]]
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], postojalo je na desetke [[koncentracijski logor|koncentracijskih logora]] u [[NDH]]. Njih su uspostavili te nad njima upravljali ili [[ustaše]] ili [[nacizam|nacisti]] ili [[fašizam|fašisti]].<ref>{{cite web | url = http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6877 | title = Camps in the Independent State of Croatia | publisher = Spomen područje Jasenovac | accessdate = 15. rujna 2013}}</ref> Neki su bili [[logor smrti|logori smrti]], neki logori za držanje zarobljenika i nepoželjnih osoba (partizana, komunista, "rasno nepoželjnih osoba"). Nakon poraza sila Osovine, logori su zatvoreni 1945.
== Logori pod upravom ustaša ==
{| class="wikitable"
|-
! Ime logora
! Datum uspostavljanja
! Datum prestanka
! Procjena broja žrtava
! Slika
|-
| [[Logor Jasenovac]]
| align=middle | 23. kolovoza 1941.
| align=middle | 22. travnja 1945
| align=center | 80.000-100.000{{#tag:ref|Brojke su uveliko različite te su bile predmet raznih kontroverzi i manipulacija. Demograf [[Vladimir Žerjavić]] procjenjuje da je broj stradalih između 83.000 i 100.000, a istraživač [[Bogoljub Kočović]] oko 70.000.{{Sfn|Goldstein|2010|loc=str. 31}} BBC procjenjuje da je i do 100.000 ljudi tamo umrlo.<ref>{{cite news|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/1673249.stm|title=Croatian holocaust still stirs controversy|date=29. listopada 2001|accessdate=15. rujna 2013}}</ref> Memorijalni muzej Holokausta Sjedinjenih država procjenjuje da se broj žrtava kreće između 77.000 i 99.000.<ref>{{cite web|author=United States Holocaust Memorial Museum|publisher=|url=http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005449|title=Jasenovac|date=|accessdate=15. rujna 2013}}</ref>|group=nb}}
| align=middle | [[Datoteka:Ustaše militia execute prisoners near the Jasenovac concentration camp.jpg|100px|center]]
|-
| [[Logor Stara Gradiška]]
| align=middle | 1941
| align=middle | 1945
| align=center | 12.790<ref>{{cite web|url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416|title=STARA GRADIŠKA Ustaški koncentracijski logor|publisher=Spomen područja Jasenovac|author=Jelka Smreka|date=|accessdate=2010-08-25|archivedate=2011-07-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717120002/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416|deadurl=yes}}</ref>-75.000<ref>{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/75758|title=Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška i procjena broj žrtava|publisher=|author=Davor Kovačić|date=2004|accessdate=2010-08-25|archive-date=2023-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20230420111417/https://hrcak.srce.hr/file/75758|url-status=dead}}</ref>
| align=middle | [[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|100px|center]]
|-
| [[Logor Pag]]
| align=middle | 1941.
| align=middle | 1945.
| align=center | 8.500
| align=middle |
|-
| [[Logor Jadovno]]
| align=middle | 11. travnja 1941.
| align=middle | 25. kolovoza 1941.
| align=center | 30.000-40.000<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/107424/Default.aspx JADOVNO ''Ivo Josipović: Previše je porušenih spomenika''], [[Slobodna Dalmacija]], 26-08-2010.</ref>
| align=center | [[Datoteka:Jadovno na Velebitu.jpg|100px|center]]
|-
| [[Logor Jastrebarsko]]
| align=middle | 1942.
| align=middle | 1942.
| align=center | 1.018
| align=middle |
|-
| [[Logor Metajna]]
| align=middle | 1941.
| align=middle | 1945.
| align=center |
| align=middle |
|-
| [[Logor Đakovo]]
| align=middle | 1941
| align=middle | 1945.
| align=center |
| align=middle |
|-
| [[Logor Lepoglava]]
| align=middle | 1941.
| align=middle | 1945.
| align=center | 1.000-1.300
| align=middle |
|-
| [[Logor Danica]]
| align=middle | 1941.
| align=middle | 1945.
| align=center | 200-300
| align=middle |
|-
| [[Logor Kerestinec]]
| align=middle | 1941.
| align=middle | 1945.
| align=center |
| align=middle |
|-
| [[Logor Kruščica]]
| align=middle | 1941.
| align=middle | 1941.
| align=center |
| align=middle |
|-
| [[Logor Lobor/Loborgrad]]
| align=middle | 1941
| align=middle | 1945
| align=center |
| align=middle |
|-
| [[Logor Tenja]]
| align=middle | 1942
| align=middle | 1945
| align=center |
|-
| [[Koncentracijski logor Sisak II]]
| align=middle | 1942
| align=middle | 1943
| align=center |
| align=middle |
|}
== Pod upravom njemačkih nacista ==
* [[Logor Sajmište]]
* [[Logor Sisak]]
* [[Vinkovci]]
* [[Jankomir]]
== Pod upravom talijanskih fašista ==
* [[Kraljevica]]
* [[Brač]]
* [[Hvar]]
* [[Gruž]]
* [[Kupari]]
* [[Lopud]]
=== U pripojenim teritorijima ===
* [[Molat]]
* [[Logor Rab]]
== Napomene ==
{{Reflist|group=nb}}
== Reference ==
{{Reflist}}
== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Goldstein|first=Ivo|year=2010|title=Dvadeset godina samostalne Hrvatske|publisher=Novi Liber|isbn=9789533250014}}
{{refend}}
{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
[[Kategorija:Koncentracijski logori Nezavisne Države Hrvatske| ]]
rdntw9kj2ycj0i9jdo1q71tusmt23xz
Korisnik:Duma/U radu5
2
252974
42686820
42686498
2026-09-12T07:14:58Z
Duma
16555
42686820
wikitext
text/x-wiki
'''Izbirljivi organizam''' je svaki [[organizam]] koji ima složene ili specifične [[prehrana|nutritivne]] potrebe. Drugim riječima, izbirljivi organizam će uspijevati samo kada su u njegov medij uključene specifične hranjive tvari. Restriktivniji termin '''izbirljivi mikroorganizam''' koristi se u [[mikrobiologija|mikrobiologiji]] za opisivanje [[mikroorganizam]]a koji rastu samo ako su posebne hranjive tvari prisutne u njihovoj [[hranjiva podloga|hranjivoj podlozi]].<ref>{{cite web |last=Rao P.N. |first=Sridhar |title=Culture Media |url=http://www.microrao.com/micronotes/culture_media.pdf |access-date=23 March 2012}}</ref> Stoga se izbirljivost često praktično definira kao teškoća kultiviranja, bilo kojom metodom koja je do sada isprobana.
== Primjeri ==
Primjer izbirljive bakterije je ''[[Neisseria gonorrhoeae]]'', kojoj su za rast potrebni krv ili hemoglobin te nekoliko aminokiselina i vitamina.<ref>Todar, Kenneth. [http://textbookofbacteriology.net/themicrobialworld/gonorrhea.html ''Neisseria gonorrhoeae'', the Gonococcus, and Gonorrhea.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130119213837/http://textbookofbacteriology.net/themicrobialworld/gonorrhea.html |date=2013-01-19}} Lectures in Microbiology. 2009. Retrieved 2013-03-05.</ref> Drugi primjeri uključuju bakterije [[kampilobakterioza|''Campylobacter'' spp.]] i [[Helicobacter pylori|''Helicobacter'' spp.]], koje su, između ostalog, [[kapnofil]]ne, tj. zahtijevaju povišenu razinu CO<sub>2</sub>. Izbirljivi organizmi nisu po prirodi "slabi" – oni mogu uspijevati i napredovati u svojoj specifičnoj ekološkoj niši, sa njoj specifičnim hranjivim tvarima, temperaturom i odsustvom konkurencije, te ih može biti prilično teško uništiti. Međutim, teško ih je kultivirati, jednostavno zato što je teško precizno simulirati njihov prirodni medij u [[hranjiva podloga|hranjivoj podlozi]]. Na primjer, vrstu ''[[Treponema pallidum]]'' nije lako kultivirati, ali je otporna u svom preferiranom okruženju, te ju je teško iskorijeniti iz svih tkiva osobe sa [[sifilis]]om.
== Značaj ==
Primjer praktične relevantnosti izbirljivosti je da negativan rezultat kulture može biti [[Lažna pozitivnost i lažna negativnost|lažno negativan]]; to jest, samo zato što kultivacija nije uspjela proizvesti organizam od interesa ne znači da je taj organizam bio odsutan u uzorku ili mjestu sa kog je prikupljen. To samo znači da [[Senzitivnost i specifičnost|senzitivnost]] testa nije savršena. Tako, na primjer, sama kultura možda neće biti dovoljna da pomogne doktoru koji pokušava otkriti koja bakterija uzrokuje [[upala pluća|upalu pluća]] ili [[sepsa|sepsu]] kod hospitaliziranog pacijenta, te stoga i koji bi antibiotik trebalo koristiti. Kada je potrebno utvrditi koje su određene bakterije ili gljivice negdje prisutne (u poljoprivredi, medicini ili biotehnologiji), naučnici se umjesto bakterijskih kultura mogu okrenuti i drugim alatima, kao što su [[test nukleinske kiseline|testovi nukleinskih kiselina]] (koji umjesto toga detektuju DNK ili RNK tog organizma) ili imunološki testovi (koji umjesto toga detektuju njegove [[antigen]]e). Ti posljednji testovi mogu biti korisni pored (ili umjesto) kulture, iako je pri tumačenju njihovih rezultata potreban oprez, jer su DNK, RNK i antigeni mnogih različitih bakterija i gljivica često mnogo rasprostranjeniji u zraku, tlu, vodi i ljudskom tijelu nego što se obično zamišlja - barem u malim količinama. Dakle, pozitivan rezultat na tim testovima ponekad može biti [[Lažna pozitivnost i lažna negativnost|lažno pozitivan]] u pogledu važne razlike između infekcije i samo kolonizacije ili neproklijalih spora.
Isti problem također uzrokuje [[DNK analiza|zbunjujuće greške u testiranju DNK u forenzici]]; male količine nečije DNK mogu završiti gotovo bilo gdje (npr. usljed prijenosa [[fomit]]ima), a budući da moderni testovi mogu otkriti tako malene količine, tumačenje njihovog prisustva zahtijeva dužan oprez.<ref name="Worth-2018-04-19">{{citation |last=Worth |first=Katie |date=2018-04-19 |title=Framed for murder by his own DNA: We leave traces of our genetic material everywhere, even on things we've never touched. That got Lukis Anderson charged with a brutal crime he didn't commit. |work=Wired |url=https://www.wired.com/story/dna-transfer-framed-murder/ |access-date=2019-09-25}}</ref> Takva razmatranja su razlog zašto je potrebna vještina u odlučivanju koji je test prikladan za upotrebu u datoj situaciji, kao i u tumačenju rezultata.
== Tipovi izbirljivosti ==
Potrebe nekih vrsta mikroba uključuju ne samo određene hranjive tvari već i različite hemijske signale, od kojih neki zavise, direktno i indirektno, od drugih vrsta u njihovoj blizini. Kultiviranju vrsta u izolaciji stoga mogu stajati na putu i druge hemijske potrebe, a ne samo neophodne hranjive tvari.
== Filozofska razmatranja ==
[[Lewis Thomas]] je u svojoj knjizi iz 1974. godine, ''[[The Lives of a Cell: Notes of a Biology Watcher|Životi ćelije]]'', stavio izbirljivost i izazov kultiviranja izolata u njihov logičan kontekst: „Procijenjeno je da vjerojatno imamo stvarno znanje samo o malom dijelu mikroba na Zemlji, jer se većina njih ne može kultivirati samostalno. Oni žive zajedno u gustim, međusobno zavisnim zajednicama, hraneći i međusobno podržavajući okruženje, regulirajući ravnotežu populacija između različitih vrsta složenim sistemom hemijskih signala. Sa našom sadašnjom tehnologijom, ne možemo izolovati jednu od ostalih i uzgajati je samostalno, kao što ne možemo spriječiti da se jedna pčela osuši poput deskvamirane ćelije kada se ukloni iz košnice.“<ref name="Thomas1974">{{citation |year=1974 |last=Thomas |first=Lewis |author-link=Lewis Thomas |title=[[The Lives of a Cell: Notes of a Biology Watcher]] |publisher=Viking Press |language=en |isbn=0-553-13972-X |postscript=.}}</ref> Jedna od logičkih posljedica ovog odlomka je da je neodvojivost mnogih vrsta od njihovih izvornih ekoloških konteksta sasvim prirodna i odražava samo sveprisutnost međusobne zavisnosti u ekološkim sistemima umjesto bilo kakve slabosti, krhkosti, tvrdoglavosti ili rijetkosti bilo koje vrste.
U vezi s Lewisovom poentom o ograničenosti ljudske sposobnosti da spozna više toga o mikrobima - od pojedinačnih vrsta i sojeva do čitavih zajednica - relevantno je nekoliko činjenica. S jedne strane, istina je da je u decenijama nakon pisanja njegove knjige razvoj različitih "[[Nauke sa sufiksom -omika|omika]]" omogućio znatno povećanje sekvenciranja, kao i digitalne [[analitika|analize]] tako dobivenih podataka. To je uvelike proširilo ljudsku sposobnost saznavanja više o mikrobima, jer se njihovi agregirani biohemijski "otisci" sada mogu analizirati i kvantificirati; primjeri takvih disciplina su [[genomika]], [[crijevna flora|mikrobiomika]], [[metabolomika]] i [[metagenomika]]/ekogenomika). Međutim, za otkrivanje informacija o [[prokariot]]ima, ograničenja u kultiviranju su i dalje relevantna, čak i nakon revolucije u raznim poljima "-omike", iz otprilike istog razloga što u patologiji [[eukariot]]a [[citopatologija]] i dalje zahtijeva [[histopatologija|histopatologiju]] kao svoj pandan čitavom tkivu: postoje stvari koje možemo saznati iz čitavih mikrobnih ćelija koje ne možemo saznati samo iz molekula od kojih se one sastoje, baš kao što postoje stvari koje možemo naučiti iz čitavih eukariotskih tkiva koje ne možemo naučiti samo iz njihovih sastavnih elemenata - ćelija.
== Reference ==
{{Reflist}}
Kategorija:Mikrobiologija
kevjwsp4zuq5e9hsbdkcz8mb0j9da4n
42686825
42686820
2026-09-12T07:21:23Z
Duma
16555
42686825
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Anaerobic.png|300px|thumb|right|Aerobne i anaerobne [[bakterija|bakterije]] se mogu identifikovati uzgojom u epruvetama sa [[tioglikolatni medijum|tioglikolatnim medijumom]]: <br /> 1: [[Obligatni aerob|Obligatnim aerobima]] je neophodan kisik, jer oni ne mogu anaerobno da vrše fermenticiju ili dišu. Oni se sakupljaju na vrhu eprivete. <br /> 2: '''Oligatne anaerobe''' kisik truje, tako da se oni sakupljaju na dnu epruvete, gde je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerob]]i mogu da rastu sa i bez kisika, zato što oni mogu da metabolički oslobađaju energiju aerobnim i anaerobnim putem. Oni se uglavnom sakupljaju na vrhu epruvete, jer aerobna respiracija generiše više ATP-a nego bilo fermentacija ili anaerobna respiracija. <br /> 4: [[Mikroaerofil]]ima je potreban kisik, jer oni ne mogu da fermentišu ili dišu anaerobno. Međutim, visoke koncentracije kisika su otrovne za njih. Oni se sakupljaju u gornjem delu eprovete. <br /> 5: [[aerotolerantni organizmi|Aerotolerantnim organizmima]] nije neophodan kisik, jer oni vrše anaerobno metaboličko oslobađanje energije. Za razliku od obligatnih anaeroba, za njih kisik nije otrovan. Oni su ravnomerno rašireni u epriveti.]]
'''Obligate anaerobes''' are [[microorganism]]s killed by normal [[Atmosphere of Earth|atmospheric]] concentrations of [[oxygen]] (20.95% O<sub>2</sub>).<ref name="PHK">{{cite book |last=Prescott |first=Lansing M. |title=Microbiology |last2=Harley |first2=John P. |last3=Klein |first3=David A. |publisher=William C Brown Pub |year=1996 |isbn=0-697-29390-4 |edition=3rd |pages=130–131}}</ref><ref name="JMA">{{cite book |last=Brooks |first=Geo F. |url= |title=Jawetz, Melnick & Adelberg's Medical Microbiology |last2=Carroll |first2=Karen C. |last3=Butel |first3=Janet S |last4=Morse |first4=Stephen A. |publisher=McGraw Hill |year=2007 |isbn=978-0-07-128735-7 |edition=24th |pages=307–312 |url-access= }}</ref> Oxygen tolerance varies between species, with some species capable of surviving in up to 8% oxygen, while others lose viability in environments with an oxygen concentration greater than 0.5%.<ref name="Sherris">{{cite book |title=Sherris Medical Microbiology |publisher=McGraw Hill |year=2004 |isbn=0-8385-8529-9 |editor=Ryan |editor-first=Kenneth J. |edition=4th |pages=309–326, 378–384 |editor2=Ray |editor-first2=C. George}}</ref>
Obligate anaerobes, which die when normal amounts of oxygen are present, are contrasted with [[obligate aerobe]]s, which die without oxygen. Bacteria that fall in between these two extremes may be classified as either [[facultative anaerobes]], which can use oxygen but also survive without it, or [[microaerophile]]s, which need lower levels of oxygen. [[Aerotolerant organisms]] are indifferent to the presence or absence of oxygen.
== Osjetljivost na kisik ==
The oxygen sensitivity of obligate anaerobes has been attributed to a combination of factors including [[oxidative stress]] and enzyme production. Oxygen can also damage obligate anaerobes in ways not involving oxidative stress.<ref>{{Cite journal |last=Lu |first=Zheng |last2=Imlay |first2=James A. |date=December 2021 |title=When anaerobes encounter oxygen: mechanisms of oxygen toxicity, tolerance and defence |url=https://www.nature.com/articles/s41579-021-00583-y |journal=Nature Reviews Microbiology |language=en |volume=19 |issue=12 |pages=774–785 |doi=10.1038/s41579-021-00583-y |issn=1740-1526|via=Nature Reviews Microbiology|pmc=9191689 }}</ref>
Because molecular [[Triplet oxygen|oxygen]] contains two unpaired [[electron]]s in the [[HOMO and LUMO|highest occupied molecular orbital]], it is readily reduced to [[superoxide]] ({{chem|O|2|-}}) and [[hydrogen peroxide]] ({{chem|H|2|O|2}}) within cells.<ref name="PHK" /> A reaction between these two products results in the formation of a free [[hydroxyl radical]] (OH<sup>.</sup>).<ref name=":0">{{Citation|last=Hentges|first=David J.|chapter=Anaerobes: General Characteristics|date=1996|chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/|title=Medical Microbiology|editor-last=Baron|editor-first=Samuel|edition=4th|place=Galveston (TX)|publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston|isbn=978-0-9631172-1-2|pmid=21413255|access-date=2021-04-26}}</ref> Superoxide, hydrogen peroxide, and hydroxyl radicals are a class of compounds known as [[reactive oxygen species]] (ROS), highly reactant products that are damaging to microbes, including obligate anaerobes.<ref name=":0" /> [[Aerobic organism]]s produce [[superoxide dismutase]] and [[catalase]] to detoxify these products, but obligate anaerobes produce these enzymes in very small quantities, or not at all.<ref name="PHK"/><ref name="JMA"/><ref name="Sherris"/><ref name="Levinson2010">{{cite book |last=Levinson |first=W. |title=Review of Medical Microbiology and Immunology |publisher=McGraw-Hill |year=2010 |edition=11th |pages=91–178| isbn=978-0-07-174268-9}}</ref> The variability in oxygen tolerance of obligate anaerobes (<0.5 to 8% O<sub>2</sub>) is thought to reflect the quantity of superoxide dismutase and catalase being produced.<ref name="JMA" /><ref name="Sherris" />
In 1986, Carlioz and Touati performed experiments which support the idea that reactive oxygen species may be toxic to anaerobes. ''[[Escherichia coli|E. coli]],'' a facultative anaerobe, was mutated by a deletion of superoxide dismutase genes. In the presence of oxygen, this mutation resulted in the inability to properly synthesize certain amino acids or use common carbon sources as substrates during metabolism.<ref name=Lu2018>{{Cite journal|last1=Lu|first1=Zheng|last2=Sethu|first2=Ramakrishnan|last3=Imlay|first3=James A.|date=2018-04-03|title=Endogenous superoxide is a key effector of the oxygen sensitivity of a model obligate anaerobe|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=115|issue=14|pages=E3266–E3275|doi=10.1073/pnas.1800120115|issn=0027-8424|pmc=5889672|pmid=29559534|doi-access=free}}</ref> In the absence of oxygen, the mutated samples grew normally.<ref name=Lu2018/> In 2018, Lu et al. found that in ''[[Bacteroides thetaiotaomicron]],'' an obligate anaerobe found in the mammalian digestive tract, exposure to oxygen results in increased levels of superoxide which inactivated important metabolic enzymes.<ref name=Lu2018/>
Dissolved oxygen increases the [[Reduction potential|redox potential]] of a solution, and high redox potential inhibits the growth of some obligate anaerobes.<ref name="Sherris"/><ref name="Levinson2010"/><ref name="Hong">{{cite book |last=Kim |first=Byung Hong |title=Bacterial Physiology and Metabolism |last2=Gadd |first2=Geoffrey Michael |author2-link=Geoffrey Michael Gadd |publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=9780511790461 |doi=10.1017/CBO9780511790461}}</ref> For example, [[methanogen]]s grow at a redox potential lower than -0.3 V.<ref name="Hong" /> Sulfide is an essential component of some enzymes, and molecular oxygen oxidizes this to form [[disulfide]], thus inactivating certain enzymes (e.g. [[nitrogenase]]). Organisms may not be able to grow with these essential enzymes deactivated.<ref name="PHK" /><ref name="Levinson2010" /><ref name="Hong" /> Growth may also be inhibited due to a lack of [[reducing equivalent]]s for [[biosynthesis]] because electrons are exhausted in reducing oxygen.<ref name="Hong" />
== Energetski metabolizam ==
Obligate anaerobes convert nutrients into energy through [[anaerobic respiration]] or [[fermentation]]. In aerobic respiration, the pyruvate generated from [[glycolysis]] is converted to [[acetyl-CoA]]. This is then broken down via the [[Citric acid cycle|TCA cycle]] and [[electron transport chain]]. Anaerobic respiration differs from [[aerobic respiration]] in that it uses an [[electron acceptor]] other than oxygen in the electron transport chain. Examples of alternative electron acceptors include [[sulfate]], [[nitrate]], [[iron]], [[manganese]], [[mercury (element)|mercury]], and [[carbon monoxide]].<ref name="Hogg">{{cite book |last=Hogg |first=Stuart |title=Essential Microbiology |publisher=Wiley |year=2005 |isbn=0-471-49754-1 |edition=1st |pages=99–100, 118–148}}</ref>
Fermentation differs from anaerobic respiration in that the pyruvate generated from [[glycolysis]] is broken down without the involvement of an electron transport chain (i.e. there is no [[oxidative phosphorylation]]). Numerous fermentation pathways exist such as [[lactic acid fermentation]], [[mixed acid fermentation]], [[Butanediol fermentation|2-3 butanediol fermentation]] where organic compounds are reduced to organic acids and alcohol.<ref name="Hogg"/><ref name=":0" />
The energy yield of anaerobic respiration and fermentation (i.e. the number of [[Adenosine triphosphate|ATP]] molecules generated) is less than in aerobic respiration.<ref name="Hogg"/> This is why [[facultative anaerobes]], which can metabolise energy both aerobically and anaerobically, preferentially metabolise energy aerobically. This is observable when facultative anaerobes are cultured in [[thioglycolate broth]].<ref name="PHK"/>
== Ekologija i primjeri ==
Obligate anaerobes are found in oxygen-free environments such as the intestinal tracts of animals, the deep ocean, still waters, landfills, in deep sediments of soil. Examples of obligatorily anaerobic [[bacteria]]l [[genus|genera]] include ''[[Actinomyces]]'', ''[[Bacteroides]]'', ''[[Clostridium]]'', ''[[Fusobacterium]]'', ''[[Peptostreptococcus]]'', ''[[Porphyromonas]]'', ''[[Prevotella]]'', ''[[Propionibacterium]]'', and ''[[Veillonella]]''. ''Clostridium'' species are [[endospore]]-forming bacteria, and can survive in atmospheric concentrations of oxygen in this dormant form. The remaining bacteria listed do not form endospores.<ref name="Levinson2010"/>
Several species of the ''[[Mycobacterium]], [[Streptomyces]], and [[Rhodococcus]]'' genera are examples of obligate anaerobe found in soil.<ref>{{Cite journal |last=Berney |first=Michael |last2=Greening |first2=Chris |last3=Conrad |first3=Ralf |last4=Jacobs |first4=William R. |last5=Cook |first5=Gregory M. |date=2014 |title=An obligately aerobic soil bacterium activates fermentative hydrogen production to survive reductive stress during hypoxia |url= |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=111 |issue=31 |pages=11479–11484 |doi=10.1073/pnas.1407034111 |issn=0027-8424 |pmc=4128101 |pmid=25049411 |doi-access=free}}</ref> Obligate anaerobes are also found in the digestive tracts of humans and other animals as well as in the first stomach of [[ruminant]]s.<ref>{{Cite journal |last1=Ueki |first1=Atsuko |last2=Kaku |first2=Nobuo |last3=Ueki |first3=Katsuji |date=2018-08-01 |title=Role of anaerobic bacteria in biological soil disinfestation for elimination of soil-borne plant pathogens in agriculture |journal=Applied Microbiology and Biotechnology |language=en |volume=102 |issue=15 |pages=6309–6318 |doi=10.1007/s00253-018-9119-x |pmid=29858952 |s2cid=44123873 |issn=1432-0614}}</ref>
Examples of obligately anaerobic [[fungus|fungal]] genera include the [[rumen]] fungi ''[[Neocallimastix]]'', ''[[Piromonas]]'', and ''[[Sphaeromonas]]''.<ref name=Carlile1994>{{cite book |last1=Carlile |first1=Michael J. |last2=Watkinson |first2=Sarah C. |title=The Fungi |publisher=Academic Press |year=1994 |pages=33–34 | isbn=0-12-159960-4}}</ref>
== Povezano ==
* [[Aerobna respiracija]]
* [[Fermentacija]]
== Reference ==
{{Reflist|30em}}
Kategorija:Metabolizam
Kategorija:Mikrobiologija
a1tsno9iw4pv5ky730j5wqbvcwhdpcn
Šablon:Mrva-
10
255706
42686753
40752570
2026-09-11T23:16:58Z
Xqbot
10993
Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Kutija za začetak]]
42686753
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Kutija za začetak]]
jrnd4maaulyjk4oa09gw0zlxr8rk1ib
2019.
0
257475
42686658
42466140
2026-09-11T16:17:25Z
Alekol
2231
/* Smrti */
42686658
wikitext
text/x-wiki
{{Godina nav|2019}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2019}}
== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Jair Bolsonaro]] je novi predsednik Brazila.
* 1. 1. - Sonda ''[[New Horizons]]'' proletela pored transneptunovskog objekta (486958) 2014 MU<sub>69</sub>, nazvanog ''Ultima Thule'', na daljini od 6,5 mlrd. km (43,4 AU od Sunca, preko šest svetlosnih sati).
* [[3. 1.]] - Kineska [[Chang'e 4]] sletela na tamnu stranu Meseca.
* [[5. 1.]] - Vaseljenski patrijarh potpisao tomos kojim je [[Ukrajinska pravoslavna crkva]] odvojena od ruske.
* [[6. 1.]] - U egipatskoj Novoj Administrativnoj Prestonici otvoreni mega džamija Al-Fattah Al-Aleem i koptska katedrala, najveća crkva na Bliskom istoku.
* [[10. 1.]] - Objavljeno da je Félix Tshisekedi pobedio na predsedničkim izborima u [[DR Kongo|DR Kongu]] - crkva i drugi kandidat to osporavaju.
* [[11. 1.]] - Makedonski parlament glasao za četiri ustavna amandmana, uključujući promenu imena u Severna Makedonija (zvanično od 12. 2.).
* 11. 1. - Afera "Koverta" u Crnoj Gori: objavljen snimak na kome [[Duško Knežević]], predsednik Atlas grupe, daje novac za predizbornu kampanju DPS 2016.
* 11. 1. - U Srbiji pritvoreno 150 ljudi optuženih za teška krivična dela.
* [[12. 1.]] - Saudijska tinejdžerka Rahaf al-Qunun stigla u Kanadu - bila je zadržana u Tajlandu na putu u Australiju, što je postalo svetska vest.
* [[14. 1.]] - [[Pawel Adamowicz]], liberalni gradonačelnik [[Gdanjsk]]a ubijen u prvom politički motiviranom [[atentat]]u u historiji postkomunističke [[Poljska|Poljske]].
* [[15. 1.]] - Počinje [[Kumbh Mela]] u Prajagradžu (ex [[Alahabad]]).
* [[15. 1.|15]] - [[16. 1.]] - Britanski parlament odbija plan za Brexit sa 230 glasova razlike, na sutrašnjem glasanju o poverenju vladi, Theresa May dobija za 19.
* [[17. 1.]] - Ruski predsednik Putin u poseti Beogradu.
* [[18. 1.]] - Eksplozija obijenog cevovoda za benzin u Tlahuelilpan, Meksiko - stradalo 114 ljudi koji su sakupljali gorivo.
* [[22. 1.]] - [[Aachenski ugovor]] o saradnji Francuske i Njemačke.
* [[23. 1.]] - Lider venecuelanske Nacionalne skupštine Juan Guaidó se na mitingu opozicije proglasio za v.d. predsednika, što predsednik SAD Trump priznaje - [[Nicolás Maduro|Maduro]] prekida diplomatske odnose sa SAD.
* [[25. 1.]] - Grčki parlament, okružen demonstracijama, ratificira [[Prespanski sporazum]] sa Makedonijom.
* 25. 1. - Pucanje brane sa jalovinom kod Brumadinha, blizu Belo Horizontea - stotine žrtava.
* 25. 1. - Posle 35 dana prekinuta obustava rada (''shutdown'') savezne vlade u SAD - privremena mera ne obuhvata finansiranje zida na meksičkoj granici.
* 10. - 27. 1. - Svjetsko prvenstvo u rukometu - [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|Danska i Njemačka 2019]]: Danska 1, [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] 6, Srbija 18.
* 30 - 31. 1. - Polarni vrtlog: rekordna hladnoća na Srednjem zapadu SAD. U Australiji ovo je bio najtopliji januar.
===Februar/Veljača===
[[Datoteka:MK road sign 371.1.svg|mini|Makedonija je Severna]]
* [[1. 2.]] - Na snazi je Sporazum o ekonomskom partnerstvu EU i Japana - najveća zona slobodne trgovine, obuhvata trećinu svetskog GDP.
* 1. 2. - SAD suspendovale sporazum Ugovor o nuklearnim snagama prelaznog dometa (INF) iz 1987.
* [[6. 2.]] - Potpisan protokol o pristupanju Makedonije NATO-u.
* [[7. 2.]] - Francuska opozvala ambasadora iz Italije, nakon višemesečnih prepucavanja između vlasti dve zemlje, iniciranih sporovima oko migranata.
* [[8. 2.]] - Predsednik Vučić na kampanji "Budućnost Srbije", a subotnji protesti "[[Jedan od pet miliona]]" se i dalje održavaju.
* [[10. 2.]] - Dan sjećanja u Italiji: [[Antonio Tajani|Tajanijev]] pozdrav "Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija".
* [[12. 2.]] - Serijski ubica Edin Gačić ubijen u Lepenici kod Kiseljaka.
* [[14. 2.]] - Napad u Pulwami: preko 40 indijskih snaga reda stradalo u samoubilačkom napadu u Kašmiru - Indija krivi Pakistan.
[[Datoteka:Šaban Šaulić in Sofia.jpg|mini|150px|† [[Šaban Šaulić]]]]
* [[15. 2.]] - Predsednik Trump proglašava nacionalnu vanrednu situaciju kako bi finansirao zid prema Meksiku.
* [[16. 2.]] - Demonstranti u Tirani napali zgradu vlade.
* 16. 2. - Protestno okupljanje u Podgorici, povodom afere "Koverta".
* [[23. 2.]] - Predsednik [[Sudan]]a [[Omar al-Bashir]] proglašava vanredno stanje nakon dvomesečnih protesta.
* 23. 2. - Bura u Makarskoj 191 km/h, u Splitu 176 km/h.
* [[24. 2.]] - [[91. dodjela Oscara]]: najbolji je ''[[Green Book (film)|Green Book]]'', tri nagrade od 5 nominacija; ''[[Bohemian Rhapsody (film)|Bohemian Rhapsody]]'' 4 od 5; ''[[Roma (film, 2018)|Roma]]'' 3 od 10; ''[[Black Panther (film)|Black Panther]]'' 3 od 7.
* [[25. 2.]] - Savetodavna odluka Međunarodnog suda pravde: Velika Britanija bi morala vratiti [[Chagos]]ka ostrva Mauricijusu.
* 25. 2. - Francuska ministarka za evropske poslove Natali Loazo: sadašnje stanje EU ne omogućava nova pridruživanja.
* [[27. 2.]] - Susret [[Kim Jong-un|Kim]] – Trump u Hanoju, bez sporazuma.
* 27. 2. - Bivši Trumpov advokat [[Michael Cohen]] svedoči protiv njega pred Kongresom.
* 27. 2. - Indijsko-pakistanska kriza: Pakistan tvrdi da je oborio dva indijska aviona, a Indija jedan pakistanski, dan nakon što je indijska avijacija dejstvovala na pakistanskom tlu, prvi put od 1971.
===Mart/Ožujak===
* [[7. 3.]] - Kosovska skupština usvaja platformu za pregovore sa Srbijom: recipročno priznanje unutar postojećih granica, ukidanje rezolucije SBUN 1244.
* 7. 3. - Veći deo Venecuele ostaje bez struje - zbog havarije u hidroelektrani ili sabotaže.
* [[10. 3.]] - Ethiopian Airlines Flight 302: u padu aviona po poletanju iz Adis Abebe stradalo 157 putnika i članova posade. To je drugi sličan udes novog aviona [[Boeing 737 MAX]] 8 za pet meseci, zbog čega je prizemljen.
* [[11. 3.]] - Alžirski predsednik [[Abdelaziz Bouteflika]] odustaje od kandidature za peti mandat, nakon mesec dana protesta, ali odlaže izbore.
* 12 - [[14. 3.]] - Izjašnjavanje britanskog parlamenta o [[Brexit]]u: odbijen je modifikovani plan (12.) i izlazak bez sporazuma (13.), traži se odlaganje (14.).
* [[12. 3.]] - Kardinal [[George Pell]], bivši blagajnik Vatikana, osuđen u Australiji za zlostavljanje maloletnika, ali Visoki sud ga je oslobodio aprila 2020.
* [[15. 3.]] - [[Pucnjave u džamiji i islamskom centru u Christchurchu|Pucnjave u Christchurchu]]: 50 mrtvih u dvije džamije na Novom Zelandu.
* 15. 3. - Ciklona Idai pogađa [[Mozambik]], [[Zimbabve]] i [[Malavi]], stotine mrtvih.
* [[16. 3.]] - Protesti u Beogradu: deo demonstranata upao u zgradu RTS.
* [[19. 3.]] - Predsednik Kazahstana [[Nursultan Nazarbajev]] objavio da se povlači s pozicije predsednika, nakon tri decenije na čelu zemlje. Ime glavnog grada [[Astana]] se menja u Nursultan.
* [[20. 3.]] - Pravosnažna presuda [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] u Hagu: doživotna za genocid.
* [[21. 3.]] - EU pristala na odlaganje Brexita sa 29. marta: na 12. april ako britanski poslanici definitvno odbiju sporazum ili 22. maj u protivnom.
* [[22. 3.]] - Istraga specijalnog savetnika Roberta Muellera o mešanju Rusije u izbore 2016. podnela izveštaj - nisu nađeni dokazi za Trumpovu koluziju.
* [[23. 3.]] - Sirijske demokratske snage objavile da su odnele pobedu nad [[Islamska Država Irak i Levant|ID]] u Baghuz Fawqaniju, čime je ova ostala bez teritorije.
* 23. 3. - Italija pristupila kineskoj inicijativi [[Pojas i put]].
* [[25. 3.]] - SAD priznale [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] kao deo Izraela.
* [[26. 3.]] - Evropski parlament podržao kontroverzni zakon o autorskim pravima (potrebno odobrenje članica) kao i kraj obaveznog pomeranja sata, od 2021.
* [[30. 3.]] - Liberalna [[Zuzana Čaputová]] izabrana za predsednicu [[Slovačka|Slovačke]].
* [[31. 3.]] - Lokalni izbori u Turskoj: [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğanova]] partija izgubila u Ankari i Istambulu (istambulski izbori su ponovljeni u junu, kada je opozicija pobedila još ubedljivije).
===April/Travanj===
* mart/april - Velike poplave na jugozapadu Irana.
* [[2. 4.]] - [[Alžir]]ski predsednik [[Abdelaziz Buteflika]] daje ostavku pod pritiskom protesta i vojske (na vlasti od 1999).
* [[4. 4.]] - Istočni libijski general [[Khalifa Haftar]] pokrenuo ofanzivu na [[Tripoli]], tj. Vladu nacionalnog sporazuma.
* [[8. 4.]] - SAD proglasile [[Iranska revolucionarna garda|Iransku revolucionarnu gardu]] za terorističku organizaciju, a Iran SAD za državnog sponzora terorizma.
* [[9. 4.]] - Izbori za [[Knesset]] u [[Izrael]]u: [[Benjamin Netanyahu]] i [[Benny Gantz]] su izjednačeni; koaliranje sa krajnjom desnicom bi dalo Netanyahuu rekordni peti mandat, ali zbog izostanka sporazuma slede novi izbori u septembru i u martu 2020.
* [[10. 4.]] - Objavljena prva slika [[Crna rupa|crne rupe]], dobijena sistemom [[Event Horizon Telescope]].
* 10. 4. - [[Brexit]] odložen do 31. oktobra, ili do usvajanja sporazuma.
* [[11. 4.]] - [[Sudan]]: vojska nakon 30 godina obara [[Omar al-Bašir|Omara al-Bašira]], ali demonstranti žele civilnu vlast.
* 11. 4. - [[Julian Assange]] uhapšen u londonskoj ekvadorskoj ambasadi - azil mu je opozvan nakon sedam godina.
* [[13. 4.]] - Prvi let Stratolauncha, aviona sa dva trupa i rasponom krila od 117 m.
[[Datoteka:Incendie Notre Dame de Paris cropped.jpg|150px|mini|lijevo|Požar]]
* [[15. 4.]] - [[Notre Dame de Paris]] pogođen požarom.
* [[17. 4.]] - Operacija ''Lava Jato''/skandal ''Odebrecht'': bivši predsednik Perua [[Alan Garcia]] se ustrelio pred hapšenje.
* [[18. 4.]] - U Republici Srpskoj predviđeno osnivanje rezervnog sastava policije od 1000 pripadnika, u perspektivi.
* [[21. 4.]] - Uskršnji bombaški napadi na Sri Lanci: u tri crkve i tri hotela stradalo preko 250 ljudi.
[[Datoteka:Volodymyr Zelensky Official portrait (cropped).jpg|150px|mini|[[Vladimir Zelenski]]]]
* 21. 4. - Komičar [[Vladimir Zelenski]] izabran za predsednika Ukrajine.
* [[22. 4.]] - Ustavni referendum u Egiptu: produžen predsednički mandat, [[Abdel Fatah al-Sisi|Sisiju]] odobrena još jedna kandidatura.
* 22. 4. - Crvena zvezda pobedila Budućnost u finalu košarkaške ABA lige - niz utakmica obeležen agresivnim navijanjem.
* [[25. 4.]] - Drugi forum [[Pojas i put|Pojasa i puta]] u Pekingu, prisutni su predstavnici 37 zemalja.
* [[26. 4.]] - Film ''[[Avengers: Endgame]]'' ulazi u široko prikazivanje, za 11 dana je prešao dve milijarde dolara prihoda.
* [[28. 4.]] - Vanredni izbori u Španiji: povećan udeo vladajućih [[Španska socijalistička radnička partija|socijalista]], [[Narodna stranka (Španija)|narodnjaci]] prepolovljeni, krajnje desna [[Vox (stranka)|Vox]] ušla u parlament.
* [[30. 4.]] - Venecuelanska kriza: samoproglašeni predsednik Guaidó pokreće "operaciju Sloboda", navodno uz podršku vojske, ali brzo gubi zamah.
===Maj/Svibanj===
[[Datoteka:Emperor Naruhito at TICAD7 (cropped).jpg|150px|mini|[[Naruhito, car Reiwa|Naruhito]]]]
* [[1. 5.]] - Nakon [[Akihito, car Heisei|Akihitove]] abdikacije, novi car Japana je [[Naruhito, car Reiwa|Naruhito]], počinje carska era ''Reiwa'' ("Lepa harmonija").
* [[5. 5.]] - Socijaldemokrata [[Stevo Pendarovski]] izabran za predsednika S. Makedonije.
* [[6. 5.]] - Poništeni lokalni izbori u Istambulu, koje je dobila opozicija, i naloženi novi.
* 7 - 8. 5. - Polufinala UEFA Lige šampiona: Liverpool-Barcelona 4:0 nakon 0:3 i Ajax-Tottenham Hotspur 2:3 nakon 1:0. I u finale lige Evrope su otišla dva engleska tima, Chelsea i Arsenal.
* [[9. 5.]] - Presuda optuženima za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016: svih 13 je osuđeno, među kojima dvojica političara i dvojica ruskih državljana.
* [[10. 5.]] - Trgovački rat SAD i Kine: carina za kineski uvoz vredan 200 milijardi dolara povećana sa 10 na 25%.
* [[12. 5.]] - Incident u Omanskom zalivu: UA Emirati izveštavaju da su četiri teretna broda oštećena sabotažom - SAD krive Iran. U regionu su već pojačane tenzije: američka udarna grupa (USS Abraham Lincoln) je na putu, Iran najavljuje da će, kao već SAD, istupiti iz nuklearnog sporazuma.
[[Datoteka:Sunset over Uljanik.jpg|mini|lijevo|[[Brodogradilište Uljanik]]]]
* [[13. 5.]] - Otvoren stečajni postupak nad [[Brodogradilište Uljanik|brodogradilištem Uljanik]] (posljednji brod, luksuzni polarni kruzer ''Scenic Eclipse'', isplovljava u srpnju).
* [[14. 5.]] - [[Jemenski građanski rat (2015–)|Jemenski građanski rat]]: [[Houthi]] se povukli iz tri luke, uključujući Hodeidu, u skladu sa sporazumom iz decembra.
* [[16. 5.]] - Trump objavio nacionalnu vanrednu situaciju kako bi zabranio tehnologiju stranih suparnika - misli se na [[Huawei]] (→ [[5G|Peta generacija]] mobilne telefonije). Google objavljuje 19. 5. da povlači licencu za Android, zatim daje privremenu.
* [[18. 5.]] - Otvorena deonica autoputa kroz [[Grdelička klisura|Grdeličku klisuru]].
* 18. 5. - [[Pesma Evrovizije 2019.|Pesma Evrovizije]] u Izraelu.
* 18. 5. - Afera Ibiza: austrijski vicekancelar [[Heinz-Christian Strache]] podneo ostavku zbog korupcijskog skandala - pad vlade, vanredni izbori.
* 18. 5. - Izbori u Australiji: neočekivana pobeda liberala premijera [[Scott Morrison|Morrisona]].
* [[19. 5.]] - Poslednja epizoda ''[[Game of Thrones]]''.
* 19. 5. - Završeni izbori u Indiji, [[Narendra Modi|Modijeva]] [[BJP]] pojačala većinu.
* [[20. 5.]] - Nove definicije [[kilogram]]a, [[amper]]a, [[kelvin]]a i [[mol]]a - kilogram više nije definiran prema etalonu, već [[Planckova konstanta|Planckovoj konstanti]]<ref>[https://physicsworld.com/a/kilogram-finally-redefined-as-worlds-metrologists-agree-to-new-formulation-for-si-units/ Kilogram finally redefined as world’s metrologists agree to new formulation for SI units]. physicsworld.com 16 Nov 2018 Michael Banks</ref>.
* [[24. 5.]] - Britanska premijerka [[Theresa May]] najavila ostavku za 7. jun.
* 23 - [[26. 5.]] - [[Datoteka:European Parliament logo.svg|35px]] Izbori za [[Evropski parlament]].
===Jun/Juni/Lipanj===
* [[2. 6.]] - Lokalni nemački političar [[Walter Lübcke]] ubijen od ekstremnog desničara.
* [[3. 6.]] - Sudanski protesti: "džandžavidi" napali živom municijom kamp demonstranata u Hartumu, preko 100 mrtvih.
* [[8. 6.]] - Crnogorski predsjednik Đukanović izjavljuje da SPC "pokušava da čuva infrastrukturu velike Srbije" i da će biti obnovljena autokefalna Crnogorska PC, što u kombinaciji sa Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti (16. 5.) znači zategnutost sa Srbijom.
* 8. 6. - Albanski predsednik [[Ilir Meta]] odlučio da odloži lokalne izbore, zakazane za kraj meseca, s obzirom da ih bojkotuje Demokratska partija - socijalistički premijer [[Edi Rama]] i parlament osuđuju.
* [[9. 6.]] - Ustavna kriza u [[Moldavija|Moldaviji]]: ustavni sud suspendovao predsednika [[Igor Dodon|Dodona]] dan nakon izbora vlade [[Maia Sandu|Maie Sandu]] - vd. preds. Pavel Filip raspustio parlament.
* [[11. 6.]] - Ruski istraživački novinar [[Ivan Golunov]] pušten nakon protesta, a nakon što mu je isfabrikovana optužba za promet narkotika.
* [[12. 6.]] - Prve žrtve od [[Ebola|ebole]] u Ugandi - proširenje iz DR Konga gde je od avgusta '18. umrlo 1.400 ljudi.
* 12. 6. - Zakonodavno vijeće [[Hong Kong]]a odlaže drugo čitanje zakona o ekstradiciji u NR Kinu, usljed velikih prosvjeda praćenih neredima.
* [[13. 6.]] - Napadnuta dva tankera u Omanskom zalivu, SAD optužuju Iran.
* [[20. 6.]] - Iranska revolucionarna garda oborila američki osmatrački dron ''[[Northrop Grumman RQ-4 Global Hawk|Global Hawk]]'' kod Hormuškog tjesnaca - SAD sutradan namjeravale izvesti udare, koje je predsj. Trump obustavio.
* [[22. 6.]] - Pokušaj prevrata u etiopskoj regiji [[Regija Amhara|Amhara]], stradali su regionalni predsednik i načelnik etiopskog generalštaba.
* [[23. 6.]] - Ponovljeni lokalni izbori u Istambulu: opozicija pobeđuje ubedljivije nego u martu.
* [[28. 6.]] - [[EU]] i [[Mercosur]] dogovorili trgovački sporazum nakon 20 godina pregovora.
* 28. 6. - Toplotni talas u zapadnoj i srednjoj Evropi: 45.9 °C u Gallargues-le-Montueux na jugu Francuske.
* [[30. 6.]] - Susret [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Kim Jong-un]]a u Demilitariziranoj zoni, Trump je prvi američki predsjednik koji je kročio u Sjevernu Koreju.
===Jul/Juli/Srpanj===
* [[1. 7.]] - Na godišnjicu primopredaje [[Hong Kong]]a, demonstranti demolirali zgradu Zakonodavnog vijeća.
* 1. 7. - Požar na ruskoj podmornici [[AS-12 Lošarik]], stradalo 14 članova posade.
* [[7. 7.]] - Vanredni izbori u Grčkoj: apsolutna većina za [[Nova demokracija (Grčka)|Novu demokraciju]] [[Kirijakos Micotakis|Kirijakosa Micotakisa]].
* 7. 7. - [[Iranski nuklearni program]]: najavljeno da će obogaćivanje uranijuma ići iznad dogovorenog limita.
* 7. 7. - [[Afrički kontinentalni sporazum o slobodnoj trgovini]] je operativan.
* [[10. 7.]] - [[Aluminij Mostar|Aluminiju Mostar]] je isključena struja.
* 10. 7. - Britanski ambasador u SAD Kim Darroch dao ostavku, nakon što je objava njegove prepiske izazvala gnev preds. Trumpa i prekid saradnje.
* [[12. 7.]] - Turska dobila prvu pošiljku ruskog raketnog sistema [[S-400]], zbog čega je isključena iz programa [[F-35 Lightning II|F-35]].
* [[14. 7.]] - [[Novak Đoković]] odbranio titulu u [[Wimbledonski teniski turnir|Wimbledonu]], u meču sa [[Roger Federer|Federerom]] koji je trajao rekordnih 4 h 57 min.
* 14. 7. - Tweet Donalda Trumpa na račun 4 demokratske kongresnice, "Zašto se ne bi vratile... odakle su došle", diže veliku prašinu.
* [[16. 7.]] - Predsjedavajući [[Milorad Dodik]] stavio veto na odluku o pokretanju spora sa Hrvatskom zbog izgradnje [[Pelješki most|Pelješkog mosta]] (Skupština RS podržala 18. 7.).
* [[18. 7.]] - [[Napad na studio Kyoto Animation]]: u požaru je stradalo 36 ljudi (počinilac je osuđen na smrt početkom 2024).
[[Datoteka:Boris Johnson in 2018.jpg|mini|120px|[[Boris Johnson]]]]
* [[19. 7.]] - Kosovski premijer [[Ramush Haradinaj|Haradinaj]] podneo ostavku zbog poziva Suda za ratne zločine.
* 19. 7. - Rekonstrukcija hrvatske vlade: Sabor potvrdio sedmoro novih ministara i dva potpredsjednika vlade.
* 19. 7. - Holandski vrhovni sud potvrdio delimičnu odgovornost holandske države, od 10 umesto 30%, za [[masakr u Srebrenici]].
* 19. 7. - Iranci zaplijenili britanski tanker u Hormuškom tjesnacu, 15 dana nakon što je kod Gibraltara zaplijenjen iranski.
* [[24. 7.]] - [[Boris Johnson]] je novi britanski premijer (do 2022).
* [[25. 7.]] - Rekordne temperature na zapadu Evrope: Pariz 42,6 °C; Nemačka 41,5; Holandija 40,7; Ujedinjeno Kraljevstvo 38,7.
* 25. 7. - Telefonski razgovor predsednika SAD i Ukrajine [[Donald Trump|Trumpa]] i [[Volodimir Zelenskij|Zelenskog]] u kome Trump navodno traži istraživanje [[Joe Biden|Joea Bidena]] i njegovog sina - krajem septembra dolazi do inicijative za opoziv.
* [[27. 7.]] - Preko 1.000 pritvorenih na nedozvoljenom protestu u Moskvi, a opozicioni lider [[Aleksej Navaljni]] dobija jaku "alergijsku reakciju".
* [[12. 7.|12]] - [[28. 7.]] - U Gwangju, Južna Koreja, se održava svetski šampionat u vodenim sportovima. Hrvatska osvojila broncu u vaterpolu.
===Avgust/August/Kolovoz===
* [[2. 8.]] - I formalan kraj Ugovora o nuklearnim snagama prelaznog dometa (INF) iz 1987 - SAD su se povukle zbog ruskog razvoja krstarećih raketa 9M729 (NATO oznaka SSC-8).
* 3 - 4. 8. - Pucnjave u [[El Paso, Texas|El Pasu]] i [[Dayton, Ohio|Daytonu]] sa 20 odn. 9 žrtava. Događaj u El Pasu ima antiimigrantsku motivaciju.
* [[5. 8.]] - Trezor SAD označava Kinu kao valutnog manipulatora, nakon pada [[kineski juan|juana]] preko 7 za dolar.
[[Datoteka:Ladakh locator map.svg|mini|120px|[[Jammu i Kashmir]]]]
* 5. 8. - Indijski parlament ukida član 370 ustava koji je davao specijalni status državi [[Jammu i Kashmir]]. Predložena podela na dve savezne teritorije.
* [[8. 8.]] - Eksplozija ruske rakete na poligonu Njonoksa blizu [[Severodvinsk]]a - poginulo je šest eksperata, radijacija je povišena.
* [[10. 8.]] - [[Jeffrey Epstein]], optužen za seksualne prestupe, nekada deo elite, ubio se u zatvoru na Manhattanu.
* [[12. 8.]] - Argentinska berza pala 31% nakon što je predsednik [[Mauricio Macri]] izgubio od levičara na partijskim izborima.
* [[12. 8.]] - Otkazani svi letovi sa hongkonškog aerodroma usled velike mase demonstranata.
* avgust - Požari u Amazoniji, nastavljaju se i požari u Sibiru.
* [[17. 8.]] - Napad Islamske države na svadbu u [[hazara|hazarskom]] delu Kabula - preko 60 mrtvih.
* [[18. 8.]] - Otvorena deonica Obrenovac - Ljig na "Autoputu Miloša Velikog" ("Koridor 11", Beograd - Boljare).
* [[20. 8.]] - Italijanski premijer [[Giuseppe Conte]] podnosi ostavku, optužuje potpredsednika [[Matteo Salvini|Salvinija]] za izazivanje krize vlade.
* 20. 8. - Trump odlaže posetu Danskoj, nakon odbijanja ideje o prodaji [[Grenland]]a.
* 26 - 27. 8. - Tenk ispred "Marakane", traktor ispred "Maksimira".
* [[28. 8.]] - Na predlog premijera Johnsona, britanski parlament će biti suspendovan pet sedmica u septembru i oktobru - oštre reakcije.
* 31. 8. - Konačna verzija registra državljana u indijskoj državi [[Asam]]: izostavljeno 1,9 miliona ljudi, pretpostavljenih ilegalnih migranata iz Bangladeša.
* [[31. 8.]] - [[15. 9.]] - U Kini se održava Svetsko prvenstvo u košarci.
===Septembar/Rujan===
* [[1. 9.]] - Trgovački rat SAD i Kine: obostrane nove carinske stope, 2/3 kineske robe je sada ocarinjeno višim stopama.
* 1. 9. - ''Arms Watch'' počinje objavljivanje dokumenata o srpskom oružju iz [[Krušik]]a koje, kupljeno od američke vlade, završava [[Jemenski građanski rat (2015–)|u Jemenu]].<ref>[http://armswatch.com/islamic-state-weapons-in-yemen-traced-back-to-us-government-serbia-files-part-1/ Islamic State weapons in Yemen traced back to US Government: Serbia files (part 1)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191119180322/https://armswatch.com/islamic-state-weapons-in-yemen-traced-back-to-us-government-serbia-files-part-1/ |date=2019-11-19 }}. armswatch.com</ref> Tokom jeseni se razvija afera u koju je impliciran Branko Stefanović, otac [[Nebojša Stefanović|ministra UP]].
* 1 - [[2. 9.]] - Uragan Dorian, kategorije 5, opustošio severna ostrva [[Bahami|Bahama]].
* [[5. 9.]] - [[Giuseppe Conte]] formirao novu talijansku vladu, sada koaliciju [[Demokratska partija (Italija)|Demokratske partije]] i [[Pokret pet zvijezda|Pokreta pet zvijezda]].
* [[8. 9.]] - U Sarajevu održana prva Bh. povorka ponosa, pod jakim mjerama sigurnosti.
* 8. 9. - Finale evropskog šampionata u ženskoj odbojci u Turskoj: Srbija - Turska 3:2. MVP je [[Tijana Bošković]], seterka [[Maja Ognjenović]], spajker [[Brankica Mihajlović]].
* [[14. 9.]] - Napadi dronovima na saudijsko naftno postrojenje [[Abqaiq]] i polje Khurais - SAD krive Iran.
* [[15. 9.]] - Finale košarkaškog prvenstva: Španija - Argentina 95:75. Srbija 5, SAD 6, Crna Gora 25. [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdan Bogdanović]] je u timu prvenstva.
* [[19. 9.]] - Europski parlament donio rezoluciju Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe: izjednačavanje nacizma i komunizma/staljinizma.
[[Datoteka:-UNGA (48795660898).jpg|mini|200px|[[Volodimir Zelenskij|Zelenski]] i [[Donald Trump|Trump]]]]
* [[20. 9.]] - Okupljanja u nizu zemalja povodom promene klime, tri dana pre samita UN o klimi.
* [[23. 9.]] - Propast britanske putne agencije ''Thomas Cook'', osnovane 1841.
* [[24. 9.]] - Vrhovni sud UK presudio da je suspenzija Parlamenta nezakonita i ništavna.
* 24. 9. - [[Nancy Pelosi]], lider Predstavničkog doma SAD najavljuje istragu za opoziv predsednika Trumpa, nakon tvrdnje da je Trump pritiskao Ukrajinu da istražuje [[Joe Biden|Joea Bidena]].
* [[29. 9.]] - Finale evropskog prvenstva u odbojci, u Parizu: Srbija - Slovenija 3:1. MVP je [[Uroš Kovačević]].
===Oktobar/Listopad===
* [[1. 10.]] - Sedamdeset godina [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] obeleženo velikom paradom u Pekingu. Neredi u Hong Kongu se nastavljaju.
* 1. 10. - Veliki protesti u Iraku zbog nezaposlenosti, korupcije i loših komunalnih službi - preko stotinu mrtvih narednih dana, tj. preko 200 do kraja meseca.
* [[2. 10.]] - Severna Koreja izveštava o uspešnom testu lansiranja balističke rakete sa podmornice.
* 27. 9. - [[6. 10.]] - U Dohi održan Svetski šampionat u atletici: [[Amel Tuka]] srebro na 800m, [[Sandra Perković]] bronza u bacanju diska.
* [[8. 10.]] - Protesti u [[Ekvador]]u zbog ukidanja subvencija za gorivo: vlada preds. [[Lenín Moreno|Morena]] prešla iz [[Quito|Quita]] u [[Guayaquil]] - najavljene mere na kraju ukinute.
* [[6. 10.]] - Vanredni izbori na Kosovu: najviše glasova za opozicione [[Samoopredeljenje (partija)|Samoopredeljenje]] i [[Demokratski savez Kosova]], svi srpski mandati Srpskoj listi.
* [[9. 10.]] - Operacija Izvor mira: turska ofanziva protiv Kurda na severu Sirije, nakon povlačenja Amerikanaca. Ovi se sporazumevaju sa sirijskom vladom.
* [[12. 10.]] - Japan pogođen jakim tajfunom Hagibis.
* [[14. 10.]] - Devetoro katalonskih političara i aktivista osuđeni pred Vrhovnim sudom Španije na 9 - 13 godina zatvora, dolazi do višednevnih protesta u Barseloni.
* [[18. 10.]] - Početak razgovora o članstvu Albanije i S. Makedonije u EU blokiran protivljenjem Francuske.
* [[19. 10.]] - Vanredno stanje u [[Santiago de Chile]] zbog nereda iniciranih poskupljenjem metroa.
* [[20. 10.]] - Izbori u Boliviji: [[Evo Morales]] je reizabran s relativnom većinom, dolazi do protesta i nereda.
* [[23. 10.]] - Istočno od Londona pronađen kamion-hladnjača sa 39 mrtvih Vijetnamaca.
* [[24. 10.]] - [[Francisco Franco]] prenesen iz [[Dolina palih|Doline palih]] na groblje Mingorrubio kod Madrida.
* 24. 10. - Jednodnevni štrajk na fakultetima u Hrvatskoj, pored štrajka osnovnih i srednjih škola.
* [[25. 10.]] - Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijske ekonomske unije]].
* [[26. 10.]] - U američkoj akciji na severozapadu Sirije stradao [[Abu Bakr al-Baghdadi]], lider "Islamske države".
* [[27. 10.]] - Izbori u Argentini: peronista [[Alberto Fernández]] pobedio preds. [[Mauricio Macri|Macrija]], potpredsednica je [[Cristina Fernández de Kirchner]].
* [[29. 10.]] - [[Liban]]ski premijer [[Saad Hariri]] daje ostavku nakon velikih protesta u zemlji.
=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - U 50 kineskih gradova pokrenuta [[5G]] mobilna mreža.
* 1. 11. - Rat u Sahelu, [[Rat u Maliju]]: islamisti ubili 53 vojnika.
* [[6. 11.]] - Pet islamističkih napada nepoznate povezanosti: jug Tajlanda, [[Jerash|Džeraš]] u Jordanu, istok DR Kongo, 37 ubijenih u napadu na konvoj rudarske firme u Burkini Faso i napad na granični prelaz u Tadžikistanu.
* [[7. 11.]] - [[Emmanuel Macron|Macronov]] intervju ''The Economist''u: "moždana smrt NATO-a", Bosna je tempirana bomba.
* [[9. 11.]] - Otvoren dovršeni [[auto-put A4]] Niš - Dimitrovgrad.
* [[10. 11.]] - Predsednik Bolivije [[Evo Morales]] podnosi ostavku - vojska i policija su to tražili nakon masovnih protesta.
* 10. 11. - Izbori u Španiji: socijalisti opet imaju relativnu većinu, ali desnica je napredovala, naročito [[Vox (politička stranka)|Vox]].
* [[12. 11.]] - Najviša plima u [[Venecija|Veneciji]] od 1966. Rekordni val na Jadranu izmjeren kod [[Sveti Andrija (Elafiti)|Sv. Andrije]], 10,87 m.
* [[13. 11.]] - Počinju javna saslušanja u istrazi za opoziv preds. Trumpa.
* [[15. 11.]] - U [[Iran]]u izbijaju veliki protesti povodom poskupljenja goriva, na šta vlasti odgovaraju skoro potpunim prekidom veza sa spoljnim internetom.
* [[16. 11.]] - Emitovan intervju sa [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka|princom Andrewom]] povodom njegovog prijateljstva sa [[Jeffrey Epstein|Jeffreyjem Epsteinom]] - reakcije vode njegovom povlačenju iz javnog života.
* [[18. 11.]] - SAD objavljuje da više ne smatra nelegalnim [[izraelska naselja]] na Zapadnoj Obali.
* 18. 11. - Dvojica nigerijskih studenata, učesnika stolnotenisačkog turnira, protjerani u Bosnu kao ilegalni imigranti.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2019/dec/05/croatia-wrongly-deports-nigerian-table-tennis-players-bosnia Croatia wrongly deports Nigerian table tennis players to Bosnia]. theguardian.com Thu 5 Dec 2019 13.02 GMT</ref>
* [[21. 11.]] - Odbor za profesionalnu etiku UB utvrdio da je ministar [[Siniša Mali]] bez atribucije preuzeo delove doktorske disertacije.
* [[24. 11.]] - Lokalni izbori u [[Hong Kong]]u: veliki uspeh prodemokratskih partija.
* 24. 11. - ''China Cables'': prokrijumčareni dokumenti navodno otkrivaju razmere i oblik progona [[Ujguri|Ujgura]] u Kini.
* [[25. 11.]] - Veliki prosvjed prosvjetnih radnika u Zagrebu.
* 25. 11. - Pljačka dragulja iz Zelenog svoda, muzeja u Drezdenskom zamku - pominje se cifra od milijardu eura.
* [[26. 11.]] - Razorni zemljotres kod Drača, M 6.4, 51 žrtva.
* [[27. 11.]] - Objavljeno da je uhapšen Predrag Koluvija, vlasnik poljoprivrednog dobra "Jovanjica" kod Stare Pazove, na kome je proizvođena marihuana.
* 27. 11. - Sporazum o pomorskim granicama između Turske i tripoliske libijske vlade - Grčka i Egipat osuđuju.
* [[29. 11.]] - Irački premijer najavljuje ostavku - u protestima je do sada stradalo oko 400 ljudi.
===Decembar/Prosinac===
[[Datoteka:(Ursula von der Leyen) 2019.07.16. Ursula von der Leyen presents her vision to MEPs 2 (cropped).jpg|mini|150px|[[Ursula von der Leyen]]]]
* [[1. 12.]] - [[Ursula von der Leyen]] je nova predsjednica Europske komisije a [[Charles Michel]] predsjednik Europskog vijeća.
* 1. 12. - Malteški premijer [[Joseph Muscat]] najavio ostavku pod pritiskom afere sa ubistvom novinarke [[Daphne Caruana Galizia]] 2017.
* [[2. 12.]] - Zvanično pušten u rad gasovod [[Sila Sibira]], kojim bi Kina dobijala 38 Gm³ gasa godišnje.
* [[3. 12.]] - Đaci srednjih i osnovnih škola Hrvatske ponovo u klupama.
* [[5. 12.]] - Počinju štrajkovi i protesti zbog penzione reforme u Francuskoj.
* [[6. 12.]] - Pripravnost zbog zagađenog zraka u Kantonu Sarajevo.
* [[7. 12.]] - Završen neobavezujući referendum za nezavisnost Autonomnog Regiona [[Bugenvil]] od Papue Nove Gvineje: 98% je za, uz izlaznost 88%.
* [[9. 12.]] - WADA kaznila Rusiju za prestupe sa dopingom: udaljena četiri godine sa sportskih takmičenja.
* [[10. 12.]] - Migranti iz logora Vučjak kod Bihaća, njih 350-400, prebačeni u Ušivak kod Sarajeva.
[[Datoteka:Bushfire haze Sydney 002.jpg|mini|250px|Izmaglica u Sydneyu]]
* {{circa}} 10. 12. - [[Sydney]] obavijen dimom od velikih požara - u zemlji će biti rekordna prosečna temperatura.
* [[11. 12.]] - [[Greta Thunberg]] je Time-ova Osoba godine.
* 11. 12. - Počinje promet akcija [[Saudi Aramco]]a na saudijskoj berzi: kapitalizacija od 1,88 biliona dolara čini je najvrednijom kompanijom na tržištu.
* [[12. 12.]] - Vanredni izbori u UK: konzervativci 365 mandata (+48, najbolje od 1987), laburisti 203 (-59, najlošije od 1935), škotski nacionalisti 48 (+13); razni nacionalisti prvi put brojniji od unionista u Severnoj Irskoj.
* 12. 12. - U Indiji stupio na snagu amandman na Zakon o državljanstvu, kojim se ono daje nemuslimanskim izbeglicama - dolazi do talasa protesta.
* [[15. 12.]] - Razgovori o klimi u Madridu završeni kompromisom, nakon produžetka - planove treba izneti u Glasgowu dogodine.
* [[18. 12.]] - Donald Trump je treći predsjednik SAD koga je Predstavnički dom opozvao - ali za smjenu je potrebna dvotrećinska većina na suđenju u Senatu.
* [[20. 12.]] - Otvoreni obnovljeni prostori [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]].
* 20. 12. - SAD uvele sankcije gasovodu [[Sjeverni tok 2]].
* [[21. 12.]] - Sabor SPC u Nikšiću: Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ocijenjen kao "zakon protiv pravoslavlja".
* [[22. 12.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Predsjednički izbori u Hrvatskoj, prvi krug: [[Zoran Milanović]] 29,55%, [[Kolinda Grabar-Kitarović]] 26.65%, [[Miroslav Škoro]] 24,45%.
* [[23. 12.]] - BiH dobila novo [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] 14 mjeseci nakon izbora, predsjedavajući je [[Zoran Tegeltija]] (SNSD).
* 26/[[27. 12.]] - Crnogorska skupština usvojila zakon o slobodi vjeroispovijesti, nakon što su zbog incidenata udaljeni i privedeni poslanici DF - slijede novi protesti.
* [[30. 12.]] - [[Carlos Ghosn]] pobegao iz Japana u Liban.
* [[31. 12.]] - Napadnuta ambasada SAD u Bagdadu, dva dana nakon udara na baze Kata'ib Hezbollaha na severozapadu Iraka i u Siriji, a to zbog napada na bazu K-1 u Kirkučkoj provinciji u kojoj je poginulo i ranjeno nekoliko Amerikanaca.
== Godišnjice/Obljetnice ==
* 50 godina: (→ [[1969]]): [[Jan Palach]]. [[Jaser Arafat]] na čelu PLO. Prvi letovi [[Boeing 747]] i [[Concorde]]. [[Teritorijalna odbrana]] u SFRJ. "[[Stounvolska revolucija]]". [[Vijetnamizacija]] ([[Niksonova doktrina]]). [[Apollo 11]]. [[Woodstock]]. [[Moamer Gadafi]]. [[Leteći cirkus Montija Pajtona]]. [[Willy Brandt]] i [[Ostpolitik]]. [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|Zemljotres u Banjaluci]]. [[ARPANET]].
* 100 godina (→ [[1919]]): [[Versajska mirovna konferencija]]. [[Irski rat za nezavisnost]] (do 1921). [[Vajmarska republika]]. [[Kominterna]]. [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)]] (od 1920 KPJ). [[Bauhaus]]. [[Pokret 4. maj]] u Kini. [[Turski rat za nezavisnost]] (do 1923). Potvrđena [[Opšta teorija relativnosti]].
* 200 godina (→ [[1819]]): [[Stamford Raffles]] osnovao [[Singapur]] a [[Simon Bolivar]] proglasio [[Velika Kolumbija|Veliku Kolumbiju]]. ''[[Splav Meduze]]''. Rođeni: [[Viktorija]], [[Vatroslav Lisinski]]. Umrli: [[James Watt]].
* 300 godina (→ [[1719]]): Kneževina [[Lihtenštajn]]. ''[[Robinson Crusoe]]''. Umro [[Petar Kanavelić]].
* 500 godina (→ [[1519]]): [[Hernan Cortes|Cortes]] u Meksiku, [[Ferdinand Magellan|Magellan]] krenuo na putovanje. Umrli [[Leonardo da Vinci]] i [[Lucrezia Borgia]].
* 800 godina (→ [[1219]]): autokefalna srpska crkva.
== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2019.}}
== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2019.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[2. 1.]] - [[Marko Nikolić]], srpski glumac (* [[1946.]])
* [[2. 1.]] - [[Ivo Gregurević]], hrvatski glumac (* [[1952]])
* [[5. 1.]] - [[Dragoslav Šekularac]], srpski fudbaler i trener (* [[1937]])
* [[9. 1.]] - [[Milan Pančevski]], poslednji šef CK SKJ (* [[1935]])
* [[12. 1.]] - [[Slavoljub Đukić]], novinar i pisac (* [[1928]])
* [[14. 1.]] - [[Pawel Adamowicz]], gradonačelnik Gdanjska (* [[1965]])
* [[15. 1.]] - [[Miodrag Radovanović]], glumac (* [[1929]])
* 15. 1. - [[Carol Channing]], glumica (* [[1921]])
* [[20. 1.]] - [[Ljiljana Šljapić]], glumica (* [[1940]])
* [[21. 1.]] - [[Miroslav Prokopijević]], profesor ekonomije (* [[1953]])
* 21. 1. - [[Emiliano Sala]], argentinski fudbaler (* [[1990]])
* [[24. 1.]] - [[Ahmet Muminović]], crtač stripova (* 1945)
* [[25. 1.]] - [[Dušan Makavejev]], filmski režiser (* [[1932]])
* [[29. 1.]] - [[Draško Ređep]], književnik, kritičar (* [[1935]])
* 29. 1. - [[Zdravko Grebo]], profesor prava (* [[1947]])
=== Februar/Veljača ===
* [[4. 2.]] - [[Matti Nykänen]], skijaški skakač (* [[1963]])
* [[12. 2.]] - [[Gordon Banks]], golman (* [[1937]])
* [[13. 2.]] - [[Idriz Ajeti]], albanolog (* [[1917]])
* [[15. 2.]] - [[Bruno Ganz]], glumac (* [[1941]])
* [[17. 2.]] - [[Šaban Šaulić]], pevač (* [[1951]])
* [[19. 2.]] - [[Karl Lagerfeld]], modni kreator (* [[1933]])
* nepoznat datum - [[Mark Hollis]], muzičar (* [[1955]]) (vidi glavni članak)
=== Mart/Ožujak ===
* 1. 3. - [[Žores Ivanovič Alfjorov]], fizičar, nobelovac (* 1930)
* [[4. 3.]] - [[Keith Flint]], frontmen Prodigyja (* [[1969]])
* 4. 3. - [[Luke Perry]], glumac (* [[1966]])
* 4. 3. - [[Klaus Kinkel]], njemački političar (* [[1936]])
* [[5. 3.]] - [[Miroljub Lešo]], glumac (* [[1946]])
* [[13. 3.]] - [[Zagorka Golubović]], antropološkinja i sociološkinja (* [[1930]])
* [[16. 3.]] - [[Grozdana Olujić]], književnica (* [[1934]])
* [[29. 3.]] - [[Dobrica Erić]], pesnik (* [[1936]])
===April/Travanj===
* [[6. 4.]] - [[Nadja Regin]], srpsko-engleska glumica (* [[1931]])
* [[9. 4.]] - [[Charles Van Doren]], pisac, urednik (* [[1926]])
* [[13. 4.]] - [[Tvrtko Kulenović]], književnik (* [[1935]])
* [[14. 4.]] - [[Mirjana Marković]], udovica Slobodana Miloševića (* [[1942]])
* 14. 4. - [[Bibi Andersson]], švedska glumica (* [[1935]])
* [[17. 4.]] - [[Alan García]], bivši predsednik Perua (* [[1949]])
* [[23. 4.]] - [[Igor Pervić]], glumac (* [[1967]])
* 23. 4. - [[Dubravka Nešović]], pevačica (* [[1932]])
* 23. 4. - [[Voja Mirić]], glumac (* [[1933]])
* [[24. 4.]] - [[Dejan Anastasijević]], novinar (* [[1962]])
* [[26. 4.]] - [[Petar Omčikus]], slikar (* [[1926]])
* [[27. 4.]] - [[Dejan Pataković]], novinar, humorista (* [[1941]])
* [[28. 4.]] - [[Richard Lugar]], američki političar (* [[1932]])
===Maj/Svibanj===
* [[2. 5.]] - [[Suad Hamzić]], vojni pilot, pukovnik [[JNA]] (* 1945)
* [[11. 5.]] - [[Peggy Lipton]], glumica (* [[1946]])
* [[13. 5.]] - [[Doris Day]], glumica, pevačica (* [[1922]])
* [[15. 5.]] - [[Mihailo Janketić]], glumac (* [[1938]])
* [[16. 5.]] - [[I. M. Pei]], arhitekta (* [[1917]])
* [[17. 5.]] - [[Herman Wouk]], književnik (* [[1915]])
* [[21. 5.]] - [[Niki Lauda]], vozač F1 (* [[1949]])
* [[24. 5.]] - [[Dušica Žegarac]], glumica (* [[1944]])
* [[31. 5.]] - [[Đelo Jusić]], kompozitor (* [[1939]])
===Jun/Juni/Lipanj===
* [[2. 6.]] - [[Walter Lübcke]], njemački političar (* [[1953]])
* [[3. 6.]] - [[Jurica Jerković]], nogometaš (* [[1950]])
* [[4. 6.]] - [[Lennart Johansson]], bivši predsjednik UEFA (* [[1929]])
* [[15. 6.]] - [[Franco Zeffirelli]], filmski režiser (* [[1923]])
* [[17. 6.]] - [[Gloria Vanderbilt]], umetnica, naslednica (* [[1924]])
* 17. 6. - [[Muhamed Morsi]], bivši predsednik Egipta (* [[1951]])
* [[21. 6.]] - [[Dimitris Hristofijas]], bivši predsednik Kipra (* [[1946]])
* [[24. 6.]] - [[Billy Drago]], američki glumac (* 1945)
* [[30. 6.]] - [[Borka Pavićević]], dramaturg, kolumnist i kulturni aktivist (* 1947)
* 30. 6. - [[Momir Bulatović]], bivši predsjednik CG i premijer SRJ (* [[1956]])
===Jul/Juli/Srpanj===
* [[2. 7.]] - [[Lee Iacocca]], rukovodilac u auto-industriji SAD (* [[1924]])
* [[9. 7.]] - [[Rip Torn]], američki glumac (* 1931)
* 9. 7. - [[Ross Perot]], američki milijarder i političar (* [[1930]])
* [[14. 7.]] - [[Danka Novović]], TV spikerka (* [[1944]])
* [[17. 7.]] - [[Nikola Hajdin]], dr. građ. nauka, bivši predsednik SANU (* [[1923]])
* [[19. 7.]] - [[Rutger Hauer]], nizozemski glumac (* [[1944]])
* 19. 7. - [[Radomir Smiljanić]], književnik (* [[1934]])
* [[22. 7.]] - [[Li Peng]], bivši premijer NR Kine (* [[1928]])
* [[25. 7.]] - [[Beji Caid Essebsi]], predsednik Tunisa (* [[1926]])
===August/Kolovoz===
* [[5. 8.]] - [[Peđa Ristić]], arhitekta (* [[1931]])
* 5. 8. - [[Toni Morrison]], književnica, nobelovka (* [[1931]])
* [[9. 8.]] - [[Fahrudin Jusufi]], fudbaler, trener (* [[1939]])
* [[10. 8.]] - [[Jeffrey Epstein]], američki financijski mešetar (* [[1953]])
* [[11. 8.]] - [[Gordan Mihić]], scenarista, režiser (* [[1938]])
* [[14. 8.]] - [[Slobodanka Caca Aleksić]], pozorišna rediteljka (* [[1941]])
* [[15. 8.]] - [[Dobrilo Nenadić]], književnik (* [[1940]])
* [[16. 8.]] - [[Peter Fonda]], glumac (* [[1940]])
* [[18. 8.]] - [[Denis Kuljiš]], novinar, publicist (* [[1951]])
* [[23. 8.]] - [[David Koch]], milijarder, politički aktivista (* [[1940]])
* [[29. 8.]] - [[Vladimir Veličković]], slikar, akademik SANU i AdB-A (* [[1935]])
===Septembar/Rujan===
* [[6. 9.]] - [[Robert Mugabe]], prvi predsednik Zimbabvea (* [[1924]])
* [[9. 9.]] - [[Dalibor Andonov Gru]], reper (* [[1973]])
* 9. 9. - [[Robert Frank]], fotograf (* [[1924]])
* [[11. 9.]] - [[B. J. Habibie]], bivši predsednik Indonezije (* [[1936]])
* [[13. 9.]] - [[György Konrád]], književnik, disident (* [[1933]])
* [[15. 9.]] - [[Ric Ocasek]], frontmen ''The Cars'', producent (* [[1944]])
* [[19. 9.]] - [[Zine El Abidine Ben Ali]], bivši predsednik Tunisa (* [[1936]])
* [[26. 9.]] — [[Jacques Chirac]], francuski političar i predsjednik (* [[1932]].)
===Oktobar/Listopad===
* [[9. 10.]] - [[Manojlo Milovanović]], puk. JNA, gen-puk. VRS (* [[1943]])
* [[11. 10.]] - [[Aleksej Leonov]], kosmonaut (* [[1934]])
* 11. 10. - [[Robert Forster]], glumac (* [[1941]])
* [[22. 10.]] - [[Sadako Ogata]], nekada na čelu UNHCR (* [[1927]])
* [[26. 10.]] - [[Robert Evans]], filmski producent (* [[1930]])
* [[27. 10.]] - [[Vladimir Bukovski]], ruski književnik, disident (* [[1942]])
* 27. 10. - [[Abu Bakr al-Baghdadi]], lider ID (* [[1971]])
===Novembar/Studeni===
* [[2. 11.]] - [[Marie Laforêt]], pevačica, glumica (* [[1939]])
* [[9. 11.]] - [[Branislav Petrušević]], glumac, komičar (* [[1955]])
* [[12. 11.]] - [[Martin Sagner]], glumac (* [[1932]])
* 12. 11. - [[Mate Solis]], slikar (* [[1935]])
* 12. 11. - [[Zoran Hristić]], kompozitor (* [[1938]])
* 12. 11. - [[Mani Gotovac]], teatrologinja, književnica (* [[1939]])
* [[14. 11.]] - [[Branko Lustig]], filmski producent (* [[1932]])
* 14. 11. - [[Marija Baksa]], glumica (* [[1946]])
* [[27. 11.]] - [[Drago Kovačević]], bivši gradonačelnik Knina (* 1953)
* [[29. 11.]] - [[Yasuhiro Nakasone]], bivši premijer Japana (* [[1918]])
===Decembar/Prosinac===
* [[8. 12.]] - [[René Auberjonois]], glumac (* [[1940]])
* 8. 12. - [[Paul Volcker]], bivši predsednik Federalne rezerve SAD (* [[1927]])
* [[9. 12.]] - [[Zoran Rankić]], glumac (* [[1935]])
* 9. 12. - [[Marie Fredriksson]], pjevačica ''Roxette'' (* [[1958]])
* [[10. 12.]] - [[Jurij Luškov]], bivši gradonačelnik Moskve (* [[1936]])
* [[11. 12.]] - [[David Bellamy]], botaničar, TV osoba (* [[1933]])
* [[12. 12.]] - [[Željko Rohatinski]], bivši guverner HNB (* [[1951]])
* 12. 12. - [[Danny Aiello]], glumac (* [[1933]])
* [[14. 12.]] - [[Anna Karina]], glumica (* [[1940]])
* [[19. 12.]] - [[Marko Orlandić]], društveno-politički radnik SRCG i SFRJ (* [[1930]])
* [[21. 12.]] - [[Emanuel Ungaro]], francuski modni kreator (* [[1933]])
* [[25. 12.]] - [[Aleksandar Bogdanović]], glumac, tenisač (* [[1974]])
* [[29. 12.]] - Slobodan Mićić, putopisac (* 1943)
== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jim Peebles]] (teoretska otkrića u fizikalnoj kosmologiji); [[Michel Mayor]] i [[Didier Queloz]] (otkriće ekstrasolarne planete oko zvezde nalik Suncu)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[John B. Goodenough]], [[M. Stanley Whittingham]] i [[Akira Yoshino]] (razvoj [[litijum-jonska baterija|litijum-jonske baterije]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Gregg L. Semenza]], [[Peter J. Ratcliffe]] i [[William Kaelin Jr.]] (otkriće načina kojim ćelije osećaju i prilagođavaju se dostupnosti kiseonika)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Peter Handke]] ("uticajan rad koji je lingvističkom domišljatošću istraživao periferiju i specifičnost ljudskog iskustva")
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Abiy Ahmed]] (mir između Etiopije i Eritreje)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Abhijit Banerjee]], [[Esther Duflo]] i [[Michael Kremer]] ("eksperimentalni pristup olakšanju globalnog siromaštva")
== Veze ==
[[Godišnji kalendar]]
== Reference ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
[[Kategorija:2019.| ]]
4p1a8gymddt02qwe5rle7hbqcso19hx
2026.
0
257502
42686720
42686408
2026-09-11T20:58:01Z
Alekol
2231
/* Septembar/Rujan */
42686720
wikitext
text/x-wiki
{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}
Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].
* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.
== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.
=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima.
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.
=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref>
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.
=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.
=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene").
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika.
* [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.
=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost".
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće.
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.
=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]:
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1).
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6.
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref>
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi.
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.
=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref>
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9..
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7.
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref>
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023.
=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref>
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.
* [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]].
== Predviđeni događaji ==
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.
=== Nepoznati datumi ===
== Rođenja ==
== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])
=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (*
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])
=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])
=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])
=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])
=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])
=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])
=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])
=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])
== Nobelove nagrade ==
=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]
== Reference ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
[[Kategorija:2026.| ]]
i3m9qa92dkorpj548jjp0lo88mjzyr8
42686722
42686720
2026-09-11T21:19:01Z
Alekol
2231
/* Smrti */
42686722
wikitext
text/x-wiki
{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}
Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].
* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.
== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.
=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima.
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.
=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref>
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.
=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.
=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene").
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika.
* [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.
=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost".
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće.
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.
=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]:
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1).
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6.
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref>
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi.
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.
=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref>
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9..
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7.
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref>
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023.
=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref>
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.
* [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]].
== Predviđeni događaji ==
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.
=== Nepoznati datumi ===
== Rođenja ==
== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])
=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (*
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])
=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])
=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])
=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])
=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])
=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])
=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])
=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])
* [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]])
== Nobelove nagrade ==
=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]
== Reference ==
{{izvori}}
{{Commonscat}}
[[Kategorija:2026.| ]]
1k55ipt4el9yrpm56jjlzl5yd1ipj3h
Modul:Yesno
828
258931
42686605
41502972
2026-09-11T14:32:54Z
Aca
108187
Zaštićena stranica [[Modul:Yesno]]: Šablon ili modul visokog rizika ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))
41031051
Scribunto
text/plain
-- Function allowing for consistent treatment of boolean-like wikitext input.
-- It works similarly to the template {{yesno}}.
return function (val, default)
-- If your wiki uses non-ascii characters for any of "yes", "no", etc., you
-- should replace "val:lower()" with "mw.ustring.lower(val)" in the
-- following line.
val = type(val) == 'string' and mw.ustring.lower(val) or val
if val == nil then
return nil
elseif val == true
or val == 'yes'
or val == 'y'
or val == 'true'
or val == 't'
or val == 'on'
or val == 'da'
or val == 'd'
or val == 'tačno'
or val == 'да'
or val == 'д'
or val == 'тачно'
or tonumber(val) == 1
then
return true
elseif val == false
or val == 'no'
or val == 'n'
or val == 'false'
or val == 'f'
or val == 'off'
or val == 'ne'
or val == 'n'
or val == 'netačno'
or val == 'не'
or val == 'н'
or val == 'нетачно'
or tonumber(val) == 0
then
return false
else
return default
end
end
ono5z6yjkopw8km8kfcie7uxz24wl7o
Modul:Message box
828
258934
42686604
42686437
2026-09-11T14:31:46Z
Aca
108187
Zaštićena stranica [[Modul:Message box]]: Šablon ili modul visokog rizika ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))
42686437
Scribunto
text/plain
require('strict')
local getArgs
local yesno = require('Module:Yesno')
local lang = mw.language.getContentLanguage()
local CONFIG_MODULE = 'Module:Message box/configuration'
local DEMOSPACES = {talk = 'tmbox', image = 'imbox', file = 'imbox', category = 'cmbox', article = 'ambox', main = 'ambox'}
--------------------------------------------------------------------------------
-- Helper functions
--------------------------------------------------------------------------------
local function getTitleObject(...)
-- Get the title object, passing the function through pcall
-- in case we are over the expensive function count limit.
local success, title = pcall(mw.title.new, ...)
if success then
return title
end
end
local function union(t1, t2)
-- Returns the union of two arrays.
local vals = {}
for i, v in ipairs(t1) do
vals[v] = true
end
for i, v in ipairs(t2) do
vals[v] = true
end
local ret = {}
for k in pairs(vals) do
table.insert(ret, k)
end
table.sort(ret)
return ret
end
local function getArgNums(args, prefix)
local nums = {}
for k, v in pairs(args) do
local num = mw.ustring.match(tostring(k), '^' .. prefix .. '([1-9]%d*)$')
if num then
table.insert(nums, tonumber(num))
end
end
table.sort(nums)
return nums
end
--------------------------------------------------------------------------------
-- Type resolution helpers (aliases)
--------------------------------------------------------------------------------
local function resolveAlias(cfg, t)
-- Resolve cfg.aliases chains: a -> b -> c
if not (t and cfg and cfg.aliases) then
return t
end
local seen = {}
while cfg.aliases[t] and not seen[t] do
seen[t] = true
t = cfg.aliases[t]
end
return t
end
local function getTypeData(cfg, t)
if not (cfg and cfg.types) then
return nil, t
end
local resolved = resolveAlias(cfg, t)
local data = resolved and cfg.types[resolved] or nil
-- If the type entry is a string, treat it as an alias to another type key.
-- Allow chains, and allow cfg.aliases involvement at each hop.
local seen = {}
while type(data) == 'string' and not seen[resolved] do
seen[resolved] = true
resolved = resolveAlias(cfg, data)
data = resolved and cfg.types[resolved] or nil
end
return data, resolved
end
--------------------------------------------------------------------------------
-- Box class definition
--------------------------------------------------------------------------------
local MessageBox = {}
MessageBox.__index = MessageBox
function MessageBox.new(boxType, args, cfg)
args = args or {}
local obj = {}
-- Set the title object and the namespace.
obj.title = getTitleObject(args.page) or mw.title.getCurrentTitle()
-- Set the config for our box type.
obj.cfg = cfg[boxType]
if not obj.cfg then
local ns = obj.title.namespace
-- boxType is "mbox" or invalid input
if args.demospace and args.demospace ~= '' then
-- implement demospace parameter of mbox
local demospace = string.lower(args.demospace)
if DEMOSPACES[demospace] then
-- use template from DEMOSPACES
obj.cfg = cfg[DEMOSPACES[demospace]]
elseif string.find( demospace, 'talk' ) then
-- demo as a talk page
obj.cfg = cfg.tmbox
else
-- default to ombox
obj.cfg = cfg.ombox
end
elseif ns == 0 then
obj.cfg = cfg.ambox -- main namespace
elseif ns == 6 then
obj.cfg = cfg.imbox -- file namespace
elseif ns == 14 then
obj.cfg = cfg.cmbox -- category namespace
else
local nsTable = mw.site.namespaces[ns]
if nsTable and nsTable.isTalk then
obj.cfg = cfg.tmbox -- any talk namespace
else
obj.cfg = cfg.ombox -- other namespaces or invalid input
end
end
end
-- Set the arguments, and remove all blank arguments except for the ones
-- listed in cfg.allowBlankParams.
do
local newArgs = {}
for k, v in pairs(args) do
if v ~= '' then
newArgs[k] = v
end
end
for i, param in ipairs(obj.cfg.allowBlankParams or {}) do
newArgs[param] = args[param]
end
obj.args = newArgs
end
-- Define internal data structure.
obj.categories = {}
obj.classes = {}
-- For lazy loading of [[Module:Category handler]].
obj.hasCategories = false
return setmetatable(obj, MessageBox)
end
function MessageBox:addCat(ns, cat, sort)
if not cat then
return nil
end
if sort then
cat = string.format('[[Category:%s|%s]]', cat, sort)
else
cat = string.format('[[Category:%s]]', cat)
end
self.hasCategories = true
self.categories[ns] = self.categories[ns] or {}
table.insert(self.categories[ns], cat)
end
function MessageBox:addClass(class)
if not class then
return nil
end
table.insert(self.classes, class)
end
function MessageBox:setParameters()
local args = self.args
local cfg = self.cfg
-- Get type data (supports aliases).
self.rawType = args.type
local typeData, resolvedType = getTypeData(cfg, self.rawType)
-- Invalid type error should NOT trigger for valid aliases.
self.invalidTypeError = cfg.showInvalidTypeError
and self.rawType
and not typeData
-- Fallback to default type if missing/invalid.
if not typeData then
typeData, resolvedType = getTypeData(cfg, cfg.default)
end
self.type = resolvedType or self.rawType
self.typeClass = typeData.class
self.typeImage = typeData.image
self.typeImageNeedsLink = typeData.imageNeedsLink
-- Find if the box has been wrongly substituted.
self.isSubstituted = cfg.substCheck and args.subst == 'SUBST'
-- Find whether we are using a small message box.
self.isSmall = cfg.allowSmall and (
cfg.smallParam and args.small == cfg.smallParam
or not cfg.smallParam and yesno(args.small)
)
-- Set the below row.
self.below = cfg.below and args.below
-- Add attributes, classes and styles.
self.id = args.id
self.name = args.name
if self.name then
self:addClass('box-' .. string.gsub(self.name,' ','_'))
end
if yesno(args.plainlinks) ~= false then
self:addClass('plainlinks')
end
if self.below then
self:addClass('mbox-with-below')
end
for _, class in ipairs(cfg.classes or {}) do
self:addClass(class)
end
if self.isSmall then
self:addClass(cfg.smallClass or 'mbox-small')
end
self:addClass(self.typeClass)
self:addClass(args.class)
self.style = args.style
self.attrs = args.attrs
-- Set text style.
self.textstyle = args.textstyle
-- Set image classes.
self.imageRightClass = args.imagerightclass or args.imageclass
self.imageLeftClass = args.imageleftclass or args.imageclass
-- Find if we are on the template page or not. This functionality is only
-- used if useCollapsibleTextFields is set, or if both cfg.templateCategory
-- and cfg.templateCategoryRequireName are set.
self.useCollapsibleTextFields = cfg.useCollapsibleTextFields
if self.useCollapsibleTextFields
or cfg.templateCategory
and cfg.templateCategoryRequireName
then
if self.name then
local templateName = mw.ustring.match(
self.name,
'^[tT][eE][mM][pP][lL][aA][tT][eE][%s_]*:[%s_]*(.*)$'
) or self.name
templateName = 'Template:' .. templateName
self.templateTitle = getTitleObject(templateName)
end
self.isTemplatePage = self.templateTitle
and mw.title.equals(self.title, self.templateTitle)
end
-- Process data for collapsible text fields. At the moment these are only
-- used in {{ambox}}.
if self.useCollapsibleTextFields then
-- Get the self.issue value.
if self.isSmall and args.smalltext then
self.issue = args.smalltext
else
local sect
if args.sect == '' then
sect = 'This ' .. (cfg.sectionDefault or 'page')
elseif type(args.sect) == 'string' then
sect = 'This ' .. args.sect
end
local issue = args.issue
issue = type(issue) == 'string' and issue ~= '' and issue or nil
local text = args.text
text = type(text) == 'string' and text or nil
local issues = {}
table.insert(issues, sect)
table.insert(issues, issue)
table.insert(issues, text)
self.issue = table.concat(issues, ' ')
end
-- Get the self.talk value.
local talk = args.talk
-- Show talk links on the template page or template subpages if the talk
-- parameter is blank.
if talk == ''
and self.templateTitle
and (
mw.title.equals(self.templateTitle, self.title)
or self.title:isSubpageOf(self.templateTitle)
)
then
talk = '#'
elseif talk == '' then
talk = nil
end
if talk then
-- If the talk value is a talk page, make a link to that page. Else
-- assume that it's a section heading, and make a link to the talk
-- page of the current page with that section heading.
local talkTitle = getTitleObject(talk)
local talkArgIsTalkPage = true
if not talkTitle or not talkTitle.isTalkPage then
talkArgIsTalkPage = false
talkTitle = getTitleObject(
self.title.text,
mw.site.namespaces[self.title.namespace].talk.id
)
end
if talkTitle and talkTitle.exists then
local talkText
if self.isSmall then
local talkLink = talkArgIsTalkPage and talk or (talkTitle.prefixedText .. (talk == '#' and '' or '#') .. talk)
talkText = string.format('([[%s|razgovor]])', talkLink)
else
talkText = 'Relevantna rasprava može se pronaći na'
if talkArgIsTalkPage then
talkText = string.format(
'%s [[%s|%s]].',
talkText,
talk,
talkTitle.prefixedText
)
else
talkText = string.format(
'%s [[%s' .. (talk == '#' and '' or '#') .. '%s|stranici za razgovor]].',
talkText,
talkTitle.prefixedText,
talk
)
end
end
self.talk = talkText
end
end
-- Get other values.
self.fix = args.fix ~= '' and args.fix or nil
local date
if args.date and args.date ~= '' then
date = args.date
elseif args.date == '' and self.isTemplatePage then
date = lang:formatDate('F Y')
end
if date then
self.date = string.format(" <span class='date-container'><i>(<span class='date'>%s</span>)</i></span>", date)
end
self.info = args.info
if yesno(args.removalnotice) then
self.removalNotice = cfg.removalNotice
end
end
-- Set the non-collapsible text field. At the moment this is used by all box
-- types other than ambox, and also by ambox when small=yes.
if self.isSmall then
self.text = args.smalltext or args.text
else
self.text = args.text
end
-- General image settings.
self.imageCellDiv = not self.isSmall and cfg.imageCellDiv
self.imageEmptyCell = cfg.imageEmptyCell
-- Left image settings.
local imageLeft = self.isSmall and args.smallimage or args.image
if cfg.imageCheckBlank and imageLeft ~= 'blank' and imageLeft ~= 'none'
or not cfg.imageCheckBlank and imageLeft ~= 'none'
then
self.imageLeft = imageLeft
if not imageLeft then
local imageSize = self.isSmall
and (cfg.imageSmallSize or '30x30px')
or '40x40px'
self.imageLeft = string.format('[[File:%s|%s%s|alt=]]', self.typeImage
or 'Information icon4.svg', imageSize, self.typeImageNeedsLink and "" or "|link=" )
end
end
-- Right image settings.
local imageRight = self.isSmall and args.smallimageright or args.imageright
if not (cfg.imageRightNone and imageRight == 'none') then
self.imageRight = imageRight
end
-- set templatestyles
self.base_templatestyles = cfg.templatestyles
self.templatestyles = args.templatestyles
end
function MessageBox:setMainspaceCategories()
local args = self.args
local cfg = self.cfg
if not cfg.allowMainspaceCategories then
return nil
end
local nums = {}
for _, prefix in ipairs{'cat', 'category', 'all'} do
args[prefix .. '1'] = args[prefix]
nums = union(nums, getArgNums(args, prefix))
end
-- The following is roughly equivalent to the old {{Ambox/category}}.
local date = args.date
date = type(date) == 'string' and date
local preposition = 'from'
for _, num in ipairs(nums) do
local mainCat = args['cat' .. tostring(num)]
or args['category' .. tostring(num)]
local allCat = args['all' .. tostring(num)]
mainCat = type(mainCat) == 'string' and mainCat
allCat = type(allCat) == 'string' and allCat
if mainCat and date and date ~= '' then
local catTitle = string.format('%s %s %s', mainCat, preposition, date)
self:addCat(0, catTitle)
catTitle = getTitleObject('Category:' .. catTitle)
if not catTitle or not catTitle.exists then
self:addCat(0, 'Articles with invalid date parameter in template')
end
elseif mainCat and (not date or date == '') then
self:addCat(0, mainCat)
end
if allCat then
self:addCat(0, allCat)
end
end
end
function MessageBox:setTemplateCategories()
local args = self.args
local cfg = self.cfg
-- Add template categories.
if cfg.templateCategory then
if cfg.templateCategoryRequireName then
if self.isTemplatePage then
self:addCat(10, cfg.templateCategory)
end
elseif not self.title.isSubpage then
self:addCat(10, cfg.templateCategory)
end
end
-- Add template error categories.
if cfg.templateErrorCategory then
local templateErrorCategory = cfg.templateErrorCategory
local templateCat, templateSort
if not self.name and not self.title.isSubpage then
templateCat = templateErrorCategory
elseif self.isTemplatePage then
local paramsToCheck = cfg.templateErrorParamsToCheck or {}
local count = 0
for i, param in ipairs(paramsToCheck) do
if not args[param] then
count = count + 1
end
end
if count > 0 then
templateCat = templateErrorCategory
templateSort = tostring(count)
end
if self.categoryNums and #self.categoryNums > 0 then
templateCat = templateErrorCategory
templateSort = 'C'
end
end
self:addCat(10, templateCat, templateSort)
end
end
function MessageBox:setAllNamespaceCategories()
-- Set categories for all namespaces.
if self.invalidTypeError then
local allSort = (self.title.namespace == 0 and 'Main:' or '') .. self.title.prefixedText
self:addCat('all', 'Wikipedia message box parameter needs fixing', allSort)
end
if self.isSubstituted then
self:addCat('all', 'Pages with incorrectly substituted templates')
end
end
function MessageBox:setCategories()
if self.title.namespace == 0 then
self:setMainspaceCategories()
elseif self.title.namespace == 10 then
self:setTemplateCategories()
end
self:setAllNamespaceCategories()
end
function MessageBox:renderCategories()
if not self.hasCategories then
-- No categories added, no need to pass them to Category handler so,
-- if it was invoked, it would return the empty string.
-- So we shortcut and return the empty string.
return ""
end
-- Convert category tables to strings and pass them through
-- [[Module:Category handler]].
return require('Module:Category handler')._main{
main = table.concat(self.categories[0] or {}),
template = table.concat(self.categories[10] or {}),
all = table.concat(self.categories.all or {}),
nocat = self.args.nocat,
page = self.args.page
}
end
function MessageBox:exportDiv()
local root = mw.html.create()
-- Add the subst check error.
if self.isSubstituted and self.name then
root:tag('b')
:addClass('error')
:wikitext(string.format(
'Supstitucija šablona <code>%s[[Šablon:%s|%s]]%s</code> izvršena je pogrešno.',
mw.text.nowiki('{{'), self.name, self.name, mw.text.nowiki('}}')
))
end
local frame = mw.getCurrentFrame()
root:wikitext(frame:extensionTag{
name = 'templatestyles',
args = { src = self.base_templatestyles },
})
-- Add support for a single custom templatestyles sheet. Undocumented as
-- need should be limited and many templates using mbox are substed; we
-- don't want to spread templatestyles sheets around to arbitrary places
if self.templatestyles then
root:wikitext(frame:extensionTag{
name = 'templatestyles',
args = { src = self.templatestyles },
})
end
-- Create the box.
local mbox = root:tag('div')
mbox:attr('id', self.id or nil)
for i, class in ipairs(self.classes or {}) do
mbox:addClass(class or nil)
end
mbox
:cssText(self.style or nil)
if self.attrs then
mbox:attr(self.attrs)
end
local flex_container
if self.below then
-- we need to wrap the flex components (`image(right)` and `text`) in their
-- own container div to support the `below` parameter
flex_container = mw.html.create('div')
flex_container:addClass('mbox-flex')
else
-- the mbox itself is the parent, so we need no HTML flex_container
flex_container = mw.html.create()
end
-- Add the left-hand image.
if self.imageLeft then
local imageLeftCell = flex_container:tag('div'):addClass('mbox-image')
imageLeftCell
:addClass(self.imageLeftClass)
:wikitext(self.imageLeft or nil)
end
-- Add the text.
local textCell = flex_container:tag('div'):addClass('mbox-text')
if self.useCollapsibleTextFields then
-- The message box uses advanced text parameters that allow things to be
-- collapsible. At the moment, only ambox uses this.
textCell:cssText(self.textstyle or nil)
local textCellDiv = textCell:tag('div')
textCellDiv
:addClass('mbox-text-span')
:wikitext(self.issue or nil)
if (self.talk or self.fix) then
textCellDiv:tag('span')
:addClass('hide-when-compact')
:wikitext(self.talk and (' ' .. self.talk) or nil)
:wikitext(self.fix and (' ' .. self.fix) or nil)
end
textCellDiv:wikitext(self.date and (' ' .. self.date) or nil)
if self.info and not self.isSmall then
textCellDiv
:tag('span')
:addClass('hide-when-compact')
:wikitext(self.info and (' ' .. self.info) or nil)
end
if self.removalNotice then
textCellDiv:tag('span')
:addClass('hide-when-compact')
:tag('i')
:wikitext(string.format(" (%s)", self.removalNotice))
end
else
-- Default text formatting - anything goes.
textCell
:cssText(self.textstyle or nil)
:wikitext(self.text or nil)
end
-- Add the right-hand image.
if self.imageRight then
local imageRightCell = flex_container:tag('div'):addClass('mbox-imageright')
imageRightCell
:addClass(self.imageRightClass)
:wikitext(self.imageRight or nil)
end
mbox:node(flex_container)
-- Add the below row.
if self.below then
mbox:tag('div')
:addClass('mbox-text mbox-below')
:cssText(self.textstyle or nil)
:wikitext(self.below or nil)
end
-- Add error message for invalid type parameters.
if self.invalidTypeError then
root:tag('div')
:addClass('mbox-invalid-type')
:wikitext(string.format(
'This message box is using an invalid "type=%s" parameter and needs fixing.',
self.rawType or self.type or ''
))
end
-- Add categories.
root:wikitext(self:renderCategories() or nil)
return tostring(root)
end
function MessageBox:export()
local root = mw.html.create()
-- Add the subst check error.
if self.isSubstituted and self.name then
root:tag('b')
:addClass('error')
:wikitext(string.format(
'Supstitucija šablona <code>%s[[Šablon:%s|%s]]%s</code> izvršena je pogrešno.',
mw.text.nowiki('{{'), self.name, self.name, mw.text.nowiki('}}')
))
end
local frame = mw.getCurrentFrame()
root:wikitext(frame:extensionTag{
name = 'templatestyles',
args = { src = self.base_templatestyles },
})
-- Add support for a single custom templatestyles sheet. Undocumented as
-- need should be limited and many templates using mbox are substed; we
-- don't want to spread templatestyles sheets around to arbitrary places
if self.templatestyles then
root:wikitext(frame:extensionTag{
name = 'templatestyles',
args = { src = self.templatestyles },
})
end
-- Create the box table.
local boxTable = root:tag('table')
boxTable:attr('id', self.id or nil)
for i, class in ipairs(self.classes or {}) do
boxTable:addClass(class or nil)
end
boxTable
:cssText(self.style or nil)
:attr('role', 'presentation')
if self.attrs then
boxTable:attr(self.attrs)
end
-- Add the left-hand image.
local row = boxTable:tag('tr')
if self.imageLeft then
local imageLeftCell = row:tag('td'):addClass('mbox-image')
if self.imageCellDiv then
-- If we are using a div, redefine imageLeftCell so that the image
-- is inside it. Divs use style="width: 52px;", which limits the
-- image width to 52px. If any images in a div are wider than that,
-- they may overlap with the text or cause other display problems.
imageLeftCell = imageLeftCell:tag('div'):addClass('mbox-image-div')
end
imageLeftCell
:addClass(self.imageLeftClass)
:wikitext(self.imageLeft or nil)
elseif self.imageEmptyCell then
-- Some message boxes define an empty cell if no image is specified, and
-- some don't. The old template code in templates where empty cells are
-- specified gives the following hint: "No image. Cell with some width
-- or padding necessary for text cell to have 100% width."
row:tag('td')
:addClass('mbox-empty-cell')
end
-- Add the text.
local textCell = row:tag('td'):addClass('mbox-text')
if self.useCollapsibleTextFields then
-- The message box uses advanced text parameters that allow things to be
-- collapsible. At the moment, only ambox uses this.
textCell:cssText(self.textstyle or nil)
local textCellDiv = textCell:tag('div')
textCellDiv
:addClass('mbox-text-span')
:wikitext(self.issue or nil)
if (self.talk or self.fix) then
textCellDiv:tag('span')
:addClass('hide-when-compact')
:wikitext(self.talk and (' ' .. self.talk) or nil)
:wikitext(self.fix and (' ' .. self.fix) or nil)
end
textCellDiv:wikitext(self.date and (' ' .. self.date) or nil)
if self.info and not self.isSmall then
textCellDiv
:tag('span')
:addClass('hide-when-compact')
:wikitext(self.info and (' ' .. self.info) or nil)
end
if self.removalNotice then
textCellDiv:tag('span')
:addClass('hide-when-compact')
:tag('i')
:wikitext(string.format(" (%s)", self.removalNotice))
end
else
-- Default text formatting - anything goes.
textCell
:cssText(self.textstyle or nil)
:wikitext(self.text or nil)
end
-- Add the right-hand image.
if self.imageRight then
local imageRightCell = row:tag('td'):addClass('mbox-imageright')
if self.imageCellDiv then
-- If we are using a div, redefine imageRightCell so that the image
-- is inside it.
imageRightCell = imageRightCell:tag('div'):addClass('mbox-image-div')
end
imageRightCell
:addClass(self.imageRightClass)
:wikitext(self.imageRight or nil)
end
-- Add the below row.
if self.below then
boxTable:tag('tr')
:tag('td')
:attr('colspan', self.imageRight and '3' or '2')
:addClass('mbox-text')
:cssText(self.textstyle or nil)
:wikitext(self.below or nil)
end
-- Add error message for invalid type parameters.
if self.invalidTypeError then
root:tag('div')
:addClass('mbox-invalid-type')
:wikitext(string.format(
'This message box is using an invalid "type=%s" parameter and needs fixing.',
self.rawType or self.type or ''
))
end
-- Add categories.
root:wikitext(self:renderCategories() or nil)
return tostring(root)
end
--------------------------------------------------------------------------------
-- Exports
--------------------------------------------------------------------------------
local p, mt = {}, {}
function p._exportClasses()
-- For testing.
return {
MessageBox = MessageBox
}
end
function p.main(boxType, args, cfgTables)
local box = MessageBox.new(boxType, args, cfgTables or mw.loadData(CONFIG_MODULE))
box:setParameters()
box:setCategories()
-- DIV MIGRATION CONDITIONAL
if box.cfg.div_structure then
return box:exportDiv()
end
-- END DIV MIGRATION CONDITIONAL
return box:export()
end
function mt.__index(t, k)
return function (frame)
if not getArgs then
getArgs = require('Module:Arguments').getArgs
end
return t.main(k, getArgs(frame, {trim = false, removeBlanks = false}))
end
end
return setmetatable(p, mt)
lxrjhsb6pggbfxlzfuye7qg6adlj4qc
Modul:Message box/configuration
828
258936
42686575
42686436
2026-09-11T13:51:22Z
Aca
108187
42686575
Scribunto
text/plain
--------------------------------------------------------------------------------
-- Message box configuration --
-- --
-- This module contains configuration data for [[Module:Message box]]. --
--------------------------------------------------------------------------------
return {
ambox = {
types = {
speedy = {
class = 'ambox-speedy',
image = 'Codex icon trash color-error.svg'
},
delete = {
class = 'ambox-delete',
image = 'Codex icon trash color-error.svg'
},
content = {
class = 'ambox-content',
image = 'Codex icon alert color-orange.svg'
},
style = {
class = 'ambox-style',
image = 'OOjs UI icon broom yellow.svg'
},
move = {
class = 'ambox-move',
image = 'Codex icon move color-purple.svg'
},
protection = {
class = 'ambox-protection',
image = 'Codex icon lock color-placeholder.svg'
},
notice = {
class = 'ambox-notice',
image = 'Codex icon infoFilled color-progressive.svg'
}
},
aliases = {
['brzo'] = 'speedy',
['brisanje'] = 'delete',
['sadržaj'] = 'content',
['stil'] = 'style',
['premještanje'] = 'move',
['premeštanje'] = 'move',
['zaštita'] = 'protection',
['obavijest'] = 'notice',
['obavještenje'] = 'notice',
['obaveštenje'] = 'notice'
},
default = 'notice',
allowBlankParams = {'talk', 'sect', 'date', 'issue', 'fix', 'subst', 'hidden'},
allowSmall = true,
smallParam = 'left',
smallClass = 'mbox-small-left',
substCheck = false,
classes = {'metadata', 'ambox'},
imageEmptyCell = true,
imageCheckBlank = true,
imageSmallSize = '20x20px',
imageCellDiv = true,
useCollapsibleTextFields = true,
imageRightNone = true,
sectionDefault = 'article',
allowMainspaceCategories = true,
templateCategory = 'Šabloni obaveštenja',
templateCategoryRequireName = false,
removalNotice = '<small>[[Pomoć:Uklanjanje šablona za održavanje|naučite kada i kako ukloniti ovu poruku]]</small>',
templatestyles = 'Module:Message box/ambox.css'
},
cmbox = {
types = {
speedy = {
class = 'cmbox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'cmbox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'cmbox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'cmbox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'cmbox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'cmbox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
notice = {
class = 'cmbox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'cmbox'},
imageEmptyCell = true,
templatestyles = 'Module:Message box/cmbox.css',
div_structure = true
},
fmbox = {
types = {
warning = {
class = 'fmbox-warning',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
editnotice = {
class = 'fmbox-editnotice',
image = 'Information icon4.svg'
},
system = {
class = 'fmbox-system',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'system',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'fmbox'},
imageEmptyCell = false,
imageRightNone = false,
templatestyles = 'Module:Message box/fmbox.css',
div_structure = true
},
imbox = {
types = {
speedy = {
class = 'imbox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'imbox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'imbox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'imbox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'imbox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'imbox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
license = {
class = 'imbox-license licensetpl',
image = 'Imbox-license.svg'
},
["license-related"] = {
class = 'imbox-license',
image = 'Imbox-license.svg'
},
featured = {
class = 'imbox-featured',
image = 'Cscr-featured.svg',
imageNeedsLink = true
},
notice = {
class = 'imbox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'imbox'},
imageEmptyCell = true,
below = true,
templateCategory = 'Šabloni za datoteke',
templatestyles = 'Module:Message box/imbox.css',
div_structure = true
},
ombox = {
types = {
speedy = {
class = 'ombox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'ombox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'ombox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'ombox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'ombox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'ombox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
notice = {
class = 'ombox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'ombox'},
allowSmall = true,
imageEmptyCell = true,
imageRightNone = true,
templatestyles = 'Module:Message box/ombox.css'
},
tmbox = {
types = {
speedy = {
class = 'tmbox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'tmbox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'tmbox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'tmbox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'tmbox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'tmbox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
notice = {
class = 'tmbox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'tmbox'},
allowSmall = true,
imageRightNone = true,
imageEmptyCell = true,
templateCategory = 'Šabloni zaglavlja stranice za razgovor',
templatestyles = 'Module:Message box/tmbox.css'
}
}
q7k778ljo7i84a0vj3061a3t7rjekc7
42686606
42686575
2026-09-11T14:33:12Z
Aca
108187
Zaštićena stranica [[Modul:Message box/configuration]]: Šablon ili modul visokog rizika ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))
42686575
Scribunto
text/plain
--------------------------------------------------------------------------------
-- Message box configuration --
-- --
-- This module contains configuration data for [[Module:Message box]]. --
--------------------------------------------------------------------------------
return {
ambox = {
types = {
speedy = {
class = 'ambox-speedy',
image = 'Codex icon trash color-error.svg'
},
delete = {
class = 'ambox-delete',
image = 'Codex icon trash color-error.svg'
},
content = {
class = 'ambox-content',
image = 'Codex icon alert color-orange.svg'
},
style = {
class = 'ambox-style',
image = 'OOjs UI icon broom yellow.svg'
},
move = {
class = 'ambox-move',
image = 'Codex icon move color-purple.svg'
},
protection = {
class = 'ambox-protection',
image = 'Codex icon lock color-placeholder.svg'
},
notice = {
class = 'ambox-notice',
image = 'Codex icon infoFilled color-progressive.svg'
}
},
aliases = {
['brzo'] = 'speedy',
['brisanje'] = 'delete',
['sadržaj'] = 'content',
['stil'] = 'style',
['premještanje'] = 'move',
['premeštanje'] = 'move',
['zaštita'] = 'protection',
['obavijest'] = 'notice',
['obavještenje'] = 'notice',
['obaveštenje'] = 'notice'
},
default = 'notice',
allowBlankParams = {'talk', 'sect', 'date', 'issue', 'fix', 'subst', 'hidden'},
allowSmall = true,
smallParam = 'left',
smallClass = 'mbox-small-left',
substCheck = false,
classes = {'metadata', 'ambox'},
imageEmptyCell = true,
imageCheckBlank = true,
imageSmallSize = '20x20px',
imageCellDiv = true,
useCollapsibleTextFields = true,
imageRightNone = true,
sectionDefault = 'article',
allowMainspaceCategories = true,
templateCategory = 'Šabloni obaveštenja',
templateCategoryRequireName = false,
removalNotice = '<small>[[Pomoć:Uklanjanje šablona za održavanje|naučite kada i kako ukloniti ovu poruku]]</small>',
templatestyles = 'Module:Message box/ambox.css'
},
cmbox = {
types = {
speedy = {
class = 'cmbox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'cmbox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'cmbox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'cmbox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'cmbox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'cmbox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
notice = {
class = 'cmbox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'cmbox'},
imageEmptyCell = true,
templatestyles = 'Module:Message box/cmbox.css',
div_structure = true
},
fmbox = {
types = {
warning = {
class = 'fmbox-warning',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
editnotice = {
class = 'fmbox-editnotice',
image = 'Information icon4.svg'
},
system = {
class = 'fmbox-system',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'system',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'fmbox'},
imageEmptyCell = false,
imageRightNone = false,
templatestyles = 'Module:Message box/fmbox.css',
div_structure = true
},
imbox = {
types = {
speedy = {
class = 'imbox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'imbox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'imbox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'imbox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'imbox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'imbox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
license = {
class = 'imbox-license licensetpl',
image = 'Imbox-license.svg'
},
["license-related"] = {
class = 'imbox-license',
image = 'Imbox-license.svg'
},
featured = {
class = 'imbox-featured',
image = 'Cscr-featured.svg',
imageNeedsLink = true
},
notice = {
class = 'imbox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'imbox'},
imageEmptyCell = true,
below = true,
templateCategory = 'Šabloni za datoteke',
templatestyles = 'Module:Message box/imbox.css',
div_structure = true
},
ombox = {
types = {
speedy = {
class = 'ombox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'ombox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'ombox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'ombox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'ombox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'ombox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
notice = {
class = 'ombox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'ombox'},
allowSmall = true,
imageEmptyCell = true,
imageRightNone = true,
templatestyles = 'Module:Message box/ombox.css'
},
tmbox = {
types = {
speedy = {
class = 'tmbox-speedy',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
delete = {
class = 'tmbox-delete',
image = 'Ambox warning pn.svg'
},
content = {
class = 'tmbox-content',
image = 'Ambox important.svg'
},
style = {
class = 'tmbox-style',
image = 'Edit-clear.svg'
},
move = {
class = 'tmbox-move',
image = 'Merge-split-transwiki default.svg'
},
protection = {
class = 'tmbox-protection',
image = 'Semi-protection-shackle-keyhole.svg'
},
notice = {
class = 'tmbox-notice',
image = 'Information icon4.svg'
}
},
default = 'notice',
showInvalidTypeError = true,
classes = {'tmbox'},
allowSmall = true,
imageRightNone = true,
imageEmptyCell = true,
templateCategory = 'Šabloni zaglavlja stranice za razgovor',
templatestyles = 'Module:Message box/tmbox.css'
}
}
q7k778ljo7i84a0vj3061a3t7rjekc7
Jud Süß (film, 1940)
0
259014
42686804
42637951
2026-09-12T01:53:44Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686804
wikitext
text/x-wiki
{{drugo značenje3|Jud Süß}}
{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Jud Süß
| slika = Jud Süß.jpeg
| opis = poster za ''Jud Süß''
| režija = [[Veit Harlan]]
| producent = [[Otto Lehman (filmski producent)|Otto Lehmann]]
| scenario = Veit Harlan <br />[[Eberhard Wolfgang Möller]] <br /> Ludwig Metzger
| based on = {{based on| [[Jud Süß (Hauff)|''Jud Süß'']]|[[Wilhelm Hauff]]}}
| uloge = [[Ferdinand Marian]]<br /> [[Werner Krauss]] <br /> [[Heinrich George]]<br /> [[Kristina Söderbaum]]
| muzika = [[Wolfgang Zeller]]
| fotografija = [[Bruno Mondi]]
| zvuk = Gustav Bellers
| fotografija = Sabine Ress
| montaža = [[Wolfgang Schleif]], Friedrich Karl von Puttkamer, Ludwig Metzger
| studio = [[Terra Film]]
| premijera = {{Film date|df=yes|1940|9|8|[[8. venecijanski filmski festival (1940)|Venecija]]}}
| trajanje = 98 min.
| zemlja = {{flagicon|Treći rajh}} [[Treći rajh|Njemačka]]
| jezik = [[njemački jezik|njemački]]
| budžet = 2 mil. [[Reichsmark|RM]]
| bruto = 6,5 mil. RM
}}
'''''Jud Süß''''' ({{jez-sh|Jevrej Süss}}) je [[njemačka|njemački]] crno-bijeli [[historijski film]] snimljen 1940. godine u režiji [[Veit Harlan|Veita Harlana]], koji je predstavljao jedan od komercijalno najuspješnijih i najpopularnijih filmova iz doba [[Treći rajh|Trećeg rajha]], ali koji se zbog [[antisemitizam|antisemitske]] propagande u svom sadržaju i okolnosti u kojima je nastao danas smatra jednim od najzloglasnijih filmova svih vremena.
Film se temelji na stvarnim događajima u [[Würtemberg]]u u 18. vijeku, odnosno motivima [[Jud Süß (Hauff)|istoimene]] pripovjetke [[Wilhelm Hauff|Wilhelma Hauffa]]. Naslovni protagonist, čiji lik tumači [[Ferdinand Marian]], je [[jevrej]]ski lihvar [[Joseph Süß Oppenheimer]] koji svojom "prefriganošću" i spretnošću u baratanju financijama stiče povjerenje vojvode [[Karl Alexander od Würtemberga|Karla Alexandera]]. Radnja prikazuje kako polako kao [[siva eminencija]] preuzima vlast, te je počinje zloupotrebljavati kako bi pljačkao vojvodine podanike, kao i silovao mlade kršćanske, odnosno [[arijevska rasa|arijevske]] djevojke.
''Jud Süß'' je nastao kao dio kampanje [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] da vlastitoj i međunarodnoj javnosti opravda eskalaciju [[antisemitizam|antisemitskih]] progona nakon [[Kristalna noć|Kristalne noći]], odnosno da se Jevreji optuže za kriminal, financijske malverzacije, izazivanje [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] odnosno [[subverzija|subverziju]] [[zapadni svijet|zapadne civilizacije]]. Slično kao i kod dokumentarnog filma ''[[Der ewige Jude]]'', produkciju je vodilu [[Ministarstvo propagande Reicha]] na čelu sa [[Joseph Goebbels|Josephom Goebbelsom]], ali, za razliku od tog filma, u nju se nije lično miješao [[Adolf Hitler]]. To je Goebbelsu omogućilo da antisemitski sadržaj na ekran prenese implicitnim putem, odnosno u obliku raskošne kostimirane melodrame, a što je smatrao daleko efikasnijim.
Goebbels je u film uložio ogromnu svotu novaca, a iskazao je i dodatni pragmatizam u nastojanju da ga učini što kvalitetnijim. Kao glumci su angažirane ličnosti koje nisu bile nacisti, a neke od njih prije dolaska nacista na vlast čak bili i otvoreni simpatizeri [[ljevica|ljevice]]. Vrhunac je bilo korištenja motiva [[Jud Süß (Furtwanger)|istoimenog]] romana koji je bio napisao jevrejski pisac [[Lion Feuchtwanger]], iako na način kojim je glavni lik od heroja i mučenika postao [[negativac]].
''Jud Süß'' je premijerno prikazan na [[8. venecijanski filmski festival (1940)|venecijanskoj Mostri]] 1940. godine. Doživio je ogromnu gledanost ne samo u Njemačkoj, nego i u drugim zemljama [[Sile Osovine|Osovine]] i pod osovinskom okupacijom. Prema nekim izvorima, u nekim slučajevima je publiku potakao na spontane izljeve antisemitskog nasilja.
Nakon drugog svjetskog rata su ga u Njemačkoj zabranile [[Saveznička okupacija Njemačke|savezničke vlasti]]; Harlan je zbog njega nekoliko godina bio na sudu za [[zločin protiv čovječnosti]], iako se na kraju uspio osloboditi optužbi i do kraja života tvrdio da nije imao pojma o [[Holokaust]]u i [[Konačno rješenje|Konačnom rješenju]]. Vlada [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] je pokušala uništiti sve preostale kopije, ali su se ipak pojavile 1950-ih. Danas se uglavnom distribuira među [[neonacizam|neonacističkim]] i radikalnim antisemitskim krugovima. Dio filmskih historičara ga, pak, smatra jednim od u tehničkom smislu najboljih filmova svog vremena, odnosno jednim od najefikasnijih primjera filmske propagande.
Snimanju ''Juda Süßa'' su posvećena dva filma - njemačko-finski dokumentarni film ''[[Harlan - Im Schatten von Jud Süss]]'' iz 2008. godine i njemačko-austrijski igrani film ''[[Jud Süß – Film ohne Gewissen]]'' iz 2010. godine.
== Uloge ==
{| class="wikitable" border="1"
|+ Glumačka postava
! Lik !! Glumac/ica
|-
| [[Joseph Süß Oppenheimer]] || [[Ferdinand Marian]]
|-
| Levy, Süßov sekretar || [[Werner Krauss]]
|-
| Rabin Löw || [[Werner Krauss]]
|-
| [[Karl Alexander od Württemberga|vojvoda Karl Alexander]] || [[Heinrich George]]
|-
| supruga vojvode Alexandera || [[Hilde von Stolz]]
|-
| Dorothea Sturm || [[Kristina Söderbaum]]
|-
| Vijećnik Sturm, Dorothin otac || [[Eugen Klöpfer]]
|-
| Faber || [[Malte Jaeger]]
|-
| Obrist Röder || [[Albert Florath]]
|-
| Hans Bogner, kovač || Emil Heß
|}
== Vanjske veze ==
{{commons category|Jud Süss (1940 film)}}
* {{IMDb title|id=0032653|title=Jud Süß}}
* [http://issuu.com/shay_hazkani/docs/hazkani_y5 Shay Hazkani, "Forbidden Films-An Analysis of the Nazi Propaganda Films The Eternal Jew and Jew Suess and Their Influence on the German Public"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170127052710/https://issuu.com/shay_hazkani/docs/hazkani_y5 |date=2017-01-27 }} Moreshet 5 {{en}}
* [http://www.feuchtwanger.com/Edgar%20Feuchtwanger%20Sanary%20Paper%20IFS%2005.doc Two Films About Jud Süss] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120302222002/http://www.feuchtwanger.com/Edgar%20Feuchtwanger%20Sanary%20Paper%20IFS%2005.doc |date=2012-03-02 }} essay by Edgar Feuchtwanger, nephew of Lion Feuchtwanger {{en}}
* [http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/judsuss2.htm German Propaganda Archive: Jud Süss]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140430022330/http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/judsuss2.htm |date=2014-04-30 }} eight page pullout from contemporary ''Illustrierter Film-Kurier'' magazine {{en}}
* [http://www.bundesarchiv.de/oeffentlichkeitsarbeit/bilder_dokumente/02211/index.html.de "Der Spielfilm „Jud Süß“ – Goebbels Meisterstück?"] Das Bundesarchiv {{de}}
{{Veit Harlan}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Jud Suss}}
[[Kategorija:Njemački filmovi]]
[[Kategorija:Historijski filmovi]]
[[Kategorija:Propagandni filmovi]]
[[Kategorija:Antisemitizam]]
p6hf8ykrg6ducnz7aq8o00aor2wlwot
Šablon:Provincije Nizozemske slika
10
259217
42686656
40791928
2026-09-11T16:04:56Z
Aca
108187
42686656
wikitext
text/x-wiki
{{Image label begin|image=Provinces of the Netherlands - blank (alternative colors).svg|260px|width={{{width|260}}}|float={{{float|right}}}}}
{{Image label small|x=0.80|y=0.32|scale={{{width|260}}}|text=[[Drenthe]]}}
{{Image label small|x=0.49|y=0.46|scale={{{width|260}}}|text=[[Flevoland]]}}
{{Image label small|x=0.62|y=0.21|scale={{{width|260}}}|text=[[Friesland]]}}
{{Image label small|x=0.63|y=0.63|scale={{{width|260}}}|text=[[Gelderland]]}}
{{Image label small|x=0.78|y=0.14|scale={{{width|260}}}|text=[[Groningen (provincija)|Groningen]]}}
{{Image label small|x=0.63|y=0.98|scale={{{width|260}}}|text=[[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]}}
{{Image label small|x=0.26|y=0.67|scale={{{width|260}}}|text=[[Južna Holandija]]}}
{{Image label small|x=0.77|y=0.52|scale={{{width|260}}}|text=[[Overijssel]]}}
{{Image label small|x=0.30|y=0.84|scale={{{width|260}}}|text=[[Sjeverni Brabant]]}}
{{Image label small|x=0.38|y=0.34|scale={{{width|260}}}|text=[[Sjeverna Holandija]]}}
{{Image label small|x=0.43|y=0.63|scale={{{width|260}}}|text=[[Utrecht (provincija)|Utrecht]]}}
{{Image label small|x=0.05|y=0.945|scale={{{width|260}}}|text=[[Zeeland]]}}
{{Image label end}}
cw5mk0tgtuslkmx1sz4nf4uk3nrcu7d
42686805
42686656
2026-09-12T01:57:26Z
Edgar Allan Poe
29250
Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Slika holandskih provincija]] na [[Šablon:Provincije Nizozemske slika]]
42686656
wikitext
text/x-wiki
{{Image label begin|image=Provinces of the Netherlands - blank (alternative colors).svg|260px|width={{{width|260}}}|float={{{float|right}}}}}
{{Image label small|x=0.80|y=0.32|scale={{{width|260}}}|text=[[Drenthe]]}}
{{Image label small|x=0.49|y=0.46|scale={{{width|260}}}|text=[[Flevoland]]}}
{{Image label small|x=0.62|y=0.21|scale={{{width|260}}}|text=[[Friesland]]}}
{{Image label small|x=0.63|y=0.63|scale={{{width|260}}}|text=[[Gelderland]]}}
{{Image label small|x=0.78|y=0.14|scale={{{width|260}}}|text=[[Groningen (provincija)|Groningen]]}}
{{Image label small|x=0.63|y=0.98|scale={{{width|260}}}|text=[[Limburg (Nizozemska)|Limburg]]}}
{{Image label small|x=0.26|y=0.67|scale={{{width|260}}}|text=[[Južna Holandija]]}}
{{Image label small|x=0.77|y=0.52|scale={{{width|260}}}|text=[[Overijssel]]}}
{{Image label small|x=0.30|y=0.84|scale={{{width|260}}}|text=[[Sjeverni Brabant]]}}
{{Image label small|x=0.38|y=0.34|scale={{{width|260}}}|text=[[Sjeverna Holandija]]}}
{{Image label small|x=0.43|y=0.63|scale={{{width|260}}}|text=[[Utrecht (provincija)|Utrecht]]}}
{{Image label small|x=0.05|y=0.945|scale={{{width|260}}}|text=[[Zeeland]]}}
{{Image label end}}
cw5mk0tgtuslkmx1sz4nf4uk3nrcu7d
Joris Ivens
0
517744
42686793
41221415
2026-09-12T00:34:46Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686793
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Joris Ivens
| slika = Joris Ivens.png
| opis = Joris Ivens na setu filma ''De Onvergetelijken'' in 1971
| ime_po_rođenju = George Henri Anton
| mjesto_rođenja = [[Nijmegen]]
| datum_rođenja = [[18. novembar]] [[1898]]
| mjesto_smrti = [[Pariz]]
| datum_smrti = {{dda|1989|6|28|1898|11|18}}
| nacionalnost = [[nizozemska]]
| zanimanje = [[filmski režiser]]
| znameniti_filmovi = {{ubl|''[[De brug]]''|''[[Regen (film)|Regen]]''|''[[The Spanish Earth]]''|''[[The 400 million]]''|[[Indonesia Calling]]}}
| nagrade = {{awd|award=Gouden Kalf cultuurprijs|year=1985}}
| uticaj_od = [[Sergej Ejzenštejn]]<br>[[Dziga Vertov]]
| uticaj_na = [[Henri Storck]]
}}
'''Joris Ivens''' (18. novembar 1898. – 28. jun 1989) je bio [[nizozemska|nizozemski]] filmski režiser, poznat kao jedan od najistaknutijih i najuticajnijih autora [[dokumentarni film|dokumentarnog]] žanra u 20. vijeku.
Odrastao je u imućnoj porodici, a od adolescentske dobi se interesirao za fotografiju. Filmom se počeo baviti tokom studija u Berlinu. Krajem 1920-ih je snimio nekoliko antologijskih dokumetraca kao što su ''[[De brug]]'' i ''[[Regen (film)|Regen]]''. U isto vrijeme se sprijateljio sa [[sovjetska avangarda|sovjetskim avangardnim]] sineastima kao što su [[Sergej Ejzenštejn]] i [[Dziga Vertov]], te je početkom 1930-ih posjetio [[SSSR]]. Nakon toga je postao deklarirani [[komunizam|komunist]] i njegov svjetonazor je često uticao na njegov opus koji je uključivao propagiranje [[Druga španska republika|republikanske Španije]] u [[Španski građanski rat|građanskom ratu]] u ''[[The Spanish Earth]]'', otpor [[Drugi kinesko-japanski rat|Kineza japanskim osvajačima]] u filmu [[The 400th Million]] (1938) i propagandne filmove u korist [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. Nakon rata je svojim filmovima promovirao [[indonezija|indonezijski]] pokret za nezavisnost, kao i [[Sjeverni Vijetnam]] u [[vijetnamski rat|ratu protiv Amerikanaca]] te [[Kineska kulturna revolucija|kinesku kulturnu revoluciju]].
== Filmografija ==
* De Wigwam (1912, remake 1931)
* Études des mouvements à Paris (1927)
* De Brug (1928)
* Regen (1929; samen met [[Mannus Franken]])
* idem met muziek [[Lou Lichtveld]] 1932
* idem met muziek Eisler 1941
* idem met muziek Lou Lichtveld 2002
* Branding (1929)
* Ik-film (1929)
* Schaatsenrijden (1929)
* Arm Drenthe (1929)
* Heien (1929)
* Wij Bouwen (1930)
* Van Strijd, Jeugd en Arbeid (1930)
* Zuiderzee (1930)
* VVVC Journaals (1930)
* Breken en bouwen (1930)
* Donogoo Tonga (1931)
* Philips Radio (1931)
* Creosoot (1932)
* Komsomol (1933)
* Nieuwe Gronden (1933)
* idem met muziek Eisler 2005
* Borinage (1934)
* Saarabstimmung und Sowjetunion (1934)
* Kämpfer (1936)
* The Russian School in New York (1936)
* The Spanish Earth (1937)
* The Four Hundred Million (1939)
* New Frontiers (1940)
* Power and the Land (1940)
* Oil for Aladdin's Lamp (1941)
* Our Russian Front (1941)
* Action Stations! (1943)
* Know your Ennemy: Japan (1945)
* The Story of GI Joe (1945)
* Indonesia Calling (1946)
* The First Years (1949)
* Pokój Zwyciezy Swiat (1951)
* Freundschaft Siegt (1952)
* Vredeskoers Warschau-Berlijn-Praag (1952)
* ---à Valparaiso (1953?)
* Das Lied der Ströme (1954)
* Eenheid (1954, met muziek van Dmitri Sjostakovitsj)
* Mein Kind (1955)
* Les Aventures de Til l'Espiègle (1956)
* Die Windrose (1957)
* La Seine a rencontré Paris (1957)
* Before Spring (1958)
* Six Hundred Million With You (1958)
* l'Italia non è un Paese Povero 1960
* Demain a Nanguila 1960
* Carnet de Viaje 1961
* Pueblo Armado 1961
* Chagall 1962
* ...À Valparaiso 1963
* Le Petit Chapiteau 1963
* Le Train de la Victoire 1964
* Aah...Tamara 1965
* Pour le Mistral 1965
* Le Ciel, la Terre 1966
* Rotterdam Europoort (1966)
* Loin de Vietnam (1967)
* Le 17ièmme Parallèle (1968)
* Le Peuple et ses Fusils 1970
* Rencontre avec le President Ho Chi Minh 1970
* De Onvergetelijken (1971)
* La Pharmacie No. 3: Shanghai (1976)
* Une Histoire de Ballon (1976)
* Comment Yukong deplaça les Montagnes (12 delen) 1976
* Les Kazaks - Minorité Nationale - Sinkiang 1977
* Les Ouigours - Minorité Nationale - Sinkiang 1977
* Commémoration à Paris de la Mort de la Mao Ze-Dong (Journal) 1979
* Hâvre 1986
* Une Histoire de Vent (1988)
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Joris Ivens}}
* {{IMDb name|412235}}
* {{nl}} [http://www.ivens.nl/ Europese stichting Joris Ivens]
* {{nl}} [http://www.hansschoots.nl/ Website Hans Schoots - bevat een aantal artikelen over Joris Ivens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140405045922/http://www.hansschoots.nl/ |date=2014-04-05 }}
* {{it}} [http://utenti.lycos.it/Ivens/indexhol.html Toen Italië geen arm land was] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090616134400/http://utenti.lycos.it/Ivens/indexhol.html |date=2009-06-16 }}
* {{nl}} [http://dare.uva.nl/aup/nl/record/172545 Hans Schoots, ''Living Dangerously, A Biography of Joris Ivens''], complete download in PDF
* {{nl}} [http://www.dbnl.org/tekst/iven003aanw01_01/index.htm ''Aan welke kant en in welk heelal, De geschiedenis van een leven'', Joris Ivens en Robert Destanque, DBNL (2008), boek bevat Ivens' memoires]
{{Joris Ivens}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1898|1989|Ivens, Joris}}
[[Kategorija:Nizozemski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Komunisti]]
[[Kategorija:Biografije, Nijmegen]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
k7ki4jpdftihlvtwlu7d8e4k8oyf57s
Intracelularni receptor
0
625933
42686615
42509349
2026-09-11T15:07:03Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686615
wikitext
text/x-wiki
'''Intracelularni receptori''' su [[receptor (biohemija)|receptori]] locirani unutar [[ćelija (biologija)|ćelije]] umesto na površini [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]].<ref name="VoetBiochemistry3rd">{{VoetBiochemistry3rd}}</ref><ref name="MarksSignalProcessing1st">{{MarksSignalProcessing1st}}</ref> Primeri takvih receptora su klasa [[nuklearni receptor|nuklearnih receptora]]<ref name = "pmid11459855">{{cite journal | author = Olefsky JM | title = Nuclear receptor minireview series | journal = J. Biol. Chem. | volume = 276 | issue = 40 | pages = 36863–4 | year = 2001 | pmid = 11459855 | doi = 10.1074/jbc.R100047200 }}</ref><ref name = "Evans_1988">{{cite journal | author = Evans RM | title = The steroid and thyroid hormone receptor superfamily | url = https://archive.org/details/sim_science_1988-05-13_240_4854/page/888 | journal = Science | volume = 240 | issue = 4854 | pages = 889–95 | year = 1988 | doi = 10.1126/science.3283939 | pmid = 3283939}}</ref> lociranih u [[jedro|jedru]] i [[citoplazma|citoplazmi]] i [[IP3 receptor|IP<sub>3</sub> receptor]] lociran na [[Endoplazmatični retikulum|endoplazmatičnom retikulumu]]. [[Ligand]]i koji se vezuju za njih su obično intracelularni [[Sekundarni glasnik|sekundarni glasnici]] poput [[inozitol trisfosfat]]a (IP<sub>3</sub>) i ekstracelularni [[lipofilnost|lipofilni]] [[hormon]]i, npr. [[steroidni hormon]]i. Pojedini [[intrakrin]]i [[peptidni hormon]]i su takođe intracelularni receptori.
== Primeri ==
<!-- This list is mirrored on [[receptor (biochemistry)]] and [[nuclear receptor]]; please update all simultaneously -->
* [[transkripcioni faktor]]i
** [[nuklearni receptor]]i
* drugi
** [[Sigma-1 receptor|Sigma</sub>1</sub>]] ([[neuroaktivni steroid|neurosteroidi]])
** [[IP3 receptor|IP<sub>3</sub> receptor]] ([[inozitol trifosfat]], IP<sub>3</sub>)
== Povezano ==
* [[Receptor (biohemija)|Receptor]]
* [[Steroidni hormon]]
== Reference ==
{{reflist|2}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.nuclear-receptor.com/ ''Nuclear Receptor'' journal homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213094012/https://nuclear-receptor.biomedcentral.com/ |date=2021-02-13 }}
* [http://nrr.georgetown.edu/NRR/nrrhome.htm Nuclear receptor resource] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511195543/http://nrr.georgetown.edu/NRR/nrrhome.htm |date=2008-05-11 }} at Georgetown University
* [http://www.nursa.org/ Nuclear receptor signalling atlas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070829024248/http://www.nursa.org/ |date=2007-08-29 }} (NURSA, open-access journal)
{{-}}
{{Ćelijska komunikacija-lat}}
{{Prenos signala-lat}}
{{Transkripcioni faktori-lat}}
[[Kategorija:Intracelularni receptori]]
c98yvh6nhjz318rnmpx8ot6zd8xlor0
Kellinghusen
0
1361664
42686824
42516408
2026-09-12T07:20:28Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686824
wikitext
text/x-wiki
{{Grad u Nemačkoj
| naziv = Kelinghuzen
| izvorni_naziv = ''Kellinghusen''
| slika =
| opis_slike = Kelinghuzen
| gradska_zastava =
| grb = DEU Kellinghusen COA.svg
| država = [[Njemačka]]
| pokrajina = [[Šlezvig-Holštajn]]
| lokacija =
| osnivanje =
| stanovništvo = 7.806<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref>
| gustina = 415
| aglomeracija =
| površina = 18,8
| gšir = 53.95
| gduž = 9.71667
| nadmorska_visina = 6
| registarska_oznaka = IZ
| pozivni_broj = 04822
| poštanski_kod = 25548
| dan_grada =
| veb-strana = [http://www.amt-kellinghusen.de/ www.amt-kellinghusen.de]
| gradonačelnik = ''Axel Pietsch (BFK)''
| stranka =
| ije = da
}}
'''Kelinghuzen''' ({{jez-nem|Kellinghusen}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 112 opštinskih središta okruga [[Okrug Štajnburg|Štajnburg]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 7.806 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1061049, ''[[NUTS]]'' (DEF0E) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE KHN) kod.
== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Kellinghusen in IZ.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Štajnburg]]
Kelinghuzen se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Štajnburg. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 6 metara. Površina opštine iznosi 18,8 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 7.806 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 415 stanovnika/km².
== Međunarodna saradnja ==
<div style="width:30%">
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Lavov]]|[[Ukrajina]]|kontakt|[[1996]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Kellinghusen&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}}
</div>
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Kellinghusen}}
* [http://www.amt-kellinghusen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160801124102/http://www.amt-kellinghusen.de/ |date=2016-08-01 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}
{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Štajnburg}}
[[Kategorija:Gradovi u Šlezvig-Holštajnu|Kelinghuzen]]
02bqtn8a6eyecac895xaaekpfewqros
Kirchseelte
0
1364365
42686834
42516530
2026-09-12T08:37:52Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686834
wikitext
text/x-wiki
{{Grad u Nemačkoj
| naziv = Kirhzelte
| izvorni_naziv = ''Kirchseelte''
| slika =
| opis_slike =
| gradska_zastava =
| grb = DEU Kirchseelte COA.svg
| država = [[Njemačka]]
| pokrajina = [[Donja Saksonija]]
| lokacija =
| osnivanje =
| stanovništvo = 1.260<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref>
| gustina = 84
| aglomeracija =
| površina = 15,0
| gšir = 52.94806
| gduž = 8.67778
| nadmorska_visina = 29
| registarska_oznaka = OL
| pozivni_broj = 04206,04244
| poštanski_kod = 27243
| dan_grada =
| veb-strana = [http://www.kirchseelte.de/ www.kirchseelte.de]
| gradonačelnik = ''Walter Raem''
| stranka =
| ije = da
}}
'''Kirhzelte''' ({{jez-nem|Kirchseelte}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Donja Saksonija]]. Jedno je od 15 opštinskih središta okruga [[Okrug Oldenburg|Oldenburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.260 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 3458011.
== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Kirchseelte in OL.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Oldenburg]]
Kirhzelte se nalazi u saveznoj državi [[Donja Saksonija]] u okrugu Oldenburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 29 metara. Površina opštine iznosi 15,0 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.260 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 84 stanovnika/km².
== Međunarodna saradnja ==
<div style="width:30%">
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Loue]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1970]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Kirchseelte&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}}
</div>
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Kirchseelte}}
* [http://www.kirchseelte.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201218113125/https://www.kirchseelte.de/ |date=2020-12-18 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}
{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Oldenburg}}
h81yfjg29ga3dbqhkogrv1b8x1zfxkz
Donndorf
0
1368175
42686808
42529376
2026-09-12T02:03:31Z
Gliwi
135182
([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Donndorf.png]] → [[File:DEU Donndorf (Roßleben-Wiehe) COA.svg]] PNG → SVG
42686808
wikitext
text/x-wiki
{{Grad u Nemačkoj
| naziv = Dondorf
| izvorni_naziv = ''Donndorf''
| slika =
| opis_slike = Dondorf
| gradska_zastava =
| grb = DEU Donndorf (Roßleben-Wiehe) COA.svg
| država = [[Njemačka]]
| pokrajina = [[Tiringija]]
| lokacija =
| osnivanje =
| stanovništvo = 854<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref>
| gustina = 74
| aglomeracija =
| površina = 11,5
| gšir = 51.29296
| gduž = 11.37103
| nadmorska_visina = 120
| registarska_oznaka = KYF
| pozivni_broj = 034672
| poštanski_kod = 06571
| dan_grada =
| veb-strana =
| gradonačelnik = ''[[Gudrun Holbe]]''
| stranka =
| ije = da
}}
'''Dondorf''' ({{jez-nem|Donndorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 50 opštinskih središta okruga [[Okrug Kifhojzer|Kifhojzer]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 854 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16065013.
== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Donndorf in KYF.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kifhojzer]]
Dondorf se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Kifhojzer. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 120 metara. Površina opštine iznosi 11,5 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 854 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 74 stanovnika/km².
== Međunarodna saradnja ==
<div style="width:30%">
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Petit-Rederchin]]|[[Francuska]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Donndorf&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}}
</div>
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Donndorf}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}
{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kifhojzer}}
c029us4xvh5m4k1863h4sbthqg1hto4
Karbach (Hunsrück)
0
1382011
42686816
42516315
2026-09-12T05:35:10Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686816
wikitext
text/x-wiki
{{drugo značenje3|Karbah}}
{{Grad u Nemačkoj
| naziv = Karbah
| izvorni_naziv = ''Karbach''
| slika = Karbach02.jpg
| opis_slike = Karbah
| gradska_zastava =
| grb = DEU Karbach (Hunsrück) COA.svg
| država = [[Njemačka]]
| pokrajina = [[Rajna-Palatinat]]
| lokacija =
| osnivanje =
| stanovništvo = 567<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref>
| gustina = 114
| aglomeracija =
| površina = 5,0
| gšir = 50.16111
| gduž = 7.61722
| nadmorska_visina = 468
| registarska_oznaka = SIM
| pozivni_broj = 06747
| poštanski_kod = 56281
| dan_grada =
| veb-strana = [http://www.gemeinde-karbach.de/ www.gemeinde-karbach.de]
| gradonačelnik = ''Kurt Kleemann''
| stranka =
| ije = da
}}
'''Karbah''' ({{jez-nem|Karbach}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 134 opštinska središta okruga [[Okrug Rajn-Hunsrik|Rajn-Hunsrik]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 567 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7140063.
== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Karbach in SIM.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Rajn-Hunsrik]]
Karbah se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Rajn-Hunsrik. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 468 metara. Površina opštine iznosi 5,0 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 567 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 114 stanovnika/km².
== Međunarodna saradnja ==
<div style="width:30%">
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Luzy]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1986]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Karbach&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}}
</div>
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Karbach (Hunsrück)}}
* [http://www.gemeinde-karbach.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161002091617/http://gemeinde-karbach.de/ |date=2016-10-02 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}
{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Rajn-Hunsrik}}
f37jog5xincj1bb0jvhqqffkxjrgbxq
Šablon:Infokutija Eurosong pjesma
10
1404533
42686644
42599938
2026-09-11T16:02:18Z
Aca
108187
42686644
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{{Infobox
|above = {{{pesma|{{{pjesma|}}}}}}
|headerstyle = background: {{{bgcolour|#99CCCC}}};
|abovestyle = background: {{{bgcolour|#99CCCC}}};
|data1 = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika|}}}|250px]]}}
|data2 = {{{naslov|}}}
|header4 = [[Eurosong {{{godina|}}}]]
|label10 = Država
|data10 = [[{{{država|}}} na Eurosongu|{{{država|}}}]]
|label11 = {{#if: {{{izvođač|}}}|Izvođač|{{#if: {{{izvođači|}}}|Izvođači|}}}}
|data11 = {{{izvođač|}}}{{{izvođači|}}}
|label12 = {{#if: {{{poznatiji kao|{{{poznatiji_kao|}}}}}}|Poznatiji kao|{{#if: {{{poznatija kao|{{{poznatija_kao|}}}}}}|Poznatija kao|}}}}
|data12 = {{{poznatiji kao|{{{poznatiji_kao|}}}}}}{{{poznatija kao|{{{poznatija_kao|}}}}}}
|label13 = Sa
|data13 = {{{sa|}}}
|label14 = feat.
|data14 = {{{feat|}}}
|label15 = {{#if: {{{jezik|}}}|Jezik|{{#if: {{{jezici|}}}|Jezici|}}}}
|data15 = {{{jezik|}}}{{{jezici|}}}
|label18 = {{#if: {{{žanr|}}}|Žanr|{{#if: {{{žanrovi|}}}|Žanrovi|}}}}
|data18 = {{{žanr|}}}{{{žanrovi|}}}
|label30 = {{#if: {{{kompozitor|}}}|Kompozitor|{{#if: {{{kompozitori|}}}|Kompozitori|}}}}
|data30 = {{{kompozitor|}}}{{{kompozitori|}}}
|label31 = {{#if: {{{tekstopisac|}}}|Tekstopisac|{{#if: {{{tekstospisateljica|}}}|Tekstospisateljica|{{#if:{{{tekstopisci|}}}|Tekstopisci|}}}}}}
|data31 = {{{tekstopisac|}}}{{{tekstospisateljica|}}}{{{tekstopisci|}}}
|label32 = {{#if: {{{producent|}}}|Producent|{{#if: {{{producentkinja|}}}|Producentkinja|{{#if:{{{producenti|}}}|Producenti|{{#if:{{{produkcija|}}}|Produkcija|}}}}}}}}
|data32 = {{{producent|}}}{{{producentkinja|}}}{{{producenti|}}}{{{produkcija|}}}
|label33 = Dirigent
|data33 = {{{dirigent|}}}
|header34 = Konačni plasman
|label35 = Polufinale
|data35 = {{{polufinale|}}} {{#if:{{{polufinalni poeni|{{{polufinalni_poeni|}}}}}} |({{{polufinalni poeni|{{{polufinalni_poeni|}}}}}} bodova)}}
|label36 = Finale
|data36 = {{{plasman}}} {{#if:{{{poeni|}}} |({{{poeni|}}} bodova)}}
|header38 = {{#if:{{{prev_link|}}}{{{next_link|}}} |Hronologija}}
|data39 = {{#if:{{{prev|}}}|'''[[{{{prev_link|}}}|◄ {{{prev|}}} ({{#if: {{{prev_year|}}}| {{{prev_year|}}} | {{#expr: {{{godina|}}} - 1 }} }})]]''' }}
|data40 = {{#if:{{{next|}}}|'''[[{{{next_link|}}}|{{{next|}}} ({{#if: {{{next_year|}}}| {{{next_year|}}} | {{#expr: {{{godina|}}} + 1 }} }}) ►]]'''}}
}}</includeonly><noinclude>
{{documentation}}
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
bm2r2jj0fxp40wkqueof2ewa6gxe77n
Ivaniš Korvin
0
1407249
42686683
42415608
2026-09-11T18:13:04Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686683
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Corvin János Madách.jpg|thumb|Corvin János Madách]]
[[Datoteka:Corvin jános.jpg|thumb|Corvin jános]]
'''Ivaniš Korvin''' ([[mađarski]]: '''Corvin János''') ([[Wroclaw]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28172 Ivaniš Korvin], Hrvatska enciklopedija</ref> ili [[Budim]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1459088/Janos-Corvin János Corvin son of Marrhias I], Britannica</ref>, [[2. travnja]] [[1473]]. – [[Krapina]], [[12. listopada]] [[1504]].), ugarski velikaš, [[herceg|slavonski herceg]] (1490.-1494.) i [[ban|hrvatski ban]] ("dalmatinsko-hrvatski i slavonski") [[1495]]. - [[1498]]. i [[1499.]] - 1504..
== Biografija ==
Bio je izvanbračni sin [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatskog]] kralja [[Matija Korvin|Matijaša Korvina]] († 1490.).<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 243.</ref> Otac ga je prvotno namjeravao poslati u svećenike no budući da nije imao zakonitog nasljednika, nastojao je Ivanišu osigurati hrvatsko-ugarsko prijestolje te mu je poklonio brojne zemlje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Šleska|Šleskoj]], a velikaše je pismeno obvezao da ga priznaju za kralja nakon njegove smrti.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/119624 |title=Tomorad, Mladen, Vanjska politka Matijaša Korvina od 1464. do 1490. |access-date=2014-05-24 |archive-date=2014-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140325165106/http://hrcak.srce.hr/file/119624 |url-status=dead }}</ref> Ipak, nakon kraljeve smrti, velikaši su za novog kralja izabrali češkog kralja [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490.-1516.), a Ivaniš se morao zadovoljiti naslovima slavonskog hercega i hrvatsko-dalmatinskog bana, a bila mu je obećana i krunidba za bosanskog kralja, do koje nikad nije došlo.
Početkom [[1496.]] godine vratio se u Hrvatsku i vjenčao s [[Beatrica Frankopan|Beatricom Frankopan]] (1480.-1510.), kćerkom kneza [[Bernardin Frankopan|Bernardina Frankopana]] († 1529.) te ponovno preuzeo hercešku upravu.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 246.</ref> Stolovao je u gradu [[Bihać]]u na [[Una|Uni]], a kasnije u [[Krapina|Krapini]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Glavni mu je zadatak bila obrana hrvatske zemlje od neprestanih [[Turci|osmanskih]] napada.
Pomogao je kralju Vladislavu u borbama protiv [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijana I.]], pretendenta na hrvatsko-ugarsko prijestolje. God. 1491. kraljeva vojska pod Ivaniševim zapovjedništvom porazila je Maksimilijanovu nedaleko od [[Zagreb]]a i prisilila na predaju njemačku posadu na Kaptolu. Ivaniš je ratovao s Osmanlijama u Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni. God. 1501. porazio ih je pod [[Jajce]]m, ali je kraj [[Knin]]a bio potučen.
Umro je mlad 1504. godine od groznice, kao posljedice stalnih borbi s [[Otomansko carstvo|Turcima]]. Pokopan je u [[Pavlini|pavlinskoj]] crkvi u [[Lepoglava|Lepoglavi]].
Nakon njegove smrti Beatrica nasljeđuje najveći dio muževih posjeda, čuvajući ih za malodobnu djecu, kćer Elizabetu (1496. ili [[1497.]]) i sina Krstu (1499.). Međutim, i oboje njegove djece uskoro umire, još u dječjoj dobi.
== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|János Corvin}}
* [http://hrcak.srce.hr/file/119624 Tomorad, Mladen, Vanjska politka Matijaša Korvina od 1464. do 1490.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140325165106/http://hrcak.srce.hr/file/119624 |date=2014-03-25 }}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1473|1504|Korvin, Ivaniš}}
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Mađarsko plemstvo]]
[[Kategorija:Biografije, Wrocław]]
pv6rwafjp6a2gt6uibg8r9re7x36t2f
James Rodríguez
0
1409602
42686587
42638806
2026-09-11T13:59:42Z
Edgar Allan Poe
29250
42686587
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = James Rodríguez
| slika = James Rodriguez.jpg
| punoime = {{nowrap|James David Rodríguez Rubio}}
| nadimak = Jimmy
| datumrođenja = [[12. srpnja]] [[1991.]]
| rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Cúcuta]]
| rodnadržava = [[Kolumbija]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Kolumbijci|Kolumbijac]]
| državljanstvo = {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija|kolumbijsko]]
| visina = 1.80m
| pozicija = ofenzivni vezni/krilo
| trenutniklub = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Nacional]]
| brojnadresu =
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine = 1995 – 2007
| omladinskipogoni = {{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]]
| godine1 = 2007 – 2008
| klubovi1 = {{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]]
| nastupi(golovi)1 = 30 (9)
| godine2 = 2008 – 2010
| klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|ARG}} [[Club Atlético Banfield|C.A. Banfield]]}}
| nastupi(golovi)2 = 42 (5)
| godine3 = 2010 – 2013
| klubovi3 = {{flagicon|POR}} [[FC Porto]]
| nastupi(golovi)3 = 63 (25)
| godine4 = 2013 – 2014
| klubovi4 = {{flagicon|Monako}} [[AS Monaco]]
| nastupi(golovi)4 = 34 (11)
| godine5 = 2014 – 2020
| klubovi5 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| nastupi(golovi)5 = 85 (29)
| godine6 = 2017 – 2019
| klubovi6 ={{nowrap|→ {{flagicon|NJE}} [[Bayern München]]}}
| nastupi(golovi)6 = 43 (14)
| godine7 = 2020 – 2021
| klubovi7 = {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
| nastupi(golovi)7 = 23 (6)
| godine8 = 2021 – 2022
| klubovi8 = {{flagicon|KAT}} [[Al-Rajan SC|Al-Rajan]]
| nastupi(golovi)8 = 13 (4)
| godine9 = 2022 – 2023
| klubovi9 = {{flagicon|GRČ}} [[Olimpijakos E.F.P.|Olimpijakos]]
| nastupi(golovi)9 = 20 (5)
| godine10 = 2023 – 2024
| klubovi10 = {{flagicon|BRA}} [[São Paulo FC|São Paulo]]
| nastupi(golovi)10 = 18 (2)
| godine11 = 2024 – 2024
| klubovi11 = {{flagicon|ŠPA}} [[Rayo Vallecano]]
| nastupi(golovi)11 = 6 (0)
| godine12 = 2025
| klubovi12 = {{flagicon|MEX}} [[Club León|León]]
| nastupi(golovi)12 = 31 (5)
| godine13 = 2026
| klubovi13 = {{flagicon|SAD}} [[Minnesota United FC|Minnesota United]]
| nastupi(golovi)13 = 6 (0)
| godine14 = 2026 –
| klubovi14 = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Nacional]]
| nastupi(golovi)14 = 0 (0)
| reprezentacija = da
| nacionalnegodine1 = 2011 –
| nacionalneekipe1 = {{flagicon|KOL}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 131 (31)
| nacionalnegodine4 =
| nacionalneekipe4 =
| nacionalninastupi(golovi)4 =
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjiuređaj = 1.9.2026
}}
'''James "Jimmy" David Rodríguez Rubio''' ([[Cúcuta]], [[12. srpnja]] [[1991.]]) je [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|reprezentativac]] koji trenutno igra za [[Atlético Nacional]]. Često nazivan samo '''James''', Rodríguez danas slovi kao jedan od najtalentiranijih mladih igrača u svijetu, a njegove su vještine često uspoređivane s onima sunarodnjaka [[Carlos Valderrama|Carlosa Valderrame]].
Rodríguez je svoj uspon započeo u mladim uzrastima kolumbijske reprezentacije, prije nego je [[2011.]] godine debitirao za seniorsku selekciju. Istovremeno, klupsku karijeru gradio je u [[FC Porto|Portu]], s kojim je osvojio nekoliko turnira i individualnih nagrada, što ga je ubrzo učinilo jednim od najtraženijih mladih igrača u Europi. Godine [[2013.]], za visokih €45,000,000 prelazi u [[AS Monaco]], čime postaje drugi najskuplji kolumbijski igrač u povijesti, iza [[Radamel Falcao|Falcaa]]. Nakon godine dana u Monacu, za €80,000,000 prelazi u [[Real Madrid]]. Od [[2017.]] do [[2019.]] godine je bio na posudbi u [[Bayern München]]u. Godine [[2020.]] potpisao je za engleski [[Everton F.C.|Everton]], odakle je već [[2021.]] godine otišao u [[Al-Rajan SC|Al-Rajan]].
{{Sastav Kolumbija 2014 SP}}
{{Sastav Kolumbija 2018 SP}}
{{Sastav Kolumbija 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Svjetskih fudbalskih prvenstava}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1991||Rodriguez, James}}
[[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Porta]]
[[Kategorija:Fudbaleri Monaca]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Evertona]]
[[Kategorija:Fudbaleri Olimpijakosa]]
bem7uzmviazxoszii8cdmj1e3fw2gnh
Šablon:Kompanija-lat
10
1414014
42686635
42568274
2026-09-11T15:59:14Z
AcaBot
120650
/* Korišćenje */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686635
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" cellspacing="7"
|-
! colspan="3" class="entete entreprise" style="text-align:center; background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:black" | '''{{{naziv_kompanije}}}'''
{{#if:{{{Logo|}}}|<tr><td colspan="2" style="text-align: center; padding: 16px 0 16px 0;">{{{Logo}}}</td></tr>}}
|-
! style="text-align:right;" | [[Vrste preduzeća|Vrsta kompanije]]
| {{{vrsta_kompanije}}}
|-
! style="text-align:right;" | Godina osnivanja
| {{{osnovana}}}
{{#if:{{{ugašena<includeonly>|</includeonly>}}}|<tr><th>Godina gašenja</th><td>{{{ugašena}}}</td></tr>}}
|-
! style="text-align:right;" | Sedište
| {{{lokacija}}}
{{#if:{{{glavni_ljudi|}}}|<tr><th style="text-align:right;">Rukovodioci</th><td>{{{glavni_ljudi}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{Grana/delatnost|}}}|<tr><th style="text-align:right;">'''Delatnost'''</th><td>{{{Grana/delatnost}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{proizvod|}}}|<tr><th style="text-align:right;">'''Proizvod'''</th><td>{{{proizvod}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{zarada|}}}|<tr><th style="text-align:right;">'''Zarada'''</th><td>{{{zarada}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{Prihod|}}}|<tr><th style="text-align:right;">Prihod</th><td>{{{Prihod}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{Neto dobit|}}}|<tr><th style="text-align:right;">'''Neto dobit'''</th><td>{{{Neto dobit}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{broj_radnika|}}}|<tr><th style="text-align:right;">'''Broj zaposlenih'''</th><td>{{{broj_radnika}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{slogan|}}}|<tr><th style="text-align:right;">'''Slogan'''</th><td>''{{{slogan}}}''</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{veb_stranica|}}}|<tr><th style="text-align:right;">'''Veb stranica'''</th><td>{{{veb_stranica}}}</td></tr>}}<!--
-->{{#if:{{{informacija|}}}|<tr><td colspan="2">{{{informacija}}}</td></tr>}}
|}<noinclude>
== Korišćenje ==
<pre>
{{Kompanija-lat
| naziv_kompanije =
| Logo =
| vrsta_kompanije =
| osnovana =
| ugašena =
| lokacija =
| glavni_ljudi =
| Grana/delatnost =
| proizvod =
| zarada =
| Prihod =
| Neto dobit =
| broj_radnika =
| slogan =
| veb_stranica =
| informacija =
}}
</pre>
[[Kategorija:Šabloni za kompanije|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
4idmapok929v31pudgxp79kk466k3md
Juan Cuadrado
0
1414246
42686582
42488132
2026-09-11T13:55:45Z
Edgar Allan Poe
29250
42686582
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Juan Guillermo Cuadrado
| slika = Juan Cuadrado 2019 (cropped).jpg
| punoime = {{nowrap|Juan Guillermo Cuadrado Bello}}
| nadimak =
| datumrođenja = [[26. svibnja]] [[1988.]]
| rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Necoclí]]
| rodnadržava = [[Kolumbija]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Kolumbijci|Kolumbijac]]
| državljanstvo = {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija|kolumbijsko]]
| visina = 1.78m
| pozicija = krilo
| trenutniklub = {{flagicon|KOL}} [[Millonarios F.C.|Millonarios]]
| brojnadresu =
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine = {{0|0000}}<br />{{0|0000}}
| omladinskipogoni = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Uraba]]<br />{{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín]]}}
| godine1 = 2008 – 2009
| klubovi1 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín]]}}
| nastupi(golovi)1 = 30 (2)
| godine2 = {{nowrap|2009 – 2012}}
| klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} [[Udinese Calcio|Udinese]]}}
| nastupi(golovi)2 = 20 (0)
| godine3 = 2011 – 2012
| klubovi3 = → {{flagicon|ITA}} [[U.S. Lecce|Lecce]]
| nastupi(golovi)3 = 33 (3)
| godine4 = 2012 – 2015
| klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)4 = 85 (20)
| godine5 = 2015 – 2017
| klubovi5 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
| nastupi(golovi)5 = 13 (0)
| godine6 = 2015 – 2017
| klubovi6 = → {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)6 = 58 (6)
| godine7 = 2017 – 2023
| klubovi7 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)7 = 166 (14)
| godine8 = 2023 – 2024
| klubovi8 = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan|Inter]]
| nastupi(golovi)8 = 10 (0)
| godine9 = 2024 – 2025
| klubovi9 = {{flagicon|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| nastupi(golovi)9 = 23 (0)
| godine10 = 2025 – 2026
| klubovi10 = {{flagicon|ITA}} [[Pisa SC|Pisa]]
| nastupi(golovi)10 = 19 (1)
| godine11 = 2026 –
| klubovi11 = {{flagicon|KOL}} [[Millonarios F.C.|Millonarios]]
| nastupi(golovi)11 = 0 (0)
| reprezentacija = da
| nacionalnegodine1 = 2010 – 2023
| nacionalneekipe1 = {{flagicon|KOL}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 116 (11)
| nacionalnegodine4 =
| nacionalneekipe4 =
| nacionalninastupi(golovi)4 =
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjiuređaj = 11.9.2026
}}
'''Juan Guillermo Cuadrado Bello''' ([[Necoclí]], [[26. svibnja]] [[1988.]]) je [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|reprezentativac]] koji uglavnom igra na poziciji krila. Za reprezentaciju je debitirao [[2010.]] godine, a predstavljao ju je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine.
{{Sastav Kolumbija 2014 SP}}
{{Sastav Kolumbija 2018 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1988||Cuadrado, Juan Guillermo}}
[[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Udinesea]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Intera]]
[[Kategorija:Fudbaleri Atalante]]
2lasd4cdj2n9c895l2e6wqyeql4631u
42686583
42686582
2026-09-11T13:56:05Z
Edgar Allan Poe
29250
42686583
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Juan Guillermo Cuadrado
| slika = Juan Cuadrado 2019 (cropped).jpg
| punoime = {{nowrap|Juan Guillermo Cuadrado Bello}}
| nadimak =
| datumrođenja = [[26. svibnja]] [[1988.]]
| rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Necoclí]]
| rodnadržava = [[Kolumbija]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Kolumbijci|Kolumbijac]]
| državljanstvo = {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija|kolumbijsko]]
| visina = 1.78m
| pozicija = krilo
| trenutniklub = {{flagicon|KOL}} [[Millonarios F.C.|Millonarios]]
| brojnadresu =
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine = {{0|0000}}<br />{{0|0000}}
| omladinskipogoni = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Uraba]]<br />{{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín]]}}
| godine1 = 2008 – 2009
| klubovi1 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín]]}}
| nastupi(golovi)1 = 30 (2)
| godine2 = {{nowrap|2009 – 2012 }}
| klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} [[Udinese Calcio|Udinese]]}}
| nastupi(golovi)2 = 20 (0)
| godine3 = 2011 – 2012
| klubovi3 = → {{flagicon|ITA}} [[U.S. Lecce|Lecce]]
| nastupi(golovi)3 = 33 (3)
| godine4 = 2012 – 2015
| klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)4 = 85 (20)
| godine5 = 2015 – 2017
| klubovi5 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
| nastupi(golovi)5 = 13 (0)
| godine6 = 2015 – 2017
| klubovi6 = → {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)6 = 58 (6)
| godine7 = 2017 – 2023
| klubovi7 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)7 = 166 (14)
| godine8 = 2023 – 2024
| klubovi8 = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan|Inter]]
| nastupi(golovi)8 = 10 (0)
| godine9 = 2024 – 2025
| klubovi9 = {{flagicon|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| nastupi(golovi)9 = 23 (0)
| godine10 = 2025 – 2026
| klubovi10 = {{flagicon|ITA}} [[Pisa SC|Pisa]]
| nastupi(golovi)10 = 19 (1)
| godine11 = 2026 –
| klubovi11 = {{flagicon|KOL}} [[Millonarios F.C.|Millonarios]]
| nastupi(golovi)11 = 0 (0)
| reprezentacija = da
| nacionalnegodine1 = 2010 – 2023
| nacionalneekipe1 = {{flagicon|KOL}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 116 (11)
| nacionalnegodine4 =
| nacionalneekipe4 =
| nacionalninastupi(golovi)4 =
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjiuređaj = 11.9.2026
}}
'''Juan Guillermo Cuadrado Bello''' ([[Necoclí]], [[26. svibnja]] [[1988.]]) je [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|reprezentativac]] koji uglavnom igra na poziciji krila. Za reprezentaciju je debitirao [[2010.]] godine, a predstavljao ju je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine.
{{Sastav Kolumbija 2014 SP}}
{{Sastav Kolumbija 2018 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1988||Cuadrado, Juan Guillermo}}
[[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Udinesea]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Intera]]
[[Kategorija:Fudbaleri Atalante]]
cxw6qpwjkuq4acxkwnkqi3ogpxu84ib
Jakrenovo
0
1452533
42686707
42354434
2026-09-11T19:48:26Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686707
wikitext
text/x-wiki
{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto = Jakrenovo
|izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Јакреново}}</small>
|grb =
|slika = Поглед на Јакреново.jpg
|opis_slike =
|opština = Kruševo
|populacija = 212
|nadm visina = 730
|gšir = 41.4473
|gduž = 21.2602
|pozivni broj = (+389) 48
|poštanski kod = 7550
|registarska oznaka =BT
}}
'''Jakrenovo''' ({{jez-mak|Јакреново}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Jakrenovo pripada [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]].
== Prirodni uslovi ==
Naselje Jakrenovo je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 35 km severozapadno.
Jakrenovo se nalazi na severozapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Naselje je položeno u istočnom podnožju [[Buševa planina|Buševe planine]], dok se jugoistočno od naselja pruža [[polje]]. Nadmorska visina naselja je približno 730 metara.
Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine.
== Historija ==
== Stanovništvo ==
Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Jakrenovo je imalo 212 stanovnika.
Stanovništvo u naselju je etnički mešovito sa relativnom [[Albanci|albanskom]] većinom (47%). U manjini su [[Turci]] (28%) i [[Bošnjaci]] (24%).
Većinska veroispovest u naselju je [[islam]].
== Povezano ==
* [[Opština Kruševo]]
== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]
== Vanjske veze ==
* [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }}
{{Opština Kruševo}}
[[Kategorija:Opština Kruševo]]
95lfgawb3pl1v00y5gbk2ukh75up209
Ilija Saraka
0
1467578
42686543
42269021
2026-09-11T13:13:16Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686543
wikitext
text/x-wiki
'''Ilija Rusinov Saraka''' ([[Dubrovnik]], o. 1300. – Dubrovnik, 1361.), dubrovački [[diplomat]] i [[nadbiskup]].
== Višegradski ugovor i dubrovačka neovisnost ==
Ilija Saraka bio je na čelu izaslanstva grada Dubrovnika u pregovorima s [[Kraljevina Ugarska|ugarskim]] kraljem [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom Anžuvincem]] [[1358.]] godine, koji su se odvijali u [[Višegrad]]u. Saraka je bio najstariji član izaslanstva, a uživao je velik ugled zbog svog ranijeg iskustva u diplomatskim odnosima Dubrovnika s [[papinska kurija|papinskom kurijom]]. Dubrovnik se stavio pod zaštitu, odnosno pod vrhovnu vlast ugarskoga kralja, te je tako okončana gotovo dvije stotine godina duga vrhovna vlast Mletačke Republike nad Dubrovnikom. [[Višegradski ugovor]] za Dubrovnik je samo u teoriji značio podvrgavanje Ludovikovoj vrhovnoj vlasti, a u stvarnosti ova se godina smatra početkom dubrovačke neovisnosti. Historiografija, uz [[Marin Gučetić|Marina Gučetića]], Iliju Saraku smatra najzaslužnijim pojedincem za dubrovačku neovisnost, koja će, u različitim oblicima, potrajati do početka 19. stoljeća i dolaska [[Napoleon]]a. Saraka je bio naročito aktivan i pri uključivanju otoka Mljeta u državnopravni sustav Dubrovnika.
== Ilija Sarak kao nadbiskup ==
Sarakino nadbiskupsko djelovanje predstavlja vrhunac vlasti i utjecaja dubrovačkog nadbiskupa. Postavio je temeljni kamen za [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvu sv. Vlaha]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/120985 Starohrvatska prosvjeta, III. serija - svezak 35/2008.]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Ivica Žile: Zaštitna arheološka istraživanja crkve sv. Vlaha u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika</ref> Predaja kaže da je, kada je 1361. obolio od [[Kuga|kuge]], na samrtnoj postelji savjetovao svoje sugrađane da niti jednom nadbiskupu ne dopuste vlast i moć koliku je on sam imao, kako bi se izbjegla opasnost od moguće tiranije. Nakon Sarake, sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dubrovačkim nadbiskupom nije mogao postati Dubrovčanin, već samo stranac. Ta je odluka dubrovačke vlasti bila vrlo promišljena i lukava, jer se računalo da stranac nikad ne može imati dovoljno jako zaleđe u gradu kako bi prisvojio znatniju moć.
== Izvori ==
{{Izvori}}
* Robin Harris, POVIJEST DUBROVNIKA, Zagreb 2006, str. 53, 60, 212, 218, 224.
* Ilija Mitić, DUBROVAČKA DRŽAVA U MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI, Zagreb 1988.
== Vanjske veze ==
* [http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_2.nsf/AllWebDocs/O_inzularnosti_nesudjene_dubrovacke_nacije_u_osam_tocaka_i_nekoliko_referencija Kolo br.2/2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219111426/https://www.matica.hr/kolo/310/O%20inzularnosti%20nesu%C4%91ene%20dubrova%C4%8Dke%20nacije%20u%20osam%20to%C4%8Daka%20i%20nekoliko%20referencija/ |date=2021-02-19 }}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Saraka, Ilija}}
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
davfmy5bix2ugm79v36l22dvtruqn22
Ivan Banjavčić
0
1467829
42686672
41135870
2026-09-11T17:26:34Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686672
wikitext
text/x-wiki
'''Ivan Banjavčić''' ([[Barilović]], [[29. svibnja]] [[1843.]] – [[Heidelberg]], [[7. listopada]] [[1913.]]), hrvatski političar i dobrotvor. Podupirao je književnost i obrtništvo.<ref name="pravaši">[http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html Pravaštvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710012101/http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html |date=2014-07-10 }}, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik</ref> U izvorima ga se spominje i pod imenom '''Ivan Banjavčević'''.
Gorljivi pristaša [[Ante Starčević]]a, u [[Karlovac|Karlovcu]] je slovio kao vođa tamošnjih pravaša, a njegova odvjetnička kancelarija, u kojoj je neko vrijeme radio i književnik [[Ante Kovačić]], također pravaš.<ref name="pravaši"/> davala je više od tri desetljeća pečat pravaškom političkom životu u tom gradu.
Od [[1877.]] do [[1906.]] karlovački je zastupnik, kao pravaš, u [[Hrvatski sabor|Hrvatskomu saboru]]. Četiri je puta uzastopce biran u Hrvatski sabor.<ref name="pravaši"/>
Banjavčić je bio prvi načelnik grada Karlovca proširenog upravnim općinama – [[Banija (Karlovac)|Banijom]] i [[Švarča|Švarčom]]. Bio je [[gradonačelnik]] grada [[Karlovac|Karlovca]],<ref>Irena Turk Vukić: [http://kafotka.net/698 Kukuljevićeva ulica], KAfotka</ref> u razdoblju kad su pravaši bili uspješni u Karlovcu. Od 1896. do 1920. pravaši su Karlovcu dali četvoricu gradonačelnika.<ref name="kaportal">[http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619121034/http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 |date=2014-06-19 }}, KAportal, 13. travnja 2014.</ref> Banjavčić je obnašao gradonačelničku dužnost od 1. ožujka 1903. do 9. srpnja 1908.<ref name="pravaši"/> Njegovom zaslugom grad dobiva [[1908.]] električnu centralu na [[Kupa|Kupi]] kod [[Ozalj|Ozlja]], takozvanu [[Munjara (Karlovac)|Munjaru grada Karlovca]].<ref name="pravaši"/> Po tom je pothvatu Karlovac dobio prije glavnog grada Zagreba električnu struju.<ref name="pravaši"/> Zatim je za njegova mandata izgrađen suvremeni vodovod u karlovačkom predgrađu, izgrađena je regulacijska osnova grada, te velika kanalizacijska mreža.
Demisionirao je s dužnosti karlovačkog gradonačelnika 1908. zbog potpore omraženom hrvatskom banu [[Pavao Rauch|Pavlu Rauchu]]. Banjavčić je bio voljan ugostiti bana kad je ovaj u srpnju 1908. prolazio kroz Karlovac odnosno kad je želio nazočiti ukidanju državnih mitnica (malta) u Mostanju i Dugoj Resi. Još u lipnju u Zagrebu su bile održane [[prosvjedi u Zagrebu 18. lipnja 1903.|demonstracije protiv Raucha]] 18. lipnja 1903. Na karlovačkim demonstracijama prosvjednike su vodili karlovački oporbenjaci iz saborskih klupa [[Edo Lukinić]], [[Božidar Vinković]] i [[Gustav Modrušan]]. Banjavčić je dolio ulje na vatru oslovivši bana Raucha "''najhrvatskim banom poslije Mažuranića''". Oporba je ovu izjavu ocijenila narodnom izdajom i zahtijevala ostavku. Banjavčić je to i učinio. Na njegovo mjesto došao je povjerenik Gjuro Horvat.<ref>Mira Kolar-Dimitrijević: [http://hrcak.srce.hr/file/157648 Ban Pavle Rauch i Hrvatska u njegovo vrijeme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200619200424/https://hrcak.srce.hr/file/157648 |date=2020-06-19 }}, Povijesni prilozi, str. 257.</ref>
Umro je [[1913.]] u [[Heidelberg]]u, a oporučno je svoj veliki imetak podijelio hrvatskim društvima, đacima, seljacima i obrtnicima.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Lifetime|1843|1913|Banjavčić, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Karlovca]]
1x8azo7f6x56ndl6w30hvclr42vujjo
Josip Berković (diplomat)
0
1467850
42686795
42484347
2026-09-12T01:00:16Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686795
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir političar
|ime=Josip Berković
|datum rođenja=18. ožujka 1885.
|mjesto rođenja= Stari Grad, Hvar
|datum smrti=5. srpnja 1968.
|mjesto smrti=Rosario, Argentina
|slika=
|veličina=
|opis slike=
|stranka=[[Hrvatska seljačka stranka]]
|supruga=
|suprug=
|položaj=splitski gradonačelnik
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik=[[Jakša Račić]]
|prethodnik=[[Petar Bonetti]]
|mandat_start=25. studenoga 1928.
|mandat_kraj=veljača 1929.
|vjera=
}}
Dr '''Josip Berković''' ([[Stari Grad]], [[18. ožujka]] [[1885]]. – [[Rosario (Argentina)|Rosario]], [[5. srpnja]] [[1968]])<ref>[[Eugen Dido Kvaternik]]; [[Jere Jareb]], ur., ''Sjećanja i zapažanja : 1925. – 1945. : prilozi za hrvatsku povijest'', Zagreb : Naklada Starčević, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 307.</ref> je bio hrvatski [[liječnik]], [[političar]], [[novinar]] i [[diplomat]].
Rodio se 1885. u Starom Gradu na otoku Hvaru. Bio je iz težačke obitelji.
Studirao je medicinu. Specijalizirao je [[ftizeologija|ftizeologiju]]. Nakon toga je više godina radio u [[Split]]u u [[dispanzer]]u (''Dispanzer za grudne bolesti''). Jedan je od prvih ftizeologa u Splitu. Bio je ugledni liječnik. Istaknuto se borio protiv onda vrlo raširene bolesti [[tuberkuloza|tuberkuloze]].
Iako je mnogo pridonio u svojoj struci, osjetio je da može više za hrvatski narod pridonijeti i na drugi način. Stoga se aktivirao u HSS-u. Njegova pojava na ondašnjojo splitskoj političkoj pozornici je značajnija utoliko više što nije bio kao veliki broj drugih splitskih liječnika rodobljuba, koji su bili jugoslavenski opredijeljeni.
Već prve polovice 1920-ih se uključio u HSS-ov rad u Splitu. Dobro je naprjedovao, tako da je već na bio HSS-ovim kandidatom na općinskim izborima 1926., kad je uspio ući u gradsko vijeće. Uspjeh je ponovio i na idućim izborima 1928. godine. Vlastima protiv volje, postao je splitskim gradonačelnikom (''načelnik'') 25. studenoga 1928.. Vlasti to opstruiraju zakonom od [[6. siječnja]] [[1929.]], temeljem kojeg se prereguliralo lokalnu samoupravu, čime su imale izliku raspustiti općinsko zastupstvo nepoželjna sastava, nakon čega je uskoro gradonačelnik postao kralju podoban [[Jakša Račić]]. Istog dana kad je bio donesen taj zakon, kralj je uveo [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjsku diktaturu]], Berković se kao i mnoštvo splitskih domoljuba povukao u pozadinu. Popuštanjem diktature 1930-ih se vratio u politički život. U tom se razdoblju intenzivira njegova suradnja sa stranačkim kolegom [[Paško Kaliterna|Paškom Kaliternom]].<br>
Uskoro se angažirao na kotarskoj razini te je bio zastupnikom otoka [[Hvar]]a, pri čemu je mnogo napravio za svoj otok.
Vlastima se još jednom oštro zamjerio, održavši govor koji nije bio predviđen po protokolu na pokopu don [[Frane Bulić]]a. Budući da taj govor nije bio po volji vlastima i što je bio mimo protokola, vlasti ga globe i zatvaraju.
Godine 1938. pokrenuo je s kolegom [[Paško Kaliterna|Paškom Kaliternom]] splitski dnevni list [[Hrvatski glasnik (Split)|''Hrvatski glasnik'']]. Iako su dugo bili suradnici, s vremenom su imali sve više nesuglasica. To je odražavalo sukob između dviju struja u HSS-u – umjerene HSS-ovske, kojoj je pripadao Kaliterna, i [[frankovci|frankovačke]], kojoj se Berković sve više priklanjao kako su odmicale 30-e godine 20. stoljeća.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/18317 Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006.]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Tonko Barčot: Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu 1939.-1941., str. 682.]</ref>. Berković je radikalizirao svoje stavove smatrajući da hrvatski političari trebaju imati oštriji pristup prema srpskoj hegemoniji u Jugoslaviji i jugoslavenskom unitarizmu. Osim njega, na splitskoj političkoj pozornici, tome su se priklonili i [[Stipan Matijević]], [[Edo Bulat]] i [[Ivo Cuzzi (liječnik)|Ivo Cuzzi]].
Vlasti NDH su ga primile. Dodijelile su mu mjesto potpredsjednika Sabora. Nakon kratkotrajnog saborskog rada, NDH ga šalje na poslaničko mjesto u [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)|Slovačku]], u Bratislavu u kojoj se zadržao do kraja rata. Nakon toga se više nikad nije vratio u Hrvatsku, nego je otišao u [[Buenos Aires]], u Argentinu, gdje je radio kao liječnik i surađivao s hrvatskim organizacijama.
== Izvori ==
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010115/podlistak.htm Slobodna Dalmacija] Željko Čulić: HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova (6): Doktor Berković u vlasti NDH, 15. siječnja 2011.
{{izvori}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1885|1968|Berković, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Splita]]
[[Kategorija:Članovi Hrvatske seljačke stranke]]
[[Kategorija:Biografije, Stari Grad]]
7y1jj559hd0hh6fj6ylyazoh8eqt6gh
Janko Holjac
0
1467870
42686712
41819428
2026-09-11T20:32:33Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686712
wikitext
text/x-wiki
'''Janko Holjac''' ([[Zagreb]], [[1865]]. - [[Zagreb]], [[1939]].), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt.
Studirao je [[arhitektura|arhitekturu]] u [[Beč]]u. Po povratku u Hrvatsku gradi i restaurira brojne crkve (sabornu crkvu u [[Plaški|Plaškom]], župnu crkvu u Nevincu, te brojne stambene i javne građevine. Dugogodišnji zagrebački gradonačelnik. Član HAZU-a.
== Izvori ==
* Damjanović, Dragan, Saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom; Povijest episkopalnog kompleksa, Srpsko kulturno društvo «Prosvjeta», Zagreb, 2005.
* [http://hrcak.srce.hr/file/16511 Damjanović, Dragan, Stilsko rješenje arhitekta Janka Holjca za gradnju pravoslavne Saborne crkve u Plaškom i grkokatoličke župne crkve u Petrovcima, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 12 (2004), 1 (27), Zagreb, 2004., str. 67 – 75.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190923025136/https://hrcak.srce.hr/file/16511 |date=2019-09-23 }}
{{Gradonačelnici Zagreba}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Holjac, Janko}}
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Zagreba]]
[[Kategorija:Historicizam]]
spfe11o9kcj6dph0hwlrj30rgjf5mia
Josip Smodlaka
0
1467873
42686798
42492958
2026-09-12T01:13:43Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686798
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir političar
|ime = Josip Smodlaka
|datum rođenja = [[9. studenoga]] [[1869.]]
|mjesto rođenja = [[Imotski]], [[Hrvatska]]
|datum smrti = [[31. svibnja]] [[1956.]]
|mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]]
|slika = Josip Smodlaka 1969 Yugoslavian stamp.jpg
|veličina =
|opis slike =
|stranka = [[Hrvatska demokratska stranka]]
|supruga =
|suprug =
|položaj = Gradonačelnik Splita
|zanimanje = [[pravnik]]
|fusnote =
|nasljednik1 = [[Ivo Tartaglia]]
|prethodnik1 = [[Teodor Šporn]]
|mandat_start1 = [[1918.]]
|mandat_kraj1 = [[1918.]]
|vjera =
|nasljednik2 = [[Petar Vitezica]]
|prethodnik2 = [[Ivo Tijardović]]
|mandat_start2 = rujan 1943.
|mandat_kraj2 = listopad 1943.
}}
'''Josip Smodlaka''' ([[Imotski]], [[9. studenoga]] [[1869.]] – [[Split]], [[31. svibnja]] [[1956.]]), [[Hrvati|hrvatski]] pravnik i [[političar]] te [[gradonačelnik]] Splita u dva mandata ([[1918.]] i [[1943.]]).
Dr. Josip Smodlaka autor je pjesme ''[[Slobodarka]]'' na čijim je osnovama nastala poznata revolucionarna pjesma ''[[Padaj silo i nepravdo]]''.<ref name="anić">[http://hrcak.srce.hr/file/86581 Nikola Anić: Pučki ustanak na Hvaru i Narodnooslobodolački rat.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191206223640/https://hrcak.srce.hr/file/86581 |date=2019-12-06 }}{{izdvojeni citat|Čim se u srpnju 1942. formirala Hvarska partizanska četa "Matij Ivanić", pjesma "Padaj, silo i nepravdo" uzeta je za himnu.}} Radovi 10, Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest, Zagreb, 1977., str. 529., preuzeto 30. ožujka 2011.</ref>
== Biografija ==
Josip Smodlaka rodio se 9. studenoga 1869. godine u Imotskom. Klasičnu gimnaziju završio je u [[Split]]u [[1887.]] godine. U višim razredima gimnazije postao je pristaša [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranke prava]]. Doktorirao je pravo u [[Graz]]u [[1893.]] godine. Potom se vratio u Split gdje je radio kao odvjetnik. Preko Hrvatskog sokola u kojem je postao starješina, trudio se da što veći dio splitskih težaka tolomaša ([[autonomaši|autonomaša]]) pridobije za hrvatstvo.
Izabran je u izvršni odbor dalmatinske Stranke prava [[1897.]] godine. Kao član dalmatinske Stranke prava zastupnik je u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] od [[1901.]] do [[1909.]] godine.Jedan je od inicijatora [[Politika novog kursa|politike novog kursa]]. Takvu orijentaciju predložio je u govoru u Dalmatinskom saboru [[1902.]] godine, kada je pružio ruku pomirenja [[Srbi]]ma i [[Talijani]]ma. U kolovozu [[1905.]] godine osnovao je u Splitu [[Hrvatska demokratska stranka (1905.)|Hrvatsku demokratsku stranku]], te u politički život uveo brojne dalmatinske težake, pa i veliki broj do tada nacionalno nesvjesnih tolomaša. Pokrenuo je i stranački list Sloboda.
Na izborima [[1910.]] godine, te [[1911.]] godine Josip Smodlaka je velikom većinom glasova izabran u [[Cislajtanija|austrijski]] parlament – [[Carevinsko vijeće]]. U parlamentu je održao više proturežimskih govora. Tako je 3. prosinca 1910. godine naglasio: »[[Austro-Ugarska|Zemlja]] je danas postala zemlja prosjaka bez svoje krivnje.« Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je više godina donačelnik Splita. Josip Smodlaka se u borbi za oslobođenje od Austro-Ugarske povezao s više kreatora svjetskog javnog mnijenja. Za vrijeme Prvog svjetskog rata vlast ga je kao veleizdajnika držala u zatočeništvu.
=== Kraljevina SHS ===
Nakon raspada Austro-Ugarske općinsko vijeće izabralo je Josipa Smodlaku za načelnika Splita. Bio je gradonačelnikom Splita svega nekoliko dana u listopadu 1918. godine.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/26436/Default.aspx Slobodna Dalmacija: Gradonačelnici sa ST kolinom], preuzeto 21. veljače 2012.</ref> Izabran je i u Središnji odbor [[Narodno vijeće SHS|Narodnog vijeća SHS]] u [[Zagreb]]u, te za člana Zemaljske vlade za [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]]. U kritično vrijeme, kada je [[Italija]] okupirala sjevernu [[Dalmacija|Dalmaciju]] i približila se [[Trogir]]u, Zemaljska vlada je tražila od Narodnog vijeća u Zagrebu ubrzanje ujedinjenja [[Država SHS|Države SHS]] s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]]. Odbor sedmorice je imao pretresti Smodlakin i [[Ivo Krstelj|Krsteljev]] "nacrt privremenoga uređenja" zajedničke države sa Srbijom te na osnovu toga nacrta donijeti sljedećeg dana (24. studenoga) članovima Središnjega odbora na odobrenje uvjete za provedbu državnoga ujedinjenja.<ref name="Matijević">Zlatko Matijević: [http://bib.irb.hr/datoteka/383598.NV_SHS_z.doc Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Osnutak, djelovanje i nestanak (1918./1919.)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Utrka s vremenom bila je radila protiv hrvatskih interesa u Dalmaciji, jer vojske praktično nije bilo, a u korist Italije, koja je nadirala, a k tome Antanta je Hrvate smatrala poraženom silom, a Italiju pobjednicom. Stoga je na sjednici Središnjeg odbora [[Narodno vijeće SHS|NV SHS]] predsjedatelj S. Pribićević odmah naglasio kritično stanje Države SHS u kojem treba brzo djelovati, pa su I. Krstelj i Josip Smodlaka ultimativno zaprijetili se Središnjem odboru neka u roku od pet dana donese odluku o stvaranju zajedničke države sa Srbijom, u protivnom izjavili su da će Dalmacija sama proglasiti ujedinjenje sa Srbijom.<ref name="Matijević"/>
Nakon ujedinjenja nije želio ući u vladu. U ožujku [[1919.]] godine značajno je pridonio koncipiranju Pariškog prijedloga koji se protivio centralističkom uređenju države i zalagao za načelo samouprave. Sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine. Na osnovi etnografske karte koju je dao američkoj delegaciji, [[SAD]] su Italiji predložile [[Woodrow Wilson|Wilsonovu]] liniju po kojoj je [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] trebala pripasti Dalmacija, [[Rijeka]], otoci i istočna [[Istra]]. Njegov utjecaj kod [[Britanci|britanskih]] i američkih stručnjaka zaslužan je što je (južna) [[Baranja]], da bi postala prostor za razvoj [[Osijek]]a, ušla u sastav Kraljevine SHS. Josip Smodlaka je u prosincu podnio ostavku kada je uvidio da je na djelu politika popuštanja Italiji.
Josip Smodlaka je [[1920.]] godine objavio svoj nacrt ustava, kojim se zalagao za široke unutarnje samouprave. Kako bi ga se udaljilo iz politike, vlast ga je imenovala na mjesto poslanika pri [[Vatikan]]u, zatim u [[Berlin]]u i [[Madrid]]u. Odmah po proglašenju [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] [[1929.]] godine Josip Smodlaka je odbio nastaviti raditi kao diplomat te se vratio u Split gdje je radio kao [[odvjetnik]] i [[publicist]].
=== Drugi svetski rat ===
[[File:Vis tito subasic.jpg|thumb|Članovi Nacionalnog komiteta i Predsedništva AVNOJ-a prilikom pregovora sa dr Šubašićem. U prvom redu: dr Ivan Šubašić, maršal Tito i dr Josip Smodlaka. Vis, 16. lipnja 1944.]]
Nakon talijanske fašističke okupacije [[1941.]] godine prefekt Splita [[Paolo Zerbino]] pozvao ga je, kao i više drugih intelektualaca i poznatih građana Splita, da dođe na sastanak radi razgovora o suradnji. Josip Smodlaka je pismeno odgovorio da odbija suradnju s okupatorom. Od početka rata pomagao je [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|antifašističku borbu]].
Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] u rujnu [[1943.]] godine, Smodlaka je zatražio od zapovjednika talijanske divizije Bergamo da pruži otpor Nijemcima ili preda oružje [[partizani]]ma. U to vrijeme bio je predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora Splita. Tada je, s nepune 74 godine, otišao na oslobođeni teritorij. Bio je vijećnik [[ZAVNOH]]-a i [[AVNOJ]]-a, te povjerenik za vanjske poslove [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije]], kao i član Savezničke kontrolne komisije za Italiju. Njegovi razgovori s predstavnicima zapadnih medija dali su doprinos raskrinkavanju izdajničke uloge [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], te teritorijalnih ambicija Italije. Poseban doprinos antifašističkoj borbi dao je kreiranjem [[Sporazum Tito-Šubašić|sporazuma Tito-Šubašić]], koji je u konačnici omogućio međunarodno priznanje nove [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Federativne Jugoslavije]].
=== Posleratni period ===
Nakon formiranja zajedničke vlade [[Tito]]-[[Ivan Šubašić|Šubašić]] [[1945.]] godine, Josip Smodlaka je postao ministar bez lisnice. Kada je uvidio da će do dogovora s Italijom oko razgraničenja teško doći, na vlastiti je zahtjev umirovljen. Umro je u Splitu 31. svibnja [[1956.]] godine. Pokopan je na [[Klis]]u, rodnom mjestu svojih predaka, uz državne počasti.
== Djela ==
* ''Posjet apeninskim Hrvatima: putne uspomene i bilješke'', Hrvatska knjižarnica, Zadar, 1906.
* ''Jugoslav territorial claims; lecture delivered by J. Smodlaka ... at a meeting of the Union des grandes associations françaises contre la propagande ennemie, on Tuesday, March 11th, 1919.'', Lang, Blanchong & co's printing, Paris, 1919.
* ''Les revendications territoriales yougoslaves; conférence de m. Smodlaka ... faite à la séance de l'Union des grandes associations françaises contre la propagande ennemie, du mardi 11 mars 1919.'', Lang, Blanchong & cie, Paris, 1919.
* ''Nacrt jugoslovenskog ustava, Hrvatski štamparski zavod, Zagreb-Beograd, 1920.
* ''O razgraničenju Jugoslavije s Italijom'', Izd. Nove Jugoslavije, Beograd, 1944.
* ''Imena mesta i meštana na tlu Jugoslavije'', Novo doba, Split, 1946.
===Posmrtno===
* ''Partizanski Dnevnik'', Nolit, Beograd, 1972.
* ''Zapisi dra Josipa Smodlake'', (urednik [[Marko Kostrenčić]]), JAZU, Zagreb, 1972.
* ''Izabrani spisi'', (odabrali i priredili [[Ivo Perić]] i [[Hodimir Sirotković]]), Književni krug, Split, 1989.
== Literatura ==
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]]'', sv. XVIII., Pro Leksis, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-18-9}}
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Povezano ==
* [[Slobodarka]]
* [[Padaj silo i nepravdo]]
{{DEFAULTSORT:Smodlaka, Josip}}
[[Kategorija:Biografije, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Splita]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]]
j357r1ik91xyi2ss9jor2uuy3v5cf8q
Klinac grad
0
1469278
42686837
42499074
2026-09-12T09:28:24Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686837
wikitext
text/x-wiki
'''Klinac grad''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[burg]] (stari grad) koji se nalazi 8 oko km južno od grada [[Petrinja|Petrinje]] u selu [[Klinac]] na [[Banovina|Banovini]].
Lokalitet se ponekad po nazivu brda na kojem je smješten naziva i starim nazivom Klimna gora, ali danas je poznatiji kao Klinac grad ili Kaštel Klinac. Današnji mještani sela [[Klinac]] smatraju da je narodni naziv povezan s činjenicom što se brijeg na kojem se nalazi utvrda, odnosno [[Klimna gora]], poput [[klin]]a zabio u okolna brda. Međutim, vjerojatnije je da je ime dobio po [[sveti Klement|sv. Klementu]], na što ukazuje i madžarski naziv lokaliteta: ''Szt. Kelemen hegy'' (gora sv. Klementa), dok sam stari grad na mađarskom jeziku ima naziv ''Klinác vár'' ali i ''Klinbnagor''.
Do sela [[Klinac|Klinca]] se može stići dobro održavanim putem iz sela [[Donja Budičina]], smještenog na prometnici [[Petrinja]] - [[Hrvatska Kostajnica]]. Šumska zajednica na brdu Pješevica čiji obronci dosežu do sela, bogata je [[kesten]]om.
== Opis lokaliteta i povijesni podaci ==
Prostranu i čvrstu [[kula|kulu]] sagradio je [[zagrebački Kaptol]] najvjerojatnije sredinom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] na širokom zaravanku brijega visokog 331 m.
Tlocrt kule jest nepravilni peterokut s duljinom stranica koja varira od 11,5 do 13 m, opsegom oko 61 m i površinom oko 250 m<sup>2</sup>. Glavni ulaz nalazio se u zapadnom zidu u visini prvoga kata, a ulazilo se preko [[čardak]]a i pokretnog mosta. Na tom su otvoru još vidljivi utori u koji su bili postavljeni dovratci. Zidovi kule sačuvani su gotovo do svoje izvorne visine. Građeni su od nepravilnih kamenih blokova vrlo različiti veličine, očito na brzinu. Na zidovima se dobro mogu uočiti poravnanja kao način gradnje poznat još iz kasne antike. Također, još je dobro prepoznatljiva vrlo strma istočna strana umjetnog brijega na kojem se nalazi utvrda, a koja je imala obrambenu funkciju.
[[Zagreb]]ačka crkva i njezini [[Dodatak: Popis zagrebačkih biskupa i nadbiskupa|biskupi]] bili su uz [[knezovi Zrinski|knezove Zrinske]] i [[knezovi Blagajski|knezove Blagajske]] najveći feudalni posjednici na području između [[Una|Une]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Zbog obrane posjeda na tom su području, uglavnom na sjevernim padinama [[Zrinska gora|Zrinske gore]], izgrađene utvrde [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]]: Vinodol, Veliki Gradac, Mali Gradac, [[Hrastovica]] (s dvije utvrde) i Gora.
Uz te utvrde zagrebački [[biskup]] je, približavanjem [[Tursko Carstvo|turske opasnosti]], izgradio još nekoliko manjih utvrda na strateški osjetljivim položajima: [[Pecki grad]], [[Čuntić grad]], Klimna gora, Križ i Sokol.
[[Gradina|Gradinska]] utvrda Klinac sagrađena je na lokalitetu iz kasnog [[Brončano doba|brončanog doba]] koji ima kontinuitet sve do starijeg [[Željezno doba|željeznog doba]] i [[Rimsko Carstvo|rimskih vremena]]. Na tom su lokalitetu pronađeni keramički nalazi koji su datirani u kasnu fazu starijega željeznog doba, odnosno u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] koji se po oblicima (zoomorfno oblikovane glavice na najvišem dijelu ručki posuda, veliki broj malih životinjskih plastika, zdjela iznutra ukrašena modeliranim izbočenjima) mogu usporediti s određenim nalazima Damića gradine kod [[Vinkovci|Vinkovaca]].
Klinac, kao strateški vrlo važna pretpovijesna utvrda mogao bi biti ona nedostajeća poveznica koja bi mogla pružiti dublji uvid u kompleksna kulturna međudjelovanja između predjela u sjevernoj [[Bosna|Bosni]] i istočnim [[Alpe|Alpama]] u kasnom brončanom i ranom željeznom. Dodatna istraživanja mogla bi pokazati da prostor između [[Kupa|Kupe]] i [[Sava|Save]], a koji su nastavali pripadnici kulturne i etničke skupine [[Kolapijani|Kolapijana]], a koji su pripadali [[Panonci]]ma nipošto nije u tom periodu bio kulturna periferija kako se trenutno, zbog nedostatne istraženosti, može steći dojam.
U Klincu su zabilježeni i nalazi iz rimskog doba, primjerice sporadični nalazi rimskog [[novac|novca]] kovanog u obližnjoj [[Siscia|Sisciji]], današnjem gradu [[Sisak|Sisku]]. Također, pronađeni su i ostatci rimskog [[vodovod]]a koji je vjerojatno vodom opskrbljivao Sisciju. Tu valja tražiti i korijene legende o podzemnom prolazu koji spada Klinac grad sa Siskom.
U blizini Klinca još su uvijek vidljivi ostatci utvrđenih gradova [[Čuntić grad]] i [[Pecki grad]]. Utvrde nekadašnje srednjevjekovne Banske granice vezane uz obrambenu granicu na Kupi predstavljaju određeno jedinstvo povezano više strateškim zadatkom obrane, a manje vremenom nastanka ili načinom gradnje. Dijeli ih gotovo jednaka sudbina u [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] kada su uglavnom zapuštene i propadaju.
Klinac grad je mjesto radnje povijesnog romana [[Zvonimir Pužar|Zvonimira Pužara]] ''Strašna noć na Klinac-gradu'' u kojem se govori o borbi hrvatskog naroda protiv [[germanizacija|germanizacije]].
== Starost utvrde ==
Točna godina početka gradnje klinačke utvrde za sada nije poznata. Na osnovu izgleda puškarnica ([[ambrazura]]) karakterističnih za treće desetljeće 16. stoljeća) može se pretpostaviti da je utvrda građena otprilike u to vrijeme.
U knjizi ''Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća'' povjesničar [[Milan Kruhek]] navodi da je na strateški osjetljivim područjima između rijeka Une, Save i Kupe još prije godine 1544. kada su zagrebački Kaptol i [[ban]] [[Nikola Zrinski]] donijeli odluku o početku gradnje Kaptolskog kaštela na Kupi kao prve modernije ratne tvrđave na ključnom položaju buduće kupske obrambene granice, već bilo podignuto nekoliko manjih utvrda: Pecki, Čuntić, Klimna gora, Križ i Sokol.
2010. godine provedena je analiza starosti uzorka drveta iz nadvratka ulaznih vrata u utvrdu [[Datiranje ugljikom-14|metodom datiranja <sup>14</sup>C]]. Analiza je provedena u Laboratoriju za mjerenje niskih radioaktivnosti [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]] iz Zagreba. Analiza je pokazala da se drvo od kojeg je načinjena drvena greda koja je poslužila kao nadvratak ulaznih vrata može s 68,2% vjerojatnosti datirati u period između godine 1040. i 1190. te s 95,4% vjerojatnosti datirati u period između godine 1020. i 1230.
Očito jest da je to drvo prije ugradnje u klinačku utvrdu bilo korišteno za neku drugu namjenu, tj. u nekoj prethodnoj građevini na tom ili nekom obližnjem lokalitetu.
== Arheološka istraživanja ==
U novije vrijeme prvo značajnije rekognosciranje terena proveli su godine 1982. arheolozi [[Nives Majnarić Pandžić]] i [[Aleksandar Durman]] kada im je Zdenko Franić dao na uvid lončariju sličnu onoj koja je pronađena na lokalitetu [[Turska Kosa]] kod [[Topusko]]g i ostalim pokupskim nalazištima, a koja se u posljednje vrijeme pripisuju kulturi Kolapijana.
Godine 2009. Zoran Čučković je u sklopu arheološkog istraživanja Banije proučavao lokalitet Klinac, odnosno način na koji je utvrđivan prostor na kojem se rasprostiru arheološki nalazi. Zaključio je da utvrda Klinac odgovara tipičnom srednjovjekovnom sklopu ''[[motte-and-bailey]]'' (humak s kulom i dvor s gospodarskim zgradama u podnožju) te je riječ o znatno većoj utvrdi nego što je ranije bilo poznato i opisano u stručnim radovima. Odnosno, Klinac je od utvrđene kule svojevremeno prerastao u ozbiljnije srednjovjekovno naselje.
U srpnju i kolovozu 2010. godine provedena su na lokalitetu same utvrde Klinac grad zaštitna arheološka istraživanja. U unutrašnjosti utvrde iskopano je oko 1,5 m zemlje u dubinu. Pronađeni su fragmenti srednjovjekovne keramike, koji su još uvijek na stručnoj obradi te ostaci srednjovjekovne peći načinjene od ostataka rimske cigle.
U lipnju 2012. je Hrvatski restauratorski Zavod u šumi blizu Kule Klinac obavljao prve iskope na prethistorijskom nalazištu za koje se pretpostavlja da također pripada Kolapijanima. Istražilo se pedeset kvadratnih metara na četiri sonde, pri čemu je otkriven jedan objekt, no slojevi su dublji i od dva metra. Od nalaza su pronađeni su fragmenti keramičkih posuda, jedan ulomak brončane igle, ulomke kućnog ljepa koji je bio dio stambenog objekta.
Također je otkriven i prapovijesni nasip s ostacima ograde. Radi se o kamenim blokovima uz koje su postojale ograde od drveta i zemljani nasipi.
== Natpisi ==
Na nekim od gradivnih kamenja s unutrašnje strane uočeni su natpisi: VOLFFAL i MITVKO ENDRE, dok je natpis DOMOKOS uočen na manjem kamenu s unutrašnje strane te većem rubnom kamenu sjeverozapadnog vanjskoga zida utvrde.
Preliminarna analiza tih natpisa ukazuje da su barem neki od njih dosta stari, što potkrepljuje i činjenica da su izvedeni slovima koja imaju male ukrasne linije (tzv. [[sans-serif]] font). Iako su takvi ukrasi karakteristični za stari vijek, analiza imena na natpisima ukazuje da se najvjerojatnije radi o natpisima nastalim u vrijeme izgradnje utvrde. No, valja napomenuti da ima i nešto kasnijih [[grafiti|grafita]] ([[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće]]). Npr. natpis VOLFFAL je napisan u serif fontu, dok su ispod njega na istom kamenu vidljivi kasniji grafiti.
Ime Endre je mađarski oblik grčog imena Ἀνδρέας, (hrvatski: Andrija), povezanog sa apostolom [[Sveti Andrija|sv. Andrijom]], a ime Domokos je mađarski oblik latinskog imena [[Dominicus]] (mađ. ''Domokos''), hrvatski: Dominik), povezanog s katoličkim svecem [[Sveti Dominik|sv. Dominikom]], a koje se od [[13. stoljeće|13. stoljaća]] u katoličkoj Europi tradicionalno davalo djeci rođenoj u nedjelju. Kako se taj natpis pojavljuje dva puta, a onaj s vanjske strane utvrde se nalazi na prilično uočljivom mjestu (na onoj strani utvrde na kojoj se najvjerojatnije nalazio tadašnji prilazni put) može se pretpostaviti da je osoba imena Domokos bila istaknutiji majstor, možda čak i voditelj radova. Valja napomenuti da oba natpisa DOMOKOS nemaju ukrasne linije.
Također, i treći natpis, VOLFFAL, je ime mađarskog podrijetla te se i danas, ali kao prezime susreće u suvremenoj Mađarskoj. Dakle, izvjesno je da su u gradnji utvrde sudjelovali mađarski majstori.
== Status kulturnog dobra ==
[[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture]], Uprava za zaštitu kulturne baštine je svojim rješenjem od 11. svibnja 2010. godine utvrdilo da '''arheološki lokalitet Klinac''' ima svojstvo kulturnog dobra sa sljedećim obrazloženjem:
''Arheološki lokalitet Klinac nalazi se iznad sela Klinac na području grada Petrinje. Najraniji nalazi nađeni na padinama mogu se datirati u kasni [[Halštatska kultura|halštat]] (5. i 4. st. pr. Kr). Nalazi sa gradine Klinac prema oblikovanju i provenijenciji upućuju na ustaljeni trgovački put koji je [[Sava|Savom]] išao do [[Sisak|Siska]] i dalje u pravcu Petrinje te bio jedan od važnih strateških i trgovačkih puteva između istočnih [[Alpe|Alpa]] i srednje [[Bosna|Bosne]]. Naseljavanje na tom lokalitetu ima kontinuitet življenja u starije [[željezno doba]], rimsko doba, pa sve do izgradnje srednjovjekovnog burga koji je djelomično negirao oblikovanje terena koje je formirano u prapovijesti. U rimsko doba ovdje je prolazila trasa rimskog [[vodovod]]a kojim se pitka voda dovodila u Sisciju. Srednjovjekovni burg Klinac izgrađen je sredinom 16. stoljeća. Podignut je radi obrane od [[Turci|Turaka]]. Tlocrt grada je peterokutan, sa sačuvanim [[ambrazura|puškarnicama]] i tragovima ležišta greda stropne konstrukcije s unutarnje strane i glavnim ulazom na zapadnoj strani. Zidine grada sačuvane su do visine stropa gornje etaže (mjestimično više, mjestimično manje). Građa zida je nepravilni kamen s pravilnije klesanim ugaonim [[kvadar|kvadrima]].''
''Položaj iznad sela Klinac zbog kontinuiteta življenja i iznimno vrijednih arheoloških nalaza kao i burga [[Klinac]] ima arheološku i kulturno-povijesnu vrijednost ne samo za područje [[Banovina|Banovine]] već i za cijelu [[Hrvatska|Hrvatsku]].''
== Potencijal za kulturni turizam ==
Obrambene utvrde nekadašnje Banske granice nedovoljno su istražene i valorizirane, a predstavljaju veliki potencijal za razvoj kulturnog turizma odnosno ostalih vrsta selektivnih oblika [[turizam|turizma]].
Zanimljivo da je prema pisanju Šumarskog lista hrv. slav. šumarskog društva (br. 10. iz 1895. godine) ''zemaljski izložbeni odbor za sudjelovanje Hrvatske i Slavonije na tisućgodišnjoj izložbi kraljevine Ugarske'' predvidio da za milenijsku izložbu u Budimpešti godine 1896. u izložbenom odjelu kraljevina Hrvatske i Slavonije budu prikazani ''najznamenitiji gradjevni spomenici i najljepši predjeli domovine'' u sklopu čega je poznati varaždinski i zagrebački fotograf i svjetlotiskar [[Rudolf Mosinger]] na Banovini fotografirao i Klinac-grad (uz gradine [[Gvozdansko]], [[Pedalj]] i [[Zrin]]j te župnu crkvu u Čuntiću.
Gradsko poglavarstvo Grada [[Petrinja|Petrinje]] je stoga razradilo projekt ''Petrinja – razvojna vizija turističke destinacije'' u kojem je predviđeno uređivanje markirane planinarsko-rekreacijske staze ''Stari gradovi petrinjskog kraja''.
U prosincu 2010. je planinarsko društvo HPD Kapela iz Zagreba u suradnji s HPD Zrin iz Petrinje organiziralo izlet pod naslovom ''Planinarenje s prijateljima po Banovini'' u kojem je sudjelovalo 50-tak planinara.
== Literatura ==
* Tajana Pleše. [http://www.h-r-z.hr/index.php/djelatnosti/konzerviranje-restauriranje/kopnena-arheologija/1074-projekt-rutvrde-petrinjskog-krajal ''Projekt "Utvrde petrinjskog kraja"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716133950/http://www.h-r-z.hr/index.php/djelatnosti/konzerviranje-restauriranje/kopnena-arheologija/1074-projekt-rutvrde-petrinjskog-krajal |date=2014-07-16 }}. 2013.
* Silvija Pisk. ''Lokalitet Klinac (grad)''. Časopis: ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest''. sv. 44; str. 269-302. 2012. {{Hrčak|id=142836}}
* Marin Fran. [http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/4135-u-blizini-klinca-otkriveno-naselje-kolapjana.html ''U blizini Klinca otkriveno naselje Kolapjana!?!''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130702091720/http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/4135-u-blizini-klinca-otkriveno-naselje-kolapjana.html |date=2013-07-02 }}. www.portal53.hr, 15.06.2012.
* Drago Roksandić. "Zrinska gora u ranom novom vijeku: kartografske percepcije". Časopis: ''Ekonomska i ekohistorija''. vol. VI; br. 6. str. 8-26. 2010. {{Hrčak|id=92025}}
* Saša Kovačević i Tomislav Hršak. ''Prilog poznavanju naseljenosti virovitičke podravine tijekom starijega željeznog doba''. Časopis: ''Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda''. sv. 34; br. 1; str. 37-114. 2010. {{Hrčak|id=93564}}
* Zoran Čučković. [http://www.gmk.hr/download/pdf/2010_GLAS%20br_7_god%20IX_2010.pdf/ Arheološko rekognosciranje Pokuplja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310105757/http://www.gmk.hr/download/pdf/2010_GLAS%20br_7_god%20IX_2010.pdf |date=2016-03-10 }}. Časopis: ''Glas gradskog muzeja Karlovac''. br. 7; str. 30-31. 2010.
* Zoran Čučković. [http://arheonaut.wordpress.com/2010/10/19/arheolosko-istrazivanje-banije-2009-klinac/ Arheološko istraživanje Banije 2009. – Klinac]
* Zorislav Horvat. ''Branič-kule na burgovima kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeća''. Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam: ''Prostor''. sv. 15; br. 1(33); str. 26-41. 2007. {{Hrčak|id=22714}}
* Ivan Mirnik. [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=300940 '' Nacrt arheološke topografije kostajničko-dvorskog kraja'']{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Prilog u knjizi: ''Hrvatska Kostajnica'', (Urednica Mirela Slukan Altić), sv. 4; str. 15-36. (Serija: Povijesni atlas gradova). Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Državni arhiv Sisak, 2007.
* Milorad Stojić. [http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0350-0241/2007/0350-02410757175S.pdf''Hisar in Leskovac at the End of Early Iron Age'']. Časopis: ''Starinar''. sv. LVII; str. 175-189. 2007.
* Matko Ilkić. ''Terakote kasnog brončanog i starijeg željeznog razdoblja iz Sotina''. Časopis: ''Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu''. sv. 23; br. 1; str. 53-66. 2006. {{Hrčak|id=18459}}
* Ivančica Pavišić. ''Arheološka istraživanja na Špičaku u Bojačnom''. Časopis: ''Ann. Inst. archaeol''. sv. II; br. 1; str. 90-93. 2006. {{Hrčak|id=14133}}
* Hrvoje Potrebica. ''Požeška kotlina i Donja dolina u komunikacijskoj mreži starijeg željeznog doba''. Časopis: ''Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda''. sv. 27; br. 1; str. 217-242. 2003. {{Hrčak|id=8852}}
* Daria Ložnjak. ''Prilog poznavanju nalazišta ponad sv. Marije Okićke''. Časopis: ''Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda''. sv. 26; str. 313-329. 2002. {{Hrčak|id=8704}}
* Stanko Andrić. ''Južna Panonija u doba velike seobe narodâ''. Časopis: ''Scrinia Slavonica''. sv. 2; str. 173-167. 2002. {{Hrčak|id=14661}}
* Hrvoje Potrebica i Marko Dizdar. ''Prilog poznavanju naseljenosti Vinkovaca i okolice u starijem željeznom dobu''. Časopis: ''Pril. Inst. arheol. Zagrebu''. sv. 19; str. 79-100. 2002. {{Hrčak|id=1559}}
* Branka Raunig. ''Krčana - naselje mlađeg željeznog doba u selu Trnovi u sjeverozapadnoj Bosni''. Časopis: ''Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda''. sv. 20; str. 39-69. 1996. {{Hrčak|id=8558}}
* Milan Kruhek. [http://www.isp.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=109&Itemid=44 ''Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća'']. Hrvatski institut za povijest. Zagreb, 1995.
* Zorislav Horvat. ''Kružne branič-kule u hrvatskoj Krajini u XVI. stoljeću''. Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam: ''Prostor''. sv. 1; br. 2-4(2-4); str. 159-188. 1993. {{Hrčak|id=48739}}
* Aleksandar Durman. ''O geostrateškom položaju Siscije''. Časopis: ''Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda''. sv. 16(1); str. 117-131. 1992. {{Hrčak|id=8483}}
* Marina Hoti. ''Sisak u antičkim izvorima''. Časopis: ''Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda''. sv. 16(1); str. 133-163. 1992. {{Hrčak|id=8484}}
* Dubravka Balen-Letunić. ''Prethistorijski nalazi s gradine Kiringrad''. Časopis: ''Journal of the Zagreb Archaeological Museum''. sv. 20; str. 1-30. 1987. {{Hrčak|id=42913}}
* Nives Majnarić Pandžić. [http://www.franic.info/radovi/Pandjic.pdf ''Prilog poznavanju kasnog brončanog i starijeg željeznog doba na Kordunu i Baniji'']. Znanstveni skup ''Arheološka istraživanja na karlovačkom i sisačkom području''. Karlovac, 12-14. X. 1983. Izdanja HAD-a sv. 10; str. 29-42. Hrvatsko arheološko društvo, 1986.
* Milan Kruhek i Zorislav Horvat. ''Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska''. Znanstveni skup ''Arheološka istraživanja na karlovačkom i sisačkom području''. Karlovac, 12-14. X. 1983. Izdanja HAD-a sv. 10; str. 161-187. Hrvatsko arheološko društvo, 1986.
* Gjuro Szabo. [http://www.templari.hr/strucni-radovi/Sredovjecni%20gradovi%20u%20Hrvatskoj%20i%20Slavoniji.pdf ''Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128085649/http://templari.hr/strucni-radovi/Sredovjecni%20gradovi%20u%20Hrvatskoj%20i%20Slavoniji.pdf |date=2021-01-28 }}. Matica Hrvatska, izvanredno izdanje, Zagreb, 1920.
* Zvonimir Pužar. ''Strašna noć na Klinac-gradu''. Knjižara Janka Dujaka, Sisak, 1906
* [http://www.sumari.hr/sumlist/189510.pdf ''Viesti Zemaljskog izložbenog odbora za sudjelovanje Hrvatske i Slavonije na tisućgodišnjoj izložbi kraljevine Ugarske'']. Šumarski list hrv. slav. šumarskog društva br. 10. iz 1895. godine.
== Vanjske veze ==
* [http://wikimapia.org#lat=45.3748765&lon=16.3076323&z=18&l=0&m=s&v=9&ifr=1/ Satelitska slika utvrde Klinac grad na Wikimapia.org]
* [http://www.petrinja.hr/ Službene stranice grada Petrinje]
* [http://www.tzg-petrinja.hr/ Turistička zajednica grada Petrinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080520052929/http://www.tzg-petrinja.hr/ |date=2008-05-20 }}
* [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/1127/ Hrastovička gora - gora "hrastova", a danas izletište u šumi kestena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090201070223/http://udruga-kameleon.hr/tekst/1127/ |date=2009-02-01 }}
[[Kategorija:Tvrđave u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Petrinja]]
fcutrowrdzonp68npgk8p4th5exidck
Janko Nikola Grahor
0
1469280
42686713
42577794
2026-09-11T20:34:29Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686713
wikitext
text/x-wiki
{{Ostale upotrebe|[[Janko Grahor]] (razvrstavanje)}}
{{Infokutija arhitekt
| ime =Janko Grahor
| slika =
| veličina =150px
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| rođenje = [[6. prosinca]] [[1827.]]
| smrt = [[22. studenog]] [[1906.]]
| stil =
| djela = Hrvatski glazbeni zavod<br />palača HAZU<br />palača Prve hrvatske štedionice
| nagrade =
}}
'''Janko Grahor''' ([[Petrinja]], [[6. prosinca]] [[1827]]. - [[Zagreb]], [[22. studenog]] [[1906]].) bio je [[hrvat]]ski graditelj, projektant i društveni djelatnik.
== Biografija ==
Graditeljski zanat počeo je učiti u rodnoj Petrinji, a potom je nastavio produbljivanje znanja u [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Francuska|Francuskoj]]. Obrtnu školu završio je u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]].
Po povratku u [[Hrvatska|Hrvatsku]] isprva radi u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]], a potom u Zagrebu dobiva mjesto inženjera i mjernika u regulacijskim poslovima. Prvi poznati rad mu je nerealizirani projekt za preoblikovanje glavnog pročelja episkopskog dvora u [[Plaški|Plaškom]] iz 1857. godine.
[[Datoteka:Hrvatski glazbeni zavod 2 01052012 roberta f.jpg|mini|270px|lijevo|[[Hrvatski glazbeni zavod]]]]
Zajedno s [[Franjo Klein|Franjom Kleinom]] utemeljuje poznatu graditeljsku tvrtku Grahor-Klein koja će obilježiti graditeljski rast Zagreba s kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Grahor i Klein projektirali su zgradu [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskog glazbenog zavoda]] [[1875]]. Prema [[Friedrich von Schmidt|Schmidtovu]] projektu, Grahor podiže i palaču [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]], zgradu [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]], te stambene zgrade u Preradovićevoj 24 i Ilici 12. Sve njegove građevine imaju obilježja povijesnih stilova toga doba.
"Grahor je jedan od prvih domaćih graditelja koji je »''unio novu notu, notu sažete i stroge uravnoteženosti otvora pročelja sa snažnom redukcijom plastično dekorativnog inventara fasade''« (Ivo Maroević)".<ref name="enciklopedija.lzmk.hr">http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=13259</ref>
Sa svojim sinovima osnovao je tvrtku za trgovinu ciglom i [[vapno]]m, a bio je i gradski zastupnik, predsjednik Trgovačke obrtničke komore i prvi predsjednik zagrebačkog Vatrogasnog društva i predsjednik Hrvatskih inženjera i arhitekata.
Godine [[1902.]] postavljeno je u atriju Trgovačke i obrtničke komore Grahorovo poprsje koje je izradio [[Rudolf Valdec]].<ref name="enciklopedija.lzmk.hr"/>
== Izvori ==
* Maroević, Ivo, Graditeljska obitelj Grahor, Društvo historičara umjetnosti Hrvatske, knjiga XV., Zagreb, 1968.
* [http://hrcak.srce.hr/file/16529 Nacrti Janka Nikole Grahora za preoblikovanje pročelja episkopalnoga dvora u Plaškom, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 11 (2003), 2 (26), Zagreb, 2003., str. 117 – 123.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305135241/http://hrcak.srce.hr/file/16529 |date=2016-03-05 }}
{{Izvori}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Grahor, Janko}}
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Petrinja]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Historicizam]]
kdat49r1bq9i9wjcbi5hrsvj0toddlc
Ivo Šuste
0
1470092
42686686
42637880
2026-09-11T18:31:02Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686686
wikitext
text/x-wiki
{{Trener/izbornik/igrač
| ime = Ivo Šuste
| slika =
| puno ime =
| visina =
| nadimak =
| datum rođenja =[[16. prosinca]] [[1903.]]
| mjesto rođenja =[[Split]]
| država rođenja =
| datum smrti =[[22. veljače]] [[1977.]]
| mjesto smrti = [[Zagreb]]
| država smrti =
| trenutačni klub =
| broj u klubu =
| pozicija = [[nogometne pozicije|obrambeni]]<br>pomagač<br>navala
| mlade godine =
| juniorski klubovi =
| godina = 1920. - 1924.<br>1924.-1926.<br>
| profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]<br>[[HŠK Concordia|Concordia]]
| nastupi(golovi) = 87 (1)<br> <br>
| godine u reprezentaciji = 1934.
| reprezentacija = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 3 (0)
| godine treniranja = 1934.-1935.
| klubovi = [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
| medalje =
}}
'''Ivo Šuste''' ([[Split]], [[16. prosinca]] [[1903.]] - [[Zagreb]], [[22. veljače]] [[1977.]]) je bio hrvatski nogometaš i nogometni izbornik, veslač, novinar i plivački dužnosnik. Igrao je na mjestu braniča i pomagača, a poslije je igrao i u napadu. Nakon što je prestao igrati nogomet, radio je kao novinar.
Trenirao je [[veslanje]] u [[veslački klub Gusar Split|Gusaru]] iz Splita.<ref name="Zidić">[http://www.nacional.hr/clanak/43074/igor-zidic-devetnaest-opasnih-godina-karizmaticnog-modernista Nacional] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406191721/http://www.nacional.hr/clanak/43074/igor-zidic-devetnaest-opasnih-godina-karizmaticnog-modernista |date=2012-04-06 }} [[Igor Zidić]] - devetnaest opasnih godina karizmatičnog modernista</ref>
1923. je igrao u sastavu [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] iz Splita koji je bio državni prvak. U Hajduku je bio od 1920. do 1924. godine. Zbog školovanja je otišao u Zagreb. Ondje je igrao za [[HŠK Concordia|Concordiju]] za koju je igrao do 1926. godine, nakon čega radi kao novinar. Posao ga je odveo u Beograd gdje je bio dopisnikom tiskovina iz Zagreba.
1934. je postao izbornikom [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenske reprezentacije]]. Jugoslaviju je vodio u trojcu za izbor igrača s [[Mata Miodragović|Matom Miodragovićem]] iz Beograda i [[Petar Pleše|Petrom Plešom]] iz Zagreba. Prvi put je vodio 26. kolovoza u Beogradu protiv Poljske, a zadnji put 1. siječnja 1935. u Ateni protiv Rumunjske.<ref>(engleski) [http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres30.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1930-1939</ref>
Jeseni 1938. je bio dijelom akcijskog odbora koji je bio sastavljen radi preorganiziranja hrvatskog nogometa u samostalne vode i odvajanja hrvatskog športa od jugoslavenskog. U njemu su bili: [[Ivo Kraljević]] iz Građanskog, [[Marijan Dujmović]] i [[Lucijan Kovačić]] iz [[HAŠK]]-a, Ivo Šuste iz Hajduka, [[Bogdan Cuvaj]] iz Concordie. <ref>[http://www.hrhb.info/content.php?r=1423-Nogometni-vremeplov-HSK-Hajduk-Split-i-Hrvatski-nogomet-za-vrijeme-Banovine-Hrvatske HRHB.info, Forum hrvatskih integralista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120515163032/http://www.hrhb.info/content.php?r=1423-Nogometni-vremeplov-HSK-Hajduk-Split-i-Hrvatski-nogomet-za-vrijeme-Banovine-Hrvatske |date=2012-05-15 }} Nogometni vremeplov: HŠK Hajduk Split i Hrvatski nogomet za vrijeme Banovine Hrvatske</ref> Suutemeljiteljem je [[Hrvatska športska sloga|Hrvatske športske sloge]], vrhovnog športskog tijela Banovine Hrvatske, u kojoj je postao tajnikom skupa s [[Josip Horvat|Josipom Horvatom]]. Radio je do 7. svibnja 1941. godine. Uspostavom NDH, jednom je išao u ministarstvo na razmjenu mišljenja kod predstojnika za šport [[Josip Miljković|Josipa Miljkovića]] zajedno s [[Tihomir Majcen|Tihomirom Majcenom]] i Ivom Kraljevićem. Do obnove Hajduka nije bio više uključen u šport.
Kad je Hajduk obnavljao svoj rat u Drugom svjetskom ratu, Šuste je bio u Zagrebu. Bio je u drugoj skupini igrača kojima se uputilo poziv za odlazak na Vis obnoviti Hajduk: Ivo Šuste, [[Fabjan Kaliterna]], [[Ante Bakotić]], [[Tonči Bonačić]], [[Gajo Raffanelli]], [[Šime Milutin]], [[Ante Kesić]], [[Josip Lin]], [[Ratko Kacijan]], [[Zvone Koceić]] Pićo, [[Veljko Poduje]], [[Vlado Kragić]], [[Ivo Kurir]], [[Đuro Purišić]]. Šuste se odazvao pozivu. <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/98671 Baština 35 23-42, Split 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120805060014/http://hrcak.srce.hr/file/98671 |date=2012-08-05 }} Mladen Cukrov: Šezdeset pet godina obnove Hajduka na otoku Visu, str. 30.</ref>
Poslije rata bio je [[plivanje|plivačkim]] dužnosnikom u Hrvatskoj. Mnogo je pridonio uspjesima Mladosti. Predsjedavao je [[Hrvatski plivački savez|Hrvatskim plivačkim savezom]].
Rođak je hrvatskog povjesničara i predsjednika Matice hrvatske [[Igor Zidić|Igora Zidića]].<ref name="Zidić"/> Još dok je Zidić bio student povijesti umjetnosti, Šuste mu je pribavio pisaći stroj.<ref name="Zidić"/>
Iz Šustine je ostavštine [[Hrvatski športski muzej]] preuzeo pokal "plivanje – HAŠK 1913".<ref>[http://www.mdc.hr/UserFiles/Image/izdavastvo/izvjesca_zg/2011/Hrvatski_sportski_muzej_2011.pdf Muzejski dokumentacijski centar] Hrvatski športski muzej</ref>
{{Statistika u Hajduku
|0|0
|1|0
|0|0
|0|0
|11|0
|12|0
|75|1
|87|1}}
== Izvori ==
*[http://domkulture-zvonimir-solin.hr/pages/1322 Solinska kronika]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130506135102/http://domkulture-zvonimir-solin.hr/pages/1322 |date=2013-05-06 }} [[Jurica Gizdić]]: NOGOMETNE PRIČE IZ BIJELOGA U DRŽAVNI DRES Ivo ŠUSTE - Branič snažnoga i čistoga udarca, 15. listopada 2011.
{{izvori}}
{{DEFAULTSORT:Šuste, Ivo}}
[[Kategorija:Fudbaleri Hajduka]]
[[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]]
[[Kategorija:Hrvatski fudbalski treneri]]
[[Kategorija:Plivanje u Hrvatskoj]]
jvom1sb0r0or83h0oi5dez2nghud5dt
Janko Alberti
0
1470309
42686711
40874601
2026-09-11T20:29:32Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686711
wikitext
text/x-wiki
'''Janko Alberti''', ([[Split]], prije [[1430.]] – Split, [[1493.]]) [[Hrvati|hrvatski]] ratnik i vojskovođa.
Potjecao je iz splitske [[Plemstvo|plemićke]] porodice [[Alberti]] ''(de Albertis, degli Alberti, Obirtić)'', poznat je i kao ujak [[Marko Marulić|Marka Marulića]] (kojem je mati bila Jankova sestra Dobrica). Supruga mu je bila Marija Marcello, nećaka [[Mletačka republika|mletačkog]] [[dužd]]a.
Istakao se kao konjički zapovjednik, odnijevši važne pobjede nad tada nadirućim [[Osmanlijsko carstvo|Turcima]]. Mletačke vlasti su mu zbog iznimne hrabrosti i iskazane
vojne vještine dodijelile naslov [[Vitez (titula)|viteza]] ''(spectabilis eques)''. Kao ugledni splitski [[Patricijat|patricij]] obnašao je važne dužnosti u Splitu pa je nekoliko puta ([[1454.]], [[1462.]], [[1476.]] i [[1487.]] g.) bio izabran za općinskog suca ''(iudex commune)''.
Portret njega i supruge vjerojatno je prikazan na zavjetnoj slici [[Bogorodica|Bogorodice Zaštitnice]] (rad [[Talijani|talijanskog]] [[Slikarstvo|slikara]] Benedetta Diane) u [[Samostan Sv. Ante na Poljudu u Splitu|Franjevačkoj crkvi na Poljudu]], koja je pripadala [[oltar]]u [[Bratovština|Bratovštine]] Gospe od Poljuda, i za koju se smatra da joj je bio naručiteljem.
Pokopan je u [[splitska katedrala|splitskoj prvostolnici]], čime mu je iskazano osobito poštovanje. Na nadgrobnoj ploči koja se danas nalazi izložena uz njen [[Jug|južni]] ulaz prikazan je kao vitez u raskošnom [[Gotika|kasnogotičkom]] oklopu.
== Vanjske veze ==
* M. Kunčić, [http://hrcak.srce.hr/file/14882 Utjecaj povijesnih zbivanja na kreiranje ikonografskih sadržaja zavjetnih slika. (...)]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Croatica Christiana Periodica Vol.55,˙(2005.)
* [http://hrcak.srce.hr/file/12290 Majka Marka Marulića nije bila Talijanka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200611023114/https://hrcak.srce.hr/file/12290 |date=2020-06-11 }}, Colloquia Maruliana XV (2006.)
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|u 15. vijeku|1493|Alberti, Janko}}
[[Kategorija:Hrvatski vojskovođe]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1102.-1527.]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]
hkxka31p7erhuyh66xjizmyarvulmxv
Jakov Boglić
0
1470872
42686705
42333480
2026-09-11T19:45:01Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686705
wikitext
text/x-wiki
'''Jakov Boglić''' ([[Hvar (grad)|Hvar]], [[12. lipnja]] [[1826.]] - Hvar, [[3. prosinca]] [[1897.]]) je bio hrvatski [[povjesničar]] i visoki školski dužnosnik.
== Biografija ==
Rodio se u Hvaru 1826. godine. U rodnom je gradu pohađao pučku školu. U Splitu i Zadru je završio srednju naobrazbu. Bogosloviju je studirao u Zadru i Dubrovniku.
Zaposlio se 1853. godine u [[Zadar|Zadru]] gdje je predavao na dvjema gimnazijama. U gimnaziji koja je imala nastavu na talijanskom jeziku od 1853. godine je predavao katolički vjeronauk, latinski i talijanski jezik, [[prirodoslovlje]], povijest, [[vjeronauk]] i [[pedagogija|pedagogiju]] sve dok se nije umirovio 1883. godine. Druga ustanova u kojoj je predavao je pokrajinsko latinsko bogoslovno [[sjemenište]], gdje je predavao [[vjeronauk]] i [[metodika|metodiku]] od 1868. do 1869. godine i od 1873 do 1897. godine. U Zadru je bio i ravnatelj gimnazije.
Od 1865. godine je upravitelj Pokrajinske gimnazijske knjižnice.
Od nekolicine njegovih vrijednijih djela ističe se Povijest Hvara (''Studi storici sull´ Isola di Lesina''), u kojoj je obradio povijest otoka Hvara do 1420. godine. Prvi je autor koji je pisao o povijesti otoka Hvara.
Bio je nasljednik arhiva obitelji Ivaneo (Ivanić). [[Petar Kasandrić]] je na to ukazao, a ponovio [[Nikša Petrić]] da arhiv Ivanić (Ivaneo) -- Boglić—Božić u Hvaru ima dokumenata o pučkom ustanku, a da je taj podatak izmakao pozornosti hrvatskih povjesničara.
Bavio se umjetnim [[uzgoj spužava|uzgojem spužava]] (usporedi radove zemljaka i suvremenika [[Grgur Bučić|Grgura Bučića]]) te [[prirodoslovlje]]m.
== Izvori ==
* Pavao Jerolimov: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/01062009/jakov-boglic Na današnji dan: 1. lipnja, Jakov Boglić], [[Zadarski list]], 1. lipnja 2009.
* [[Nikša Petrić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/86585 Radovi o pučkom ustanku Matija Ivanića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204004036/http://hrcak.srce.hr/file/86585 |date=2014-02-04 }}, str. 543
* [http://www.hvar.hr/portal/?page_id=6 Službene stranice Grada Hvara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219070910/http://www.hvar.hr/portal/?page_id=6 |date=2014-02-19 }} Hvarska baština
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1826|1897|Boglić, Jakov}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski teolozi]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Biografije, Hvar (grad)]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]<!-- ipak je ondje bio 30 godina -->
39ycqu3kkbuayy7ffaqotsu9i7sg723
Josip Pazman
0
1471362
42686797
42484404
2026-09-12T01:10:57Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686797
wikitext
text/x-wiki
Mons. dr. '''Josip Pazman''' ([[Pakrac]], [[18. veljače]] [[1863.]] - [[5. prosinca]] [[1925.]]) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[svećenik]], [[teolog]], [[filozof]], sveučilišni profesor i [[političar]]. Poznavao je nekoliko jezika. Osim materinskog hrvatskog znao je latinski, talijanski i njemački.
Poznati je [[Hrvatska|hrvatski]] kanonist, poznavatelji i [[prevoditelj]] [[kanonsko pravo|kanonskog prava]].<ref name="Slavko Zec">Slavko Zec: [http://hrcak.srce.hr/file/103995 Crkva u Hrvatskoj i crkveno pravo: stanje i perspektive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200321095944/https://hrcak.srce.hr/file/103995 |date=2020-03-21 }} [[Bogoslovska smotra]], Vol.81 No.2 Lipanj 2011.</ref> Uz imena kao što su fra [[Ante Crnica]], [[Franjo Herman]], [[Matija Belić]], [[Josip Šalković]], [[Nikola Škalabrin]], [[Mato Mićan]] spada među najveće hrvatske kanoniste.<ref name="Slavko Zec"/>
== Biografija ==
=== Školovanje ===
Rodio se u Pakracu 1863. godine. U Pakracu je išao u pučku školu. Gimnaziju je pohađao u [[Požega|Požegi]]. Zadnje razrede gimnazije je završio u Nadbiskupskom sjemeništu. Nakon što je maturirao otišao je u Rim na kolegij [[Collegium Germanicum et Hungaricum|Germanico-Hunagricum]] pri papinskom sveučilištu [[Gregoriana|Gregoriani]]. Ondje je odslušao filozofiju i teologiju. Prvu je doktorirao 1887., a drugu 1890. godine. Nakon toga je diplomirao i [[crkveno pravo]]. Kao student rješavao je zadane slučaje ''casus constientiae''. Za rimskog je razdoblja uvidio važnost Marijine kongregacije za odgoj katoličke mladeži. Stoga je sedam poslije završetka studija osnovao Marijinu kongregaciju za učenike zagrebačke gornjogradske gimnazije, a njegov kasniji suradnik [[Fran Barac]] dvije godine poslije njega je osnovao isto za učenike požeške gimnazije.
=== Rad u hrvatskim školama ===
Nakon završetka studija iste 1890. vratio se u Hrvatsku. Ondje je predavao [[klasična filologija|klasičnu filologiju]] u Zagrebu na Nadbiskupskom liceju. Sljedeće godine postao je nadstojnikom klerika u Nadbiskupskom sjemeništu. Vladinom odlukom 1892. je povjerenikom za nižu realku. Nakon dvije godine je [[suplent]]om na katedri [[moralna teologija|moralnog bogoslovlja]] zagrebačkog [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Bogoslovnog fakulteta]]. 1896. postaje izvanrednim profesorom na istoj katedri. Pazmanov kvalitetni rad privukao je pozornost crkvenih vlasti. Zagrebački nadbiskup [[Juraj Posilović]] ga je imenovao 1899. ''prosynodalnim eksaminatorom kod ispita za kuratni kler''. Drugu polovicu ovog desetljeća bio je urednikom Glasnika sv. Josipa.
=== Ravnanje Zavodom sv. Jeronima ===
1900. je opet u Rimu, gdje je postao ravnateljem [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Zavoda sv. Jeronima]]. [[Dekret]]om ga je [[papa]] imenovao počasnim [[kanonik]]om i [[prepošt]]om ilirskog [[kaptol]]a te upraviteljem gostinjca Svetojeronimskog zavoda.
Čim je došao na dužnost, nije gubio vrijeme, nego je pošao raditi za hrvatsku stvar. Hrvatski biskupi i nadbiskup su ga opunomoćili podnijeti nacrt za [[papinska bula|papinsku bulu]]. Njime se je trebalo ukinuti kaptol svetojeronimske crkve i osnovati Hrvatski zavod u Rimu. Nacrt koji je podnio sadržavao je nacrt statuta Zavoda. Pazman je to podnio [[kardinal]]u [[Vannutelli]]ju. Pazmanov nacrt papa [[Lav XIII.]] je prihvatio. Sljedeće 1901. godine objavio je [[apostolsko pismo]] [[Slavorum gentem]]. Kaptol je ukinuo, a hrvatski je narod dobio svećenički zavod od bivšeg gostinjca.
Ovaj uspjeh je izazvao međunarodni problem. Države koje su imale pretenzije na hrvatske zemlje i baštinu su reagirale. Austrijske, talijanske i ugarske vlasti su pobjesnile, a nezadovoljnim se našao i crnogorski knez. Krenuli su politički i diplomatski pritisci. Radi onemogućenja provedbe ove crkvene stvari, velike su sile nasilno ometale posjed. Zadiranje svjetovnih vlasti u crkvene stvari nije bila neobična stvar u ono vrijeme. Tih su se desetljeća Austrija, Italija i Ugarska izrazito bojale buđenja, konsolidiranja i povezivanja slavenskog svijeta, posebice Hrvata s ostalim Južnim Slavenima i jačanja utjecaja Rusije u tom području, pa su tako istisnule učenje glagoljice i hrvatske ćirilice iz crkvenih škola (sam Pazman je argumentirao za uporabu glagoljice u bogoslužju), u izrazito hrvatskim mjestima ukidali su bogoslužja na hrvatskom jeziku te prekrajali crkvene pokrajine na način da bi ih izuzeli iz hrvatskih crkvenih jedinica i podredili ih nadbiskupijama u svojim zemljama, sve radi grabeži nad hrvatskim zemljama. Zbog takvih su akcija hrvatski katolički vjernici bili prisiljeni na očajničke buntovne poteze, kao što su prijetnje prelaskom na grčko-istočno kršćanstvo, što se demonstrativno i dogodilo u nekim krajevima. Posljedica ovih pritisaka je bila da su ti svjetovni pritisci urodili revidiranjem crkvene stvari, rečenog apostolskog pisma. Pored ostalog, uklonjen je atribut "hrvatski" iz imena Zavoda. Pazman nije posustao, nego je bio uporan. Zbog svega toga našao se u teškom položaju. Talijanske su ga vlasti smatrale nepoželjnim strancem te su ga namjeravale [[progon|prognati]]. Stoga se nešto prije prosinca 1901. vratio u Hrvatsku, u Zagreb. Svjedočanstvo iz tih vremena su njegovo dopisivanje s publicistom [[Šime Mazzura|Šimom Mazzurom]] i članci u [[Obzor]]u.
Radi branjenja hrvatskog prava na taj Zavod, pripremao se i za obračun sudskim putem. Ishod njegove borbe nije bio siguran. Situaciju je opisao kao "gadnu i nepravednu otimačinu". Financijski su ga pomogli nadbiskup Juraj Posilović, biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] i kaptol đakovački i biskup, [[Prva hrvatska štedionica]] te inih drugi hrvatski domoljubi i rodoljubi, a dobio je brojne brzojavke u kojima su mu izrazili potporu.
U Rimu je ostao do 1902. godine.
=== Povratak u Hrvatsku ===
Pritisci su se nastavili nakon povratka u Hrvatsku gdje je namjeravao nastaviti u prosvjetnom radu. Iako ga je narod dočekao kao junaka, banske su ga vlasti (ban je bio [[Károly Khuen-Héderváry]]) optužile da se "ogriješio o subordinaciju dužnu najvišoj nastavnoj oblasti", nisu mu dali tromjesečni dopust i t.d. Potom je predavao moralno bogoslovlje na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
1904. preuzeo je uređivanje [[Katolički list|Katoličkog lista]]. 1905. je osnovao Hrvatsko katoličko tiskovno društvo na dionice. Bio je suosnivačem Katoličkog kasina. 1907. je bio među onima koji su uredili Hrvatsko katoličko tiskovno društvo. Tijekom uređivanja je kao posebni prilog tog lista 1910. pokrenuo [[Bogoslovska smotra|Bogoslovsku smotru]] u suradnji s Edgarom Leopoldom. Prve dvije godine su pokretači ujedno i urednici časopisa.
[[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|1910.]] je izabran u [[Hrvatski sabor]] kao zastupnik kotara [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]], kao zastupnik frankovačke [[Čista stranka prava|Stranke prava]].
Nazočio je sjednici od [[4. listopada]] [[1911.]] koja se je održala u Zagrebu, a koja je okupila predstavnike pokrajinskih pravaških stranaka, na kojoj je uspostavljena ''Vrhovnu upravu ujedinjene Stranke prava za sve hrvatske zemlje''. Pazmana su izabrali za rizničara Vrhovne uprave [[Svepravaška organizacija|Svepravaške organizacije]].
Uređivanje Katoličkog lista završio je 1912. Nakon toga obnašao je dužnost [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u do 1913. godine. Od III. Godišta (1912.) uređuju Bogoslovsku smotru profesori Pazman i [[Fran Barac]] sve do [[1919.]]. godine.
Nakon što je izbio prvi svjetski rat, bio je aktivan u saborskim raspravama. Na raspravi od veljače 1916. je podupro planove podmaršala [[Conrad von Hötzendorf|Conrada von Hötzendorfa]]. U istoj raspravi je rekao za [[jugoslavensko pitanje]] da se može riješiti ili pobjedom hrvatske državnopravne nacionalne misli ili srpske nacionalne misli. Tom prilikom izjasnio se u prilog obnovi hrvatske državnosti. Kad su se predstavnici svih hrvatskih, srpskih i slovenskih stanaka okupili sredinom svibnja 1917. godine na poziv [[Austrijsko političko društvo|Austrijskog političkog društva]] radi raspravljanja o jugoslavenskom pitanju, nazočili su i neki pravaši, među njima Pazman i [[Dragutin Šafar]]. Indikativno je da su na taj sastanak odbili doći [[Hrvatsko-srpska koalicija]], [[Starčevićeva stranka prava]] te političari iz BiH. Pazman je naglasio da je važno da se ujedine Hrvati i Slovenci. Istakao je i pitanje Istre i Slovenskog primorja.
Pazman i još neki frankovci su poduprijeli vrhbosanskog nadbiskupa [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] koji se je usprotivio [[Svibanjska deklaracija|Svibanjskoj deklaraciji]] ([[30. svibnja]] [[1917.]]) jugoslavenskog kluba zastupnika u [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]], za razliku od jednog dijela hrvatskog katoličkog svećenstva.
Ni kad je uspostavljeno [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba]] nije sudjelovao u njegovu radu. Pazman kao ni ini frankovci nisu bili pozvani u to vijeće, iako su bili značajnim u Hrvatskom saboru. Razlog je bio taj jer su ih optuživali da su do zadnjeg trena radili na tome da Austrija opstane - još 18. listopada 1918. bili su išli kod austrijskog cara.
Nakon rata list koji je uređivao, Bogoslovska smotra je zbog poratnih neprilika izašla samo u 2 broja i po tom prestala. 25. ožujka 1919. policija mu je došla u stan i uhitila ga bez ikakve pravne podloge, a po stanu mu izvršila [[premetačina|premetačinu]]. U zatvoru je boravio do kraja veljače 1920. godine. Ondje je boravio sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]] i inim hrvatskim političarima.
Unutar te nepune godine dana nijednom nije bio izveden pred sud. Pritisci su se nastavili i poslije. Ostao je bez posla na sveučilištu jer su ga umirovili još te iste 1919. godine zbog njegovih političkih gledišta.
Po oslobođenju iz zatvora preživljavao je od mirovine i iznajmljivanja sobe. Obnašao je počasne dužnosti kao što su [[defensor matrimonii]], [[promotor iustitiae]], [[dijecezanski cenzor]] i druge. Od 1923. bio je župnikom u Zagrebu u župi sv. Petra. Bio je redovnim sudionikom konferencija sv. Vinka Paulskog. Papa ga je 1925. imenovao [[kućni prelat|kućnim prelatom]].
Umro je 1925. godine.
Napisao je ''Život Blažene Djevice Marije, presvete Matere Božje'' 1898.-1899. u izdanju Družtva sv. Jeronima i ''Život sv. Josipa : po sv. pismu po predaji sv. otaca i po nekim piscima'' 1900. također u izdanju Društva sv. Jeronima. Velika je njegova rukopisna ostavština, no nije poznato kamo je nestala. Izvjesno je jedino da je sačuvan ''Zapisnika sjednica konferencije sv. Vinka Paulskog''.
O Pazmanu su pisali [[Ivan Miklenić]], [[Matija Berljak]], [[Juraj Magjerec]], Ivica Zvonar i drugi.
=== Politički rad ===
Angažirao se i politički. Bio je pristašom zamisli o "potrebi fuzije [[Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava|hrvatskih kršćanskih socijala]] i ‘[[frankovci|frankovačkih]]’ [[pravaštvo|pravaša]]". Financijski je pomagao pravaške tiskovine.
== Izvori ==
* Ivica Zvonar: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12751 Mons. dr. Josip Pazman (1863. - 1925.): prilog poznavanju političkog djelovanja] [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.37 No.2 Prosinac 2005.
{{izvori}}
{{Rektori Sveučilišta u Zagrebu}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1863|1925|Pazman, Josip}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]]
[[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]]
[[Kategorija:Kanonsko pravo]]
[[Kategorija:Biografije, Pakrac]]
hrnzmt74ozzzt8gjw3gve6zjj9ig4wo
Kazimir Vrljičak
0
1472198
42686818
42269369
2026-09-12T06:59:47Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686818
wikitext
text/x-wiki
'''Kazimir Vrljičak''' (špa. ''Casimiro Vrljicak''<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=13695 Colloquia Maruliana, Vol.13 travanj 2004.] Francisco Javier Juez y Galvez: Emigrantes croatas en España sobre Marko Marulić de 1945 a 1955 (sažetak na španjolskom, [http://hrcak.srce.hr/file/12150 tekst] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303200412/http://hrcak.srce.hr/file/12150 |date=2016-03-03 }} na hrvatskom)</ref>) ([[Kaštel Novi]], [[1914.]] - [[21. studenoga]] [[2000.]]<ref name="in memoriam">[http://www.studiacroatica.org/revistas/144/1440901.htm Studia croatica br.144/2002.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} In memoriam, Studia Croatica Nº 144, pristupljeno 31. ožujka 2011.</ref>) je bio hrvatski kulturni djelatnik, [[prevoditelj]] i hrvatski [[diplomat]]ski dužnosnik za [[NDH|vrijeme drugog svjetskog rata]]. Bio je [[konzul]] [[NDH]] u [[Madrid]]u<ref name="studiacroatica">[http://www.studiacroatica.org/bol2006/20060314_presentacion.htm Studia croatica] Vesna Kukavica: Hrvati iz Argentine, 13. ožujka 2006., pristupljeno 31. ožujka 2011.</ref> i hrvatski kulturni djelatnik u Španjolskoj.<ref>[http://hrevija.lzmk.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=000457&Baza=1 LZMK]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Pavao Tijan]]: Jedna uzorna hrvatska skupina u tudjini : kulturni rad Hrvata emigranata u Španjolskoj, u: [[Hrvatska revija]]. 1 (1951.) 4. Kulturni pregled. - 409.-414., pristupljeno 31. ožujka 2011.</ref>
Rodio se u Kaštel Novom. Bio je sinom jedincem uspješnog trgovca. Obitelj mu se preselila u Split gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Otac ga je poslao u Njemačku i Švicarsku da bi studirao. Studij je nastavio na zagrebačkom sveučilištu, gdje je našao mjesto 1940.
Između dva svjetska rata je bio istaknuti hrvatski katolički djelatnik.<ref name="Veritas">[http://www.veritas.com.hr/duhovnost/thomas-more-svetac-za-svakoga.html Veritas - Magnificat anima mea Dominum]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Kazimir Vrljičak: Thomas More - Svetac za svakoga, pristupljeno 31. ožujka 2011.</ref>
Za vrijeme NDH je radio u ministarstvu vanjskih poslova. Nekoliko je mjeseca radio u hrvatskom konzulatu u Beču, a srpnja 1944. je postao tajnikom veleposlanstva u Madridu. Ondje se uključio u kulturni rad. Zanimljivost je da je iako je nezavisna Hrvatska nestala 1945., na 19. kongresu [[Pax Romana|Pax Romane]] rujna [[1946.]] u Zaragozi je zajedno s [[Branko Kadić|Brankom Kadićem]] sudjelovao kao predstavnik Hrvatske.<ref name="in memoriam"/>
Bio je suprugom [[Mira Vrljičak|Mire Vrljičak]]<ref name="studiacroatica"/>. Kad je dobio zadaću biti konzulom u Madridu, Mira je pošla s njime. Neko vrijeme su ostali ondje, a onda su dvije godine nakon rata oboje otišli odandje u Argentinu 1947. godine. Smjestili su se u Buenos Airesu. Ondje je bio članom društva sv. Tome Morea.<ref name="Veritas"/> Razlog što su otišli je bio taj što je tih godina bili vrlo teško naći posao nešpanjolcima u Španjolskoj.<ref name="in memoriam"/>
Troje mu se djece rodilo u Europi (Jorge Marin u Hrvatskoj, a Marija i [[Carmen Verlichak|Carmen]] u Španjolskoj), a u emigraciji u Argentini je još pet puta postao otac<ref name="studiacroatica"/>. Supruga mu je rodila [[Joza Vrljičak|Jozu]], koji je kasnije postao ravnatelj revije [[Studia croatica]]<ref name="croatia.org">[http://www.croatia.org/crown/articles/9981/1/Studia-Croatica-founded-in-Buenos-Aires-Argentina-celebrates-50-years.html Croatia.org] [[Darko Žubrinić]]: Studia Croatica founded in Buenos Aires Argentina celebrates 50 years, 26. lipnja 2010., pristupljeno 31. ožujka 2011.</ref> te Ignacija, Victoriju, Francisca i Teresitu.
Prevodio je na španjolski [[Marko Marulić|Marulićeve]] stihove na hrvatskom i latinskom.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030426/kultura01.asp Slobodna Dalmacija] [[Gordana Benić]]: Marulićeva slava i u Japanu, 26. travnja 2003., pristupljeno 31. ožujka 2011.</ref> Značajan je što je Marulićeva djela uvrstio u hrvatsko pobožno pjesništvo na španjolskom. Bio je prva osoba koja je tiskala španjolski prijevod jedne Marulićeve pjesme.<ref>[http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/pdf/Knjizica_2003.pdf Književni krug Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070716122822/http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/pdf/Knjizica_2003.pdf |date=2007-07-16 }} Marulićevi dani 2003. - Dr. Francisco Javier Juez Gálvez: Hrvatski emigranti u Španjolskoj o Marku Maruliću: razdoblje 1945.-1955., pristupljeno 31. ožujka 2011.</ref>
Surađivao je s revijom [[Studia croatica]]. Iako ga je Argentina izvrsno primila, nije radio u struci, nego je radio kao javni namještenik.
== Izvori ==
*(ur.: Zdravko Dizdar, Marko Grčić, Slaven Ravlić, Darko Stuparić): [[Tko je tko u NDH]], Minerva, Zagreb, 1997., natuknica Mira Vrljičak
{{izvori}}
*{{jezikk|špa.|španjolski}} [http://www.studiacroatica.org/studia/studia_idx.htm Studia croatica]
== Vanjske veze ==
*[http://www.studiacroatica.org/scebook/14400.htm Studia croatica br.144/2002.] (moze se dobiti kao elektronska knjiga)
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Vrljičak, Kazimir}}
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
anhej1m3t2p0scx2yegd0uxou8cs194
Jalševec Svibovečki
0
1486520
42686709
42415645
2026-09-11T19:53:42Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686709
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Jalševec Svibovečki
|županija = [[Varaždinska županija]]
|općina = [[Varaždinske Toplice]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 46.210
|z. dužina = 16.481
|brojstan = 364
|gustoća =
|domaćinstva = 100
|pošta = 42223 Varaždinske Toplice
|pozbroj = <small>+385</small> 042
|autooznaka = VŽ
|karta2 = Varaždinska županija
|naziv karte2= Varaždinske županije
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Jalševec Svibovečki''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]], [[Varaždinska županija]].
== Geografija ==
Naselje se nalazi 5 km istočno od Varaždinskih Toplica, smješteno uz usku dolinu rijeke [[Bednja (rijeka)|Bednje]]. Naselje se nalazi na križištu državne ceste [[Novi Marof]] - [[Varaždinske Toplice]] - [[Svibovec]] - [[Ludbreg]] i županijske ceste [[Svibovec]] - [[Drenovec]] - [[Ljubelj]]. Dijelovi naselja su Brlaš, Brozi, Korović i Kostanjevec u Kalničkom pobrđu.
== Historija ==
Sam naziv naselja svjedoči o tome da ovim krajem [[Turci]] nisu gospodarili. Jalša je naziv za drvo lat.: ''Alnus glutinosa''. U krajevima u kojima su Turci vladali to drvo se naziva Joha. Sam naziv mjesta je nastao od riječi Jalše.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/4342 |title=Zdenko Balog ''Jalša ili joha - toponomastičke teme'' Cris, god. VII., br. 1/2005., str. 42-52 |access-date=2014-08-02 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305145437/http://hrcak.srce.hr/file/4342 |url-status=dead }}</ref>
Sredinom XVI. stoljeća Jalševec je opustošen i pust kao i manji posjedi Fičurje, Posrednica i Hum, sada lokaliteti u vinorodnom pobrđu Kalnika.
Poslije turskog pustošenja u XVI. stoljeću mjesta [[Leskovec Toplički]], Svibovec, Drenovec i Jalševec ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu.
Po nekim doseljenicima su i prozvana naselja novaki, Brozi, a Jalševec je postao predij doseljenika plemenskog imena Pokos.
Jalševec pripada župi Sveta tri kralja u [[Svibovec|Svibovcu]], prijašnjoj topličkoj kapeli. U vrijeme barokizacije topličkih crkvenih građevina, na križanju puteva postavljen barokni poklonac s kipom ''Krista premišljevača''.
==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 364 stanovnika<ref>{{Cite web |title=Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html |access-date=2014-08-02 |archive-date=2012-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225045215/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html }}</ref> te 100 obiteljskih kućanstava.<ref>{{Cite web |title=Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html |access-date=2014-08-02 |archive-date=2012-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225045225/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html }}</ref>
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 578
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 150
|p2 = 202
|p3 = 252
|p4 = 321
|p5 = 385
|p6 = 422
|p7 = 398
|p8 = 400
|p9 = 450
|p10 = 478
|p11 = 432
|p12 = 413
|p13 = 390
|p14 = 376
|p15 = 364
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
<br />
:<small>'''Napomena:''' Do 1900. iskazivano pod imenom Jalševec.</small>
== Reference ==
{{izvori}}
==Literatura==
* Božena Filipan; ''Varaždinske Toplice i naselja - traganje za izvorima'', svezak 1., Varaždinske Toplice 2005.
* Rudolf Horvat; ''Povijest grada Varaždina'', Varaždin 1993.
* Rudolf Horvat; ''Poviest Međimurja'', Zagreb 1944.
{{mrva-naselje hr}}
{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica}}
[[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]]
4cdzlwj1b1br0l3fl2j2b9f0p7apu7w
Šablon:Smjernica Stilskog priručnika
10
1501458
42686729
41555968
2026-09-11T22:47:37Z
Aca
108187
42686729
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Blue check.svg|30p|veza=|alt=]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} je deo {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|stilskog priručnika]]}} Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku'''.<br><div style="font-size: 90%;">Opisuje opšteprihvaćeni standard koji urednici treba da poštuju uz korišćenje [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako nameravate da znatno promenite tekst {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, prvo pokrenite raspravu na podstranici [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice Pijace]].</div></div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
1mv6xls2ig5fg699ml94byvivhorov9
42686730
42686729
2026-09-11T22:47:52Z
Aca
108187
42686730
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Blue check.svg|30p|veza=|alt=]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} dio je {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|stilskog priručnika]]}} Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku'''.<br><div style="font-size: 90%;">Opisuje opšteprihvaćeni standard koji urednici treba da poštuju uz korišćenje [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako nameravate da znatno promenite tekst {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, prvo pokrenite raspravu na podstranici [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice Pijace]].</div></div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
4y5ufvgjtrltzdrf97q4su03a86dofb
42686731
42686730
2026-09-11T22:48:16Z
Aca
108187
+
42686731
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Blue check.svg|30p|veza=|alt=]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} dio je {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika]]}} Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku'''.<br><div style="font-size: 90%;">Opisuje opšteprihvaćeni standard koji urednici treba da poštuju uz korišćenje [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako nameravate da znatno promenite tekst {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, prvo pokrenite raspravu na podstranici [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice Pijace]].</div></div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
a8h87cod24yz7qs1flgrkkbcvtcgj2w
42686732
42686731
2026-09-11T22:48:24Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]] na [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
42686731
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Blue check.svg|30p|veza=|alt=]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} dio je {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika]]}} Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku'''.<br><div style="font-size: 90%;">Opisuje opšteprihvaćeni standard koji urednici treba da poštuju uz korišćenje [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako nameravate da znatno promenite tekst {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, prvo pokrenite raspravu na podstranici [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice Pijace]].</div></div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
a8h87cod24yz7qs1flgrkkbcvtcgj2w
42686739
42686732
2026-09-11T22:51:09Z
Aca
108187
+
42686739
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Blue check.svg|30p|veza=|alt=]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} dio je {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika]]}} srpskohratske Wikipedije.'''<br />Opisuje opšteprihvaćeni standard koji urednici trebaju poštovati uz primjenu [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako namjeravate znatno promijeniti sadržaj {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, pokrenite raspravu na podstranici [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice Pijace]].</div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
bsofrt7en6cp3olhtopee68lchnjphp
42686740
42686739
2026-09-11T22:51:53Z
Aca
108187
42686740
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Blue check.svg|30p|veza=|alt=]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} dio je {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika]]}} srpskohrvatske Wikipedije.'''<br />Opisuje opšteprihvaćeni standard koji urednici trebaju poštovati uz primjenu [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako namjeravate znatno promijeniti sadržaj {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, prvo započnite raspravu na podstranici [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice Pijace]].</div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
8zrkjgjnqtjoin44859x9lqvt4hb1fu
42686741
42686740
2026-09-11T22:52:25Z
Aca
108187
42686741
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Codex icon check color-progressive.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Smjernica]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} dio je {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika]]}} srpskohrvatske Wikipedije.'''<br />Opisuje opšteprihvaćeni standard koji urednici trebaju poštovati uz primjenu [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako namjeravate znatno promijeniti sadržaj {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, prvo započnite raspravu na podstranici [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice Pijace]].</div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
37gme0c915ui3e9rk48z30g6argukz7
42686742
42686741
2026-09-11T22:53:43Z
Aca
108187
42686742
wikitext
text/x-wiki
{{Mbox
| type = notice
| image = [[Datoteka:Codex icon check color-progressive.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Smjernica]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}}|{{Ombox/shortcut|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}}}}}}
| text = <div style="padding-top: 6px; padding-bottom: 5px;">'''Ova [[Wikipedija:Pravila i smjernice|smjernica]]{{#if:{{{odeljak|}}}| odeljak}} dio je {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika|[[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskog priručnika]]}} srpskohrvatske Wikipedije.'''<br />Opisuje općeprihvaćeni standard koji svi urednici trebaju poštovati uz primjenu [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|zdravog razuma]]. Ako namjeravate znatno promijeniti sadržaj {{#if:{{{odeljak|}}}| odeljka|stranice}}, prvo započnite raspravu na [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pijaci]].</div>
}}<includeonly>[[Kategorija:Stilski priručnik Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>
{{dokumentacija}}
<!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, a međuvikiji na Vikipodatke. -->
</noinclude>
ima1n3vt1l04dg132ybu1d9ufhogs1a
Kickapoo
0
1504310
42686829
42264470
2026-09-12T08:07:53Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686829
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Kickapoo, Babe Shkit, Chief and Delegate from Oklahoma - NARA - 523854.jpg|mini|Kickapoo, poglavica Babe Shkit.]]
[[Datoteka:Kickapoo wickiup.jpg|mini|wickiup Kickapoo Indijanaca.]]
[[Datoteka:A Kickapoo wickiup, Sac and Fox Agency, Oklahoma, 1880 - NARA - 519144.tif|mini|Kickapo [[wickiup]], unutrašnjost.]]
'''Kickapoo''' (Kikapoo, Kikapu).- /od ''Kiwigapawa'', ' ''he stands about'', ili ' ''he moves about, standing now here, now there'' '. / Pleme Algonquian Indijanaca u jugozapadnom Wisconsinu kamo su pod pritiskom potisnuti iz sjeverozapadnog Ohia i južnog Michigana u području između jezera [[Erie (jezero)|Erie]] i [[Michigan (jezero)|Michigan]]. Kickapoosi još početkom 1640.-tih dolaze u ovaj kraj napadima Indijanaca [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] i Neutrals ii [[Attiwandaronk]], a zatim i [[Iroquois|Irokeza]]. Od 1658. protjerani su u jugozapadni [[Wisconsin]], a oko [[1700]]. polako kreću na jug u sjeverni [[Illinois]] da bi se [[1770]]. našli kod [[Peoria (grad)|Peorie]] u središnjem [[Illinois]]u sterući se sve na jugoistok do doline [[Wabash (rijeka)|Wabasha]] na zapadnoj granici [[Indiana|Indiane]].
Nakon ratova sa Amerikancima potpisuju [[1819]]. ugovor po kojemu prepuštaju svoje zemlje istočno od [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]] [[SAD]], a oni su preseljeni u južni Missouri od 1819-1824. a nakon toga i u Kansas. Dijelovi Kickapoosa su ostali u Illinoisu, a drugi su (banda iz Missourija) [[1832]]. dobili rezervat u sjeveroistočnom [[Kansas]]u. Neke bande udružile su se sa [[Potawatomi]]ma i prodrle čak u Texas i [[Chihuahua|Chihuahuu]] u [[Meksiko]], gdje su se zadržali do današnjih dana (Mexican Kickapoo). Neki od meksičkih Kackapoosa ipak se između [[1873]]. i [[1878]]. vratilo u SAD, i poslati su u Oklahomu. U SAD danas žive po državama pod plemenskim nazivima ''Kickapoo of Kansas''; ''Kickapoo of Oklahoma'' i ''Kickapoo Traditional Tribe of Texas''. Od njihovih starih sela po imenu su poznata tek tri, to su: ''Etnataek'' (sa plemenima [[Sac and Fox]]), ''Kickapougowi'' i ''Neconga''.
== Ime ==
Njihovo ime Kiwigapawa ''he moves about, standing now here, now there'', naglašava skitnički prirodu Kickapoo Indijanaca, koji su prelazili preko Mississippija zbog krađe konja i lova na bizone. Ostali nazivi što su im dali drugi Indijanci su: ''A'-uyax'' [[Tonkawa]], znači "deer eaters." ''Higabu'', ime kod [[Omaha Indijanci|Omaha]] i [[Ponca Indijanci|Ponca]]. I'-ka-du', [[Osage]] ime. ''Shake-kah-quah'', Indijanci [[Wichita]]. ''Shígapo'' ili ''Shikapu'', [[Apache]] ime, očita varijanta imena Kickapoo. Sik'-a-pu, oblik koji se javlja kod [[Comanche]]. ''Tékapu'', [[Huron]] Indijanci. ''Yuntara'ye-ru'nu'', drugi Huronski naziv, prema lokalitetu označava "tribe living around the lakes."
== Etnografija ==
Kickapoo su srodni sa [[Sac]] i [[Fox]]ima. Njihova ljetna sela bila su fiksna od kuća napravljenih od drvenog kostura prekrivenih korom, nakon žetve i komunalnog jesenskog lova na bizone odlazili bi u zimske lovačke kampove sa nastambama od hasura. Kickapoosi su bili agrikulturan i lovački narod. [[Kukuruz]], tikve i [[grah]] bili su njihovi glavni agrarni proizvodi. U lov na bizone zapadno od Mississippija ,odlazili bi na konjima do kojih su dolazili krađom. –Slično [[Shawnee]] plemenu također su poznavali klansku organizaciju sa patrilinearnim nasljeđivanjem. -Klanovi ''Eagle'' ([[Orao]]), ''Bear'' ([[Medvjed]]), ''Water'' ([[Voda]]), ''Buffalo'' ([[Bizon]]), ''Fox'' ([[Lisica]]), i ''Thunder'' ([[Grom]]), navodi Joseph B. Herring, pripadaju polovicama ''Oskasa'', ili ''Black'', i ''Kiiskooha'', ili ''White''. Ove polovice ujedno su i suparničke u religioznim ceremonijama i u igri [[lacrosse]]. Mooney navodi klanove ''Water'', ''Tree'', ''Berry'', ''Thunder'', ''Man'', ''Bear'', ''Elk'', ''Turkey'', ''Bald-eagle'', ''Wolf'' i ''Fox''.
Svaka Kickapoo banda bila je autonomna sa vlastitim vođama, ratnim poglavicama i ratnicima.
Njihova religiozna vjerovanja poznaju Velikog [[Manitu]]a (stvaraoca), koji stoji na vrhu spiritualne hijerarhije, niže položaje zauzimaju manitui raznih stvari i pojava u prirodi. Uz Manitua postoje i ''četiri vjetra'' i veoma značajna ''pramajka zemlja'' (''grandmother earth''). [[Wisaka]], sin Manituov, stvorio je zemlju i sve stvari, računajući i same Kickapoose. Wisaka im je dao i svete zavežljaje. Šaman je jedna od najznačajnijih osoba svake bande, a sposoban je komunicirati sa duhovima, on je u stanju proreći budućnost i izliječiti bolesne.
Institucija [[Midéwiwin]] također je postojala, nju poznaju [[Chippewa|Chippewe]] i druga srodna plemena u području Velikih jezera. Danas je međutim kod njih najsvetija ceremonija [[Kigänowini]]. Pas je kod Kackapoosa posebno obožavan, a služio je i kao žrtva manituima.
== Populacija ==
Populacija Kickapoosa iznosila je nekih 3,000 (1759), što je Mooneyevo mišljenje. Broj im kasnije iznosi 2,000 ([[1817]].) i 2,200 ([[1825]].). U Kansasu i na Indijanskom Teritoriju ([[1875]].) bilo je 706, bez njih 100 u Meksiku. Godine [[1885]]. u [[SAD]] ih je 500 i u Meksiku 200. U ranom 20. stojeću ([[1905]].) u SAD ih je 432 (247 u Oklahomi i 185 u Kansasu) a u Meksiku se popeo na 400 ili više.
Broj Kickapoosa koji je [[1973]]. iznosio 891 (prema BIA-ji), narasatao je 1989. na 2,050, a [[2000]]. na 4,200, od toga 1,500 u Kansasu, 2,000 u Oklahomi i 700 u [[Wisconsin]]u. U kansasu na ''Kickapoo Reservation'', plemensko središte je [[Horton]]. U Oklahomi žive organizirani kao ''Kickapoo Tribe of Oklahoma'', i u Teksasu kao ''Kickapoo Traditional Tribe'', sa plemenskim središtem u [[Eagle Pass]]u
== Literatura ==
* ''Arrell M. Gibson'', The Kickapoos, Lords of the Middle Border (Norman: University of Oklahoma Press, 1963).
* ''Felipe A. and Dolores L. Latorre'', The Mexican Kickapoo Indians (Austin: University of Texas Press, 1976).
* ''Robert E. Ritzenthaler and Frederick A. Peterson'', The Mexican Kickapoo Indians (Milwaukee Public Museum, 1956).
== Vanjske veze ==
* [http://www.american-native-art.com/publication/kickapoo/kickapoo.html Kickapoo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061006223517/http://www.american-native-art.com/publication/kickapoo/kickapoo.html |date=2006-10-06 }}
* [http://www.mnisose.org/profiles/kickapoo.htm Kickapoo Tribe Of Kansas]
* [http://cdi.gob.mx/ini/monografias/kikapues.html Kikapúes / Kikaapoa (na španjolskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106053923/http://cdi.gob.mx/ini/monografias/kikapues.html |date=2006-11-06 }}
[[Kategorija:Algonquian]]
[[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]]
[[Kategorija:Indijanci, Kansas]]
[[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]
szspjt4ientf80dmvu8vos3hr2rr12c
Kinetoplastea
0
1749813
42686831
42315095
2026-09-12T08:23:58Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686831
wikitext
text/x-wiki
{{Taksokvir
| boja = #F0E6F0
| ime = Kinetoplastea
| image = Trypanosoma_cruzi_crithidia.jpeg
| image_width = 240px
| slika_opis = ''[[Trypanosoma cruzi]]''
| domena = [[Eukaryota]]
| regnum =
| phylum = [[Euglenozoa]]
| subphylum = [[Glycomonada]]
| classis = '''Kinetoplastea'''
| classis_autorstvo = Honigberg, 1963 emend. Cavalier-Smith, 1981<ref name=Honigberg>{{cite book|author=Honigberg, B. M.|year=1963|chapter=A contribution to systematics of the non-pigmented flagellates.|editor=Ludvík, J. |editor2=Lom, J. |editor3=Vávra J.|title=Progress in Protozoology: proceedings of the first International Congress on protozoology held at Prague|publisher=Academic Press}}</ref><ref>Cavalier-Smith, T. (1981). Eukaryote kingdoms: seven or nine? Biosystems 14, 461–481.</ref>
| podjela_kategorije = Klase
| podjela = <div>
* ?[[Bordnamonadidae]]
* ?[[Trypanophididae]]
* [[Prokinetoplastina]]
** [[Prokinetoplastida]]
* [[Metakinetoplastina]]
** [[Neobodonida]]
** [[Parabodonida]]
** [[Bodonida]]
** [[Trypanosomatida]]
</div>
| sinonimi =
* Kinetoplastida <small>Honigberg 1963 emend. Margulis 1974</small>
}}
'''Kinetoplastea''' je nevelika grupa [[bičari|bičara]], koja obuhvata nekoliko veoma značajnih [[parazit]]a [[životinja]] i [[čovek]]a, kao i slobodnoživeće organizme<ref name="Brajković">Brajković, M. 2006. Zoologija invertebrata I. Beograd: Biološki fakultet. {{ISBN|86-7078-036-4}}</ref>. Ova grupa protista spada u tip [[Euglenozoa]], a karakteriše se prisustvom [[kinetoplast]]a, [[mitohondrija|unutarmitohondrijske]] granule izgrađene od končaste [[DNK]] (kDNA) koja je u vezi sa osnovama [[bič (biologija)|bičeva]]<ref name="Adl">Adl S.M. et al. 2005. The New Higher Level Classification of Eukaryotes with Emphasis on the Taxonomy of Protists. J. Eukaryot. Microbiol. 52(5): 399–451. doi: 10.1111/j.1550-7408.2005.00053.x</ref>.
== Klasifikacija ==
Tradicionalno, na osnovu [[morfologija (biologija)|morfologije]] i načina života, ova grupa protista se deli na dve grupe, najčešće sa statusom [[taksonomske kategorije|reda]] (parazitske jednobičaste Trypanosomatida i slobodnoživeće dvobičaste Bodonida) ili podreda<ref name="Brajković"/> (Trypanosomatina i Bodonina). Novija [[filogenija|filogenetska]] istraživanja ukazuju na dodatnu raznovrsnost ove grupe, pa se ona deli na dve potklase i nekoliko redova<ref name="Adl"/><ref>Moreira D, Lopez-Garcia P, Vickerman K. 2004. An updated view of kinetoplastid phylogeny using environmental sequences and a closer outgroup: proposal for a new classification of the class Kinetoplastea. Int. J. Syst. Evol. Microbiol. 54:1861–1865. DOI 10.1099/ijs.0.63081-0</ref>:
; potklasa Prokinetoplastina
; potklasa Metakinetoplastina
: red [[Neobodonida]]
: red [[Parabodonida]]
: red [[Eubodonida]]
: red [[Trypanosomatida]]
Potklasa Prokinetoplastina obuhvata samo dva [[rod (biologija)|roda]], od kojih su predstavnici jednog (''[[Ichthyobodo]]'') [[ektoparazit]]i [[riba]], a predstavnici drugog (''[[Perkinsiella]]'') [[simbioza|endosimbionti]] pojedinih ameboidnih protista (''Neoparamoeba'' spp.).
Potklasa Metakinetoplastina je bogatija rodovima. Poznati predstavnici su slobodnoživeći rod ''[[Bodo]]'' i [[endoparazit]]i čoveka poput rodova ''[[Trypanosoma]]'' (uzročnici [[bolest spavanja|bolesti spavanja]]) i ''[[Leishmania]]'' (uzročnici [[leišmanioza|leišmanioze]] i [[crna bolest|crne bolesti]]).
== Literatura==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kinetoplastea}}
* [http://www.kinetoplastids.com/ Kinetoplastid Biology and Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110172033/http://www.kinetoplastids.com/ |date=2016-01-10 }}
* [http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6W7G-4JCBNGW-1&_user=10&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=4068e6ddf81f425adf3b8ced212b4c74 Simpson AGB, Stevens JR, Lukeš J. 2006. The evolution and diversity of kinetoplastid flagellates. Trends in Parasitology 22(4): 168-174]
[[Kategorija:Protisti]]
6185eonrlwnbe0szf3n7xtcja1jsdag
Keleno
0
2498090
42686823
6865816
2026-09-12T07:16:38Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686823
wikitext
text/x-wiki
'''Keleno''' ({{lang-grc|Κελαινώ}}) ime je nekoliko žena u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]].
*Keleno, kći [[Atlant (mitologija)|Atlanta]] i [[Plejona|Plejone]] i jedna od sedam [[Plejade (mitologija)|Plejada]].{{sfn|Schmitz|1867|loc=s.v. Celaeno}} [[Posejdon]]u je rodila [[Lik (mitologija)|Lika]] i [[Niktej]]a,<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.10.1 III, 10, 1].</ref> te [[Euripil (mitologija)|Euripila]] (ili [[Eurit]]a), [[Kirena|kirenskog]] kralja, i Likaona.<ref>[[Sholija]] uz [[Apolonije Rođanin|Apolonija Rođanina]], ''[[Argonautica|Doživljaji Argonauta]]'', IV, 1561.</ref> Prema drugima, [[Prometej]]u je rodila Lika i [[Himerej]]a.<ref>[[Jovan Ceces]], komentar uz [[Likofron]]a, 132.</ref>
*Keleno, jedna od [[Harpije|Haprija]],<ref>[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae1.html#Preface predgovor]; [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae1.html#14 14]</ref> koju je [[Eneja]] sreo na [[Strofadi]]ma, a ona mu dala nekoliko predskazanja o njegovim budućim lutanjima.<ref>[[Vergilije]], ''[[Eneida]]'' [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0690.phi003.perseus-lat1:3.192-3.257 III, 209–211] sa [[Servije]]vim komentarom uz to mesto.</ref>
*Keleno, jedna od [[Danaide|Danaida]], kćerki [[Danaj]]evih. Njena je majka bila [[Krino (mitologija)|Krino]]. Keleno se udala za [[Egipt (mitologija)|Egiptovog]] i [[Hefestina (mitologija)|Hefestininog]] sina [[Hiperbije|Hiperbija]] i po očevom ga nalogu ubila prve bračne noći.<ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.5 II, 1, 5]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> Neki su pričali da je [[Posejdon]]u rodila sina Kelena.<ref>[[Strabon]], ''Geografija'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0099.tlg001.perseus-grc1:12.8.18 XII, 8, 18].</ref>
*Keleno, jedna od [[Amazonke|Amazonki]]. Ubio ju je [[Herakle]] u borbi kopljima dok je izvršavao svoj deveti zadatak.<ref>[[Diodor Sicilijski]], ''Istorijska biblioteka'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:4.16.3 IV, 16, 3].</ref>
*Keleno, kći [[Hijam (mitologija)|Hijamova]] i unuka [[Likorej]]eva. [[Apolon]]u je rodila sina [[Delfo (mitologija)|Delfa]].<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:5.10.6 V, 10, 6].</ref>
== Reference ==
{{reflist|2}}
== Literatura ==
*{{Citation | last = Schmitz | first = Leonhard | author-link = | contribution = Sterope (1) | editor-last = Smith | editor-first = William | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = | pages = | publisher = | place = Boston | year = 1867 | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dsterope-bio-1| ref= harv}}
[[Kategorija:Nimfe]]
[[Kategorija:Žene u grčkoj mitologiji]]
[[Kategorija:Amazonke]]
j9c3gmfm2wzvw9n9xom30a4niqcmm14
Ivan Matetić Ronjgov
0
4028108
42686678
42176215
2026-09-11T17:45:05Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686678
wikitext
text/x-wiki
{{skladatelj
|ime = Ivan Matetić Ronjgov
|slika = Ivan Matetic Ronjgov 160309.jpg
|opis_slike = spomenik uz rodnu kuću u Ronjgima
|veličina =
|puno_ime = Ivan Matetić Ronjgov
|datum_rođenja = {{birth date|1880|4|10|df=y}}
|mjesto_rođenja = [[Ronjgi]] kraj [[Sveti Matej|Sv. Mateja]], [[Austro-Ugarska]]
|datum_smrti = {{death date and age|1960|6|27|1880|4|10|df=y}}
|mjesto_smrti = [[Lovran]], [[Jugoslavija]]
|počivalište = [[Opatija]]
|zanimanje = kompozitor i melograf
|partner =
|period =
|djela = ''[[Ćaće moj]]'' (1933.)<br>''Roženice'' (1935.)<br>''Galijotova pesen'' (1940.)<br>''Mantinjada domaćemu kraju'' (1954.)<br>''Naš kanat je lip'' (1956.)<br>''Na mamin grobak'' (1959.)
|utjecaj =
|suradnici =
|učenici =
|nagrade =
}}
'''Ivan Matetić Ronjgov''' (Ronjgi kraj Sv. Mateja, 10. travnja 1880. – Lovran, 27. lipnja 1960.), [[kompozitor]] i [[melografija|melograf]]. Život je posvetio proučavanju i promociji [[muzički folklor|muzičkog folklora]] svojeg rodnog kraja, [[Istra|Istre]] i [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]]. Pritom je postavio teorijsku osnovu istarsko-primorske narodne muzike i uspostavio »[[istarska ljestvica|istarsku ljestvicu]]«.
Njegove su kompozicije demonstrirale vrijednost muzičkih idioma njegova rodnog kraja, a dokazao je da oni koji žele stvarati na osnovi bogatstva narodne muzike, mogu pokrenuti nove pravce. Bio je prvi kompozitor koji je istarsko-primorski muzički idiom upotrijebio u [[vokalna muzika|vokalnoj muzici]].
== Biografija ==
Ivan Matetić rodio se 10. travnja 1880. u zaseoku [[Ronjgi]]ma kraj [[Sveti Matej|Sv. Mateja]] (danas [[Viškovo]]), od oca Josipa Matetića i majke Marije rođ. Tibljaš.<ref name="Ruck2011">{{cite journal | url = http://hrcak.srce.hr/file/118368 | author = Ruck, Lovorka | title = »Za me je vredno ča narod zmisli«. Skladatelj i melograf Ivan Matetić Ronjgov | journal = Arti musices - Hrvatski muzikološki zbornik | year = 2011 | volume = 42 | issue = 2 | publisher = Hrvatsko muzikološko društvo & Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU & Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu | location = Zagreb | pages = 175–208 | archive-date = 2020-07-02 | access-date = 2015-04-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200702075136/https://hrcak.srce.hr/file/118368 | url-status = dead }}</ref> Po završetku učiteljske škole u Kopru, gdje se školovao u klasi A. Dekleve i J. Sokola, službovao je od 1899. kao učitelj u školama središnje Istre: u [[Žminj]]u, [[Barban]]u, [[Kanfanar]]u, [[Sveti Petar u Šumi|Sv. Petru u Šumi]], [[Gologorica|Gologorici]] i [[Pićan|Pićnu]] te od 1912. do 1919. u [[Opatija|Opatiji]].<ref name="Ruck2011"/> Zbog talijanske okupacije Istre emigrirao je u [[Zagreb]], gdje je na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] u klasi [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]] učio kompoziciju i diplomirao 1922. Od 1921. do 1925. bio je nastavnik muzike u [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|gimnaziji u Šušaku]], gdje je osnovao prvi privatnu muzičku školu. Vratio se ponovo u Zagreb gdje je do umirovljenja 1938. bio tajnik i bibliotekar Muzičke akademije u Zagrebu. Poslije umirovljenja odlazi u [[Beograd]] gdje je kod kćeri Ivke proveo ratne godine.<ref name="Ruck2011"/> Poslije rata vratio se u Zagreb i predavao je folklor na Muzičkoj akademiji 1945 – 1947. Od 1947. živio je u [[Rijeka|Rijeci]], kraće vrijeme kao honorarni nastavnik u školi koja danas nosi njegovo ime, a nakon toga se potpuno posvetio kompozitorskom radu i skupljanju narodnih pjesama.<ref name="Ruck2011"/> Umro je u bolnici u [[Lovran]]u 27. lipnja 1960., a sahranjen je na groblju u Opatiji.<ref name="Ruck2011"/>
== Povezano ==
* [[istarska ljestvica]]
* [[Matetićevi dani]]
* [[Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov«]]
* [[Večeri pul Matetićevega ognjišća]]
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
* {{YouTube|Ag6RWVVb_6w|''Pod Učkun kućice bele'' (video) u izvedbi hrvatskog ženskog zbora Rondo Histriae}}
* [http://www.imr.hr/cms/ Glazbena škola Ivana Matetića-Ronjgova u Puli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150428013008/http://www.imr.hr/cms/ |date=2015-04-28 }}
{{lifetime|1880|1960|Matetić Ronjgov, Ivan}}
[[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]]
[[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pedagozi]]
[[Kategorija:Biografije, Istra]]
qmb3azspa89dkw4m7fc9dy6xokva8xs
Stewart Guthrie
0
4542203
42686811
40954698
2026-09-12T02:38:02Z
Minorax
135426
([[c:GR|GR]]) [[File:George Cross UK ribbon.png]] → [[File:UK George Cross ribbon.svg]] vva
42686811
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija policajac|ime = Stewart Graeme Guthrie|datum_rođenja = {{datum|22|11|1948|god=ne}}|mjesto_rođenja = [[Dunedin]], [[Novi Zeland]]|mjesto smrti = [[Aramoana]], [[Novi Zeland]]|datum_smrti = {{dda|1990|11|13|1948|11|22|df=y}}|vjernost = {{flagcountry|NZL}}|služba = [[Novozelandska policija]]|godine_službe = 1969 - 1990|događaji = [[Masakr u Aramoani]]|status = poginuo na dužnost|broj_značke = 5024|nadimak = Stu|odlikovanja = [[File:UK George Cross ribbon.svg|30px]] [[George Cross]]}}
'''Stewart Graeme Guthrie''', [[George Cross|GC]] (22. novembar 1948 – 13. novembar 1990) bio je [[Novi Zeland|novozelandski]] policajac, poznat po tome što je prvi stigao na poprište [[Masakr u Aramoani|masakra]] u mjestu [[Aramoana]] te poginuo prilikom pokušaja da uhapsi počinitelja Davida Craiga. Usprkos toga, Guthriev postupak je ocijenjen herojskim, te je Guthrie posthumno odlikovan Georgeovim križem, najvišim priznanjem za hrabrost koju mogu primiti civili u zemljama Commnowealtha.
O zbivanjima o Aramoani je 2006. godine snimljen igrani film [[Out of the Blue (film, 2006)|''Out of the Blue'']] gdje je Guthriejev lik tumačio [[William Kircher]].
{{Lifetime|1948|1990|Guthrie, Stewart}}
[[Kategorija:Policajci]]
[[Kategorija:Žrtve ubistva]]
tjxllknwy638ihno7sp20ia7k8zptik
Knindže – Vitezovi Srpske Krajine
0
4543008
42686838
42458070
2026-09-12T09:44:23Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686838
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Knindze 1 i 2.jpg|mini|300px|Naslovne strane prvog i drugog broja stripa: ''Po zapovesti kapetana Dragana ([[Dragan Vasiljković]])'' i ''Za slobodu Srpske Krajine'']]
'''Knindže – Vitezovi Srpske Krajine''' je bio srpski ratno-[[Propaganda|propagandni]] strip koji je izlazio tokom jeseni 1991. godine za vreme [[Raspad SFRJ|rata u SFRJ]].<ref name="Dabrowska">{{Cite web |url=http://postjugo.filg.uj.edu.pl/Gusle.pdf |title=Gusle, knindže i civilno društvo. |accessdate=12. aprila 2010 |author=Maria Dabrowska-Partyka |date= |work=Publikacja [w:] „Przemiany w swiadomosci i kulturze duchowej narodów Jugosławii po 1991 roku”, Kraków 1999, s. 131-152 |publisher= |archive-date=2016-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307032810/http://postjugo.filg.uj.edu.pl/Gusle.pdf }} {{pl}}</ref> Izdavač je bila [[Politika (novine)|Politika]]. Izašla su dva broja — ''Po zapovesti kapetana Dragana'' i ''Za slobodu Srpske Krajine''. Pored ova dva stripa izašao je i jedan roto-roman pod nazivom ''Demoni dolaze''.<ref name="matošević">{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/43503 |title=Hrvatski strip 1990-ih: Etnološki aspekti |accessdate=12. aprila 2010 |author=Andrea Matošević |date= |work= |publisher= |archive-date=2020-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200324183422/https://hrcak.srce.hr/file/43503 |url-status=dead }} {{hr}}</ref>
Glavni junaci ovog stripa su [[Knindže]] koji se bore za slobodu [[Republika Srpska Krajina|Srpske Krajine]]. „Imaju [[folklor]]na imena (Sava, Radojica, Milica, Grujica, čak i [[Starina Novak]]), predstavljeni su kao izdanci srpske vekovne borbe za slobodu, privrženi su srpskoj veri, ‘[[Svetosavlje|svetosavlju]]’ i vrednostima patrijarhalnog života, ali, istovremeno, imaju sve karakteristike super-junaka stripa: mafijaško iskustvo stečeno u evropskom podzemlju, vladanje svim vrstama savremenih oružja i istočnjačkih borilačkih veština, savršeno znanje stranih jezika, sposobnost da se preruše u ma koji lik u ma kojoj stranoj zemlji i da s lakoćom komuniciraju sa najraznolikijim svetom“.<ref name="matošević"/> [[Hrvati]] su pak prikazani kao srboubice: ustaša Ante Jelić uvek sa sobom nosi [[srbosjek]], a njegov saborac, kujući planove kako da napadnu [[Kninska tvrđava|Kninsku tvrđavu]], kaže: „Za Srbe nema milosti! Nož, metak, konopac! Lijepu našu moramo osloboditi od smrada balkanskih cigana (…) Samo mrtvi Srbi su dobri Srbi“.<ref name="matošević"/>
== Povezano ==
* [[Bosmen]]
* [[Super Hrvoje]]
== Reference ==
{{reflist|2}}
[[Kategorija:Srpski stripovi]]
[[Kategorija:Stripovi 1991.]]
[[Kategorija:Propagandni stripovi]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Republika Srpska Krajina]]
1wnezavate048091ldflazd786al4dw
Carson McCullers
0
4554967
42686612
42686428
2026-09-11T15:00:29Z
Aca
108187
Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-49091-14|~2026-49091-14]] ([[User talk:~2026-49091-14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]
42291802
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija pisac
| ime = Carson McCullers
| slika = Carsonmccullers.jpg
| opis = McCuller 1959. godine<br>fotografirao: [[Carl Van Vechten]]
| ime_po_rođenju = Lula Carson Smith
| datum_rođenja = {{birth date|1917|2|19|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Columbus, Georgia|Columbus]], [[Georgia]], [[SAD]]
| datum_smrti = {{death date and age|1967|9|29|1917|2|19|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Nyack, New York|Nyack]], [[New York (država)|New York]], [[SAD]]
| zanimanje = [[književnica]]
| jezik = [[engleski]]
| žanr = [[Južnjačka gotika]]
| znamenita djela =
''[[The Heart Is a Lonely Hunter]]'' <br />''[[The Ballad of the Sad Café]]''<br />''[[The Member of the Wedding]]''
| uticaj_na = [[Truman Kapote]], [[Čarls Bukovski]], [[Silvija Plat]]
| uticaj_od = [[Fjodor Dostojevski]], [[Dejvid Herbert Lorens]], [[Vilijam Fokner]], [[Marsel Prust]], [[Judžin O'Nil]], [[Karen Bliksen]], [[Anton Pavlovič Čehov|Anton Čehov]], [[Gistav Flober]]
| potpis = Carson McCullers signature.svg
| website =
}}
'''Karson Makalers''' ({{jez-engl|Carson McCullers}}; [[Kolambus (Džordžija)|Kolambus]], [[19. februar]] [[1917]] — [[Najak (Njujork)|Najak]], [[29. septembar]] [[1967]]) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] književnica, poznata po romanima „[[Srce je usamljeni lovac (roman)|Srce je usamljeni lovac]]“ ([[1940]]), „[[Odsjaji u zlatnom oku (roman)|Odsjaji u zlatnom oku]]“ ([[1941]]), „[[Gost na venčanju]]“ (1946) i zbirci pripovedaka „[[Balada o tužnom kafe]]u“ ([[1958]]). Pored romana i pripovedaka pisala je poeziju, drame i [[Autobiografija|autobiografiju]] koja je ostala nedovršena.
Iako njen književni opus nije veliki, Makalers se smatra jednom od najznačajnijih književnih pojava američkog juga. U svojim delima istraživala je duhovnu izolaciju i samoću izopštenih i odbačenih, preispitujući rodne uloge, problem identiteta i rasnu segregaciju.
== Biografija ==
=== Detinjstvo ''usmaljenog lovca'' ===
Karson Makalers je rođena kao Lula Karson Smit [[19. februar]]a [[1917]]. u [[Kolambus (Džordžija)|Kolambusu]], država [[Džordžija]], kao prvo dete Lamara Smita, časovničara i juvelira, i Margarite Voters. Imala je mlađeg brata Lamara mlađeg i sestru Margaritu.{{sfn|Bloom|2009|p = 9}} Smitovi su bili [[protestanti]], potomci doseljenih francuskih [[Hugenoti|hugenota]], dok je sa majčine strane bila [[Irska|irskog]] porekla. Karsonin deda po majčinoj liniji bio je vojnik [[Konfederativne Američke Države|konfederacije]] i vlasnik velike robovlasničke plantaže, koju je izgubio nakon [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. Ime je dobila po baki. Kolambus, gradić na jugu u kojem je odrasla, sa svojim vrelim letima, blagim zimama i pre svega sa svojom oštrom rasnom i klasnom segregacijom postao je glavna inspiracija za atmosferu i mesto odigravanja većeg dela opusa buduće književnice.
Kao prvo dete u porodici, Lula Karson je odgajana sa velikom pažnjom i očekivanjima.{{sfn|Gair|2012|p =1080}} Njena majka, Margarita, želela je da joj ćerka postane velika pijanistkinja. Još kao malu smeštala ju je pored klavira govoreći: ''Sviraj mila. Zar ne znaš da ćeš jednog dana postati poznata?'' Vrlo rano je pokazala muzički talenat, počevši od svoje pete godine da svakodnevno vežba na [[klavir]]u. Pored klavira, buduća književnica je pokazivala veliku strast prema knjigama. Kada je bila u predškolskom uzrastu na pitanje šta želi za [[Božić]] uskliknula je: ''Želim knjige, gomilu knjiga''.{{sfn|Carr|1975|p = 13}} U periodu rane adolescencije počela je da piše. Svoje dečije strastvene pokušaje pisanja opisala je rečima: ''Moj prvi pokušaj pisanja bila je drama. U tom periodu uzor mi je bio [[Judžin O'Nil]], te je prvo remek-delo bilo prepuno [[incest]]a, ludila i ubistava. Prva scena se odigravala na groblju, dok je poslednja bila pored odra. Pokušala sam da je postavim u porodičnoj dnevnoj sobi, ali samo su majka i jedanaestogodišnja sestra bile voljne da učestvuju... Nakon toga naškrabala sam još nekoliko drama, romana i neku poprilično nastranu poeziju koju niko, uključujući i mene, nije mogao da razume''.{{sfn|Graver|1969|p =5}}
Međutim, i pored porodične ljubavi Lula Karson je bila otuđeno i usamljeno dete, koje je provodilo vreme u samoći. Još kao mala doživela je unutrašnji konflikt koji ju je pratito do kraja života; žudela je da pripada grupi, ali je u isto vreme želela da ostane izdvojena.{{sfn|Carr|1975|p =14}} Tokom školovanja Karson se razlikovala od svojih vršnjakinja muškobanjastim ponašanjem, nošenjem nemoderne odeće i ne pokazujući interesovanja tipična za njene [[Adolescencija|adolescentske]] godine. Nailazeći na nerazumevanje svoje okoline učenici su je neretko presretali gađajući je kamenjem i nazivajući je čudakinjom i nakazom.{{sfn|Carr|1975|p = 30}} Sa četrnaest godina se razbolela od [[Reumatska groznica|reumatske groznice]]. Pošto nije bila na vreme [[Dijagnoza (izraz)|dijagnostifikovana]], ova bolest biće početak i najava teških zdravstvenih tegoba sa kojima se Karson kasnije suočila. Ubrzo je odbacila ime Lula isistirajući da je svi zovu srednjim imenom Karson.{{sfn|Bloom|2009|p = 9}}
=== Odlazak u Njujork i venčanje ===
Pošto je želela da postane koncertna pijanistkinja roditelji su podržali ideju da studira klavir na prestižnom njujorškom [[Univerzit Džulijard|Džulijard univerzitu]]. Novac za visoku školarinu prikupili su tako što su prodali dijamantski prsten njene bake.{{sfn|Bloom|2009|p = 10}} Međutim. njen san o studiranju ubrzo je srušen. Naime, Kler Saser, Karsonina cimerka, ubedila ju je da ne treba da drži novac kod sebe, već da ga prepusti njoj, tvrdeći da je odgovornija pošto je bila nekoliko godina starija. Poverivši joj svoj novac, Kler Saser je posle nekoliko dana provedenih u Njujorku uspela da izgubi čitav iznos u podzemnoj železnici.{{sfn|Carr|1975|p = 43}} Karson je ostala u Njujorku bez centa. Pošto nije želela da se vrati kući, ubrzo se zaposlila, da bi skupivši nešto novca, počela noću da pohađa kurs kreativnog pisanja na [[Univerzitet Njujork|Njujorškom]] i [[Univerzitet Kolambija|Kolambija univerzitetu]]. Tridestih godina, u vreme [[Velika depresija|Velike depresije]], nije bilo lako naći posao. Situaciju je dodatno otežavalo i to što nije imala veština, osim pisanja i sviranja klavira. Radila je kao konobarica, sekretarica, pijanistkinja i šetačica pasa. Ostala je zabeležena anegdota da je otpuštena sa jednog posla kada je šefica otkrila da ispod trgovačke knjige, koju je trebalo da vodi, drži i krišom čita roman „[[U traganju za izgubljenim vremenom|U Svanovom kraju]]“ [[Marsel Prust|Marsela Prusta]].
Vrativši se preko leta [[1935]]. u Kolambus, Karson je preko zajedničkog prijatelja upoznala Rivsa Makalersa. Rivs je bio vojno lice, rodom iz [[Džordžija|Džordžije]], sa teškim detinjstvom iza sebe. U srednjoj školi je bio sve ono što Karson nije bila; popularan u školi, atletski građen, zvezda školskog [[Američki fudbal|američkog fudbala]], omiljen kod devojaka i dobar đak. Ubrzo su se zaljubili jedno u drugo i počeli da se zabavljaju.{{sfn|Carr|1975|p =50}} Karson, neiskusna u ljubavnim vezama, pronašla je u Rivsu saputnika sa kojim je mogla da deli tog leta strast prema umetnosti, ali i književne ambicije. Neposredno pre svog dvadesetog rođendana [[1936]]. objavila je priču „Vunderkind“ u decembarskom broju časopisa „Priča“ („Story“). Sledeće godine udaje se za Rivsa uzevši njegovo prezime. Pošto je Rivs napustio vojnu službu, preselili su se u gradić [[Šarlot (Severna Karolina)|Šarlot]], [[Severna Karolina]], gde je počela da radi na svom prvom romanu, da bi se zatim preselili za [[Fejetvil (Severna Karolina)|Fejetvil]].{{sfn|Bloom|2009|p = 11}} Šarlot i Fejetevil su bila mala naselja koja su ih gušila i u kojima nisu mogli da steknu puno poznanika, budući da je Karson i ovde bila predmet ogovaranja i izbegavanja.
=== Uspeh debitanskog romana i Februarska kuća ===
U prvim godinama par je živeo srećno. Rivs je bio požrtvovan muž koji je na sebe preuzeo pored brige za novčano izdržavanje i sve kućne poslove, ne bi li se Karson u potpunosti posvetila pisanju. Plan je bio da Rivs jednu godinu sve radi, dok će naredne godine Karson isto učiniti za njega. Međutim, godine su prolazile, Karson je pisala (pored svog „Srce je usamljeni lovac“, u ovom periodu napisala je nekoliko priča i prvu verziju romana koji će kasnije postati „Odsjaji u zlatnom oku“), a Rivs se vredno samožrtvovao i gušio sopstvenu književnu ambiciju. U ovom periodu oboje počinju da piju.
Skupivši nešto novca par se [[1940]]. vratio u Njujork. Iste godine izašlo je njeno debitansko romaneskno ostvarenje „[[Srce je usamljeni lovac (roman)|Srce je usamljeni lovac]]“. Napisan u poslednjim godinama [[Velika depresija|Velike depresije]], roman je oslikavao političku samosvest 30-tih u vidu realističkog predstavljanja [[Kapitalizam|kapitalističke]] i [[Rasizam|rasističke]] nepravde, a u isto vreme je anticipirao jednu od književnih tendencija 40-tih u vidu oslikavanja otuđenja i duhovne izolacije.{{sfn|Gair|2012|p =1080}} Roman se odlično prodavao, a kritika ga je dočekala sa velikim entuzijazmom. Makalers je preko noći sa samo 23. godine postala književna senzacija.
U Njujorku se bračna idila Makalersovih polako raspadala. Karson se ubrzo po izlasku romana zaljubila u tridesetdvogodišnju švajcarsku književnicu [[Anmari Švarcenbah|Anmariju Švarcenbah]] koju je upoznala preko [[Klaus Man|Klausa]] i [[Erika Man|Erike Man]], dok je Rivs sve dublje tonuo u alkoholizam.{{sfn|Carr|1975|p =107}} Rastavši se od muža Karson se preselila u takozvanu Februarsku kuću u Njujorku, legendarnom domaćinstvu gde su u vidu komune živeli poznati umetnici, mahom iz Evrope koji su u SAD izbegli zbog [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Domaćinstvo je nastalo na predlog Džordža Dejvisa, urednika časopisa [[Harpers Bazar]], koji je predložio da se iznajmi kuća kao mesto ekperimenta zajedničkog umetničkog života. Pored Karson u februarskoj kući su stalno ili povremeno živeli pesnici [[Luis Meknis]], [[V. H. Odn]] sa svojim partnerom pesnikom [[Česterom Kalmanom]], književnici [[Kristofer Ašervud]] i [[Ričard Vrajt]], bračni par [[Pol Bouls|Pol]] i [[Džejn Bouls]], glumica [[Džipsi Rouz Li]], kompozitor [[Bendžamin Britn]] sa svojim partnerom tenorom [[Piter Pirs|Piterom Pirsom]] i dizajner [[Oliver Smit]]. Kuću su redovno posećivali i drugi umetnici, te je bilo uobičajno da se tu zateknu [[Aron Koplend]] kako svira klavir, [[Deni de Ružmon]] kako razgovara sa [[Salvador Dali|Salvadorom Dalijem]] ili [[Pavel Čeliščev]] kako dekoriše zidove muralima.{{sfn|Graver|1969|p =7}} Ime Februarska kuća dala je [[Anais Nin]] prilikom posete ovom boemskom gnezdu, kada je čula da su glavni domaćini Makalers, Odn i Dejvis rođeni u horoskopskom znaku [[ribe (horoskop)|riba]].{{sfn|Nin|1975|p =216}}
=== „Odsjaji u Zlatnom oku“ ===
[[Datoteka:Reflections in a Golden Eye cover 1941.JPG|mini|levo|250p| Naslovna strana prvog američkog izdanja romana „[[Odsjaji u zlatnom oku (roman)|Odsjaji u zlatnom oku]]“]]
Godine [[1941]]. izazašli su [[Odsjaji u zlatnom oku (roman)|Odsjaji u zlatnom oku]]. Smešten u vojnoj bazi, roman donosi arhetipske likove čije neostvarene duhovne i fizičke potrebe dovode do samouništenja.{{sfn|Gair|2012|p =1080}} Za razliku od prvog romana, ovo delo je kritika dočekala hladno, ali je periodični izlazak romana u časopisu [[Harper Bazar]] privukao veliku pažnju javnosti usled prikaza [[homoseksualnost]]i. Pojedini čitaoci su pozivali na bojkot časopisa, dok je sama autorka dobila pretnje od [[Ku klaks klan]]a. Delo je posvetila svojoj ljubavnici Anmariji Švarcenbah. Veza sa njom se ubrzo ugasila, nakon što je švajcarska književnica obnovila ljubavni odnos sa baronesom Margot fon Opel, ženom nemačkog [[Opel|automobilskog magnata]]. Njihov odnos će se povremeno obnavljati sve do Marijine smrti u saobraćajnoj nesreći.
Iste godine nakon pogoršanja zdravstvenog stanja Makalers je napustila Februarsku kuću, i ponovo uselila sa svojim suprugom Rivsom. Uskoro su upoznali Dejvida Dajmanda, mladog kompozitora, koji se zaljubio u oboje. Za razliku od odnosa Rivsa i Dejvida koji je bio seksualne prirode, odnos između Karson i mladog kompozitora je, iako duboko emotivan, bio bez seksualnog kontakta. Živeći u njujorškom jednosobnom stanu na bračnom krevetu spavali su Rivs i Dejvid, dok je pored u manjem krevetu obično spavala Karson.{{sfn|Carr|1975|p =150}} Ovaj ljubavni trougao će snažno uticati na njeno dalje pisanje. Svoju pripovetku „Balada o tužnom kafeu“ posvetila je Dajmandu. Međutim, ljubavni trougao nije uspeo da spasi brak, pošto su se supružnici sve više udaljavali. Sredinom [[1941]]. učestvovala je u književnoj koloniji Jado u [[Saratoga Springs (Njujork)|Saratogi Springsu]], gde se bezuspešno udvarala književnici [[Ketrin En Porter]], zbližila sa [[Njuton Arvin|Njutonom Arvinom]] i postala pokrovitelj mladog [[Truman Kapote|Trumana Kapotea]]. Sa Kapoteom je prvih nedelja bila veoma bliska, ali je usled egocentričnosti oba pisca izbila žestoka svađa koja je dovela do toga da su se do kraja života uporno ignorisali. Za to vreme, u Njujorku Rivs se doselio kod Dejvida želeći da započne ozbiljnu vezu sa njim. Dajmond koji je bio rastrzan velikom ljubavlju prema oboje, pokušavao je Rivsa da izvuče iz alkoholizma, želje za samoubistvom kao i da ga natera da piše, u isto vreme je tešio Karson preko pisama nudeći joj brak. Nakon što je Rivs unovčio nekoliko čekova bez znanja autorke, Karson je besna zatražila razvod, koji je dobila [[1942]]. Rivs se vratio u vojsku, a zatim se uputio na evropsko ratište Drugog svetskog rata. Početkom sledeće godine umire joj otac za koga je bila snažno vezana.
U periodu od [[1941]]. do [[1945]]. vredno je radila na svojoj književnoj karijeri. Priča „Drvo, kamen i oblak“ nagrađena je O'Henri nagradom za najbolju pripovetku, dok je ugledna kritičarka Marta Foli pripovetku „Balada o tužnom kafeu“ nagradila nagradom za najbolju američku pripovetku. Ohrabrena stipendijom [[Gugenhajm fondacija|Gugenhajm fondacije]] i fondacijom Američke akademije umetnosti i književnosti radila je na svom sledećem romanu. Nakon što joj je umro otac 1943, majka joj se doselila u Njujork. Ponovo je počela da se dopisuje sa bivšim suprugom, koji je bio ranjen kao vojnik u Evropi. Ubrzo nakon što se rat završio i Rivs vratio u SAD, njih dvoje su se po drugi put venčali 1945, a zatim preselili u [[Pariz]] gde je Rivs bio prekomandovan.
=== „Gost na venčanju“ ===
Njen treći roman „[[Gost na venčanju]]“ izašao je 1946. Kritika je roman toplo pozdravila. Nakon pročitanog romana dramski pisac [[Tenesi Vilijams]] je poželeo da je upozna. Makalers je jedan kraći period provela kod njega u gostima, gde su oboje radili na svojim delima. Vilijams je pisao dramu „[[Leto i dim]]“, dok je Karson na Vilijamsov nagovor pisala dramsku adaptaciju „Gosta na venčanju“. Leta 1947. u Parizu doživela je moždani udar koji ju je gotovo oduzeo vid na desnom oku, da bi joj novi moždani udar na jesen iste godine, potpuno paralizovao desnu stranu tela. Sporo se oporavljala. Zdravstveno stanje je dodatno pogoršavala i činjenica da se Makalers, zajedno sa svojim suprugom, opet okrenula alkoholu.
Na Brodveju 5. juna 1950. premijerno je izvedena pozorišna ekranizacija „Gosta na venčanju“ u kojem su glavne uloge bile poverene mladoj [[Džuli Haris]] i [[Etel Voters]]. Predstava je dočekana hvalospevom i od strane publike i od strane književnih kritičara. Pozorišni kritičar [[Vilijam Hokins]] je u svojoj recenziji sumirao sud većine: ''Nikada pre nisam čuo za ovo što se desilo prošle noći na kraju izvedbe Gosta na venčanju kada je stotina gledalac jednoglasno i sa oduševljenjem klicala u čast Etel Voters i Džuli Haris''. Sledeće godine komad je nagrađen Donaldsonovom nagradom i nagradom udruženja dramskih kritičara. „Gost na venčanju“ igran je 501 put. Na osnovu pozorišnog teksta snimljena je [[Gost na venčanju (film)|istoimena filmska adaptacija]] 1952. u režiji [[Fred Zineman|Freda Zinemana]], u kojoj su Haris i Voters ponovile svoje uloge.
Ovaj period je bio vrhunac Makalersine književne karijere i priznanja. Izdavačka kuća Hjuton Miflin objavila je njena tri romana i sedam pripovedaka u zajedničkom izdanju pod nazivom „Balada o tužnom kafeu“. Pišući prikaz za britansko izdanje [[V. S. Pričet]] ju je nazvao genijem i najizuzetnijim američkim piscem generacije. [[Gor Vidal]] ju je u svom eseju o savremenim mladim piscima nazavao američkom legendom od početka. Čak su i kritičari poput [[Edmund Vilson|Edmunda Vilsona]] i [[Dajan Triling|Dajane Triling]], koji su izražavali ozbiljnu rezervisanost u pogledu njenog talenta, bili voljni da nedostatke opravdavaju njenom mladošću i da joj predviđaju bogatu književnu budućnost. ''Ako bi gospođa Makalers mogla da poput [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]]'', pisao je [[Jozef Frenk]], ''smesti svoje junake u situacije gde će njihova grotesknost dobiti simboličnu vrednost, Američka književnost bi mogla da stekne veoma važnog pisca''.
=== Neuspeh za neuspehom ===
Od praga pedesetih do 1964, kada je Karson Makalers umrla, njen život je bio niz privatnih i književnih neuspeha, tako da se uspeh, koji su joj svi prognozirali krajem četrdesetih, nikada nije ostvario. Makalers i njen suprug 1951. kupili su kuću u [[Bašivije]]u, pored Pariza, gde su sa prekidima živeli naredne dve godine. Njihova bračna zajednica je polako postajala košmar. Rivs je nastavio da pije i da konzumira droge, a postao je i manično nasilan. Posle jedne od mnogobrojnih svađa Makalers je, po ko zna koji put, privremeno napustila Rivsa, da bi je, vrativši se u Najak, sustigla vest da je Rivs izvršio samoubistvo (1953). Smrt supruga, a zatim i smrti omiljene tetke i majke (1955), dodatno su pogoršali zdravstvenu situaciju i usporili rad na novom romanu. Pokušavši da se pomiri sa smrću voljenih osoba napisala je dramu „Kvadratni koren čudesnog“, koja je premijerno izvedena na Brodveju 30. oktobra. 1957. Pozorišni kritičari su je sasekli vrlo lošim recenzijama i odigrana je samo 45 puta. U periodu od 1958. do 1964. imala je [[srčani udar]], niz paraliza izazvanih moždanim udarima, zapaljene pluća, [[rak dojke]] i prelom kostiju usled pada. Uprkos lošem zdravlju putovala je, radila na svojim delima, vodila bogat društveni život. Zajedno sa [[Artur Miler|Arturom Milerom]] i njegovom tadašnjom suprugom glumicom [[Merilin Monro]] ugostila je englesku pesnikinju [[Idit Sitvel]] i dansku književnicu [[Karen Bliksen]], čijim se romanima neizmerno divila. Njen četvrti i poslednji roman „[[Sat bez kazaljki]]“ izašao je 1961. Književni prikazi su bili mahom negativni. [[Flanari o Konor]] je u jednom pismu komentarišući ovaj roman napisala da je u pitanju najgori roman koji je pročitala. Uprkos neuspešnoj drami i neuspešnoim romanu, njena prva četiri dela su se odlično prodavala, i to do pola miliona primeraka, što je bilo propraćeno i mnogobrojnim prevodima na strane jezike.
Američki književnik [[Edvard Olbi]] adaptirao je „Baladu o tužnom kafeu“ u uspešnu brodvejsku predstavu 1963, a reditelj [[Džon Hjuston]] se zainteresovao da filmsku snimi adaptaciju „Odsjaja u zlatnom oku“. U avgustu 1967 doživela je još jedan moždani udar usled kojeg je pala u komu. Umrla je 22. septembra 1967, u pedesetoj godini života.
== Dela ==
=== Romani ===
* „[[Srce je usamljeni lovac (roman)|Srce je usamljeni lovac]]“ („Heart is a lonely hunter“, [[1940]])
* „[[Odsjaji u zlatnom oku (roman)|Odsjaji u zlatnom oku]]“ („Reflections in a Golden Eye“, [[1941]])
* „[[Gost na venčanju (roman)|Gost na venčanju]]“ („The Member of the Wedding“, [[1946]])
* „[[Sat bez kazaljki]]“ („Clock Without Hands “, [[1961]])
== Reference ==
{{reflist|30em}}
== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last1=Carr|first1=Virginia Spencer | authorlink1= |year=1975|title=The Lonely Hunter: A Biography of Carson McCullers|url=http://books.google.com/books?id=SbuKWBjWaGsC|publisher=University of Georgia Press| location =|isbn=978-0-8203-2522-4}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Bloom|first1=Harold| authorlink1= |year=2009|title=Bloom’s Guides: The Member of the Wedding|url=http://books.google.com/books?id=bjCsQMnKJucC|publisher=Infobase Publishing| location =|isbn=978-1-4381-1465-1}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Hacht|first1=Anne Marie|authorlink1=|year=2009|title=Gale Contextual Encyclopedia of American Literature|url= https://archive.org/details/isbn_9781414431321|publisher=Gale| location =|isbn=978-1-4144-3130-7}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Graver|first1=Lawrence|authorlink1=|year=1969|title=Carson McCulers|url=|publisher=University of Minnesota| location =|isbn=0-547-56400-7}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Nin|first1=Anais|authorlink1=Anais Nin|year=1975|title=The Diary of Anais Nin Volume 5 1947-1955: Vol. 5 (1947-1955)|url=http://books.google.com/books?id=sVGbggsAb_oC|publisher=Houghton Mifflin Harcourt| location =|isbn=}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Carson McCullers}}
{{Lifetime|1917|1967|McCullers, Carson}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:LGBT pisci i spisateljice]]
bpxhy9gjuz7frb5of5c86b8p21x1mn8
Kennet (rijeka)
0
4572563
42686828
42583123
2026-09-12T07:37:33Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686828
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija vodotok
| ime=Kennet
| drugo_ime=
| slika = County_Lock,_sunset.jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis =Rijeka kod [[Reading, Berkshire|Readinga]]
| kontinenti =
| regije = [[Jugozapadna Engleska]], [[Jugoistočna Engleska]]
| države = {{flag|Engleska}}
| pokrajine =[[Wiltshire]], [[Berkshire]]
| gradovi =[[Reading, Berkshire|Reading]], [[Marlborough, Wiltshire|Marlborough]], [[Newbury, Berkshire|Newbury]]
| izvor = [[Silbury Hill]] ([[Wiltshire]])
| izvor_visina =200
| izvor_koord =51.50276°N 1.84507°W
| ušće = [[Reading, Berkshire|Reading]] ([[Berkshire]])
| ušće_visina =40
| ušće_koord =51.459148°N 0.94947°W
| ušće_vrsta =
| dužina =72<ref name=brit/>
| pritoke=Og, Lambourn, [[Dun (Kennet)|Dun]], Enborne
| prot_jezera =
| vodopadi =
| ade =
| protok_sred =9.75
| protok_min =
| protok_maks =
| sliv = [[sjeverno more|sjevrnomorski]]
| površina =1164
| ulijeva_se_u =[[Temza|Temzu]]
| broj_vrsta =
| zaš_područja =
| mostovi =
| brane =
| akumulacije =
| plovnost =
| luke =
| kol_robe =
| karta =
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''Kennet''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jug]]u [[Engleska|Engleske]] duga 72 [[km]], desna [[pritoka]] rijeke [[Temza|Temze]].<ref name=brit/>
Rijeka u [[ljeto|ljetnim]] mjesecima donosi više od polovice [[voda]] u [[Temza|Temzu]].<ref name=brit>{{cite web
|url = http://www.riverkennet.org/
|title = ''Welcome to Action for the River Kennet''
|publisher = Action for the River Kennet
|language = engleski
|accessdate = 25.10. 2016
}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
== Karakteristike==
''Kennet'' [[izvor|izvire]] kod [[prahistorija|prahistorijskog]] lokaliteta [[Silbury Hill]]<ref name=brit/>, [[zapad]]no od [[Avebury, Wiltshire|Aveburya]] u [[Wiltshire|Countiju Wiltshire]]. Od tamo teče prema [[istok]]u preko
[[Marlborough, Wiltshire|Marlborougha]] prema [[Newbury, Berkshire|Newburyu]], da kod [[Reading, Berkshire|Readinga]] ima [[ušće]] u [[Temza|Temzu]].<ref name=sit/>
Rijeka je pravim [[labirint]]om [[kanal]]a, prokopanim u [[18. vijek]]u<ref name=sit>{{cite web
|url = http://www.fishingbreaks.co.uk/chalkstream/kennet.htm
|title = ''River Kennet''
|publisher = Fishing Breaks
|language = engleski
|accessdate = 25.10. 2016
|archive-date = 2016-11-01
|archive-url = https://web.archive.org/web/20161101221959/http://www.fishingbreaks.co.uk/chalkstream/kennet.htm
|url-status = dead
}}</ref>, dužine 140 [[km]] , povezana sa [[Avon (Bristol)|Rijekom Avon]] i [[grad]]ovima [[Bath]] i [[Newbury, Berkshire|Newbury]]. Istim kanalom je povezana i sa [[Temza|Temzom]].
Kenneth je u svom donjem dijelu [[kanal]]iziran.
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|River Kennet}}
* [http://www.riverkennet.org/ ''Action for the River Kennet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161106004930/http://www.riverkennet.org/ |date=2016-11-06 }} {{en icon}}
[[Kategorija:Rijeke u Engleskoj]]
52kvm6osgyhdn11gx2h3fc0vyyti2pz
Interdisciplinarnost
0
4578206
42686610
42646994
2026-09-11T14:57:24Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686610
wikitext
text/x-wiki
'''Interdisciplinarnost''' uključuje kombinovanje dva ili više [[Disciplina (akademija)|akademskih disciplina]] u jednu aktivnost (npr. istraživački projekt). Radi se o stvaranju nekog novog prijelaza granica jednog područja i razmišljanja preko njih. To se odnosi na '''[[interdisciplina|interdiscipline]]''' ili '''interdisciplinarna polja''' koja su organizacijske jedinice koje prelaze između tradicionalnih granica [[Pregled akademskih disciplina|akademskih disciplina]] ili [[školsko mišljenje|školskog razmišljanja]], koje se javljaju kao nove potrebe i zanimanja.<ref>{{cite journal | last1 = Alderman | first1 = Harold | author3 = Lawrence Haddad | last2 = Chiappori | first2 = Pierre Andre| last4 = Hoddinott | first4 = John | year = | title = Unitary Versus Collective Models of the Household: Time to Shift the Burden of Proof? | url = | journal = World Bank Research Observer | volume = 10 | issue = 1| pages = 1–19 | doi=10.1093/wbro/10.1.1}}</ref><ref>{{cite book|author=Augsburg, Tanya|year=2005|title=Becoming Interdisciplinary: An Introduction to Interdisciplinary Studies|url=https://archive.org/details/becominginterdis0000augs|publisher=Kendall/Hunt}}</ref><ref>[http://www.units.muohio.edu/aisorg/ Association for Integrative Studies]</ref><ref>{{cite book|author=Bagchi, Amiya Kumar|year=1982|title=The Political Economy of Underdevelopment|url=https://archive.org/details/politicaleconomy0000bagc|location=New York|publisher= Cambridge University Press}}</ref>
Termin '''interdisciplinarno''' primjenjuje se u obrazovanju i obuci iz [[pedagogija|pedagogije]], opisujući studije koje koriste metode i uvide nekoliko osnovnih disciplina ili tradicionalnih oblasti studija. Interdisciplinarnost uključuje istraživače, studente i nastavnici u cilju povezivanja i integrisanja nekoliko škola akademskih mišljenja, zanimanja, ili tehnologija –
zajedno sa svojim specifičnim perspektivama – u potrazi za rješenjem zajedničkog zadatka. U [[epidemiologija|epidemiologiji]] [[AIDS]]-a ili [[globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] zahtijeva se razumijevanje različitih disciplina za rješavanje složenih problema. ''Interdisciplinarnost'' može se primijeniti u smislu kada se smatra da je predmet istraživanja zanemarene ili čak pogrešno svrstan u tradicionalnoj strukturindisciplina istraživačkih institucija, naprimjer, [[ženske studije]] ili studije o etničkom prostoru. Interdisciplinarnost se isto tako može primijeniti za složene predmete koji se mogu shvatiti samo kombiniranjem perspektiva dva ili više polja.
[[Pridjev]] '' interdisciplinarni '' se najčešće koristi u obrazovnim krugovima kada istraživači iz dvije ili više disciplina udružuju svoje pristupe i mijenjaju ih tako da se nađu bolji odgovari na proučavani problem, uključujući i slučaj timskog predavanja, gdje se traži od studenta da shvate dati predmet u smislu više tradicionalnih disciplina. Naprimjer, predmet [[korištenje zemljišta]] može izgledati drugačije kada se ispituje iz različitih disciplina, na primjer, [[biologija|biologije]], [[hemija|hemije]], [[ekonomija|ekonomije]], [[geografija|geografije]] i [[politika|politike]].
== Povezano ==
* [[Krosdisciplinarnost]]
* [[Enciklopedizam]]
* [[Holizam]]
* [[Holizam u nauci]]
* [[Integrativno učenje]]
* [[Interdisciplina]]
* [[Multidisciplinarnost]]
* [[Sinoptička filozofija]]
* [[Sistemi mišljenja]]
* [[Teorija sistema]]
* [[Transdisciplinarnost]]
== Literatura ==
{{reflist}}
== Dopunska literatura ==
{{div col}}
* {{cite book|author=Bernstein, Henry|year=1973|chapter=Introduction: Development and The Social Sciences|editor=Henry Bernstein |title=Underdevelopment and Development: The Third World Today|url=https://archive.org/details/underdevelopment0000bern|location=Harmondsworth|publisher=Penguin|pages=[https://archive.org/details/underdevelopment0000bern/page/13 13]–30}}
* [http://csid.unt.edu/ Center for the Study of Interdisciplinarity]
* [http://www.manchester.ac.uk/cidra/ Centre for Interdisciplinary Research in the Arts (University of Manchester)]
* {{cite journal | last1 = Chubin | first1 = D. E. | year = 1976 | title = The conceptualization of scientific specialties | url =https://archive.org/details/sim_sociological-quarterly_autumn-1976_17_4/page/448| journal = The Sociological Quarterly | volume = 17 | issue = | pages = 448–476 | doi=10.1111/j.1533-8525.1976.tb01715.x}}
* [http://www.cfis.ubc.ca College for Interdisciplinary Studies, University of British Columbia, Vancouver, British Columbia, Canada]
* {{cite book|author=Callard, Felicity|author2=Fitzgerald, Des|year=2015|title=Rethinking Interdisciplinarity across the Social Sciences and Neurosciences|url=https://archive.org/details/rethinkinginterd0000call|location=Basingstoke|publisher=Palgrave Macmillan}}
* {{cite web|author1=Davies. M.|author2=Devlin, M.|year=2007|title=Interdisciplinary Higher Education: Implications for Teaching and Learning|publisher=Centre for the Study of Higher Education, The University of Melbourne|url=http://www.cshe.unimelb.edu.au/pdfs/InterdisciplinaryHEd.pdf|access-date=2017-02-09|archivedate=2007-12-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071202175644/http://www.cshe.unimelb.edu.au/pdfs/InterdisciplinaryHEd.pdf|deadurl=yes}}
* {{cite journal|author1=Frodeman, R.|author2=Mitcham, C.|title=New Directions in Interdisciplinarity: Broad, Deep, and Critical|url=https://archive.org/details/bulletin-of-science-technology-society_2007-12_27_6/page/506|journal=Bulletin of Science, Technology, and Society|volume=27|date= 2007|number=6|pages=506–514|doi=10.1177/0270467607308284}}
* {{cite journal | last1 = Franks | first1 = D. | last2 = Dale | first2 = P. | last3 = Hindmarsh | first3 = R. | last4 = Fellows | first4 = C. | last5 = Buckridge | first5 = M. | last6 = Cybinski | first6 = P. | year = 2007 | title = Interdisciplinary foundations: reflecting on interdisciplinarity and three decades of teaching and research at Griffith University, Australia | url = | journal = Studies in Higher Education | volume = 32 | issue = 2| pages = 167–185 | doi = 10.1080/03075070701267228 }}
* Frodeman, R., Klein, J.T., and Mitcham, C. (2010): ''Oxford Handbook of Interdisciplinarity''. Oxford University Press.
* [http://www.evergreen.edu The Evergreen State College, Olympia, Washington]
* Gram Vikas (2007) Annual Report, p. 19.
* {{cite journal | last1 = Granovetter | first1 = Mark | year = 1985 | title = Economic Action and Social Structure: The Problem of Embeddedness | url =https://archive.org/details/sim_american-journal-of-sociology_1985-11_91_3/page/481| journal = The American Journal of Sociology | volume = 91 | issue = 3| pages = 481–510 | doi=10.1086/228311}}
* [http://www.shef.ac.uk/philosophy/department/hangseng/ Hang Seng Centre for Cognitive Studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060627110034/http://www.shef.ac.uk/philosophy/department/hangseng/ |date=2006-06-27 }}
* {{cite journal | last1 = Harriss | first1 = John | year = 2002 | title = The Case for Cross-Disciplinary Approaches in International Development | url =https://archive.org/details/sim_world-development_2002-03_30_3/page/487| journal = World Development | volume = 30 | issue = 3| pages = 487–496 | doi=10.1016/s0305-750x(01)00115-2}}
* {{cite journal | last1 = Henry | first1 = Stuart | year = 2005 | title = Disciplinary hegemony meets interdisciplinary ascendancy: Can interdisciplinary/integrative studies survive, and if so how? | url = | journal = Issues in Integrative Studies | volume = 23 | issue = | pages = 1–37 }}
* Indiresan, P.V. (1990) ''Managing Development: Decentralisation, Geographical Socialism And Urban Replication''. India: Sage
* [http://www.colum.edu/interarts/ Interdisciplinary Arts Department, Columbia College Chicago]
* [http://sciencecareerst.sciencemag.org/career_development/issue/articles/2100/interdisciplinarity_and_tenure/ Interdisciplinarity and tenure]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.pz.harvard.edu/interdisciplinary Interdisciplinary Studies Project, Harvard University School of Education, Project Zero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100805205655/http://www.pz.harvard.edu/interdisciplinary/ |date=2010-08-05 }}
* {{cite journal | last1 = Jackson | first1 = Cecile | year = 2002 | title = Disciplining Gender? | url =https://archive.org/details/sim_world-development_2002-03_30_3/page/497| journal = World Development | volume = 30 | issue = 3| pages = 497–509 | doi=10.1016/s0305-750x(01)00113-9}}
* {{cite journal|author1=Jacobs, J.A.|author2=Frickel, S.|year=2009|title=Interdisciplinarity: A Critical Assessment|journal=Annual Review of Sociology|volume=35|pages=43–65|url=http://proseminarcrossnationalstudies.files.wordpress.com/2009/11/interdisciplinarity_ars_2009.pdf|doi=10.1146/annurev-soc-070308-115954}}
* {{cite journal | last1 = Johnston | first1 = R | year = 2003 | title = Integrating methodologists into teams of substantive experts | url = https://www.cia.gov/csi/kent_csi/pdf/v47i1a06p.pdf | format = PDF | journal = Studies in Intelligence | volume = 47 | issue = 1 | access-date = 2017-02-09 | archive-date = 2006-08-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060810192438/https://www.cia.gov/csi/kent_csi/pdf/v47i1a06p.pdf | dead-url = yes }}
* {{Cite journal | last = Kanbur | first = Ravi | title = Economics, social science and development | journal = World Development | volume = 30 | issue = 3 | pages = 477–486 | publisher = Elsevier | doi = 10.1016/S0305-750X(01)00117-6 | date = 2002 | url = http://dx.doi.org/10.1016/S0305-750X(01)00117-6 | ref = harv | postscript = .}}
* Klein, Julie Thompson (1996) ''Crossing Boundaries: Knowledge, Disciplinarities, and Interdisciplinarities'' (University Press of Virginia)
* Klein, Julie Thompson (2006) "Resources for interdisciplinary studies." ''Change'', 52–58
* {{cite journal | last1 = Kleinberg F.| year = 2008 | title = Interdisciplinary studies at the crossroads | url =https://archive.org/details/sim_liberal-education_winter-2008_94_1/page/6| journal = Liberal Education | volume = 94 | issue = 1| pages = 6–11 }}
* Kockelmans, Joseph J. editor (1979) ''Interdisciplinarity and Higher Education'', The Pennsylvania State University Press {{ISBN|9780271038261}}.
* {{cite journal | last1 = Lipton | first1 = Michael | year = 1970 | title = Interdisciplinary Studies in Less Developed Countries | url =https://archive.org/details/journal-of-development-studies_1970-10_7_1/page/5| journal = Journal of Development Studies | volume = 7 | issue = 1| pages = 5–18 | doi=10.1080/00220387008421343}}
* Gerhard Medicus [http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html Interdisciplinarity in Human Sciences (Documents No. 6, 7 and 8 in English)]
* Moran, Joe. (2002). Interdisciplinarity.
* [http://www.nyu.edu/gallatin/ NYU Gallatin School of Individualized Study, New York, NY]
* [http://www.povertyactionlab.org/research/rand.php Poverty Action Lab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303022959/http://www.povertyactionlab.org/research/rand.php |date=2009-03-03 }} (accessed on 4 November 2008)
* {{Citation | last1 = Ravallion | first1 = Martin | contribution = Can qualitative methods help quantitative poverty | editor-last = Kanbur | editor-first = Ravi | title = Q-squared, combining qualitative and quantitative methods in poverty appraisal | pages = 58–67 | publisher = Permanent Black Distributed by Orient Longman | location = Delhi Bangalore | year = 2003 | isbn = 9788178240534 }}
* Rhoten, D. (2003). [http://www.hybridvigor.net/interdis/pubs/hv_pub_interdis-2003.09.29.pdf A multi-method analysis of the social and technical conditions for interdisciplinary collaboration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060524060847/http://www.hybridvigor.net/interdis/pubs/hv_pub_interdis-2003.09.29.pdf |date=2006-05-24 }}.
* [http://www.seweb.uci.edu/index.uci School of Social Ecology at the University of California, Irvine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060808195831/http://www.seweb.uci.edu/index.uci |date=2006-08-08 }}
* {{cite journal | last1 = Schuurman | first1 = F.J. | year = 2000 | title = Paradigms Lost, paradigms regained? Development studies in the twenty-first century | url =https://archive.org/details/sim_third-world-quarterly_2000_21_1/page/7| journal = Third World Quarterly | volume = 21 | issue = 1| pages = 7–20 | doi=10.1080/01436590013198}}
* {{cite book | last = Sen | first = Amartya| title = Development as freedom | url = https://archive.org/details/apu.jd.338.9.sen.g51719 | publisher = Oxford University Press | location = New York | year = 1999 | isbn = 9780198297581 }}
* Siskin, L.S. & Little, J.W. (1995). The Subjects in Question. Teachers College Press. about the departmental organization of high schools and efforts to change that.
*Stiglitz, Joseph (2002) Globalisation and its Discontents, United States of America, W.W. Norton and Company
* Sumner, A and M. Tribe (2008) International Development Studies: Theories and Methods in Research and Practice, London: Sage
* Thorbecke, Eric. (2006) "The Evolution of the Development Doctrine, 1950–2005". UNU-WIDER Research Paper No. 2006/155. United Nations University, World Institute for Development Economics Research
* [http://learningforsustainability.net/research/interdisciplinary.php Trans- & inter-disciplinary science approaches]- A guide to on-line resources on integration and trans- and inter-disciplinary approaches.
* [http://www2.truman.edu/dis/idsmhome.htm Truman State University's Interdisciplinary Studies Program]
* {{cite web|author=Waldman, Amy|year=2003|title=Distrust Opens the Door for Polio in India|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03E5D81430F93AA25752C0A9659C8B63&sec=health&spon=&pagewanted=all|accessdate=2008}}
* Peter Weingart and Nico Stehr, eds. 2000. ''Practicing Interdisciplinarity'' (University of Toronto Press)
* Peter Weingart and Britta Padberg, eds. 2014. "University Experiments in Interdisciplinarity - Obstacles and Opportunities", Bielefeld: transcript Verlag
* {{cite journal | last1 = White | first1 = Howard | year = 2002 | title = Combining Quantitative and Qualitative Approaches in Poverty Analysis | url =https://archive.org/details/sim_world-development_2002-03_30_3/page/511| journal = World Development | volume = 30 | issue = 3| pages = 511–522 | doi=10.1016/s0305-750x(01)00114-0}}
{{div col end}}
== Vanjske veze ==
* [https://sites.google.com/site/interdisciplinary2010/home ''National Science Foundation Workshop Report: Interdisciplinary Collaboration in Innovative Science and Engineering Fields'']
* [http://www.interdisciplines.org/interdisciplinarity ''Rethinking Interdisciplnarity'' online conference], organized by the [http://www.institutnicod.org Institut Nicod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010522000406/http://www.institutnicod.org/ |date=2001-05-22 }}, CNRS, Paris [broken]
* [http://www.csid.unt.edu Center for the Study of Interdisciplinarity] at the University of North Texas
* [http://www.revuelabyrinthe.org ''Labyrinthe. Atelier interdisciplinaire''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208010853/http://www.revuelabyrinthe.org/sommaire1593.html |date=2009-02-08 }}, a journal (in French), with a special issue on [http://www.revuelabyrinthe.org/sommaire1593.html ''La Fin des Disciplines?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208010853/http://www.revuelabyrinthe.org/sommaire1593.html |date=2009-02-08 }}
* [http://www.rupkatha.com ''Rupkatha Journal on Interdisciplinary Studies in Humanities: An Online Open Access E-Journal''], publishing articles on a number of areas
* [http://www.afscet.asso.fr/resSystemica/V4-2004/entete-2004.html Article about interdisciplinary modeling] (in French with an English abstract)
* Wolf, Dieter. [http://www.dieterwolf.net/pdf/Unity_of_Knowledge_1.pdf Unity of Knowledge], an interdisciplinary project
*Soka University of America has no disciplinary departments and emphasizes interdisciplinary concentrations in the Humanities, Social and Behavioral Sciences, International Studies, and Environmental Studies.
* [http://www.systemsX.ch/ SystemsX.ch - The Swiss Initiative in Systems Biology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170119082115/http://www.systemsx.ch/ |date=2017-01-19 }}
* [http://interdisciplinarity.wikispaces.com/ Interdisciplinarity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190913210047/https://interdisciplinarity.wikispaces.com/ |date=2019-09-13 }} at Wikispaces - creative explorations of the term interdisciplinarity and its interactions with gender studies
[[Kategorija:Akademija]]
[[Kategorija:Nauke]]
qvqlx37m6ca7ps4nnix106yqz5d1kt9
Konoplja u Sloveniji
0
4578926
42686854
42402935
2026-09-12T11:13:55Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686854
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Konopljena_njiva_v_"dragi",_Oštrc_1956.jpg|thumb|desno|300px|Polje konoplje u Oštrcu 1956. godine]]
'''Posjedovanje [[Konoplja|kanabisa]] u [[Slovenija|Sloveniji]]''' je ilegalno, ali dekriminalizirano. [[Marihuana]] se ne smije koristiti ni u rekreativne ni u medicinske svrhe, dok je, sa druge strane, u medicinske svrhe dozvoljeno korištenje određenih kanabinoida.
== Klasifikacija ==
Godine [[2012.]] je predložena dekriminalizacija medicinske marihuane, ali prijedlog nije uspio dobiti potrebnu podršku.<ref>{{cite web|url=http://za4zakone.webs.com/|title=za4zakone|publisher=|accessdate=13. 12. 2022|archive-date=2018-12-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226021608/https://za4zakone.webs.com/}}</ref> Novi prijedlog izrađen je [[2013.]] godine, koji je uspeo da dobije dovoljno podrške javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sksk.si/index.php?topic=zakon|title=Zakon - SKSK|publisher=|accessdate=13. 12. 2022|archive-date=2018-12-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226021549/http://sksk.si/index.php?topic=zakon|url-status=dead}}</ref> Zbog toga je slovenska vlada nastavila klasificirati kanabinoidne preparate kao ilegalne droge iz II klase, što je omogućilo da se za medicinske svrhe koriste kanaboidni preparati, ali ne i marihuana.<ref>{{cite web|url=http://www.rtvslo.si/zdravje/novice/slovenija-dovolila-uporabo-konoplje-v-medicinske-namene/339830|title=Slovenija dovolila uporabo konoplje v medicinske namene|work=Prvi interaktivni multimedijski portal, MMC RTV Slovenija|accessdate=13. 12. 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nijz.si/uporaba-konoplje-v-medicini|title=Uporaba konoplje v medicini|work="NIJZ"|accessdate=13. 12. 2022|archive-date=2021-08-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803080141/https://www.nijz.si/uporaba-konoplje-v-medicini|dead-url=yes}}</ref>
==Kaznene mjere==
Posjedovanje bilo koje droge za ličnu upotrebu u malim količinama nije registrovano kao krivično djelo u [[Slovenija|Sloveniji]], već je to prekršaj za koji se kažnjava novčanom kaznom od 36 do 179 [[euro|eura]]. U tom smislu se smatra ''dekriminalizovanim''. Mjera se može dodatno smanjiti ako počinitelj pristane na liječenje. Takva politika je slična onoj koja je u snazi u [[Portugal]]u.<ref>{{cite web|url=https://www.uradni-list.si/1/content?id=23256|title=Zakon o proizvodnji in prometu s prepovedanimi drogami (ZPPPD)|work=Uradni List|access-date=13. 12. 2022}}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Konoplje po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Politika Slovenije]]
38ecv3hlvqh77i6hahui8kxgutc3hjn
Ilovik
0
4597038
42686550
42546673
2026-09-11T13:27:36Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686550
wikitext
text/x-wiki
{{Druga upotreba|istoimeno naselje|Ilovik (Mali Lošinj)}}
{{Otok
|ime=Otok Ilovik
|karta = Croatia - Ilovik.PNG
|lokacija=[[Jadransko more]] ([[Kvarnerski zaljev]])
|arhipelag=[[Kvarnerski zaljev|Kvarnerić]]
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 27 | širina-sekunde = 12 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute = 33 | dužina-sekunde = 2 | dužina-oznaka =E
| iso-regija =
|država = {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Ilovik (Mali Lošinj)|Ilovik]]
|površina = 5,51 [[km²]]<ref name=dupla/>
|stanovništvo =170<ref name=brit/>
|slika = Miejsce Ilovik.jpg
}}
'''Ilovik''' ([[Italijanski jezik|ital]]. ''Asinello'') i susjedni otok '''Sveti Petar''', [[otok|otoci]] u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[grad]] [[Mali Lošinj]] u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]].<ref name=brit/>
== Karakteristike ==
Ilovik je naj[[jug|južniji]] naseljeni [[otok]] [[lošinj]]skog [[arhipelag]]a.<ref name=brit/>
[[Otok]] ima površinu od 5,51 [[km²]]<ref name=dupla>{{cite web
|url = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|title = ''Coastline length and aeras of island...''
|publisher = Geoadria
|language = engleski
|accessdate = 10. 05. 2017
|archive-date = 2012-03-18
|archive-url = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|url-status = dead
}}</ref>, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 14,091 [[km]].<ref name=dupla/> .
U jedinom [[Ilovik (Mali Lošinj)|istoimenom]] j[[ribarstvo|ribarskom]] [[selo|naselju]], danas živi oko 170 stanovnika.<ref name=brit/> Prvi [[Novi vijek|novovjeki]] doseljenici na otok došli su krajem [[18. vijek]]a iz [[Veli Lošinj|Velog Lošinja]] i osnovali današnji [[Ilovik (Mali Lošinj)|Ilovik]]. On je smješten je u manjoj [[zaljev|uvali]], na [[sjever]]noj strani [[otok]]a, zaštićen [[otok|otočićem]] sv. Petar, kog stanovnici [[Ilovik (Mali Lošinj)|Ilovika]] koriste za [[groblje]].<ref name=brit/>
Između Ilovika i Sv. Petra - leži [[kanal]] dug nekih 2,5 [[km]] i širok oko 300 [[metar]]a, kog lokalni [[ribarstvo|ribari]] odavnina koriste kao sigurnu [[luka|luku]], jer je zaštićen od [[vjetar|vjetrova]] sa svih strana.<ref name=brit/>
[[Otok]] Ilovik je vrlo razveden, sa puno [[zaljev|uvala]] od kojih je najpoznatija Paržine sa [[pijesak|pješčanom]] [[plaža|plažom]] na [[jugoistok|jugoistočnoj]] [[obala|obali]] otoka.<ref name=brit/>
Ilovik je obrastao [[Mediteranske šume i šikare|mediteranskom vegetacijom]] - [[Crnika|crnikom]] i [[Alepski bor|alepskim borom]].<ref name=brit/>
== Ime ==
[[Otok]] Ilovik i obližnji [[otok|otočić]] sv. Petar za [[Antika|antike]] su bili poznati po imenu ''Neumae'' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''neuma'' = znak), a od [[13. vijek]]a kao ''Sanctus Petrus de Nimbis'', u kasnijoj [[venecijanski jezik|venecijanskoj]] varijanti je to ispalo - ''San Pietro dei Nembi''.<ref name=brit/>
Najstarije dokumentirano [[Hrvatski jezik|hrvatsko]] ime za veći otok bilo je ''Tovarnjak'' - [[magarac]] ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''asinello''), a danas se zove Ilovik po [[tlo|tlu]] koje ga karakterizira, dok je manji otok bio i ostao Sv. Petar.<ref name=brit/>
== Znamenitosti ==
Najstariji [[arheologija|arheološki]] nalazi su ostatci [[Liburni|liburnskih]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]] na lokalitetima Vela Straža (Ilovik) i Strižine (Sv. Petar).<ref name=atra/> Iz vremena [[Antički Rim|rimskih vremena]] pronađeno je dosta [[kovanica]], [[sarkofag]]<ref name=brit/> i ostatci [[zid]]ova [[Rimska vila|Ville Rustice]] na Sv. Petru.<ref name=atra/>
Na [[otok|otočiću]] Sv. Petar, na mjestu gdje se danas nalazi [[groblje]], je između [[1071]]. - [[1280]]. stajao [[benediktinci|benediktinski]] [[samostan]], od kog su danas vidljivi tragovi [[apsida|apside]].<ref name=atra/> Prije tog se tu vjerojatno nalazila [[bizant]]ska [[fortifikacija]].<ref name=brit/> Zidovi koji opasuju današnje groblje podignuti su tokom [[11. vijek]]a.<ref name=<ref name=brit>{{cite web
|url = http://visitlosinj.hr/Destination.aspx?id=8
|title = ''Ilovik''
|publisher = Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
|language = hrvatski
|accessdate = 08. 05. 2017
|archivedate = 2017-06-15
|archiveurl = https://web.archive.org/web/20170615150801/http://visitlosinj.hr/Destination.aspx?id=8
|deadurl = yes
}}</ref>
[[Mletačka Republika|Mletački]] [[providur]] Filippo Pasqualigo je između [[1597]].-[[1600]]. na Sv. Petru podigao [[fortifikacija|utvrdu]] Forticu.<ref name=<ref name=atra>{{cite web
|url = http://visitlosinj.hr/List.aspx?menu=Znamenitosti&idMjesto=8&idLokacijaTip=7&mid=Znamenitosti_8&LokacijeRepeater_sort=Naziv+ASC
|title = '' Atrakcije Ilovik''
|publisher = Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
|language = hrvatski
|accessdate = 08. 05. 2017
|archive-date = 2017-05-15
|archive-url = https://web.archive.org/web/20170515015057/http://visitlosinj.hr/List.aspx?menu=Znamenitosti&idMjesto=8&idLokacijaTip=7&mid=Znamenitosti_8&LokacijeRepeater_sort=Naziv+ASC
|dead-url = yes
}}</ref>
== Transport ==
Otok je povezan [[dan|dnevnom]] [[brod]]skom linijom sa [[Mali Lošinj|Malim Lošinjem]] i [[katamaran]]om sa [[Rijeka (grad)|Rijekom]].<ref name=brit/>
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Island of Ilovik}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/ilovik/ ''Karta otoka Ilovik'']
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Kvarnerski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]
nvv1r01kc6o1ho0fwbae3ubi8vufa3k
Ist
0
4597213
42686660
42546675
2026-09-11T16:38:00Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686660
wikitext
text/x-wiki
{{Druga upotreba|istoimeno naselje|Ist (Zadar)}}
{{Otok
|ime=Otok Ist
|karta =Croatia_-_Ist.PNG
|lokacija=[[Jadransko more]]
|arhipelag=[[Zadar]]ski
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 17 | širina-sekunde = 03 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute = 46 | dužina-sekunde = 02 | dužina-oznaka =E
| iso-regija =
|država = {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Ist (Zadar)|Ist]]
|površina =9,73 <ref name=dupla/>
|stanovništvo =178<ref name=brit/>
|slika =Sailboat_in_harbor_Ist.jpg
}}
'''Ist''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Isto'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[grad]] [[Zadar]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]].
== Karakteristike ==
Ist je jedan od otoka [[Zadar]]skog [[arhipelag]]a, dug 4,2 [[km]], i širok 4,3 [[km]].<ref name=brit/> Udaljen je 0,2 [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Molat]]a i oko 0,75 [[km]] [[sjeverozapad]]no od [[Škarda|Škarde]].<ref name=brit/>
Otok ima površinu od 9,73 [[km²]]<ref name=dupla>{{cite web
|url = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|title = ''Coastline length and aeras of island...''
|publisher = Geoadria
|language = engleski
|accessdate = 12. 05. 2017
|archive-date = 2012-03-18
|archive-url = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|url-status = dead
}}</ref>, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 23,031 [[km]].<ref name=dupla/> Veća [[brdo|brda]] su Straža (174 [[metar|m]]) i Vrh gore (163 [[metar|m]]).<ref name=brit/> .
Ispred [[jug|južne]] i [[jugozapad]]ne [[obala|obale]] leže brojni [[otok|otočići]]; Benušić, Kamenjak, Maslinjak, Črnikovac, Vodenjak, Sestrice, Galiola i [[hrid]]i.<ref name=brit/>
Jedino istoimeno [[selo|naselje]] [[Ist (Zadar)|Ist]] leži na sredini otoka, na najužem dijelu, u dubini [[zaljev]]a Široke. Ostale veće [[zaljev|uvale]] su Kosirača, Turtula i Mavrela.<ref name=brit/> Najstariji dio [[Ist (Zadar)|Ista]] bio je smješten na [[brdo|brdu]] daleko od [[more|mora]], zbog straha od [[gusar]]a, od [[19. vijek]]a počelo je naseljevanje uz [[luka|lučicu]] za manje [[brod]]ove. [[Crkva]] sv. Nikole uz obalu, [[gradnja|podignuta]] je [[1856]]., na mjestu istoimene, ali manje iz [[17. vijek]]a. Na [[brdo|brdu]] Straža leži crkva sv.Marije [[gradnja|podignuta]] j[[1865]].<ref name=brit/>
Malobrojni stanovnici bave se [[ovčarstvo]]m, [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].<ref name=brit/> Ist ima manju [[marina|marinu]] za 66 [[brod]]ova, koja radi od [[april]]a do [[novembar|novembra]].<ref name=mar>{{cite web
|url=http://www.croatia-yachting-charter.com/hr/Marine%20u%20Hrvatskoj/Marina%20Ist.aspx
|title= ''Marina Ist''
|publisher =Croatia Yachting
|language = hrvatski
|accessdate =14. 05. 2017}}</ref>
== Historija==
Najstariji stanovnici [[Iliri]] otok su zvali - '''Gistum''', pod imenom ''Ost'' dokumentiran je [[1311]]. a od [[1527]]. počinje se upotrebljavati [[Mletačka Republika|venecijansko]] ime - ''Isto''.<ref name=zan/>
Za ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] otok je bio je bio pod vlašću [[zadar]]ske [[Srednjovjekovna komuna|komune]], a nakon [[1409]]. [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Tokom [[Mletačko-osmanski ratovi|mletačko-turskih ratova]] ([[15. vijek|15]] - [[16. vijek]]) na otok se doselilo puno izbjeglica iz [[Bosna|Bosne]] i stopilo sa [[Romanski jezici|romaniziranim]] starosjediocima, od kojih su preuzeli starije [[toponim]]e; Funestrala, Klunda, Mavrela, Skrivadica, Turtula, Pendulj.<ref name=zan>{{cite web
|url=http://www.adriaticsailor.com/interesting_facts_about_ist/sailing_adriatic/5/charter_portal/3108/930/HR
|title= ''Zanimljivosti o Istu''
|publisher =Adriatic sailor
|language = hrvatski
|accessdate =14. 05. 2017}}</ref>
Početkom [[18. vijek]]a Ist je postao samostalna [[crkva|crkvena]] [[parohija|župa]].<ref name=brit/>
Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nakon [[Kapitulacija Italije|Kapitulacije Italije]] [[1943]]. otok je postao jedna od [[vojna baza|baza]] [[Mornarica NOVJ|Partizanske mornarice]].<ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27973
|title= ''Ist''
|publisher =Hrvatska enciklopedija
|language = hrvatski
|accessdate =14. 05. 2017}}</ref>
== Transport ==
Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[brod]]skim linijama sa [[Zadar|Zadrom]].<ref name=brit/>
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Ist}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/ist/ ''Otok Ist na karti Jadrana''] {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]
s0czh8n34mpobh8bmlov0viq01hvz5d
Iž
0
4597325
42686689
42397403
2026-09-11T18:55:36Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686689
wikitext
text/x-wiki
{{Otok
|ime=Otok Iž
|karta =Croatia_Iž.png
|lokacija=[[Jadransko more]]
|arhipelag=[[Zadar]]ski
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 2 | širina-sekunde = 47.29 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi =15 | dužina-minute = 6 | dužina-sekunde = 5.05 | dužina-oznaka =E
| iso-regija =
|država = {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Veli Iž]]
|površina =17,59 <ref name=dupla/>
|stanovništvo =559<ref name=brit/>
|slika =Izwitz.JPG
}}
'''Iž''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Eso'' ili ''Eso Grande'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[grad]] [[Zadar]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]].
== Geografija ==
Iž je jedan od otoka [[Zadar]]skog [[arhipelag]]a, dug 12,3 i širok 2,6 [[km]] u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], na kom je [[2011]]. živjelo 559 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=brit/>
Leži između [[Ugljan]]a na [[istok]]u te [[Rava (otok)|Rave]] i [[Dugi otok|Dugog otoka]] na [[zapad]]u.<ref name=brit/>
Građen je od [[kreda (tvar)|krednih]] [[vapnenac]]a i [[dolomit]]a, najviše [[brdo]] ima 168 [[metar]]a.<ref name=brit/>
Otok ima površinu od 17,59 [[km²]],<ref name=dupla>{{cite web
|url = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|title = ''Coastline length and aeras of island...''
|publisher = Geoadria
|language = engleski
|accessdate = 18. 05. 2017
|archive-date = 2012-03-18
|archive-url = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|url-status = dead
}}</ref> a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 35,222 [[km]].<ref name=dupla/>
Ispred [[zapad]]ne i [[istok|istočne]] [[obala|obale]] leže brojni [[otok|otočići]]; Beli, Fulija, Glurović, Knežak, Kudica, Mali, Mrtovnjak, Rutnjak, Sridnji, Temešnjak. Oko 60% površine je pokriveno [[bor (biljka)|bor]]ovom [[šuma|šumom]].<ref name=brit/>
Jedina dva [[selo|naselja]] [[Veli Iž]] (376 [[stanovništvo|st.]]) i [[Mali Iž]] (183 st.) leže na [[istok|istočnoj]] [[obala|obali]].<ref name=brit/>
Malobrojni stanovnici bave se [[pomorstvo]]m, [[ovčarstvo]]m, [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].<ref name=brit/> [[Veli Iž]] ima [[marina (pristanište)|marinu]] koja može primiti do dvjestotinjak [[brod]]ova<ref name=mar>{{cite web
|url=http://www.croatia-yachting-charter.com/en/Marinas%20in%20Croatia/Tankerkomerc%20Marina%20Veli%20Iz.aspx
|title= ''Tankerkomerc Marina Veli Iz''
|publisher =Croatia Yachting
|language = hrvatski
|accessdate =18. 05. 2017}}</ref> i [[crkva|crkvu]] Sv. Petra i Pavla iz [[14. vijek]]a, sa elementima [[romanička arhitektura|romanike]].<ref name=zan>{{cite web
|url=http://www.adriatic.hr/hr/vodic/dalmacija-otok-iz/ri-74
|title= ''Otok Iž''
|publisher =Adriatic
|language = hrvatski
|accessdate =14. 05. 2017}}</ref>
Otok je poznat je po [[tradicija|tradiciji]] [[grnčarstvo|grnčarstva]] koja se održala do danas - Iški lopiž.<ref name=zan/>
== Historija==
Otok je bio naseljen još od [[prahistorija|prahistorije]], tragovi [[Iliri|Ilirske]] [[Gradina (tip naselja)|gradine]] i [[Antički Rim|rimskog]] naselja.<ref name=brit/> U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] bio poznat pod imenom Ez,<ref name=zan/> tad je bio pod vlašću [[zadar]]ske [[Srednjovjekovna komuna|komune]], koja ga je kao [[feud]] dala [[žena|ženskom]] [[benediktinci|benediktinskom]] [[samostan]]u sv. Marije, a kasnije u zakup [[zadar]]skoj [[aristokracija|aristokraciji]] (porodice; Benja, Fanfonja, Nassi, Soppe,
Civalleli, Grisogono).<ref name=brit/>
Od [[1409]]. Iž je u sastavu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]].
Za [[Mletačko-osmanski ratovi|mletačko-turskih ratova]] tokom [[15. vijek|15]]. i [[16. vijek]]a, na otok se doselilo puno [[izbjeglica]] iz [[kopno|kopna]], naročito iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]].<ref name=brit/>
Iž je za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio poznat po snažnom [[Antifašizam|antifašističkom]] pokretu.<ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28399
|title= ''Iž''
|publisher =Hrvatska enciklopedija
|language = hrvatski
|accessdate =14. 05. 2017}}</ref>
== Transport ==
Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[brod]]skim linijama sa [[Zadar|Zadrom]].<ref name=brit/>
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Iž}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/otok-iz/ ''Otok Iž na karti Jadrana''] {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]
7upljkehf1oal4ocpl2c5o2towx0ezt
Kaprije
0
4597671
42686815
42546679
2026-09-12T05:24:06Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686815
wikitext
text/x-wiki
{{Druga upotreba| Kaprije istoimeno naselje|Kaprije (Šibenik)}}
{{Otok
|ime=Otok Kaprije
|karta =Croatia_-_Kaprije.PNG
|lokacija=[[Jadransko more]]
|arhipelag=[[Šibenik|Šibenski]]
| širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 41 | širina-sekunde = 57.4 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi =15 | dužina-minute = 41 | dužina-sekunde = 56.48 | dužina-oznaka =E
| iso-regija =
|država = {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]]
|površina =7,12 <ref name=dupla/>
|stanovništvo =164<ref name=brit/>
|slika =Kaprije_-_Blick_über_einen_Teil_der_Bucht_und_des_Ortes.JPG
}}
'''Kaprije''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Capri'' ili ''Caprie'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[grad]] [[Šibenik]] u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
Ime je dobio po [[kapar]]ama, [[grm]]olikoj [[biljka|biljci]] čiji se [[pup]]oljci upotrebljavaju kao [[začin]].<ref name=his/>
== Geografija ==
Kaprije su jedan od otoka [[Šibenik|Šibenskog]] [[arhipelag]]a, dug 7 i širok do 2,7 [[km]] u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], na kom je [[2011]]. živjelo 164 [[stanovništvo|stanovnika]].<ref name=brit/>
Leži između [[otok]]a [[Kakan]]a i otoka [[Zmajan]]a<ref name=brit/> udaljen oko 15 [[kilometar]]a [[jugozapad]]no od [[Šibenik]]a.
Građen je od [[vapnenac|vapnenca]] najviše [[brdo]] Vela glavica ima 132 [[metar]]a.<ref name=brit/>
Otok ima površinu od 7,12 [[km²]]<ref name=dupla>{{cite web
|url = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|title = ''Coastline length and aeras of island...''
|publisher = Geoadria
|language = engleski
|accessdate = 25. 05. 2017
|archive-date = 2012-03-18
|archive-url = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
|url-status = dead
}}</ref>, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 25,211 [[km]].<ref name=dupla/>
Ispred njegovih [[obala]] leže brojni [[otok|otočići]]; Dupinić Mali, Dupinić Veli, Kraljak, Mišnjak Mali, Mišnjak Veli, Politrenica, Prčevac, Ravan. Obrastao je [[trava|travom]] i [[makija|makijom]].<ref name=brit/>
Jedini [[selo|naselje]] [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] leži na [[jugozapad]]noj [[obala|obali]] u dobro zaštićenoj [[luka|luci]].<ref name=his/>
Malobrojni stanovnici bave se [[pomorstvo]]m, [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].<ref name=his/>
== Historija==
Između [[14. vijek|14]]. i [[15. vijek]]a otok je bio [[feud]] [[šibenik|šibenske]] [[aristokracija|aristokracije]]. Početkom [[16. vijek]]a na otok su počele pristizati [[izbjeglica|izbjeglice]] s [[kopno|kopna]], to se nastavilo sve do kraja [[17. vijek]]a.<ref name=his>{{cite web
|url=http://www.sibenikregion.com/hr/destinacije/otoci/kaprije
|title= ''Kaprije''
|publisher =TZ Šibensko-kninske županije
|language = hrvatski
|accessdate =25. 05. 2017}}</ref>
== Transport ==
Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[brod]]skim linijama sa [[Šibenik]]om.<ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30338
|title= ''Kaprije''
|publisher =Hrvatska enciklopedija
|language = hrvatski
|accessdate =25. 05. 2017}}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Kaprije}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/kaprije/ ''Otok Kaprije na karti Jadrana''] {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]
tue1w92d4zeht9ag8apdxts48a0ht9u
Šablon:Začetak-
10
4599535
42686754
40752558
2026-09-11T23:17:03Z
Xqbot
10993
Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Kutija za začetak]]
42686754
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Kutija za začetak]]
jrnd4maaulyjk4oa09gw0zlxr8rk1ib
Šablon:Kutija za začetak/dok
10
4599554
42686596
41350119
2026-09-11T14:11:01Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Začetak/Jezgra/dok]] na [[Šablon:Kutija za začetak/dok]]
40754940
wikitext
text/x-wiki
== Uputa ==
Ovaj šablon služi kao podloga za izradu specifičnih tematskih šablona za članke u začetku.
Iza crtice preporuča se dodati temu u skraćenom obliku ('''geo'''grafija, '''hist'''orija, itd.)
== Upotreba ==
<div style="width:600px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;">
<pre>
{{Začetak-
| slika = [[Datoteka:*****|**px]]
| govori o =
}}
</pre>
</div>
== Primjer ==
Primjer šablona ''[[Šablon:Hist-začetak|Hist-začetak]]'':
'''Upis:'''
<div style="width:600px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;">
<pre>
{{Začetak-
| slika = [[Datoteka:Heraldic_hourglass.svg|30px]]
| govori o = historiji
}}
</pre>
</div>
'''Rezultat:'''
{{Začetak-
| slika = [[Datoteka:Heraldic_hourglass.svg|30px]]
| govori o = historiji
}}
== Srodni šabloni ==
* [[Šablon:U začetku]]
* [[Šablon:Asbox]]
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| ]]
qfgcbm25zjyayfkcv6d9kfzuniyjo84
Šablon:Infookvir MMA borac
10
4602960
42686631
42567700
2026-09-11T15:58:54Z
AcaBot
120650
/* Uporaba */ uklanjanje šablona {{esoteric}}
42686631
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox" style="width: 315px; border-spacing: 2px; text-align: left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="background: #EFEFEF; text-align: center; vertical-align: middle;"| {{{Ime i prezime}}}
|-
{{#if: {{{Slika|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa; line-height: 1.25em;" {{!}} {{{Slika}}}<br />{{#if: {{{Opis slike|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{{Opis slike}}} | {{{Ime i prezime}}} }}
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{Datum rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Datum rođenja
{{!}} {{{Datum rođenja}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Mjesto rođenja|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Mjesto rođenja
{{!}} {{{Mjesto rođenja}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Datum smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Datum smrti
{{!}} {{{Datum smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Mjesto smrti|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Mjesto smrti
{{!}} {{{Mjesto smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Državljanstvo|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Državljanstvo
{{!}} {{{Državljanstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Visina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Visina
{{!}} {{{Visina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Težina|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Težina
{{!}} {{{Težina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Stil|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Stil
{{!}} {{{Stil}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{kum broda|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Kum broda
{{!}} {{{kum broda}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Tim|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Tim
{{!}} {{{Tim}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Trener|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Trener
{{!}} {{{Trener}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Rang|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Rang
{{!}} {{{Rang}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Godine aktivnosti|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Godine aktivnosti
{{!}} {{{Godine aktivnosti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Ukupno borbi|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Ukupno borbi
{{!}} {{{Ukupno borbi}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Pobjeda|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Pobjeda
{{!}} {{{Pobjeda}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Poraz|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Poraz
{{!}} {{{Poraz}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{Neriješeno|<noinclude>-</noinclude>}}}|
! Neriješeno
{{!}} {{{Neriješeno}}}
{{!}}-
}}
|}<noinclude>
== Uporaba ==
<pre>
{{Infookvir MMA borac
| Ime =
| Slika =
| Ime i prezime =
| Datum rođenja =
| Mjesto rođenja =
| Datum smrti =
| Mjesto smrti =
| Državljanstvo =
| Visina =
| Težina =
| Stil =
| Tim =
| Trener =
| Rang =
| Godine aktivnosti =
| Ukupno borbi =
| Pobjeda =
| Poraz =
| Neriješeno =
}}
</pre>
[[Kategorija:Sportske infokutije|MMA borac]]
[[Kategorija:Infokutije]]
</noinclude>
bnukvd2iaqkt6p2oe7tcbsqin8kqkza
Konstrakta
0
4672053
42686855
42649140
2026-09-12T11:20:44Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686855
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija biografija
| ime = Konstrakta
| slika = Konstrakta with OGAE Serbia Awards.jpg
| opis_slike =
| puno_ime = Ana Đurić
| ime_po_rođenju = Ana Ignjatović
| druga_imena = {{hlist|Constructa|Godstrakta/Bogstrakta<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/page/rts/sr/Evrosong/evrosong2022/story/3347/vesti/4799649/evrovizija-22-torino-prva-proba.html|title=Ana Đurić u Torinu dobila nadimak Godstrakta, ekskluzivni snimci sa prve probe|language=sr|access-date=2022-06-26}}</ref>}}
| datum_rođenja = {{datum rođenja|1978|10|12|god=da}}
| mesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti = <!-- {{datum smrti|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} -->
| obrazovanje = [[Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu]]
| alma_mater =
| zanimanje = {{hlist|pevačica|tekstopisac}}
| aktivni_period = 1997—danas
| supružnik = {{marriage|Milan Đurić}}
| deca = 2
| module = {{Infokutija Muzičar
| embed = yes
| žanr = {{hlist|[[pop rok]]|[[indi pop]]|[[Avangarda|avangardni pop]]|[[Umetnost|art pop]]|[[džez]]}}
| instrumenti = vokali
| izdavačke_kuće = {{hlist|[[PGP RTS]]|-{[[Croatia Records]]}-}}
| vezani_članci = {{hlist|-{[[Mistakemistake]]}-|[[Zemlja gruva!]]}}
}}
}}
'''Ana Đurić''' (rođ. '''Ignjatović'''; [[Beograd]], [[12. oktobar]] [[1978]]), poznata pod umetničkim imenom '''Konstrakta''', [[Srbija|srpska]] je pevačica, tekstopisac i diplomirani arhitekta. Pre nego što je 2019. pokrenula solo karijeru, istakla se kao glavni vokalista [[indi pop]] grupe [[Zemlja gruva!]], koja je osnovana 2007. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.liberation.fr/planete/2018/05/13/en-serbie-la-vaccination-vacille-la-rougeole-ravage_1649135/|title=En Serbie, la vaccination vacille, la rougeole ravage|last=Bertinchamps|first=Philippe|website=Libération|language=fr|access-date=2022-03-04}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sites.google.com/site/edibon/mistakemistake|title=edibon - mistakemistake|website=sites.google.com|language=sr|access-date=2022-03-06}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://zena.blic.rs/puls-poznatih/ana-djuric-muzika-je-najbolja-terapija/fmf36r8|title=Ana Đurić: Muzika je najbolja terapija|work=zena|access-date=2022-03-04|language=sr}}</ref>
Pobedila je na [[Pesma za Evroviziju ’22|Pesmi za Evroviziju ’22]] i predstavljala [[Srbija na Pesmi Evrovizije 2022.|Srbiju]] na [[Pesma Evrovizije 2022.|Pesmi Evrovizije 2022.]] u [[Torino|Torinu]], sa pesmom „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}”, koja je zauzela peto mesto.<ref>{{cite web |url=https://eurovision.tv/story/serbia-konstrakta-for-turin |title=Serbia Konstrakta for Turin |author=<!--Not stated--> |date=2022-03-06 |website=eurovision.tv |publisher=Evropska radiodifuzna unija |access-date=2022-03-06 |quote=}}</ref><ref name="Rezultat">{{cite web |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2022#serbia |title=Eurovision 2022 Results: Voting & Points |author=<!--Not stated--> |work=EurovisionWorld}}{{cite web |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2022/semi-final-2#serbia |title=Eurovision 2022 Semi-final 2 Results |author=<!--Not stated--> |work=EurovisionWorld}}</ref>
Držala je rekord kao srpska izvođačica koja je dostigla najveći broj mesečnih slušalaca na [[striming]] platformi {{jez|en|iskošeno=ne|[[Spotify]]}} sa više od 1,3 miliona u maju 2022.<ref>{{cite web |url=https://open.spotify.com/artist/0mrbJs6eUt85g1ozyYMiUt |title=Konstrakta |access-date=2022-05-26 |website=[[Spotify]]}}</ref>
== Biografija ==
Pseudonim Konstrakta je dala sama sebi, kada je imala 20 godina jer je volela da komponuje rime na specifičan način, matematički, što je u skladu sa njenom profesijom, [[Arhitektura|arhitekturom]]. Pseudonim znači biti racionalno emocionalan.<ref>{{Cite interview|url=https://glossy.espreso.co.rs/poznati/intervju/16178/konstrakta-i-zoe-kidah-tako-slicne-a-opet-razlicite|title=Konstrakta i Zoe Kidah: Tako slične, a opet različite|last=Marković|first=Moni|website=Glossy|publisher=Adria Media Group d.o.o. |language=sr|date=2011-06-20|access-date=2022-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20221208102146/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/intervju/16178/konstrakta-i-zoe-kidah-tako-slicne-a-opet-razlicite|archive-date=2022-12-08|url-status=live}}</ref> Kao varijanta pseudonima javlja se i engleski, latinični oblik {{jez|la|iskošeno=ne|Constructa}}, sa kojim se Ana najpre predstavila kao član benda {{jez|en|iskošeno=ne|[[Mistakemistake]]}}.<ref>{{Cite web|url=https://www.clubbing.rs/vodimo-vas/vodimo-vas-na-muzicki-festival-grudvanje/|title=Vodimo vas na muzički festival “Gru(d)vanje” – CLUBBING.RS|last=Tanasković|first=Ivan|language=en-US|access-date=2022-04-25}}</ref> Kasnije se Ana pod istim oblikom alijasa bavila arhitekturom.<ref>{{Cite web|url=https://pescanik.net/otvoreno-pismo-10/|title=Otvoreno pismo|date=2016-10-21|website=Peščanik|language=en-US|access-date=2022-04-25}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://constructa.ls.rs/rs/|title=ANA ĐURIĆ PR, SAMOSTALNI BIRO ZA PROJEKTOVANJE CONSTRUCTA BEOGRAD (STARI GRAD)|website=constructa.ls.rs|language=sr-RS|access-date=2022-04-25}}</ref>
=== Lični život ===
Otac Ane Ignjatović-Đurić je novinar i političar Slobodan Ignjatović, bivši ministar informisanja u Vladi [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|url=https://24sedam.rs/showbiz/vesti/122960/konstraktin-otac-je-bio-politicka-faca-devedesetih-rodaci-otkrivaju-sve-o-porodici-umetnice/vest|title=Konstraktin otac je bio politička faca devedesetih: Rođaci otkrivaju sve o porodici umetnice|last=Mitić|first=Marija|website=24sedam|language=sr|access-date=2022-05-13}}</ref><ref>{{cite web |title=Opozicija napušta skupštinu |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/opozicija-napusta-skupstinu/ |website=danas.rs |access-date=13. 5. 2022}}</ref>
Rođena je i odrasla u [[blokovi|novobeogradskom]] [[Blok 62|bloku 62]], gde je pohađala OŠ „Užička Republika” (danas [[OŠ „Kneginja Milica” Novi Beograd|OŠ „Kneginja Milica”]]).<ref>{{cite web |title=KURIR U BLOKU GDE JE ODRASLA KONSTRAKTA Komšije otkrivaju pravo lice pobednice Pesme za Evroviziju 22: Oduvek je bila u SVOM SVETU|url=https://www.kurir.rs/stars/3886525/kurir-blok-62-konstrakta-komsije-skola-umetnica-reportaza |website=kurir.rs |access-date=7. 3. 2022}}</ref> Konstrakta je diplomirala na [[Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu|Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Godine 2009. udala se za kolegu arhitektu Milana Đurića sa kojim ima sina Nikolu i ćerku Lenu.<ref>{{Cite web|url=https://glossy.espreso.co.rs/poznati/porodica/203319/konstrakta-ana-djuric-muz-milan-evrovizija-2022|title=Ima DVOJE dece, udata je za kolegu: Ovo je muž KONSTRAKTE, srpske predstavnice na ovogodišnjoj Evroviziji|website=Glossy|language=sr|access-date=2022-03-06}}</ref>
Konstrakta i njena ćerka Lena se pojavljuju u muzičkom spotu [[Marija Žeželj|Marije Žeželj]] za pesmu {{jez|en|iskošeno=ne|Louder Than a Drum}} iz 2017. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.mjuznews.com/zanimljivosti/upoznajte-lenu-zvezdu-spota-marije-zezelj|title=MjuzNews {{!}} Vesti iz sveta muzike - Upoznajte Lenu, osmogodišnju zvezdu spota Marije Žeželj|website=MjuzNews {{!}} Vesti iz sveta muzike|access-date=2022-03-07}}</ref>
Pojavljuje se i učestvuje u filmu ''[[Nebeska tema]]'' o [[Vlada Divljan|Vladi Divljanu]] 2019. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.seebiz.eu/sport/uskoro-premijera-dokumentarnog-filma-o-vladi-divljanu-video/200195/|title=Premijera filma o Vladi Divljanu}}</ref>
Godine 2020. bila je jedna od učesnica konferencije o prevenciji pušenja „Da li se čujemo?".<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetski-dan-bez-duvana-bice-obelezen-online-konferencijom-o-prevenciji-pusenja-da-li-se-cujemo/|title=Svetski dan bez duvana biće obeležen online konferencijom o prevenciji pušenja “Da li se čujemo? - Društvo - Dnevni list Danas|date=25. 5. 2020|language=sr-RS|access-date=2022-03-04}}</ref>
Od 2023. godine Konstrakta je ambasadorka programa Nova pismenost,<ref>{{Cite web |url=https://novapismenost.rs/ |title=Nova pismenost |access-date=2023-10-01 |archive-date=2023-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128153937/https://novapismenost.rs/ |url-status=dead }}</ref> koji se fokusira na unapređenje medijske i digitalne pismenosti. Ovaj program sprovodi Propulsion<ref>[https://propulsion.one/ Propulsion]</ref> zajedno sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj ([[Agencija SAD za međunarodni razvoj|USAID]]).<ref>{{Cite web|url=https://zena.blic.rs/puls-poznatih/deca-se-danas-ne-snalaze-u-dosadi-i-to-me-plasi-konstrakta-otkriva-koliko-je-njen/dg9xygd|title="Deca se danas ne snalaze u dosadi i to me plaši", KONSTRAKTA otkriva koliko je njen život PROMENILA POPULARNOST i koje lekcije prenosi na svoju decu|last=Ribić|first=Selena|website=zena|language=sr|access-date=2023-04-05}}</ref>
== Karijera ==
=== Zemlja gruva! ===
Svoj debi imala je sa manje poznatim bendom {{jez|en|iskošeno=ne|[[Mistakemistake]]}}, ali je polako postajala poznatija kao glavni pevač benda iz [[Beograd]]a pod nazivom [[Zemlja gruva!]], koji je nastao 2007. godine.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://rs.n1info.com/kultura/ko-je-konstrakta-reagovanja-na-pesmu-i-triptih/|title=Ko je Konstrakta, reagovanja na pesmu i Triptih...|date=2022-03-06|website=N1|language=sr-RS|access-date=2022-05-12}}</ref> Objavili su tri albuma: ''WTF Is Gruveland?'' (2010), ''Dino u Zemlji Gruva'' (2013), koji je inspirisan pesmama hrvatskog pevača [[Dino Dvornik|Dina Dvornika]], i ''Šta stvarno želiš?'' (2016). Neke od najpoznatijih pesama ovog benda uključuju: „Najlepše želje” (2010), „Nisam znala da sam ovo htela” (2011) i „Jače manijače” (2013). Bend Zemlja gruva! učestvovao je na muzičkom festivalu [[Beovizija]] [[Beovizija 2008.|2008.]] i [[Beovizija 2009.|2009.]] godine sa pesmama „Čudesni svetovi” i „Svejedno mi je”.
Konstrakta je autorka mnogih pesama ovog benda. Neke od njih su: „Nisam znala da sam ovo htela”, „Mama”, „Tuga” i „Đango”.<ref>{{Cite web|url=https://www.gloria.rs/zvezde/price/130797/zoe-kida-najponosnija-sam-kada-vidim-da-deca-pevaju-nase-pesme|title=Zoe Kida: Najponosnija sam kada vidim da deca pevaju naše pesme {{!}}|website=Gloria|language=sr-RS|access-date=2022-03-04|archive-date=2022-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304213632/https://www.gloria.rs/zvezde/price/130797/zoe-kida-najponosnija-sam-kada-vidim-da-deca-pevaju-nase-pesme|url-status=dead}}</ref>
Miroslav Ničić, nekadašnji gitarista i jedan od tvoraca benda [[Zemlja gruva!]]. Demo verziju pesme „Beskrajno” koju je napravio pod pseudonimom [[Tata Miki]], otpevanu i snimljenu u bolničkoj sobi dok je čekao transplataciju koštane srži, obradili su 2019. godine Konstrakta i Zemlja gruva! nakon njegove smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/miroslav-nicic-kada-kroz-muziku-kazete-poslednje-zbogom/|title=Miroslav Ničić: Kada kroz muziku kažete poslednje zbogom - BBC News na srpskom - Dnevni list Danas|date=2019-11-22|language=sr-RS|access-date=2022-03-04}}</ref>
=== 2019—2021: početak solo karijere ===
Prva solo pesma pod ovim pseudonimom objavljena je 2019. godine, pod nazivom „Žvake”.<ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Zvake-kao-simbol-dezorijentisanosti/545542|title=Ana Đurić Konstrakta: "Žvake" kao simbol dezorijentisanosti|last=Jojić|first=David|date=2019-06-28|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=2022-03-04}}</ref> Njen drugi samostalni singl se zove „Neam šamana” (2020), za koji kaže da je inspiracija tekst koji je pročitala o [[Emina Jahović|Emini Jahović]], koja je potražila pomoć od [[šamanizam|šamana]] nakon razvoda. Pošto to zvuči cinično, naglasila je da Eminu voli, pogotovo kao koleginicu koja je takođe tekstopisac.<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/ana-djuric-konstrakta-emina-jahovic-saman-pesma/m0md4cl|title="JA JESAM CINIK" Konstrakti u novoj pesmi inspiracija bila Emina, a ono što je tražila od Jahovićeve je neverovatno|last=Đorđević|first=Dunja|website=Blic.rs|language=sr|access-date=2022-03-04}}</ref> Obe pesme su deo projekta „JBG".
=== 2022: Triptih, Pesma Evrovizije i Egzit ===
[[Datoteka:Директор РТС-а, Драган Бујошевић уручује заставу Србије Констракти, спрској представници на Песми Евровизије 2022.jpg|mini|Direktor RTS-a, [[Dragan Bujošević]] uručuje zastavu Srbije Konstrakti, srpskoj predstavnici na Pesmi Evrovizije 2022.]]
Konstrakta je 28. februara 2022. objavila svoj projekat ''Triptih'', 12-minutni muzički spot za tri pesme – „Nobl”, „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}” i „Mekano”. Koncept je bila ideja same Konstrakte, uz Anu Rodić i Maju Uzelac, od kojih je potonja i režirala spot. Spot i pesme ilustruju savremeni život u Srbiji, svaka na svoj način.<ref>{{Cite web|url=https://www.muzzik.tv//srp/vesti/130404/detaljnije/w/0/ana-djuric-konstrakta-sa-tri-nove-pesme-u-jednom-spotu/|title=Ana Đurić Konstrakta sa tri nove pesme u jednom spotu!|website=www.muzzik.tv|access-date=2022-03-04|archive-date=2022-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304213634/https://www.muzzik.tv//srp/vesti/130404/detaljnije/w/0/ana-djuric-konstrakta-sa-tri-nove-pesme-u-jednom-spotu/}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/magazin/lifestyle/pesma-za-evroviziju-je-samo-deo-konstraktinog-triptiha-pogledajte-ceo-video/|title=Pesma o zdravlju je samo deo Konstraktinog Triptiha - pogledajte ceo video|date=2022-03-06|website=NOVA portal|language=sr-RS|access-date=2022-05-12}}</ref>
{{glavni|Srbija na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Pesma za Evroviziju '22|Pesma Evrovizije 2022.}} Dana 8. februara 2022. objavljena je njena pesma pod nazivom „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}” za [[Pesma za Evroviziju ’22|Pesmu za Evroviziju ’22]], koji je organizovala [[Radio-televizija Srbije]] da izabere predstavnika Srbije na [[Pesma Evrovizije 2022.|Pesmi Evrovizije 2022.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/ovo-su-srpski-kandidati-za-evroviziju-video/|title=Ovo su srpski kandidati za Evroviziju|author=Jovović, P.|date=8. 2. 2022.|work=[[Nova S|Nova.rs]]|language=sr|accessdate=4. 3. 2022.}}</ref> Nastupila je kao autsajder, ali je svojim nastupom u prvom polufinalu Pesme za Evroviziju ’22 ubrzo stekla popularnost i plasirala se u finale takmičenja, koje se odvilo 5. marta 2022. godine. Konstrakta je pobedila u glasanju i stručnog žirija i publike (sa 31,34% svih pristiglih glasova)<ref>{{cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/scena/konstrakta-predstavlja-srbiju-na-pesmi-evrovizije-video/|title=Konstrakta predstavlja Srbiju na Pesmi Evrovizije|date=3. 6. 2022.|work=Danas|language=sr}}</ref>, i postala predstavnik Srbije na Pesmi Evrovizije 2022.<ref name="svirezultati">{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/rts/ci/Evrosong/evrosong2022/story/3350/pesma-za-evroviziju-22/4728570/pesma-za-evroviziju-pobednik-srbija-evrosong-konstrakta.html|title=Konstrakta će predstavljati Srbiju na Pesmi Evrovizije|author=<!--Not stated-->|date=6. 3. 2022.|website=|publisher=Radio-televizija Srbije|access-date=6. 3. 2022.|quote=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/scena/konstrakta-predstavlja-srbiju-na-pesmi-evrovizije-video/|title=Konstrakta predstavlja Srbiju na Pesmi Evrovizije (VIDEO) - Scena - Dnevni list Danas|date=2022-03-06|language=sr-RS|access-date=2022-05-12}}</ref> Pesmu „{{jez|la|iskošeno=ne|In corpore sano}}” komponovala je sa kolegom iz [[Zemlja gruva!|Zemlje gruva!]] [[EmSi Milovan|Milovanom Boškovićem]].<ref>{{Cite web|url=https://glossy.espreso.co.rs/poznati/intervju/202655/konstrakta-ana-djuric-pesma-za-evroviziju-intervju|title=Ne krije da ima favorita, očekuje da pokrene razmišljanje: Konstrakta Đurić za Glossy o predstojećoj Pesmi za Evroviziju|website=Glossy|language=sr|access-date=2022-03-04}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rts.rs/page/rts/ci/Evrosong/evrosong2022/story/3350/pesma-za-evroviziju-22/4725814/finalisti-prvo-polufinale-pesma-za-evroviziju-22.html |title=Poznati prvi finalisti Pesme za Evroviziju |author=<!--Not stated--> |date=3. 3. 2022. |website= |publisher=[[Radio-televizija Srbije]] |access-date=4. 3. 2022. |quote=}}</ref> Pored velike podrške publike, dobila je i pohvale raznih javnih ličnosti kao što su [[Patrijarh srpski Porfirije|Patrijarh Porfirije]] i [[Novak Đoković]].<ref>{{cite web|url=https://24sedam.rs/showbiz/vesti/117375/konstrakta-ujedinila-nase-rokere-etno-muzicare-kompozitore-a-evo-kako-stranci-pisu-o-njoj-lavor-u-fokusu-fotovideo/vest|title=Konstrakta ujedinila naše rokere, etno-muzičare, kompozitore, a evo kako stranci pišu o njoj: Lavor u fokusu!|website=24sedam.rs|accessdate=15 May 2022|author=Gudžulić, M.|language=sr}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/scena/konstrakta-poklonila-lavor-patrijarhu-a-on-njoj-triptih/|title=Konstrakta poklonila lavor patrijarhu Porfiriju, a on njoj triptih|website=Danas.rs|accessdate=15 May 2022|language=sr}}</ref><ref>{{cite web|url=https://nova.rs/vesti/drustvo/konstrakta-podrska-javne-licnosti/|title=„Srbija mora biti zdrava“ – nižu se reakcije poznatih ličnosti|website=[[Nova S|Nova.rs]]|author=Nastevski, A.|accessdate=15 May 2022|language=sr}}</ref>
[[Datoteka:Eurovision 2022 - Semi-final 2 - Serbia - Konstrakta.jpg|mini|Konstrakta u drugom polufinalu Evrovizije 2022. godine]]
Nastupala je u drugom polufinalu [[Pesma Evrovizije 2022.|Pesme Evrovizije 2022.]] i uspela je da se plasira u finale. U finalu je zauzela peto mesto (četvrto mesto kod glasanja publike, jedanaesto mesto kod glasanja žirija), dok je posle finala otkriveno da je Konstrakta u polufinalu zauzela treće mesto (deveto mesto kod glasanja žirija, drugo mesto kod glasanja publike).<ref name="Rezultat"/>
Odmah nakon završetka takmičenja, Konstrakta sa pesmom „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}” postaje prva srpska muzičarka koji se pojavila na {{jez|la|iskošeno=ne|[[Spotify]]}} listi: {{jez|en|Viral Global Songs 50}}.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/muzika/3498933-veliko-priznanje-za-konstraktu-i-srbiju-posle-evrovizije|title=Veliko priznanje za Konstraktu i Srbiju posle Evrovizije|website=Telegraf.rs|language=sr|access-date=2022-05-16}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://mag.sapo.pt/showbiz/artigos/spotify-saudade-saudade-entra-para-o-top-viral-cancao-de-maro-e-a-12-a-segunda-mais-ouvida-em-todo-o-mundo|title=Spotify: "saudade, saudade" entra para o top viral. Canção de MARO é a 12.ª segunda mais ouvida em todo o mundo|last=SAPO|website=SAPO Mag|language=pt|access-date=2022-05-16}}</ref> Debitovala je u top 23, a postigla je i 7. mesto na ovoj listi 19. maja 2022. godine.<ref>{{Cite web|url=https://spotifycharts.com/viral/global/daily/2022-05-19|title=VIRAL 50|date=2022-05-19|website=spotifycharts.com|language=en-US|access-date=2022-05-20|archive-date=2022-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520174339/https://spotifycharts.com/viral/global/daily/2022-05-19|url-status=dead}}</ref>
Dana 19. aprila 2022, objavljeno je da će Konstrakta nastupiti na novosadskom festivalu [[Exit (festival)|Egzit]].<ref>{{cite web |url=https://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/421/muzika/4784801/konstrakta-egzit-festival-nastup-performans.html |title=Konstrakta na Egzit donosi svetsku premijeru jedinstvenog multimedijalnog performansa |date=2022-07-10 |website=rts.rs |publisher=[[Radio-televizija Srbije]] |access-date=2022-10-07}}</ref> To je i učinila 10. jula iste godine i tako postala prva srpska pevačica koja nastupa kao jedna od glavnih zvezda (hedlajnuje) na tom festivalu.<ref>{{cite web |url=https://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/421/muzika/4881588/egzit-zatvaranje-konstrakta-sepultura-satori.html |title=Egzit zatvaraju nastupi Konstrakte, Satorija i Sepulture |date=2022-07-10 |website=rts.rs |publisher=[[Radio-televizija Srbije]] |access-date=2022-10-07}}</ref>
Dana 14. oktobra, Konstrakta je otkrila da je ušla u razmatranje za [[65. godišnje nagrade Gremi]] u dve kategorije: Najbolji svetski muzički nastup (za izvedbu pesme „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}”) i Najbolji novi izvođač.<ref>{{cite web |url=https://eurovision.tv/country-updates-eurovision-2023/konstrakta-might-be-nominated-grammy |title=Konstrakta might be nominated for a Grammy! |date=14. 10. 2022. |website=eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |access-date=15. 10. 2022.}}</ref><ref>{{cite news |title=Konstrakta će biti prva Srpkinja ikada nominovana za Gremi nagradu |url=https://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2022&mm=10&dd=14&nav_category=1864&nav_id=2227887 |access-date=17. 10. 2022 |work=B92 |date=14. 10. 2022}}</ref><ref>{{cite news |title=Konstraktu Amerikanci predložili za Gremi nagradu |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/521226/ana-djuric-konstrakta-gremi-nagrada-nominacija |access-date=17. 10. 2022 |work=Politika |date=16. 10. 2022}}</ref>
Tokom prvog polufinala [[Pesma za Evroviziju '23|Pesme za Evroviziju '23]] je izvela pesmu „Evo, obećavam!” koja je imala premijeru ranije istog dana.<ref>{{Cite web |url=https://www.danas.rs/kultura/scena/konstrakta-nova-pesma-evo-obecavam-video/ |title=Konstrakta predstavila novu pesmu „Evo, obećavam“ |date=2023-03-02 |access-date=2023-10-01 |publisher=[[Danas (novine)]]}}</ref>
== Nagrade i nominacije ==
{| class="wikitable"
|-
! Godina
! Nagrada
! Kategorija
! Rad
! Ishod
! {{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
| rowspan="6" | 2022.
|[[Pesma za Evroviziju ’22]]
| {{N/A|}}
|rowspan="9"| „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}”
|{{won|place=1|1. mesto}}
|<ref>{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/rts/ci/Evrosong/evrosong2022/story/3350/pesma-za-evroviziju-22/4728570/pesma-za-evroviziju-pobednik-srbija-evrosong-konstrakta.html|title=Konstrakta će predstavljati Srbiju na Pesmi Evrovizije |date=6. 3. 2022.|website=rts.rs |publisher=[[Radio-televizija Srbije]] |url-status=live |access-date=31. 12. 2022.}}</ref>
|-
| style="border-style: none none none none;" |[[Pjesma Eurovizije 2022.|Pesma Evrovizije]]
| {{N/A|}}
|{{won|place=5|5. mesto}}
|<ref name="Rezultat" />
|-
|rowspan="3"|[[Pjesma Eurovizije 2022.#Evrovizijske nagrade|Evrovizijske nagrade]]
|Najbolji tekst
|{{won}}
|rowspan="3"|<ref name="awardswinners">{{Cite web |date=2022-12-30 |title=Eurovision Awards 2022: The Winners! |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-awards-2022-winners |access-date=2022-12-31 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref>
|-
|Najbolja koreografija
|{{nom}}
|-
|Najinovativnija scenografija
|{{won}}
|-
|[[Nagrade Marsel Bezenson]]
|Nagrada za umetnički nastup
|{{Won}}
|<ref>{{Cite web |date=2022-05-14 |title=2022 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://eurovision.tv/story/2022-marcel-bezencon-winners |access-date=2022-07-08 |website=Eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |language=en-gb}}</ref>
|-
| rowspan="8" | 2023.
| rowspan="7" |[[Music Awards Ceremony 2023.|Music Awards Ceremony]]
|Alternativna pop numera
|{{nom}}
|<ref>{{Cite instagram |user=music.awards.ceremony |postid=CnuhEaSs8kC |title=-{🔥TOP 10🔥 u kategoriji #AlternativnaPopNumera by @bioxgn}- |date=22. 1. 2023.}}</ref>
|-
|Muzički video
|{{nom}}
|<ref>{{Cite AV media |title=-{Konstrakta - In Corpore Sano /MUZIČKI VIDEO #MAC2023Nominee}- |url=https://www.youtube.com/watch?v=-uIOEY5vDlA&list=PLr8USux2IpVhlHlq5jo48GF-P_U_FJqma&index=15 |access-date=11. 1. 2023. |publisher=[[SkyMusic]]}}</ref><ref>{{Cite instagram |user=music.awards.ceremony |postid=Cnuwpg7rqQ2 |title=-{🔥TOP 10🔥 u kategoriji #MuzickiVideo by @gorki_list}- |date=22. 1. 2023.}}</ref>
|-
|Viral numera
|{{nom}}
|<ref>{{Cite AV media|title=-{Konstrakta - In Corpore Sano /VIRAL NUMERA #MAC2023Nominee}- |url=https://www.youtube.com/watch?v=JKjumw3jtAQ&list=PLr8USux2IpVgL8wzTt1FhZIbcgEBc2BvH&index=15 |access-date=11. 1. 2023. |publisher=[[SkyMusic]]}}</ref><ref>{{Cite instagram |user=music.awards.ceremony |postid=CnvEXI1q7Ru |title=-{🔥TOP 10🔥 u kategoriji #ViralNumera by @cocacolasrbija}- |date=23. 1. 2023.}}</ref>
|-
| -{Golden MAC}-
|rowspan="2" | Ona
|{{won}}
|
|-
| -{Doprinos međunarodnoj muzici}-
|{{won}}
|
|}
=== Ostale nagrade ===
* Nagrada Društva arhitekata Beograda<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/511494/Konstrakta-dobila-nagradu-Drustva-arhitekata-Beograda|title=Konstrakta dobila nagradu Društva arhitekata Beograda|website=Politika Online|access-date=2022-07-08}}</ref>
==Diskografija==
===Singlovi===
{| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;"
! rowspan="2" scope="col" style="width:11em;" | Naziv
! rowspan="2" scope="col" | Godina
! colspan="7" | Najviše mesto na top-listi
! rowspan="2" scope="col" | Album
|-
|-
! style="width:2.5em; font-size:85%" |{{zas|Hrvatska}}<br>[[Billboard|HRV]]<br><ref name="CROsongs">Najviše mesto u Hrvatskoj:
* Za „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}”: {{Cite web |last= |first= |date=15 March 2022 |title=Croatia Songs (Week of March 19, 2022) |url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/ |access-date=15 March 2022 |website=[[Billboard]] |language=en-US}}</ref>
! style="width:2.5em; font-size:85%" |{{zas|Srbija}}<br>[[Popnable|SRB]]<br><ref name="SRBsongs">Najviše mesto u Srbiji:
* Za „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}”: {{Cite web |date=17. 3. 2022. |title=Top 40 Songs Serbia, Week #376 |url=https://popnable.com/serbia/charts/top-40/week-376 |access-date=26. 12. 2022. |website=popnable.com |language=en-US |archive-date=2022-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221226141819/https://popnable.com/serbia/charts/top-40/week-376 }}</ref>
! style="width:2.5em; font-size:85%" | {{zas|Litvanija}}<br/>[[AGATA (organization)|LTU]]<br/><ref>{{cite web|url=https://www.agata.lt/lt/naujienos/s20/|title=2022 20-os savaitės klausomiausi (Top 100)|publisher=[[AGATA (organization)|AGATA]]|language=lt|date=20 May 2022|access-date=20 May 2022}}</ref>
! style="width:2.5em; font-size:85%" |{{zas|Island}}<br/>[[Tonlistinn|ISL]]<br/><ref>{{Cite web|url=https://plotutidindi.is/tonlistinn/title=Plötutíðindi|title=Iceland Singles Chart (Week of May 28, 2022)|access-date=2022-05-25|website=Plötutíðindi|language=en-US}}{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Mrtva veza}}</ref>
! style="width:2.5em; font-size:85%" | {{zas|Holandija}}<br/>[[Dutch Single Top 100|HOL]]<br/><ref>{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/weekchart.asp?cat=st&year=2022&date=20220521|title=Dutch Single Tip 21/05/2022|website=dutchcharts.nl|language=nl|access-date=20 May 2022}}</ref>
! style="width:2.5em; font-size:85%" | {{zas|Švedska}}<br/>[[Sverigetopplistan|ŠVE]]<br/><ref>{{cite web|url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2022&dspp=20|title=Veckolista Singlar, vecka 20|publisher=Sverigetopplistan|access-date=20 May 2022}}</ref>
! style="width:2.5em; font-size:85%" | {{zas|Grčka}}<br/>[[IFPI|GRE]]<br/><ref>{{cite web|url=http://www.ifpi.gr/digital_iel.html|title=Official IFPI Charts, Digital Singles Chart (International), Week 19/2022|publisher=IFPI Greece|access-date=25 May 2022}}</ref>
|-
! scope="row"| „Žvake”
| rowspan="1"| 2019.
| —
| —
| —
| —
| —
| —
| —
| rowspan="2" | Nealbumski singl
|-
! scope="row"| „Neam šamana”
| rowspan="1"| 2020.
| —
| —
| —
| —
| —
| —
| —
|-
! scope="row"| „{{jez|la|iskošeno=ne|[[In corpore sano]]}}”
| rowspan="3"| 2022.
| 1
| 1
| 11
| 15
| 19
| 63
| 80
| rowspan="3" |Nealbumski<br>singlovi<br>koji su<br>deo ''Triptiha''
|-
! scope="row"| „Mekano”
| —
| —
| —
| —
| —
| —
| —
|-
! scope="row"| „Nobl”
| —
| —
| —
| —
| —
| —
| —
|-
! scope="row"| „Evo, obećavam!”
| rowspan="1"| 2023.
| —
| —
| —
| —
| —
| —
| —
| rowspan="1" |Nealbumski singl
|-
|}
== Reference ==
{{izvori|2}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Konstrakta}}
* {{Discogs artist|10898341-Konstrakta}}
* {{Instagram|konstrakta}}
* [https://www.politika.rs/scc/clanak/501876/Zdrava-umetnica Zdrava umetnica („Politika”, 13. mart 2022)]
{{S-start}}
{{s-ach}}
{{Succession box
|before = ''Nema''
|title = Pobednica<br>[[Pesma za Evroviziju|Pesme za Evroviziju]]
|years = [[Pesma za Evroviziju ’22|’22]]
|after = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}<br>sa „[[Samo mi se spava]]”<br /><span style="font-size:82%">''([[Pesma za Evroviziju ’23|2023]])''</span>
}}
{{Succession box
|before = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Hurricane (muzička grupa)|Hurricane]]}}<br>sa „{{jez|es|iskošeno=ne|[[Loco Loco]]}}”<br /><span style="font-size:82%">''([[Pesma Evrovizije 2021.|2021]])''</span>
|title = [[Srbija na Pjesmi Eurovizije]]
|years = [[Srbija na Pjesmi Eurovizije 2022.|2022.]]
|after = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}<br>sa „[[Samo mi se spava]]”<br /><span style="font-size:82%">''([[Pesma Evrovizije 2023.|2023]])''</span>
}}
{{Succession box
|before = [[Senidah|Senida]]<br><span style="font-size:82%">''([[Music Awards Ceremony 2020.|2020]])''</span>
|title = Dobitnica nagrade<br>{{jez|en|iskošeno=ne|Golden [[Music Awards Ceremony|MAC]]}}
|years = [[Music Awards Ceremony 2023.|2023.]]
|after = ''Biće naknadno odlučeno''<br /><!-- <span style="font-size:82%">''([[Music Awards Ceremony 2024.|2024]])''</span> -->
}}
{{S-end}}
{{Srbija na Pesmi Evrovizije}}
{{Pesma za Evroviziju}}
{{normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1978||Konstrakta}}
[[Kategorija:Srpske pevačice]]
[[Kategorija:Srpski tekstopisci]]
[[Kategorija:Srpski kantautori]]
[[Kategorija:Predstavnici Srbije na Eurosongu]]
[[Kategorija:Pseudonimi|Konstrakta]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
lueuv1oqau57txs9octpvj98c7nq0m7
Izrada stećaka
0
4674215
42686687
42449487
2026-09-11T18:42:38Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686687
wikitext
text/x-wiki
'''Izrada nadgrobnoga spomenika''' bila je dio kompleksnog pogrebnoga procesa u skladu sa srednjovjekovnim tehnološkim mogućnostima.
Pod kamene monolite ([[Stećci|stećke]]) ukopavani su ljudi različitih konfesija – pripadnici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], [[Katoličanstvo|katolici]] i pravoslavci. Dakle, radilo se o spomenicima koji su bili opšteprihvaćeni među vjerski raznolikim stanovništvom i time predstavljaju autentično kulturno obilježje jedne zemlje i njenog podneblja.<ref name="StećciAdis">{{Cite web |url= https://www.klix.ba/magazin/kultura/stecci-bijeli-kameni-spavaci-vjecna-su-inspiracija-jer-kriju-brojne-tajne/191108067 |title=Adis Zilić, historičar s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru i autor knjige "Stećci Podveležja": Stećci, bijeli kameni spavači, vječna su inspiracija jer kriju brojne tajne |work= www.klix.ba |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
Svaki dio procesa izrade, implementiran u kamenolomu, izvan ili unutar groblja, tj. mjesta ukopa, činio je kariku u nizu povezanih radnji: pronalaska što kompaktnijeg kamenoga bloka, njegovoga odvajanja od stijene, transporta pomoću saonica (smuk) koje je vukla stoka, klesanja motiva i natpisa te postavljanja stećka iznad groba pokojnika.<ref name="Editakultura">{{Cite web |url= https://core.ac.uk/download/pdf/299375553.pdf |title=Edita Vučić KASNOSREDNJOVJEKOVNE NEKROPOLE STEĆAKA ZAPADNE HERCEGOVINE, doktorski rad |work= Zagreb, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
Čin pokopa nije završavao spuštanjem tijela pokojnika u grobnu raku i nanošenjem sloja zemlje, nego je stećak, postavljan naknadno iznad groba pokojnika, barem godinu dana ili kasnije dok se zemlja iznad rake ne slegne. Takvi su spomenici pripadali najuglednijim ljudima, onima koji su bili bogati i imali vlast, pa se za njihove potrebe stvorila i velika radna snaga.<ref name="Šefikkultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
== Kamenolomi, transport i postavljanje ==
Mjesto, tj. kamenolom otkuda se dobivao kamen trebao je zbog problema s transportom biti u blizini nekropole, ali ima lokaliteta gdje to i nije tako.
Najčešći materijal koji se koristio za izradu stećaka je [[krečnjak]], jer se pokazao najlakšim za obradu. Postoje i stećci isklesani od serpentina, škriljavca, sedre, ali su oni bili slabije kvalitete i lošije otpornosti na vanjske utjecaje pa su se brzo uništili. No, ima stećaka izrađenih i od tvrđeg kamena, pa čak i od granita.<ref name="Stećciizrada">{{Cite web |url= https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/stecci/ |title=Stećci |work= Nova akropola |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref>
Proces izrade stećaka počinjao je usijecanjem blokova u kamenolomima, čime su se bavili posebni majstori. Za odvajanje bloka upotrebljavani su razni gvozdeni i drveni klinovi, čekići, dlijeta i poluge.Sam proces je išao tako da se napravi niz rupa u kamenu te se u te rupe zimi ulijeva voda. Voda se širi kada se zaledi, i na taj način stvara pukotinu na mjestu gdje su napravljene rupe na kamenu. Taj proces se naziva ''taslačenje ili zasijecanje taslaka''. Zbog toga se najveći dio nekropola nalazi u blizini rijeka. Nakon što je stvorena pukotina vodom, uz pomoć čekića i klinova, blok se odvajao iz kamenoloma. Ovakav rad nije bio lagan pa je vrlo često bio običaj da se uzimaju već gotovi kameni blokovi koji su nekad bili sastavni dio antičkih ili ranijih kamenih građevina.<ref name="ŠefikKulturaumj">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: Stećci, kultuta, umjetnost |work= Sarajevo, 1971 |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref>
Slijedilo je, na prostoru kamenoloma, grubo, a poslije i ljepše oblikovanje. Nakon toga pristupalo se transportu kamena na nekropolu. Razni motivi na stećcima koje vidimo tek bi poslije nastajali, najčešće na samim nekropolama, a razlog tome je, da prilikom transporta ne bi došlo do oštećenja.
Postoji čak oko 60.000 stećaka, razasutih po brdsko-planinskim predjelima Dinarskoga gorja. Neki od njih imaju i do tridesetak tona. U narodu postoji predanje o tome kako se jedan veliki stećak vukao deset kilometara, a taj pothvat opisuje se sljedećim stihovima:
:''Sestra Marta vuče stećak za brata Marka,
:''priko polja Svinjače, a miseca veljače''.
:''Kamen je vuklo sto volova'',
:''a sestra Marta zakla sto ovnova''.
Predpostavlja se da su se za ovakvu vuču koristile posebne saonice plazaljke napravljene od drvenih oblica, koje su prelazile preko pljosnatih gredica, nalik današnjim željezničkim pragovima, dok bi ih ljudi uz pomoć stočnih zaprega vukli.<ref name="Editakultura"/><ref name="Stećciizrada"/><ref name="Baranka"/>
Rake i stećci iznad njih su svojom dužinom u najvećem broju orijentirani po pravcu zapad-istok. Pokojnik je uvijek, bez obzira na pol i uzrast, polagan u raku u ležećem položaju, na leđa, tako da mu je glava bila na zapadnoj, a noge na istočnoj strani. Glavna orjentacija je bila prividna sunčeva putanja, pri čemu se najviše gledalo na mjesto izlaska sunca.
Ostavljanje priloga uz pokojnike (keramika, nožići, nakit, hrana, novčići) je paganski običaj, protiv kojega se hršćanstvo energično borilo, ali se on, ipak, dugo održao. Jedan broj novčića je nađen u ustima pokojnika, dok su ostali bili na raznim mjestima uz skelete. Stavljanje novčića u usta, obolusa, bio je običaj u antičkom periodu, ali i u najstarijem hrišćanskom. Vjerovalo se da će odlazak na drugi svijet pokojniku biti olakšan ako se putarina plati.<ref>{{Cite web |title=STEĆCI – JESTE LI VEĆ ČULI DA… - www.nevesinjeturizam.com |url=https://www.nevesinjeturizam.com/?p=605 |access-date=2022-10-21 |archive-date=2022-10-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221021150249/https://www.nevesinjeturizam.com/?p=605 |dead-url=yes }}</ref>
== Klesarska središta ==
Zbog sličnosti u odabiru oblika stećaka, njihovom ukrašavanju i sadržaju epitafa, smatra se da su postojala određena pravila prema kojima su autori stvarali stećke. U zavisnosti od rasprostranjenosti, uočavaju se klesarska i pisarska središta (škole). Vodeće mjesto među njima pripada klesarskim školama u:
* Području Hercegovine sa 5 središta ili radionica: jedna u okolini Stoca, druga na području [[Trebinje|Trebinja]] i [[Bileća]], treća na području [[Gacko|Gacka]] i [[Nevesinje|Nevesinja]]), četvrta je bila u okolini [[Konjic]]a i peta negdje kod [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]].
* Zapadnoj Bosni na području između [[Kupres]]a i [[Tomislavgrad]]a,
* Srednjoj Bosni u okolini [[Travnik]]a.
* Istočnoj Bosni između Kladnja, Olova i [[Ilijaš]]a,
* U okolini [[Rogatica|Rogatice.]]
== Stvaraoci ==
Tvorci stećaka bili su uglavnom domaći ljudi. Jedan broj hercegovačkih klesara učio je zanat u primorskim gradovima, prvenstveno u [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]], dok su zatim bosanski klesari učili od njih. Zabilježeno je i da su majstori iz Dubrovnika i primorja radili u Bosni. Stvaraoci stećaka i epitafa bili su:
* kovač, majstor-umjetnik koji je klesao (sjekao) stećke. Postoji i natpis u kome se kaže: ''Usiče na nj mati Radosava i na se''. Teško je povjerovati da je majka Radosava obavljala takve poslove, vjerovatnije je da je glagol ''usjeći'' ponekad značio obezbijediti, osigurati finansijska sredstva i brinuti se da se spomenik jskleše i postavi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://dunjalucar.com/2021/01/17/klesari-stecaka/ |access-date=2022-10-23 |archive-date=2022-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221023120722/https://dunjalucar.com/2021/01/17/klesari-stecaka/ }}</ref>
* dijak (pisar), osoba koja je sastavljala tekst epitafa. Dijaci se smatraju glavnim nosiocima pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni i Humu i poticali su iz redova sveštenstva i vlastele. Javljali su se kao pisari (crkvenih) knjiga, u službi bosanskih banova i vlastele te kao dijaci epitafa.<ref name="Baranka">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/77151 |title= Branka Purgarić-Kužić - Dosadašnja istraživanja o stećcima |work= Radovi za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995 |accessdate= 9. 2. 2019 |archive-date= 2022-06-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220617222149/https://hrcak.srce.hr/file/77151 |url-status= dead }}</ref>
Još uvijek nije jasno je li epitaf urezivao dijak ili je on samo sastavljao predložak teksta na temelju kojega je to činio kovač. Činjenica je da se u epitafima pojavljuju imena kako kovača tako i dijaka, što navodi na zaključak da su dijaci ipak bili ti koji su urezivali tekst na nadgrobni spomenik pokojnika.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
U ovim klesarskim centrima djelovali su brojni kovači i dijaci. Jedan dio ostavio je svoja imena na nadgrobnim spomenicima. U okolini Stoca, u nekropolama u Opličićima i Boljunima, djelovao je [[Grubač]], jedan od najpoznatijih i najpriznatijih kamenorezaca toga vremena. Grubač se pojavljuje na osam stećaka (četiri puta u Boljunima i četiri puta u [[Stećci u Opličićima|Opličićima]]). Poznato je i to da je "sjekao" stećak vojvodi Radivoju Valtkoviću koji je zadnji put spomenut 1458. god. Semorad, Milić i Zelija svoja imena napisali su na stećcima u [[Nekropola stećaka Boljuni|Boljunima]], Miogost u [[Radimlja|Radimlji]] i Mileta Krilić u Nekuku kod Stoca, Boško Semjunović u Gracu kod Hutova, Radoje kovač kod Trebinja, Pribil Bjelopčelanin kod Konjica.
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Stećci]]
sy71bbzf49plmz2naxwm0zno5563qcc
Modul:Message box/ambox.css
828
4674685
42686607
42686439
2026-09-11T14:33:59Z
Aca
108187
Zaštićena stranica [[Modul:Message box/ambox.css]]: Stranica visoke vidljivosti ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))
42686439
sanitized-css
text/css
.ambox {
border: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1);
/* @noflip */
border-left: 10px solid var(--border-color-progressive, #36c);
background-color: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa);
box-sizing: border-box;
}
/* Single border between stacked boxes. Take into account base templatestyles,
* user styles, and Template:Dated maintenance category.
* remove link selector when T200206 is fixed
*/
.ambox + link + .ambox,
.ambox + link + style + .ambox,
.ambox + link + link + .ambox,
/* TODO: raise these as "is this really that necessary???". the change was Dec 2021 */
.ambox + .mw-empty-elt + link + .ambox,
.ambox + .mw-empty-elt + link + style + .ambox,
.ambox + .mw-empty-elt + link + link + .ambox {
margin-top: -1px;
}
/* For the "small=left" option. */
/* must override .ambox + .ambox styles above */
html body.mediawiki .ambox.mbox-small-left {
/* @noflip */
margin: 4px 1em 4px 0;
overflow: hidden;
width: 238px;
border-collapse: collapse;
font-size: 88%;
line-height: 1.25em;
}
.ambox-speedy {
/* @noflip */
border-left-color: var(--border-color-option-red, #f54739);
background-color: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5);
}
.ambox-delete {
/* @noflip */
border-left-color: var(--border-color-option-red, #f54739);
}
.ambox-content {
/* @noflip */
border-left-color: var(--border-color-option-orange, #d46926);
}
.ambox-style {
/* @noflip */
border-left-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a);
}
.ambox-move {
/* @noflip */
border-left-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd);
}
.ambox-protection {
/* @noflip */
border-left-color: var(--border-color-interactive, #72777d);
}
.ambox-notice {
/* @noflip */
border-left-color: var(--border-color-progressive, #36c);
}
.ambox .mbox-text {
border: none;
/* @noflip */
padding: 0.25em 0.5em;
width: 100%;
}
.ambox .mbox-image {
border: none;
/* @noflip */
padding: 2px 0 2px 0.5em;
text-align: center;
}
.ambox .mbox-imageright {
border: none;
/* @noflip */
padding: 2px 0.5em 2px 0;
text-align: center;
}
/* An empty narrow cell */
.ambox .mbox-empty-cell {
border: none;
padding: 0;
width: 1px;
}
.ambox .mbox-image-div {
width: 52px;
}
@media (min-width: 720px) {
.ambox {
margin: 0 10%; /* 10% = Will not overlap with other elements */
}
}
@media print {
body.ns-0 .ambox {
display: none !important;
}
}
/* Sakriva automatsku Minervinu ikonu unutar kutije */
body.skin-minerva .ambox .minerva-ambox-icon {
display: none !important;
}
/* Uklanja Minervino ograničenje visine i donji razmak teksta */
html.client-js body.skin-minerva .ambox .mbox-text-div,
html.client-js body.skin-minerva .ambox .mbox-text-span {
height: auto !important;
max-height: none !important;
margin-bottom: 0 !important;
}
/* Postavlja "Saznajte više" desno i odvaja ga od teksta */
body.skin-minerva .ambox .ambox-learn-more {
float: right !important;
position: relative !important;
top: -1px !important;
right: 0 !important;
bottom: auto !important;
left: -4px !important;
margin-left: 1.2em !important;
white-space: nowrap;
}
/* Uklanja gradijent koji prekriva završetak teksta */
body.skin-minerva .ambox .ambox-learn-more::before {
display: none !important;
}
/* Dodaje mali razmak između uzastopnih kutija */
body.skin-minerva .ambox,
body.skin-vector .ambox {
margin-top: 0 !important;
margin-bottom: 0.2em !important;
}
/* Postavlja tematski prilagodljivu pozadinu i boju teksta u Vectoru */
body.skin-vector .ambox {
background-color: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa) !important;
color: var(--color-base, #202122) !important;
}
/* Postavlja tematsku pozadinu kutije za brzo brisanje */
body.skin-vector .ambox.ambox-speedy {
background-color: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important;
}
/* Povećava čitljivost teksta u Amboxovima mobilne teme */
body.skin-minerva .ambox {
color: var(--color-base, #202122) !important;
}
/* Postavlja boje okvira u tamnoj temi */
@media screen {
html.skin-theme-clientpref-night .ambox-speedy,
html.skin-theme-clientpref-night .ambox-delete {
border-left-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-night .ambox-content {
border-left-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-night .ambox-style {
border-left-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-night .ambox-move {
border-left-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-night .ambox-notice {
border-left-color: var(--background-color-progressive, #36c) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-night .ambox-protection {
border-left-color: var(--border-color-interactive, #72777d) !important;
}
}
/* Za automatsku tamnu temu */
@media screen and (prefers-color-scheme: dark) {
html.skin-theme-clientpref-os .ambox-speedy,
html.skin-theme-clientpref-os .ambox-delete {
border-left-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-os .ambox-content {
border-left-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-os .ambox-style {
border-left-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-os .ambox-move {
border-left-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-os .ambox-notice {
border-left-color: var(--background-color-progressive, #36c) !important;
}
html.skin-theme-clientpref-os .ambox-protection {
border-left-color: var(--border-color-interactive, #72777d) !important;
}
}
t6hdmt7t0x7mneksv8q7a25nwc17ek5
Hakim Ziyech
0
4675806
42686576
42647296
2026-09-11T13:51:58Z
Edgar Allan Poe
29250
42686576
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Hakim Ziyech<br>{{small|حكيم زياش / ⵃⴰⴽⵉⵎ ⵣⵉⵢⴰⵛ}}
| slika = Hakim Ziyech 2021.jpg
| punoime =
| nadimak =
| datumrođenja = [[19. ožujka]] [[1993.]]
| rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Dronten]]
| rodnadržava = [[Nizozemska]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Marokanci|Marokanac]]
| državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]]<br>{{flagicon|MAR}} [[Maroko|marokansko]]
| visina = 1.81 m
| pozicija = ofenzivni vezni, krilo
| trenutniklub = {{flagicon|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]]
| brojnadresu = 22
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine =
| omladinskipogoni =
| godine1 = 2012 – 2014
| klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
| nastupi(golovi)1 = 36 (11)
| godine2 = 2014 – 2016
| klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
| nastupi(golovi)2 = 68 (30)
| godine3 = 2016 – 2020
| klubovi3 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| nastupi(golovi)3 = {{nowrap|112 (38)}}
| godine4 = {{nowrap|2020 – 2024}}
| klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| nastupi(golovi)4 = 64 (6)
| godine5 = 2023 – 2024
| klubovi5 = {{nowrap|→ {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]]}}
| nastupi(golovi)5 =
| godine6 = 2024 – 2025
| klubovi6 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]]
| nastupi(golovi)6 = 23 (6)
| godine7 = 2025
| klubovi7 = {{flagicon|KAT}} [[Al-Duhajl (fudbal)|Al-Duhajl]]
| nastupi(golovi)7 = 9 (1)
| godine8 = 2025 – 2026
| klubovi8 = {{flagicon|MAR}} [[Wydad AC|Wydad]]
| nastupi(golovi)8 = 12 (8)
| godine9 = 2026 –
| klubovi9 = {{flagicon|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]]
| nastupi(golovi)9 = 0 (0)
| godine10 =
| klubovi10 =
| nastupi(golovi)10 =
| godine11 =
| klubovi11 =
| nastupi(golovi)11 =
| godine12 =
| klubovi12 =
| nastupi(golovi)12 =
| godine13 =
| klubovi13 =
| nastupi(golovi)13 =
| godine14 =
| klubovi14 =
| nastupi(golovi)14 =
| godine15 =
| klubovi15 =
| nastupi(golovi)15 =
| godine16 =
| klubovi16 =
| nastupi(golovi)16 =
| godine17 =
| klubovi17 =
| nastupi(golovi)17 =
| godine18 =
| klubovi18 =
| nastupi(golovi)18 =
| godine19 =
| klubovi19 =
| nastupi(golovi)19 =
| godine20 =
| klubovi20 =
| nastupi(golovi)20 =
| godine21 =
| klubovi21 =
| nastupi(golovi)21 =
| godine22 =
| klubovi22 =
| nastupi(golovi)22 =
| godine23 =
| klubovi23 =
| nastupi(golovi)23 =
| godine24 =
| klubovi24 =
| nastupi(golovi)24 =
| godine25 =
| klubovi25 =
| nastupi(golovi)25 =
| reprezentacija =
| nacionalnegodine1 = 2015 – 2024
| nacionalneekipe1 = {{NogRep|MAR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 64 (25)
| nacionalnegodine2 =
| nacionalneekipe2 =
| nacionalninastupi(golovi)2 =
| nacionalnegodine3 =
| nacionalneekipe3 =
| nacionalninastupi(golovi)3 =
| nacionalnegodine4 =
| nacionalneekipe4 =
| nacionalninastupi(golovi)4 =
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjiuređaj = 11.9.2026
| zadnjiuređajrep =
}}
'''Hakim Ziyech''' ([[arapski]]: حكيم زياش / [[berberski]]: ⵃⴰⴽⵉⵎ ⵣⵉⵢⴰⵛ; [[Dronten]], [[19. ožujka]] [[1993.]]), [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[maroko|marokanski]] profesionalni nogometaš i reprezentativac [[Maroko|Maroka]] koji igra kao ofenzivni vezni ili krilo. Trenutno je član [[Botafogo FR|Botafoga]]. Navijači [[AFC Ajax|Ajaxa]], kluba u kojem se proslavio i postao međunarodno ime, dali su mu nadimak "Čarobnjak".
Ziyech je rođen u [[Nizozamska|Nizozemskoj]] u marokanskoj obitelji, a karijeru je započeo [[2012.]] godine u [[SC Heerenveen|SC Heerenveenu]], odakle je prvo otišao za [[FC Twente]] ([[2014.]]), a onda i za [[AFC Ajax|Ajax]] ([[2016.]]). Najbolju sezona u dosadašnjoj karijeri bila mu je ona [[2018.]]/[[2019.]], kada je u sezoni postigao 16 golova uz 13 asistencija. Godine [[2020.]] potpisao je za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]<!--, koji ga je [[2023.]] godine prodao u [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]].-->
U mlađim je uzrastima nastupao za [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]], ali se na seniorskoj razini odlučio predstavljati [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]]; s reprezentacijom je nastupao na nekoliko svjetskih i kontinentalnih prvenstava. Ziyech umalo nije sudjelovao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetskom prvensntvu 2022.]] godine jer je zbog sukoba s tadašnjim izbornikom [[Vahid Halilhodžić|Vahidom Halilhodžićem]] izbačen iz reprezentacije, ali je savez na koncu smijenio Halilhodžića, nakon čega je Ziyech vraćen u reprezentaciju. Na turniru je s Marokom osvojio četvrto mjesto.
{{Sastav Maroko 2018 SP}}
{{Sastav Maroko 2022 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1993||Ziyech, Hakim}}
[[Kategorija:Marokanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]]
[[Kategorija:Fudbaleri Twentea]]
[[Kategorija:Fudbaleri Heerenveena]]
c3x6ismhpz32z76vd7vt3zr6gbjd4dl
42686578
42686576
2026-09-11T13:52:24Z
Edgar Allan Poe
29250
42686578
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Hakim Ziyech<br>{{small|{{nobold|حكيم زياش}} / {{nobold|ⵃⴰⴽⵉⵎ ⵣⵉⵢⴰⵛ}}}}
| slika = Hakim Ziyech 2021.jpg
| punoime =
| nadimak =
| datumrođenja = [[19. ožujka]] [[1993.]]
| rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Dronten]]
| rodnadržava = [[Nizozemska]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Marokanci|Marokanac]]
| državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]]<br>{{flagicon|MAR}} [[Maroko|marokansko]]
| visina = 1.81 m
| pozicija = ofenzivni vezni, krilo
| trenutniklub = {{flagicon|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]]
| brojnadresu = 22
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine =
| omladinskipogoni =
| godine1 = 2012 – 2014
| klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
| nastupi(golovi)1 = 36 (11)
| godine2 = 2014 – 2016
| klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
| nastupi(golovi)2 = 68 (30)
| godine3 = 2016 – 2020
| klubovi3 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| nastupi(golovi)3 = {{nowrap|112 (38)}}
| godine4 = {{nowrap|2020 – 2024}}
| klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| nastupi(golovi)4 = 64 (6)
| godine5 = 2023 – 2024
| klubovi5 = {{nowrap|→ {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]]}}
| nastupi(golovi)5 =
| godine6 = 2024 – 2025
| klubovi6 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]]
| nastupi(golovi)6 = 23 (6)
| godine7 = 2025
| klubovi7 = {{flagicon|KAT}} [[Al-Duhajl (fudbal)|Al-Duhajl]]
| nastupi(golovi)7 = 9 (1)
| godine8 = 2025 – 2026
| klubovi8 = {{flagicon|MAR}} [[Wydad AC|Wydad]]
| nastupi(golovi)8 = 12 (8)
| godine9 = 2026 –
| klubovi9 = {{flagicon|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]]
| nastupi(golovi)9 = 0 (0)
| godine10 =
| klubovi10 =
| nastupi(golovi)10 =
| godine11 =
| klubovi11 =
| nastupi(golovi)11 =
| godine12 =
| klubovi12 =
| nastupi(golovi)12 =
| godine13 =
| klubovi13 =
| nastupi(golovi)13 =
| godine14 =
| klubovi14 =
| nastupi(golovi)14 =
| godine15 =
| klubovi15 =
| nastupi(golovi)15 =
| godine16 =
| klubovi16 =
| nastupi(golovi)16 =
| godine17 =
| klubovi17 =
| nastupi(golovi)17 =
| godine18 =
| klubovi18 =
| nastupi(golovi)18 =
| godine19 =
| klubovi19 =
| nastupi(golovi)19 =
| godine20 =
| klubovi20 =
| nastupi(golovi)20 =
| godine21 =
| klubovi21 =
| nastupi(golovi)21 =
| godine22 =
| klubovi22 =
| nastupi(golovi)22 =
| godine23 =
| klubovi23 =
| nastupi(golovi)23 =
| godine24 =
| klubovi24 =
| nastupi(golovi)24 =
| godine25 =
| klubovi25 =
| nastupi(golovi)25 =
| reprezentacija =
| nacionalnegodine1 = 2015 – 2024
| nacionalneekipe1 = {{NogRep|MAR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 64 (25)
| nacionalnegodine2 =
| nacionalneekipe2 =
| nacionalninastupi(golovi)2 =
| nacionalnegodine3 =
| nacionalneekipe3 =
| nacionalninastupi(golovi)3 =
| nacionalnegodine4 =
| nacionalneekipe4 =
| nacionalninastupi(golovi)4 =
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjiuređaj = 11.9.2026
| zadnjiuređajrep =
}}
'''Hakim Ziyech''' ([[arapski]]: حكيم زياش / [[berberski]]: ⵃⴰⴽⵉⵎ ⵣⵉⵢⴰⵛ; [[Dronten]], [[19. ožujka]] [[1993.]]), [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[maroko|marokanski]] profesionalni nogometaš i reprezentativac [[Maroko|Maroka]] koji igra kao ofenzivni vezni ili krilo. Trenutno je član [[Botafogo FR|Botafoga]]. Navijači [[AFC Ajax|Ajaxa]], kluba u kojem se proslavio i postao međunarodno ime, dali su mu nadimak "Čarobnjak".
Ziyech je rođen u [[Nizozamska|Nizozemskoj]] u marokanskoj obitelji, a karijeru je započeo [[2012.]] godine u [[SC Heerenveen|SC Heerenveenu]], odakle je prvo otišao za [[FC Twente]] ([[2014.]]), a onda i za [[AFC Ajax|Ajax]] ([[2016.]]). Najbolju sezona u dosadašnjoj karijeri bila mu je ona [[2018.]]/[[2019.]], kada je u sezoni postigao 16 golova uz 13 asistencija. Godine [[2020.]] potpisao je za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]<!--, koji ga je [[2023.]] godine prodao u [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]].-->
U mlađim je uzrastima nastupao za [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]], ali se na seniorskoj razini odlučio predstavljati [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]]; s reprezentacijom je nastupao na nekoliko svjetskih i kontinentalnih prvenstava. Ziyech umalo nije sudjelovao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetskom prvensntvu 2022.]] godine jer je zbog sukoba s tadašnjim izbornikom [[Vahid Halilhodžić|Vahidom Halilhodžićem]] izbačen iz reprezentacije, ali je savez na koncu smijenio Halilhodžića, nakon čega je Ziyech vraćen u reprezentaciju. Na turniru je s Marokom osvojio četvrto mjesto.
{{Sastav Maroko 2018 SP}}
{{Sastav Maroko 2022 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1993||Ziyech, Hakim}}
[[Kategorija:Marokanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]]
[[Kategorija:Fudbaleri Twentea]]
[[Kategorija:Fudbaleri Heerenveena]]
6s4gp6sopnocscau65e8wvm609odu6s
42686579
42686578
2026-09-11T13:52:55Z
Edgar Allan Poe
29250
42686579
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Hakim Ziyech<br>{{small|{{nobold|حكيم زياش}} / {{nobold|ⵃⴰⴽⵉⵎ ⵣⵉⵢⴰⵛ}}}}
| slika = Hakim Ziyech 2021.jpg
| punoime =
| nadimak =
| datumrođenja = [[19. ožujka]] [[1993.]]
| rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Dronten]]
| rodnadržava = [[Nizozemska]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Marokanci|Marokanac]]
| državljanstvo = {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|nizozemsko]]<br>{{flagicon|MAR}} [[Maroko|marokansko]]
| visina = 1.81 m
| pozicija = ofenzivni vezni, krilo
| trenutniklub = {{flagicon|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]]
| brojnadresu = 22
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine =
| omladinskipogoni =
| godine1 = 2012 – 2014
| klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
| nastupi(golovi)1 = 36 (11)
| godine2 = 2014 – 2016
| klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
| nastupi(golovi)2 = 68 (30)
| godine3 = 2016 – 2020
| klubovi3 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| nastupi(golovi)3 = {{nowrap|112 (38)}}
| godine4 = {{nowrap|2020 – 2024}}
| klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| nastupi(golovi)4 = 64 (6)
| godine5 = 2023 – 2024
| klubovi5 = {{nowrap|→ {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]]}}
| nastupi(golovi)5 =
| godine6 = 2024 – 2025
| klubovi6 = {{flagicon|TUR}} [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]]
| nastupi(golovi)6 = 23 (6)
| godine7 = 2025
| klubovi7 = {{flagicon|KAT}} [[Al-Duhajl (fudbal)|Al-Duhajl]]
| nastupi(golovi)7 = 9 (1)
| godine8 = 2025 – 2026
| klubovi8 = {{flagicon|MAR}} [[Wydad AC|Wydad]]
| nastupi(golovi)8 = 12 (8)
| godine9 = 2026 –
| klubovi9 = {{flagicon|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]]
| nastupi(golovi)9 = 0 (0)
| godine10 =
| klubovi10 =
| nastupi(golovi)10 =
| godine11 =
| klubovi11 =
| nastupi(golovi)11 =
| godine12 =
| klubovi12 =
| nastupi(golovi)12 =
| godine13 =
| klubovi13 =
| nastupi(golovi)13 =
| godine14 =
| klubovi14 =
| nastupi(golovi)14 =
| godine15 =
| klubovi15 =
| nastupi(golovi)15 =
| godine16 =
| klubovi16 =
| nastupi(golovi)16 =
| godine17 =
| klubovi17 =
| nastupi(golovi)17 =
| godine18 =
| klubovi18 =
| nastupi(golovi)18 =
| godine19 =
| klubovi19 =
| nastupi(golovi)19 =
| godine20 =
| klubovi20 =
| nastupi(golovi)20 =
| godine21 =
| klubovi21 =
| nastupi(golovi)21 =
| godine22 =
| klubovi22 =
| nastupi(golovi)22 =
| godine23 =
| klubovi23 =
| nastupi(golovi)23 =
| godine24 =
| klubovi24 =
| nastupi(golovi)24 =
| godine25 =
| klubovi25 =
| nastupi(golovi)25 =
| reprezentacija =
| nacionalnegodine1 = 2015 – 2024
| nacionalneekipe1 = {{NogRep|MAR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 64 (25)
| nacionalnegodine2 =
| nacionalneekipe2 =
| nacionalninastupi(golovi)2 =
| nacionalnegodine3 =
| nacionalneekipe3 =
| nacionalninastupi(golovi)3 =
| nacionalnegodine4 =
| nacionalneekipe4 =
| nacionalninastupi(golovi)4 =
| trenergodine =
| trenerklubovi =
| zadnjiuređaj = 11.9.2026
| zadnjiuređajrep =
}}
'''Hakim Ziyech''' ([[arapski]]: حكيم زياش / [[berberski]]: ⵃⴰⴽⵉⵎ ⵣⵉⵢⴰⵛ; [[Dronten]], [[19. ožujka]] [[1993.]]), [[Nizozemska|nizozemsko]]-[[maroko|marokanski]] profesionalni nogometaš i reprezentativac [[Maroko|Maroka]] koji igra kao ofenzivni vezni ili krilo. Trenutno je član [[Botafogo FR|Botafoga]]. Navijači [[AFC Ajax|Ajaxa]], kluba u kojem se proslavio i postao međunarodno ime, dali su mu nadimak "Čarobnjak".
Ziyech je rođen u [[Nizozamska|Nizozemskoj]] u marokanskoj obitelji, a karijeru je započeo [[2012.]] godine u [[SC Heerenveen|SC Heerenveenu]], odakle je prvo otišao za [[FC Twente]] ([[2014.]]), a onda i za [[AFC Ajax|Ajax]] ([[2016.]]). Najbolju sezona u dosadašnjoj karijeri bila mu je ona [[2018.]]/[[2019.]], kada je u sezoni postigao 16 golova uz 13 asistencija. Godine [[2020.]] potpisao je za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]<!--, koji ga je [[2023.]] godine prodao u [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]].-->
U mlađim je uzrastima nastupao za [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]], ali se na seniorskoj razini odlučio predstavljati [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]]; s reprezentacijom je nastupao na nekoliko svjetskih i kontinentalnih prvenstava. Ziyech umalo nije sudjelovao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetskom prvensntvu 2022.]] godine jer je zbog sukoba s tadašnjim izbornikom [[Vahid Halilhodžić|Vahidom Halilhodžićem]] izbačen iz reprezentacije, ali je savez na koncu smijenio Halilhodžića, nakon čega je Ziyech vraćen u reprezentaciju. Na turniru je s Marokom osvojio četvrto mjesto.
{{Sastav Maroko 2018 SP}}
{{Sastav Maroko 2022 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1993||Ziyech, Hakim}}
[[Kategorija:Marokanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Heerenveena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Twentea]]
[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Galatasaraya]]
rrgiq71dn127e8g1l7n0qkyopmbv830
Korisnik:Zavičajac/igralište
2
4676787
42686618
42686511
2026-09-11T15:33:09Z
Zavičajac
76707
42686618
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planini Hadžar, u obalnom području Omanskog zaljeva, Ujedinjeni Arapski Emirati. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. Planina Obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena je 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarsko područje|Ramsarskim područjem]]
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Svjetsku baštinu čini 6 ravnica:
* 01-Boseong-Sunčon - 59,85 km<sup>2</sup>
* 02-Šinan - 1100,86 km<sup>2</sup>
* 03-Muan Hamhaeman - 113,88 km<sup>2</sup>
* 04-Gočang - 55,31 km<sup>2</sup>
* 05-Seočeon - 68,09 km<sup>2</sup>
* 06-Seosan - 64,67 km<sup>2</sup>
=== Galerija ===
<gallery>
</gallery>
md2aw6wtj6bhdl96mq6qmos3d6nmpbx
42686690
42686618
2026-09-11T19:04:10Z
Zavičajac
76707
42686690
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]].<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapski poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara]] procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|Arabijski tar
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
l0ioy6p0yjojqxk48x1i0ql9bxtltuz
42686692
42686690
2026-09-11T19:09:19Z
Zavičajac
76707
42686692
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]].<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapski poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara]] procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]]
File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'')
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
ifcyi3v2sre1spm6yug9d0d3k2mfi7x
42686694
42686692
2026-09-11T19:12:31Z
Zavičajac
76707
42686694
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]].<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapski poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara]] procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je arheološko nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.).
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]]
File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'')
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
o680086wj9dxnfjr05tepzbm2v96dwk
42686695
42686694
2026-09-11T19:14:51Z
Zavičajac
76707
42686695
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]].<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapski poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara]] procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je arheološko nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.).
Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji med i hranu za stoku.
Prijetnje lokalitetu uključuju iskorištavanje vode, vađenje stijena i krivolov na divlje životinje.
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]]
File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'')
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
ng899yks2rcqr80b4oplsbdncvrmx73
42686703
42686695
2026-09-11T19:42:24Z
Zavičajac
76707
42686703
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Maksimalna nadmorska visina dostiže 1.080 m nadmorske visine što omogućava sakupljanje značajnih orografskih sezonskih padavina u kontaktnim izvorima, bazenima, malim brzacima i vodopadima.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]].<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park je rezervat biosfere i [[Značajna područja za ptice|važno područje za ptice]] (IBA).
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapski poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara]] procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je [[Arheologija|arheološko]] nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.).
Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji [[med]] i hranu za stoku.
Baština je ugrožena iskorištavanjem vode, vađenjem stijena i krivolovom na divlje životinje.
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]]
File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'')
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
jkc2pjmjcoxfq6h3a44imhqopsxegar
42686704
42686703
2026-09-11T19:44:14Z
Zavičajac
76707
42686704
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Maksimalna nadmorska visina dostiže 1.080 m nadmorske visine što omogućava sakupljanje značajnih orografskih sezonskih padavina u kontaktnim izvorima, bazenima, malim brzacima i vodopadima.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 1932.<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park je rezervat biosfere i [[Značajna područja za ptice|važno područje za ptice]] (IBA).
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapski poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara]] procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je [[Arheologija|arheološko]] nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.).
Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji [[med]] i hranu za stoku.
Baština je ugrožena iskorištavanjem vode, vađenjem stijena i krivolovom na divlje životinje.
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]]
File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'')
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
3id8i20yumfyuttqsafr8muh0ck1gv4
42686706
42686704
2026-09-11T19:47:04Z
Zavičajac
76707
42686706
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, emirat Fujairah, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Maksimalna nadmorska visina dostiže 1.080 m nadmorske visine što omogućava sakupljanje značajnih orografskih sezonskih padavina u kontaktnim izvorima, bazenima, malim brzacima i vodopadima.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 1932.<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park je rezervat biosfere i [[Značajna područja za ptice|važno područje za ptice]] (IBA).
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapsko poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je [[Arheologija|arheološko]] nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.).
Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji [[med]] i hranu za stoku.
Baština je ugrožena iskorištavanjem vode, vađenjem stijena i krivolovom na divlje životinje.
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]]
File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'')
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]
Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sjevernom dijelu Emirata Fujairah, u obalnom području Omanskog zaljeva, nekoliko kilometara od obale, već u planinama Hajar, nekoliko kilometara jugozapadno od obalnog sela al-Bidiya. Obuhvaća površinu od 129 četvornih kilometara i osnovan je 16. ožujka 2009. godine od strane . To ga čini prvim planinskim rezervatom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. [1] Godine 2010. wadi je također proglašen Ramsarskim područjem, tj. močvarnim područjem međunarodnog značaja. [2]
koje obično
Fudžejra je jedini emirat Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji se nalazi isključivo na istočnoj obali zemlje, sa pogledom na Omanski zaliv. Obuhvata niz raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planina, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je tip zemljišta koji je reprezentativan za planine Hadžar. Vadi Vuraja (ZZ) se nalazi između gradova Hor Fakan i Bidja na jugu, Diba na severu i Masafi na zapadu na obali Omanskog zaliva u Emiratu Fudžejra. Deo je planinskog venca Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE, protežući se od poluostrva Musandam na severu do Omana na jugu. Nalazi se na
granica tri glavna biogeografska carstva (afrotropska, palearktička i orijentalna)
i tri glavna fitogeografska regiona, tj.
sudanski (nubosindijski) i iransko-turanski. Vadi Vuraja spada u prioritet VVF-a
Global 200 ekoregion (ekoregion 772, Al Hajar Foothill Kseric Voodlands and Thrubs-lands), koji
je domaćin jedinstvenog skupa višegodišnjih slatkovodnih staništa, skriva bogat biodiverzitet flore i
faune, i pokriva oko 14% ukupne površine Emirata Fudžaira.
<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
6nej1ak90apb2bv38ahq5mno1r2ytp3
Lista Jugoslavena
0
4676818
42686786
42683450
2026-09-11T23:41:11Z
Dwina744
178014
+J. Drašković (slijedi izvor)
42686786
wikitext
text/x-wiki
Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].
Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref>
== Arhitektura ==
* [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref>
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref>
* [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref>
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
</gallery>
</center>
== Diplomacija ==
* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref>
* [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref>
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
</gallery>
</center>
== Film i pozorište ==
* [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref>
* [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref>
* [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref>
* [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref>
* [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref>
* [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref>
* [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref>
* [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref>
* [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref>
* [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref>
* [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref>
* [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref>
* [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref>
* [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref>
* [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref>
* [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref>
* [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref>
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref>
* [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref>
* [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref>
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref>
* [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref>
* [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref>
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref>
* [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref>
* [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref>
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref>
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala".”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref>
* [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref>
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref>
* [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref>
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref>
* [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref>
* [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref>
* [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref>
* [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref>
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref>
* [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref>
* [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref>
* [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref>
* [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref>
* [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref>
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
</gallery>
</center>
== Fotografija ==
* [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref>
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
</gallery>
</center>
== Književnost i pjesništvo==
* [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref>
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref>
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref>
* [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref>
* [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref>
* [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref>
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref>
* [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref>
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref>
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref>
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref>
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref>
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref>
* [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref>
* [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref>
* [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref>
* [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref>
* [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref>
* [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref>
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref>
* [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref>
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref>
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
<br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref>
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”{{Efn|Do četrdesetih godina 19. vijeka se za Jugoslavene još koristio (i) termin ''Iliri''.|group=α}}''</ref>
* [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref>
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref>
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref>
* [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref>
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref>
* [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref>
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref>
* [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref>
* [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref>
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/>
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref>
* [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref>
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref>
* [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref>
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref>
* [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref>
* [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref>
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref>
* [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref>
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref>
* [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
</gallery>
</center>
== Komedija ==
* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref>
== Kulinarstvo ==
* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
</gallery>
</center>
== Ljekarstvo ==
* [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref>
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref>
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref>
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref>
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref>
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref>
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić
</gallery>
</center>
== Muzika ==
* [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref>
* [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref>
* [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref>
* [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref>
* [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref>
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref>
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref>
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref>
* [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref>
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref>
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref>
* [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref>
* [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref>
* [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref>
* [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref>
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref>
* [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/>
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref>
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
</gallery>
</center>
== Nauka ==
* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref>
* [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref>
* [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref>
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref>
* [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref>
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu
slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref>
* [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref>
* [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref>
* [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref>
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref>
* [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref>
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref>
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref>
* [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref>
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref>
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref>
* [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref>
* [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref>
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref>
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1>
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref>
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref>
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref>
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref>
* [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref>
* [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref>
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref>
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref>
* [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref>
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref>
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref>
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref>
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref>
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref>
* [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref>
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref>
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref>
* [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref>
* [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref>
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref>
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref>
* [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref>
* [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
</gallery>
</center>
== Novinarstvo i publicistika ==
* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref>
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref>
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref>
* [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref>
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref>
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref>
* [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref>
* [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref>
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref>
* [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref>
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref>
* [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref>
* [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref>
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref>
* [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref>
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref>
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref>
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref>
* [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref>
* [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref>
* [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref>
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref>
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
</gallery>
</center>
== Obaveštajstvo ==
* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref>
== Odvjetništvo ==
* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
</gallery>
</center>
== Politika ==
=== 21. vijek ===
* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref>
=== 20. vek ===
* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref>
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref>
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref>
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref>
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref>
* [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref>
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref>
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref>
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref>
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref>
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref>
* [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref>
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref>
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref>
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref>
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref>
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref>
* [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref>
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref>
=== 19. vijek ===
* [[Janko Drašković]], političar
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref>
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref>
* [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref>
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref>
* [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref>
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref>
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
</gallery>
</center>
== Privreda ==
* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref>
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref>
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/>
* [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref>
* [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref>
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
</gallery>
</center>
== Religija ==
* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref>
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref>
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
</gallery>
</center>
== Sport ==
* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref>
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref>
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref>
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref>
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref>
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref>
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref>
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref>
* [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref>
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref>
* [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref>
* [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref>
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref>
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref>
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref>
* [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref>
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref>
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref>
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref>
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref>
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref>
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref>
* [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref>
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
</gallery>
</center>
== Televizija i radio ==
* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref>
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
</gallery>
</center>
== Umetnost ==
* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref>
* [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref>
* [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref>
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref>
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref>
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref>
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref>
* [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref>
* [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref>
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
</gallery>
</center>
== Vojska ==
* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref>
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref>
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref>
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
</gallery>
</center>
== Druge oblasti ==
* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref>
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko,
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref>
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref>
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref>
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref>
* [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref>
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
</gallery>
</center>
== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}
[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]
q4zzrkkwrwny9htp7fhmi32nsodpa3x
42686800
42686786
2026-09-12T01:36:54Z
Dwina744
178014
+izv.
42686800
wikitext
text/x-wiki
Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].
Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref>
== Arhitektura ==
* [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref>
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref>
* [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref>
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
</gallery>
</center>
== Diplomacija ==
* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref>
* [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref>
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
</gallery>
</center>
== Film i pozorište ==
* [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref>
* [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref>
* [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref>
* [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref>
* [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref>
* [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref>
* [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref>
* [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref>
* [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref>
* [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref>
* [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref>
* [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref>
* [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref>
* [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref>
* [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref>
* [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref>
* [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref>
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref>
* [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref>
* [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref>
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref>
* [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref>
* [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref>
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref>
* [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref>
* [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref>
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref>
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala".”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref>
* [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref>
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref>
* [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref>
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref>
* [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref>
* [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref>
* [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref>
* [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref>
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref>
* [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref>
* [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref>
* [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref>
* [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref>
* [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref>
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
</gallery>
</center>
== Fotografija ==
* [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref>
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
</gallery>
</center>
== Književnost i pjesništvo==
* [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref>
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref>
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref>
* [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref>
* [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref>
* [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref>
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref>
* [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref>
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref>
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref>
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref>
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref>
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref>
* [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref>
* [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref>
* [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref>
* [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref>
* [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref>
* [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref>
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref>
* [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref>
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref>
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
<br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref>
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”{{Efn|Do četrdesetih godina 19. vijeka se za Jugoslavene još koristio (i) termin ''Iliri''.|group=α}}''</ref>
* [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref>
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref>
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref>
* [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref>
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref>
* [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref>
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref>
* [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref>
* [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref>
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/>
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref>
* [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref>
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref>
* [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref>
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref>
* [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref>
* [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref>
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref>
* [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref>
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref>
* [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
</gallery>
</center>
== Komedija ==
* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref>
== Kulinarstvo ==
* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
</gallery>
</center>
== Ljekarstvo ==
* [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref>
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref>
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref>
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref>
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref>
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref>
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić
</gallery>
</center>
== Muzika ==
* [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref>
* [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref>
* [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref>
* [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref>
* [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref>
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref>
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref>
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref>
* [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref>
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref>
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref>
* [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref>
* [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref>
* [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref>
* [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref>
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref>
* [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/>
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref>
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
</gallery>
</center>
== Nauka ==
* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref>
* [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref>
* [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref>
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref>
* [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref>
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu
slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref>
* [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref>
* [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref>
* [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref>
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref>
* [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref>
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref>
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref>
* [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref>
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref>
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref>
* [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref>
* [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref>
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref>
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1>
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref>
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref>
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref>
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref>
* [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref>
* [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref>
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref>
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref>
* [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref>
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref>
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref>
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref>
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref>
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref>
* [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref>
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref>
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref>
* [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref>
* [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref>
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref>
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref>
* [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref>
* [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
</gallery>
</center>
== Novinarstvo i publicistika ==
* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref>
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref>
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref>
* [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref>
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref>
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref>
* [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref>
* [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref>
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref>
* [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref>
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref>
* [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref>
* [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref>
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref>
* [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref>
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref>
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref>
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref>
* [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref>
* [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref>
* [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref>
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref>
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
</gallery>
</center>
== Obaveštajstvo ==
* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref>
== Odvjetništvo ==
* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
</gallery>
</center>
== Politika ==
=== 21. vijek ===
* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref>
=== 20. vek ===
* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref>
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref>
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref>
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref>
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref>
* [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref>
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref>
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref>
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref>
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref>
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref>
* [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref>
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref>
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref>
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref>
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref>
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref>
* [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref>
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref>
=== 19. vijek ===
* [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”{{Efn|Do 1840-ih godina se za Jugoslavene još koristio (i) naziv ''Iliri''.|group=α}}''</ref>
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref>
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref>
* [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref>
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref>
* [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref>
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref>
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
</gallery>
</center>
== Privreda ==
* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref>
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref>
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/>
* [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref>
* [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref>
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
</gallery>
</center>
== Religija ==
* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref>
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref>
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
</gallery>
</center>
== Sport ==
* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref>
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref>
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref>
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref>
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref>
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref>
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref>
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref>
* [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref>
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref>
* [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref>
* [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref>
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref>
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref>
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref>
* [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref>
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref>
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref>
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref>
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref>
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref>
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref>
* [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref>
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
</gallery>
</center>
== Televizija i radio ==
* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref>
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
</gallery>
</center>
== Umetnost ==
* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref>
* [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref>
* [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref>
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref>
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref>
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref>
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref>
* [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref>
* [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref>
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
</gallery>
</center>
== Vojska ==
* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref>
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref>
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref>
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
</gallery>
</center>
== Druge oblasti ==
* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref>
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko,
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref>
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref>
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref>
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref>
* [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref>
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
</gallery>
</center>
== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}
[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]
0tmrxc1o9ycxqhxjjxd89kf2grgqbbi
42686802
42686800
2026-09-12T01:42:14Z
Dwina744
178014
dop.
42686802
wikitext
text/x-wiki
Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].
Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref>
== Arhitektura ==
* [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref>
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref>
* [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref>
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
</gallery>
</center>
== Diplomacija ==
* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref>
* [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref>
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
</gallery>
</center>
== Film i pozorište ==
* [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref>
* [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref>
* [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref>
* [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref>
* [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref>
* [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref>
* [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref>
* [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref>
* [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref>
* [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref>
* [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref>
* [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref>
* [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref>
* [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref>
* [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref>
* [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref>
* [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref>
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref>
* [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref>
* [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref>
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref>
* [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref>
* [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref>
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref>
* [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref>
* [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref>
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref>
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala".”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref>
* [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref>
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref>
* [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref>
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref>
* [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref>
* [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref>
* [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref>
* [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref>
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref>
* [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref>
* [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref>
* [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref>
* [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref>
* [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref>
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
</gallery>
</center>
== Fotografija ==
* [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref>
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
</gallery>
</center>
== Književnost i pjesništvo==
* [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref>
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref>
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref>
* [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref>
* [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref>
* [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref>
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref>
* [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref>
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref>
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref>
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref>
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref>
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref>
* [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref>
* [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref>
* [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref>
* [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref>
* [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref>
* [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref>
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref>
* [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref>
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref>
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
<br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref>
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”{{Efn|Do četrdesetih godina 19. vijeka se za Jugoslavene još koristio (i) termin ''Iliri''.|group=α}}''</ref>
* [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref>
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref>
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref>
* [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref>
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref>
* [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref>
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref>
* [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref>
* [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref>
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/>
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref>
* [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref>
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref>
* [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref>
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref>
* [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref>
* [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref>
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref>
* [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref>
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref>
* [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
</gallery>
</center>
== Komedija ==
* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref>
== Kulinarstvo ==
* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
</gallery>
</center>
== Ljekarstvo ==
* [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref>
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref>
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref>
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref>
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref>
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref>
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić
</gallery>
</center>
== Muzika ==
* [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref>
* [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref>
* [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref>
* [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref>
* [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref>
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref>
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref>
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref>
* [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref>
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref>
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref>
* [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref>
* [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref>
* [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref>
* [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref>
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref>
* [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/>
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref>
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
</gallery>
</center>
== Nauka ==
* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/>
* [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref>
* [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref>
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref>
* [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref>
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu
slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref>
* [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref>
* [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref>
* [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref>
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref>
* [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref>
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref>
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref>
* [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref>
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref>
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref>
* [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref>
* [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref>
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref>
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1>
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref>
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref>
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref>
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref>
* [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref>
* [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref>
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref>
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref>
* [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref>
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref>
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref>
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref>
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref>
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref>
* [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref>
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref>
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref>
* [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref>
* [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref>
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref>
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref>
* [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref>
* [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
</gallery>
</center>
== Novinarstvo i publicistika ==
* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref>
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref>
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref>
* [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref>
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref>
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref>
* [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref>
* [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref>
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref>
* [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref>
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref>
* [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref>
* [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref>
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref>
* [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref>
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref>
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref>
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref>
* [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref>
* [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref>
* [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref>
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref>
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
</gallery>
</center>
== Obaveštajstvo ==
* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref>
== Odvjetništvo ==
* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
</gallery>
</center>
== Politika ==
=== 21. vijek ===
* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref>
=== 20. vek ===
* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref>
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref>
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref>
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref>
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref>
* [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref>
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref>
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref>
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref>
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref>
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref>
* [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref>
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref>
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref>
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref>
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref>
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref>
* [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref>
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref>
=== 19. vijek ===
* [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”{{Efn|Do 1840-ih godina se za Jugoslavene još koristio (i) naziv ''Iliri''.|group=α}}''</ref>
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref>
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref>
* [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref>
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref>
* [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref>
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref>
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
</gallery>
</center>
== Privreda ==
* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref>
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref>
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/>
* [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref>
* [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref>
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
</gallery>
</center>
== Religija ==
* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref>
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref>
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
</gallery>
</center>
== Sport ==
* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref>
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref>
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref>
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref>
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref>
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref>
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref>
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref>
* [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref>
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref>
* [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref>
* [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref>
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref>
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref>
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref>
* [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref>
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref>
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref>
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref>
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref>
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref>
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref>
* [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref>
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
</gallery>
</center>
== Televizija i radio ==
* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref>
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
</gallery>
</center>
== Umetnost ==
* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref>
* [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref>
* [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref>
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref>
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref>
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref>
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref>
* [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref>
* [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref>
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
</gallery>
</center>
== Vojska ==
* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref>
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref>
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref>
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
</gallery>
</center>
== Druge oblasti ==
* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref>
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko,
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref>
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref>
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref>
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref>
* [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref>
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
</gallery>
</center>
== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}
[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]
2pk51o8m0x3v476hwooun4d64big6dk
42686803
42686802
2026-09-12T01:45:21Z
Dwina744
178014
kor.
42686803
wikitext
text/x-wiki
Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].
Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref>
== Arhitektura ==
* [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref>
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref>
* [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref>
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
</gallery>
</center>
== Diplomacija ==
* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref>
* [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref>
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
</gallery>
</center>
== Film i pozorište ==
* [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref>
* [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref>
* [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref>
* [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref>
* [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref>
* [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref>
* [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref>
* [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref>
* [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref>
* [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref>
* [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref>
* [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref>
* [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref>
* [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref>
* [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref>
* [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref>
* [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref>
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref>
* [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref>
* [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref>
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref>
* [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref>
* [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref>
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref>
* [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref>
* [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref>
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref>
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala".”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref>
* [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref>
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref>
* [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref>
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref>
* [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref>
* [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref>
* [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref>
* [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref>
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref>
* [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref>
* [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref>
* [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref>
* [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref>
* [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref>
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
</gallery>
</center>
== Fotografija ==
* [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref>
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref>
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
</gallery>
</center>
== Književnost i pjesništvo==
* [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref>
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref>
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref>
* [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref>
* [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref>
* [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref>
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref>
* [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref>
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref>
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref>
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref>
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref>
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref>
* [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref>
* [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref>
* [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref>
* [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref>
* [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref>
* [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref>
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref>
* [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref>
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref>
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
<br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref>
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”{{Efn|Do 1840-ih godina se za Jugoslavene još koristio (i) naziv ''Iliri''.|group=α}}''</ref>
* [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref>
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref>
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref>
* [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref>
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref>
* [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref>
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref>
* [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref>
* [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref>
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/>
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref>
* [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref>
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref>
* [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref>
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref>
* [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref>
* [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref>
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref>
* [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref>
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref>
* [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
</gallery>
</center>
== Komedija ==
* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref>
== Kulinarstvo ==
* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
</gallery>
</center>
== Ljekarstvo ==
* [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref>
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref>
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref>
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref>
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref>
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref>
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić
</gallery>
</center>
== Muzika ==
* [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref>
* [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref>
* [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref>
* [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref>
* [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref>
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref>
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref>
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref>
* [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref>
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref>
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref>
* [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref>
* [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref>
* [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref>
* [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref>
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref>
* [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/>
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref>
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
</gallery>
</center>
== Nauka ==
* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/>
* [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref>
* [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref>
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref>
* [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref>
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu
slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref>
* [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref>
* [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref>
* [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref>
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref>
* [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref>
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref>
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref>
* [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref>
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref>
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref>
* [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref>
* [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref>
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref>
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1>
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref>
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref>
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref>
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref>
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref>
* [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref>
* [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref>
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref>
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref>
* [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref>
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref>
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref>
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref>
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref>
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref>
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref>
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref>
* [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref>
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref>
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref>
* [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref>
* [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref>
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref>
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref>
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref>
* [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref>
* [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
</gallery>
</center>
== Novinarstvo i publicistika ==
* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref>
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref>
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref>
* [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref>
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref>
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref>
* [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref>
* [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref>
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref>
* [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref>
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref>
* [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref>
* [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref>
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref>
* [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref>
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref>
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref>
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref>
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref>
* [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref>
* [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref>
* [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref>
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref>
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
</gallery>
</center>
== Obaveštajstvo ==
* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref>
== Odvjetništvo ==
* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
</gallery>
</center>
== Politika ==
=== 21. vijek ===
* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref>
=== 20. vek ===
* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref>
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref>
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref>
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref>
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref>
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref>
* [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref>
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref>
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref>
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref>
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref>
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref>
* [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref>
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref>
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref>
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref>
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref>
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref>
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref>
* [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref>
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref>
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref>
=== 19. vijek ===
* [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”{{Efn|Do 1840-ih godina se za Jugoslavene još koristio (i) naziv ''Iliri''.|group=α}}''</ref>
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref>
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref>
* [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref>
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref>
* [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref>
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref>
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
</gallery>
</center>
== Privreda ==
* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref>
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref>
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/>
* [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref>
* [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref>
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
</gallery>
</center>
== Religija ==
* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref>
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref>
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref>
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
</gallery>
</center>
== Sport ==
* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref>
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref>
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref>
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref>
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref>
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref>
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref>
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref>
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref>
* [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref>
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref>
* [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref>
* [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref>
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref>
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref>
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref>
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref>
* [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref>
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref>
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref>
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref>
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref>
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref>
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref>
* [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref>
* [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref>
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
</gallery>
</center>
== Televizija i radio ==
* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref>
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
</gallery>
</center>
== Umetnost ==
* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref>
* [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref>
* [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref>
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref>
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref>
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref>
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref>
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref>
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref>
* [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref>
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref>
* [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref>
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref>
* [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref>
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
</gallery>
</center>
== Vojska ==
* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref>
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref>
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref>
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref>
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref>
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/>
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref>
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
</gallery>
</center>
== Druge oblasti ==
* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref>
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko,
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref>
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref>
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref>
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref>
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref>
* [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref>
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref>
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref>
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref>
<center>
<gallery perrow=6>
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
</gallery>
</center>
== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}
[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]
arojlqabpobgvg9v983qhx8z4781m0t
Ujedinjene Provincije Nove Granade
0
4678007
42686613
42653349
2026-09-11T15:05:26Z
Edgar Allan Poe
29250
Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ujedinjene provincije Nove Granade]] na [[Ujedinjene Provincije Nove Granade]]: država
42653349
wikitext
text/x-wiki
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Ujedinjene Provincije Nove Granade
|hr_ime = Ujedinjene Provincije Nove Granade
|izvorno_ime = <small>Provincias Unidas de la Nueva Granada</small>
|genitiv =Ujedinjenih Provincija Nove Granade
|kontinent = [[Južna Amerika]]
|regija =
|država =
|status = [[Federacija]]
|status_tekst = [[Federacija]]
|era = [[19. vijek]]
|godina_start = [[1811]].
|godina_kraj = [[1816]].
|datum_start=<small>[[20. jul]] [[1810]].</small>
|datum_kraj= <small>[[3. septembar]] [[1816]].</small>
|događaj_start = <small>Proglašenje [[nezavisnost]]i</small>
|događaj_kraj = <small>[[Špansko Carstvo|Španjolska]] rekonkvista</small>
|p1 =Vicekraljevstvo Nova Granada
|flag_p1 =Flag_of_Spain_(1785–1873,_1875–1931).svg
|p2 =
|flag_p2=
|s1 = Vicekraljevstvo Nova Granada
|flag_s1 =Flag_of_Spain_(1785–1873,_1875–1931).svg
|s2 =
|flag_s2 =
|zastava =Flag_of_New_Granada_(1811-1814).svg
|zastava_i =
|zastava_tip =
|grb =Coat_of_arms_of_United_Provinces_of_New_Granada.svg
|grb_i =
|grb_tip =
|geslo =
|himna =
|mapa =Mapa_Nueva_Granada_(1811).svg
|mapa_opis=Karta Nove Granade iz 1811
|glavni_grad =[[Tunja]] (1811-1814)</br>[[Bogotá|Santafé de Bogotá]] (1814-1816)
|glavni_grad_egzil =
|jezik = [[španjolski jezik]]
|vjera= [[katolicizam]]
|vlada_tip= [[republika]]
|titula_vođa = [[predsjednik]]
|vođa1 = Camilo Torres Tenorio<small>(prvi)</small>
|godina_vođa1 = <small>1812-1814</small>
|vođa2 =Liborio Mejía<small>(zadnji)</small>
|godina_vođa2 = <small>1816</small>
|vođa3 =
|godina_vođa3=
|vođa4 =
|godina_vođa4 =
|titula_zamjenik =
|zamjenik1=
|godina_zamjenik1=
|godina_zamjenik2 =
|zamjenik3 =
|godina_zamjenik3 =
|zamjenik4 =
|godina_zamjenik4 =
|legislatura =
|tip_dom1 =
|dom1 =
|tip_dom2 =
|dom2 =
|valuta =
|broj =
|vremenska_zona =
|danas =
|fusnote=
}}
'''Ujedinjene Provincije Nove Granade''' ([[španjolski]]: ''Provincias Unidas de la Nueva Granada'') bila je kratkotrajna [[federacija]] koja je egzistirala od [[1811]]. do [[1816]].
== Historija ==
Nadahnuti idejama [[Francuska revolucija|francuske]] i [[Američka revolucija|američke revolucije]] i rasulom vlasti u [[Španjolska|Španjolskoj]], tadašnji lideri [[provincija]] [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]], mahom [[veleposjednik|veleposjednici]] [[Španjolci|španjolskog]] porijekla (criolli) osnovali su vijeća, koja su trebala pomoći da se Nova Granada ujedini.<ref name=stu/>
Od samog starta tinjao je sukob oko oblika nove [[vlast]]i. Provincijska vijeća nisu htjela [[Centralizacija|centralistički]], [[autoritet|autoritarni]] tip [[vlast]]i, za koji se zalagalo vijeće iz [[Bogotá|Bogote]], već [[Federacija|federaciju]] po uzoru na [[SAD|Sjedinjene Američke Države]], bližu [[Liberalizam|liberalnim]] idejama [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]].<ref name=stu/>
Federalisti su se okupili uz Camila Torresa, a centralisti oko Antonija Nariña.<ref name=stu/>
Da izbjegnu [[građanski rat]] između dve [[frakcija|frakcije]], vijeća su poslala svoje [[Narodni predstavnik|predstavnike]] u Bogotu [[1811]]. da izrade nacrt [[Ustav]]a.
U [[novembar|novembru]] 1811. je organiziran [[kongres]], na kom su provincije osnovale - Ujedinjene provincije Nove Granade, [[Federacija|federaciju]] [[autonomija|autonomnih]] provincija, koje su se udružile samo oko zajedničkih interesa, dok je nacionalna [[vojska]] ostala u [[jurisdikcija|jurisdikciji]] Bogote<ref name=stu/>, u suštini i dalje
podređena španjolskoj [[metropola|metropoli]].<ref name=stu/>
Pojedine [[provincija|provincije]] Vicekraljevstva Nova Granada su od [[1812]]. počele otkazivati poslušnost Španjolskoj i proglasile [[nezavisnost]]. Iste te godine je [[Simón Bolívar]] (kasniji [[Južna Amerika|Južnoamerički]] osloboditelj) prvi put javno zatražio da i Vicekraljevstvo Nova Granada proglasi nezavisnost, ali kad je vidio da nema podršku iz svih provincija, napustio je Vicekraljevsto i otišao na [[Jamajka|Jamajku]].<ref name=stu/>
Nakon povratka [[Fernando VII od Španije|Fernanda VII]] na [[Španjolska|španjolski]] [[tron]] i povlačenja [[Napoleon Bonaparte|napoleonska]] vojske.<ref name=stu/>
Španjolski [[general]] Pablo Morillo krenuo je iz (današnje) [[Venecuela|Venecuele]] sa vojskom na Bogotu, da uvede reda, i pritom nailazio na slabi otpor. Tome je svakako pomogla i činjenica što je obećao da će svima onima koji polože [[oružje]] i potvrde lojalnost španjolskoj kruni biti oprošteno, pored tog oslobodio je [[rob]]ove koji su pomogli u ponovnom zauzimanju odmetnutih
provincija.
Potkraj [[1815]]. uspio je zauzeti [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu]].<ref name=stu/>
Početkom [[1816]]. Morillo je pokrenuo novu [[vojna kampanja|kampanju]] na Novu Granadu, promijenivši taktiku, više nije praštao pa je za nekoliko mjeseca.zauzeo Bogotu.<ref name=stu/>
Morillo je [[hapšenje|pohapsio]] lidere antirojalista (među njima i Torresa kog je pogubio). Osnovao je Sud za pročišćenje, odgovoran za prognanike i zatvorenike, Komisiju za [[konfiskacija|konfiskaciju]] i Crkveni sud, zadužen za odnose vlade sa crkvom. [[Svećenik|Svećenicima]] upletenima u subverzivne aktivnosti sudio je po vojnom [[zakon]]u.
Tako je španjolska rekonkvista formirala vojni represivni [[režim]], koji je pomogao radikalizaciji pokreta za nezavisnost, šireći se na sve dijelove društva, i tako utro put za Bolívarov povratak i konačni
trijumf.<ref name=stu> {{cite web
|url=http://countrystudies.us/colombia/12.htm
|title =The Independence Movement
|publisher =Country Studies (Library of Congress)
|language =engleski
|accessdate =14.1. 2023}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://countrystudies.us/colombia/12.htm ''The Independence Movement''] {{en icon}}
* [https://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/acta-de-federacion-de-las-provincias-unidas-de-la-nueva-granada-27-de-noviembre-de-1811--0/html/008e5574-82b2-11df-acc7-002185ce6064_2.html ''Ustav''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230115224503/https://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/acta-de-federacion-de-las-provincias-unidas-de-la-nueva-granada-27-de-noviembre-de-1811--0/html/008e5574-82b2-11df-acc7-002185ce6064_2.html |date=2023-01-15 }} {{es icon}}
[[Kategorija:Historija Kolumbije]]
[[Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi]]
b2qzwx2un562ymqssgd1r4w8pfazz8y
Ivo Vejvoda
0
4680443
42686685
42406750
2026-09-11T18:29:10Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686685
wikitext
text/x-wiki
{{Heroj M
|didaskalija= Ivo Vejvoda
|slika =
|opis_slike=
|datum_rođenja = {{Datum rođenja|1911|11|13}}
|mesto_rođenja = [[Karlovac]]
|država_rođenja = {{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Austro-Ugarska]]
|datum_smrti = {{Datum smrti|1991|12|1|1911|11|13}}
|mesto_smrti =[[Beograd]]
|država_smrti = {{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|SFR Jugoslavija]]
|supruga=Vera Vejvoda;<br />Olga Vejvoda
|deca= Marjan Vejvoda<br/>Ivan Vejvoda<br/>Goran Vejvoda<br/>Srđan Vejvoda
|profesija=društveno-politički radnik
|KPJ=[[1933]].
|rat=[[Španski građanski rat]]<br />[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
|čin=[[pukovnik]] u rezervi
|služba=[[Internacionalne brigade]]<br />[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. <br /> [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style="background:transparent"
{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvezde2}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod2}}
{{!}}-
{{!}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Ivo Vejvoda''' ([[Karlovac]], [[1911]] – [[Beograd]], [[1991]]) bio je sudionik [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politički djelatnik i dugogodišnji veleposlanik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].
== Biografija ==
[[13. novembar|13. novembra]] [[1911]]. godine u [[Karlovac|Karlovcu]], od oca Ivana Vejvode, Čeha, i majke Štefanije rođ. Krznarić.<ref name="Mirnik">{{cite journal| last1 = Mirnik| first1 = Ivan| date = 2002| title = Vera Vejvoda – In Memoriam| url = https://hrcak.srce.hr/file/39920| journal = Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu| volume = 35| issue = 1| pages = 7-10| doi = | ref = | archive-date = 2024-11-18| access-date = 2023-07-16| archive-url = https://web.archive.org/web/20241118044654/https://hrcak.srce.hr/file/39920| url-status = dead}}</ref> Nakon završene osnovne škole i gimnazije, [[1930.|1930]]. godine odlazi u [[Prag]] gdje studira [[Arhitektura|arhitekturu]]. Kao praški student i nositelj čehoslovačke putovnice, bio je dodijeljen kao kurir [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]], suradniku [[Kominterna|Kominterne]]<ref>{{cite web |last=Jergović |first=Miljenko |authorlink=Miljenko Jergović |url=http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/ivo-vejvoda-vijek-sjecanja |title= Ivo Vejvoda: Vijek sjećanja | date= 20. 4. 2013 | website= http://www.jergovic.com |publisher= |accessdate= 16. 7. 2023 |quote= |archive-date= |archive-url= |dead-url= }}</ref> po partijskom zadatku. Nakon povratka u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]], postao je član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) [[1933.|1933]]. godine, a zbog svog revolucionarnog rada više puta je hapšen i proganjan.
Zajedno sa grupom jugoslavenskih studenata, među kojima su bili: [[Ratko Pavlović Ćićko]], [[Branko Krsmanović]], [[Veljko Vlahović]], [[Lazar Udovički]], [[Mirko Kovačević]], [[Marko Spahić]], [[Ivan Turk]], [[Lazar Latinović]], [[Ahmet Fetahagić]] i drugi, u siječnju [[1937.|1937]]. godine odlazi u [[Španija|Španiju]] gdje se bori u redovima [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]] za obranu [[Druga Španska Republika|Španske Republike]] i protiv [[Fašizam|fašizma]].
U februaru [[1939.]] nakon pada Barcelone i poraza Španske Republike, zajedno s ostalim borcima internacionalnih brigada odlazi u [[Francuska|Francusku]]. Tijekom boravka u Francuskoj bio je u koncentracijskim logorima [[Koncentracioni logor Saint-Cyprien (1939-1941)|Saint Cyprien]] i [[Koncentracioni logor Gurs (1939-1946)|Girs]]. Krajem [[1940.]] godine, uspio je pobjeći iz logora i vratiti se u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]].
Učesnik je [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] od [[1941.]] godine. Za vrijeme rata bio je na dužnosti:
* [[politički komesar]] Primorsko-goranskog partizanskog odreda,
* politički komesar Grupe Primorsko-goranskih partizanskih odreda,
* politički komesar [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske#Formiranje operativnih zona|Pete operativne zone]],
* načelnik [[Odjeljenje za propagandu CK SKJ|Odjeljenja za propagandu]] [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske]],
* član Odsjeka za propagandu [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNO Hrvatske]] .
Nakon oslobođenja [[Jugoslavija|Jugoslavije]] obnašao je razne odgovorne društvene i političke dužnosti. Bio je
* prvi poslijeratni direktor i glavni urednik [[Tanjug]]a (1944—1947);
* [[Ambasador|veleposlanik]] [[FNRJ]] u [[Brazil]]u (1952—1955),
* veleposlanik FNRJ u [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj]] ([[1955]]– [[1956]]),
* veleposlanik FNRJ u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] ([[1956]]–[[1960]]),
* veleposlanik [[FNRJ]]/[[SFRJ]] u [[Republika Italija|Italiji]] ([[1962]]–[[1967]]),
* veleposlanik SFRJ u [[Peta Francuska Republika|Francuskoj]] ([[1967]]–[[1971]]) i
* Pomoćnik državnog [[Sekretar|tajnika]] za [[Ministar vanjskih poslova|vanjske poslove]],
* član [[Savjet federacije SFRJ|Vijeća Federacije]] i drugi.
Imao je čin [[pukovnik]]a [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u pričuvi, a povremeno se bavio [[Novinarstvo|novinarskim]] i publicističkim radom. Zanimao je se za [[umjetnost]] i [[književnost]], te među bliskim prijateljima imao je [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] i [[Dobrica Ćosić|Dobricu Ćosić]].<ref name="Cvetićanin">{{cite news |last=Cvetićanin |first=Radivoj |authorlink= |date=13. 9. 2013 |title=Sećanja Ive Vejvode: poljubac istorije |url= https://www.danas.rs/vesti/drustvo/secanja-ive-vejvode-poljubac-istorije/ |work= |location= [[Danas (dnevnik)|Danas]] |access-date= 16. 7. 2023}}</ref> Umro je [[1. prosinca]] [[1991.]] u [[Beograd]]u i pokopan u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u Beogradu.<ref name="Latinović">{{cite news |last= Latinović |first= Zora |authorlink= |date= 23. 3. 2006 |title= Večne žizni dveri |url= http://web.arhiv.rs/develop/vesti.nsf/feaee540dc011162c1256e7d0032cb98/c5d682d99fdce852c125713a007b67ae?OpenDocument |work= |location= [[NIN]] |access-date= 16. 7. 2023}} str. 39.</ref>
Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] i druga [[Odlikovanja SFRJ|jugoslavenska odlikovanja]], među kojima su [[Orden bratstva i jedinstva|Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem]], [[Orden partizanske zvijezde|Orden partizanske zvijezde sa srebrnim vijencem]] i [[Orden zasluga za narod|Orden zasluga za narod sa srebrnim zrakama]].
=== Obitelj ===
Prva supruga bila mu je Čehinja Vera Vejvoda{{efn|Věra Vejvoda ([[1915]]—[[1941]])}}, koju je upoznao u Pragu, tijekom studija. Sudionica je i Španjolskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, a poginula je [[20. listopada]] [[1941.]] u borbi s [[Kraljevina Italija|Talijanima]] u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. S njom je imao sina [[Marjan Vejvoda|Marjana Vejvodu]]{{efn|Marjan Vejvoda (r. 1939)}}. Nakon rata, u drugom braku sa suprugom Olgom, dobio je sinove [[Ivan Vejvoda|Ivana Vejvodu]]{{efn|Ivan Vejvoda (r. 1949)}}, koji je politolog, intelektualac i utjecajna osoba u nevladinom sektoru u Srbiji, [[Goran Vejvoda|Gorana Vejvodu]]{{efn|Goran Vejvoda (r. 1956)}} koji je poznati glazbenik i živi u [[Pariz]]u, te [[Srđan Vejvoda|Srđana Vejvodu]]{{efn|Srđan Vejvoda (r. 1952)}}, koji je [[fotograf]] i živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
Njegova rođena sestra [[Vera Vejvoda]]{{efn|Vera Vejvoda (Karlovac, [[1917]]–[[2002]])}} također je bila učesnica [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]] (NOR), a nakon rata završila je [[Arheologija|arheologiju]] i prošla sve stupnjeve u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]], od knjižničarke i pripravnice do v.d. ravnateljice, da bi na kraju karijere bila i savjetnica u Republičkom odboru za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu u Zagrebu (što bi danas bilo Ministarstvo kulture).<ref name="Mirnik"/>
== Povezano ==
* [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu]]
* [[Spisak partizanskih odreda u Jugoslaviji 1941-1945|Partizanski odredi u NOB-u]]
* [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]]
== Vanjske veze ==
* {{fr}} [https://www.monde-diplomatique.fr/1969/06/VEJVODA/29033 ''Le non-alignement au service de la paix''], [[Le Monde diplomatique]], juni 1968.
* {{fr}} [https://www.monde-diplomatique.fr/1971/03/VEJVODA/30114 ''Le non-alignement devient un concept universel dans les relations politiques internationales''], [[Le Monde diplomatique]], mart 1971.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist}}
== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite encyclopedia |title= |encyclopedia=[[Vojna enciklopedija]] |date= |year=1975 |last1= |first1= |authorlink1= |last2= |first2= |authorlink2= |publisher= Vojnoizdavački zavod |location=Beograd |id= |url= |access-date= }} (knjiga deseta)
* {{Cite book |last=Rajović |first=Radošin i dr. |authorlink= |date=1970 |title=Jugoslovenski savremenici – Ko je ko u Jugoslaviji | url= | publisher=Hronometar |location=Beograd |isbn= |pages=1208|ref = }}
{{refend}}
{{Portal NOB}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1911|1991|Vejvoda, Ivo}}
{{DEFAULTSORT:Vejvoda, Ivo}}
[[Kategorija:Ambasadori SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Članovi Saveta federacije SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Oficiri JNA]]
[[Kategorija:Politički komesari NOVJ]]
[[Kategorija:Sahranjeni u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]]
0y09xsaj4o80m95goygp7jnzpn1ric7
Japodske urne
0
4681233
42686717
42682271
2026-09-11T20:44:42Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686717
wikitext
text/x-wiki
'''Japodske urne''' su kameni grobni spomenici u obliku kvadera u koje se stavljao pepeo pokojnika. Otkrivene su na području [[Iliri|ilirskoga]] plemena [[Japodi|Japoda]], u [[Lika|Lici]] i na raznim lokalitetima u okolini [[Bihać]]a: ([[Arheološka nalazišta u Golubiću|Golubić]], [[Arheološko nalazište Ribić|Ribić]], [[Arheološko područje Ripač|Ripač]], [[Arheološko nalazište Jezerine|Jezerine]], [[Arheološko nalazište Založje|Založje]], i dr.), oko 30-ak primjeraka.<ref name="duje">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/39630 |title= DUJE RENDIĆ-MIOČEVIĆ: O NEKIM ZANEMARENIM KOMPONENTAMA KOD »JAPODSKIH URNI« Uz problem njihova datiranja |work= Filozofski fakultet u Zagrebu |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-09-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230901162000/https://hrcak.srce.hr/file/39630 |url-status= dead }}</ref> Prva urna (ostaci) otkrivena je 1890. godine na nekropoli Jezerine, a rezultete je 1895. objavio M. Hoernes.<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1 |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate=9. 2. 2016 |archive-date=2023-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806114812/https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1 }}</ref> Na ovom prvom pronađenom primjerku predstavljeno je lice ratnika sa šljemom, rogom za piće na desnoj i kopljem na lijevoj ruci.
== Izrada ==
Okolina Bihaća nudila je i posebno pogodan materijal - jednu vrstu mekog kamena - lapora (poznatu danas pod komercijalnim imenom "bihacit") koji se da rezati testerom, cijepiti sjekirom i u koji je lako, gotovo kao u drvo, urezati natpise, [[ornament]]e i likove. Zahvaljujući prvenstveno tome nastala su [[Umjetnost|umjetnička]] djela u kamenu, poznata pod imenom "japodske urne".<ref name="ČovićIliri">{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – JAPODI, s.136 |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref>
Vanjske plohe urni ukrašene su urezanim ili plastičnim figurama i prikazima usko vezanima za pogrebne kultove i rituale. Dekoracija je izvedena tako da je na uglačanoj (možda brušenoj) površini kamena prethodno oštrim alatom izvučena vrlo tankim linijama skica slike, a zatim je urezana, zapravo udubljena konačnim linijama širokim 3-5 mm. Ovakva obrada, s obzirom na to da se radi o konturama crteža plitko urezanim u kamen, najviše se približava graviranju. Tehnika izrade stoji u zavisnosti od drvorezbarske tehnike i vjerovatno su ukrasi izrađeni drvorezbarskim alatom, koji je bio sasvim dovoljan za rad na kamenu kakav je bihacit. Za izradu pojedinih detalja upotrebljavan je šestar, vjerovatno razne vrste dlijeta, možda i alat olučastog sječiva koji se danas naziva "dubač", svakako čekić i nož.<ref name="enciklop">{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28746 |title= Japodske urne |work= Hrvatska enciklopedija |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref>
=== Dimenzije ===
Mada je većina urni sačuvana kao veći ili manji ulomci, na osnovu bolje sačuvanih primjeraka i pojedinih elemenata, moguće je konstatovati neke prosječne vrijednosti veličine i oblika. Osnovne dimenzije kreću ću se u slijedećim rasponima:
* visina 43-58 cm,
* širina prednje strane 80-97 cm,
* dužina 64-101 cm.
Za oblik najbolje sačuvane, velike urne iz Ribića, upotrjebljen je izraz "niski kubus", s obzirom na to da visina ove i drugih bolje sačuvanih urni iznosi 50-70% širine prednje strane.<ref name="BrankaRaunig"/>
=== Ispusti ===
Posebnu karakteristiku oblika japodskih urni predstavljaju dva ispusta (izbočena produžetka slična ručkama u malih priručnih kolica) vertikalno isklesana duž ivica prednje strane. Pandam ovom obliku ne postoji nigdje, tako da se smatra tipičnim za Japode. Pojavljuju se u varijantama izvedbe:
* ispusti ravni čitavom dužinom (šir. 14 i 15 cm)
* dio ispusta je blago zaobljen, a donji konkavan
* Ispusti sa ravnom gornjom vertikalno plohom (vis. 19 cm) i donji konkavni dio (šir. 24 cm), a istaknuti sugore za 29 cm u odnosu na prednje polje.
* dvostruki ispusti, od kojih su unutrašnji ravni čitavom dužinom a spoljašnji u donjem dijelu su blago konkavni<ref name="BrankaRaunig">{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/branka-raunig-umjetnost-i-religija-prahistorijskih-japoda.html |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230927144241/https://dokumen.tips/documents/branka-raunig-umjetnost-i-religija-prahistorijskih-japoda.html }}</ref>
=== Poklopci ===
S gornje urne nalazi se jedan (ili dva) otvora ispod kojeg je prostor (kamera) za smještaj ostataka pokojnika i priloge. Na ivicama kamere urezana su ležišta za poklopce, prema kojima izgleda da su poklopci bili u obliku tanke kamene ploče koja je veličinom odgovarala ležištu.
Japodske urne su bile pokrivene [[Japodski sljemenasti poklopci|sljemenastim poklopcima]], nađenim većinom na srednjem toku Une, a neki i u Lici. Poklopci su na donjoj površini imali usječeno ležište koje odgovara obliku urne zajedno s ispustima.<ref name="Basler"/>
Odnos poklopaca i urni govori o tome da su se koristili dva načina pokapanja, jedan u kamene urne u obliku sanduka nadzemnog karaktera s poklopcima, a drugi u urne četvrtastog ili cilindričnog oblika ukopana u zemlju s poklopcima koji su sadržavali natpis.<ref name="AKovač"/>
== Ukrašavanje urni ==
Urne su ukrašene na slijedeći način:
* Ornamentima - koji se pojavljuju na manje značajnim površinama. Ona najčešće samo uokviruje prikazane figuralne scene. Ornamenti zauzimaju sporedne ali ipak istaknute površine obično na prednjoj, a rjeđe na bočnim stranama. Osnovni motiv je preplet, a pojedinačno se nalaze krugovi povezani [[tangenta]]ma, otvoreni [[romb]]ovi s [[krug]]om u sredini i šestokrake i rozete sa 12 povijenih listova i to najčešće unutar dvostruke kružnice. Ovim ornamentima se teško može pripisati dekorativan karakter, oni u sebi nose dublji simbolički sadržaj. Rozete se povezuju s utjecajem Kelta iz susjedne Panonije jer je to jedan od njihovih vjerskih simbola. Pored uobičajenih značenja simbola sunca, vatre, pojedini ornamenti predstavljaju neku vrstu plemenskog znaka ili možda simbola povezanosti živih i mrtvih pripadnika plemena.<ref>[http://povijestokultnog.blogspot.com/2011/06/japodske-urne-i-pogrebni-obicaji.html Danijel Tatić: Japodske urne i pogrebni običaji. Historiopedija - pristupljeno 31.08.2023.]</ref>
Prevladavajući motiv na urnama s ispustima je prikaz edikule, odnosno pročelja hrama. Osnovni arhitektonski elementi edikule su zabat i polustupovi. Kod nekih urna ispusti oponašaju polustupove, dok su kod drugih plastično oblikovani.
Motiv zmije se u raznim religijama asocira s htoničnim božanstvom i zagrobnim životom, a kod Japoda je ovaj ''kult'' došao posredovanjem utjecaja grčko-rimske kulture i vjerovanja.
* Predstavama predmeta - posude, među kojima je zastupljeno 7 tipova i 5 vrsta oružja: šljemovi, štitovi (3 tipa), knemide, koplja i mačevi.
* Životinjskim figurama - među kojima su četiri vrste: četveronošci, od kojih su najbrojniji [[konj]]i, goveda, divlja [[svinja]], [[panter]], fantastične neidentifikovane životinje, zatim [[ptice]], gmizavci i [[ribe]].
* Ljudskim figurama.<ref name="AKovač">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/438947393/381627635-JAPODSKE-URNE-docx |title= Antonia Kovač: Japodske urne |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 20018. |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref> Muške figure su prikazane kao konjanici ili pješaci. Sve muške figure izrađene su u potpunom profilu, približno proporcionalno. Postoji i manja nesrazmjera kod tijela konjanika, gdje je dužina od vrata do koljena jednaka dužini potkoljenice sa stopalom. To je u vezi s karakterističnim unazad "zavaljenim" položajem ovih konjanika koji odražava utjecaje iz [[Antička Grčka|grčke]] [[Arhajska umjetnost|arhajske umjetnosti]], a pojavljuje se i na nekim objektima iz [[Etrurija|Etrurije]]
Glave su prikazane sa glatkom ili kovrdžavom kosom, najčešće sa šljemom. Kod konjanika prikazana je jedna ruka (rijetko dvije) i jedna noga. Odjeća se sastojala od pripijenog gornjeg dijela i kratkih pantalona. Postoje prikazi ljudskih figura i sa tipom košulje zvonasto-trapezoidnog oblika koji je bio u upotrebi kod Japoda što potvrđuju i antropomorfni bronzani privjesci.
Likovne predstave su jednostavne, date sa manje realizma i slobodnijeg izraza nego što je to slučaj sa venetsko-ilirskim situlama i drugim proizvodima. Scene potpuno odgovaraju vrsti spomenika: to su pogrebne povorke, daće na grobu, [[Libacija|libacije]], žrtveni obredi i sl, sve u vezi sa kultom mrtvih.<ref name="Basler"/>
Obred libacije se javlja na više primjeraka japodskih urni te se prikazuje na različite načine. Urna iz Ribića sadrži najstariju varijantu takvog prikaza, odnosno ženu koja sjedi te prima kantaros od stajaćeg vojnika i drugi prikaz povorke žena u pogrebnom obredu - libaciji. Sličan prikaz nalazi se kod helenističkih sepulkralnih
spomenika što onda upućuje i na grčke, odnosno helenističke utjecaje. Po mišljenju Dimitrija Sergejevskog, Borivoja Čovića i Veljka Paškvalina ovo je jedan od argumenata da se sam postanak urni japodskog tipa smjesti stoljeće ranije, odnosno u doba kasne republike i ranog Principata. S druge strane Branka Raunig u ovome vidi utjecaj arhajske grčke umjetnosti te postanak prvih urni smješta u doba grčke arhaike i ranog helenizma.
Analogni primjeri ovog prikaza libacije su nađeni na stelama u grčkim kolonijama na Crnom moru koje se datiraju od 2.st.p.n.e. do 1.st.
== Urne u Pounju ==
=== Urna iz Jezerina (prva pronađena) ===
Pronađen je ulomak s prikazom ratnika i prema sačuvanom ispustu, potječe od prednje strane urne, od koje je sačuvano nešto manje od polovine lijeve strane. Kako je donji dio površine obijen i istrven, figuralne predstave su sačuvane samo u gornjem dijelu, uslijed čega je moguće više različitih rekonstrukcija ukupnog prikaza. Ukoliko se pretpostavi da ratnik sjedi na nekom sjedištu i u ruci drži dršku posude slične kantarosu, moglo bi se razmišljati o sceni u podzemnom svijetu, a ukoliko ratnik stoji i drži riton, možda o sceni libacije (izlijevanje tečnosti u čast bogovima). Ostaci nejasnih predmeta ispred koplja, ukazuju i na mogućnost da se radi o sceni nepoznatoj na ostalim japodskim urnama.
=== Epigrafska urna iz Golubića ===
Prednju stranu urne karakterisala su dva ispusta (letve) širine 13 cm, duž bočnih ivica prednje strane, čiji je donji dio isječen blago konkavno, dok je gornji dio (istak) vjerovatno imao ravnu prednju plohu (sada oba istaka nedostaju, te nije moguče utvrditi za koliko su bili istaknuti prema naprijed u odnosu na površinu prednjeg polja). Ovi ispusti (letve) predstavljaju specifičnu karakteristiku kamenih japodskih urni u Lici i u dolini Une, čime se epigrafske urne japodskog oblika razlikuju od epigrafskih urni iz rimskog doba nadjenih na drugim prostorima.<ref name="Brankaurna">{{Cite web |url= https://ojs.zrc-sazu.si/av/article/view/9069/8198 |title= Branka Raunig: Nova interoretacija dva odlomka epigrafske urne japodskog oblika iz Golubića kod Bihaća |work= Arheološki vestnik, 1990, Regionalni muzej Pounja |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref>
Motivi šestokrake rozete, krugova i polukrugova, obično izvedeni urezivanjem na grobnim i nadgrobnim spomenicima smatraju se simboličnim znakovima astralnog kulta u vezi sa kultom mrtvih.
U gornjoj trećini prednjeg polja bio je urezan trougao, dok sredinu i donju trećinu prednjeg polja zauzima natpis ispisan u šest redova. Tekst natpisa:
:D(is) M(anibus)
:IVLIAE Mfaximi ?) F(iliae) CARE
:ANNO [R] V M XXV
:AELIA IV[STA?] MA
:TER IN[FEL]IX
:H(ic) [S(ita)] E(st)
Na obje bočne i na zadnjoj strani ove urne nema tragova bilo kakve druge obrade, osim tragova tesanja. Od 2. vijeka, počinje masovnije dodjeljivanje gradjanskih prava stanovništvu rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]] kojoj je pripadalo i Bihačko područje. Uslijed toga urnu iz Golubića nije moguče datirati prije 2. v.n.e., dok bi 2. vijek mogao odgovarati kako na osnovu imena Aelia, tako i na osnovu formule D M koja se u to vrijeme javlja na epigrafskim urnama japodskog oblika u Lici.<ref name="Brankaurna"/>
=== Japodska urna sa tri figure iz Golubića ===
{{Glavni|Japodska urna sa tri figure iz Golubića}}
Od ove urne pronađena je desna bočna strana u sekundarnom položaju. Pripada vremenu od III-IV stoljeća. Očuvane dimenzije su: 0.98x0.42x0.10 m. Na slici su prikazani: konjanik na konju, ptica sa čovječijom glavom i životinjsko čudovište sa tijelom ribe i kozijim rogovima. Interpretacija prikaza je da ratnik predstavlja pokojnika, a da [[Prikaz konja u japodskoj umjetnosti|konj]] ovdje ima simbolično značenje inkarnacije smrti.<ref name="Branka">{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&isAllowed=y |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 accessdate= 9. 2. 2023 |access-date= 2023-09-01 |archive-date= 2023-08-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230820184838/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&isAllowed=y }}</ref>
=== Urna s okruglim štitom ===
Ulomak urne s okruglim štitom i dijelom šljema nalazi se u [[Muzej Unsko-sanskog kantona|Muzej Unsko-sanskog kantona]] u Bihaću, gdje je dospio, vjerovatno sa Crkvine u Golubiću. I ovaj ulomak je sačuvan u obliku ploče (visina 58, širina 48,5, debljina 12 cm), uslijed čega je moguća rekonstrukcija samo figure ratnika.
=== Urna u Zemaljskom muzeju ===
U zbirci Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nalazi se 76 fragmentiranih ili cijelih urni, koje su u Muzej dospjele arheološkim istraživanjima, ali i kao slučajni nalazi, putem donacija i otkupa. najveći broj njih pripada kamenim urnama. U odnosu na oblik, kamene urne iz Antičke zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine mogu se podijeliti na dvije osnovne forme: četvrtaste i valjkasto-cilindrične. Na posebnom mjestu se izdvajaju urne u literaturi definirane kao "japodske" među kojima su dva primjerka japodskih kamenih četvrtastih urni.<ref name="god45AB">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/33160354/Tipologija_rimskih_urni_iz_anti%C4%8Dke_zbirke_Zemaljskog_muzeja_Bosne_i_Hercegovine_The_Typology_of_Roman_Urns_in_the_Antiquities_Collection_of_the_National_Museum_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Adnan Busuladžić: Tipologija rimskih urni iz antičke zbirkeZemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine |work= ANUBiH - Godišnjak, knjiga 45 - Sarajevo, 2006. |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref>
=== Urne iz Ribića ===
U Ribiću su slučajno pronađene četiri (4) urne u Ribiću 1936. i 1937.godine, između starog puta Bihać-Pritoka i trase željezničke pruge, u zemlji, na dubini od oko 1 m. Od ove četiri urne sačuvana je samo jedna, dok su ostale tri nestale tokom [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]].
==== Velika urna iz Ribića ====
Velika urna iz Ribića je najbolje sačuvana japodska urna, čije su sve spoljašnje površine (osim gornje i dna) pokrivene figuralnim predstavama. Urna ima karakterističan oblik ne sasvim pravilnog, niskog kubusa (vis. 52,5, šir. naprijed 97, nazad 102,5, duž. 101,5 cm). Uz ivice prednje strane isklesana su dva široka ispusta (šir. 24 cm), konkavnog donjeg i vertikalno odsječenog gornjeg dijela, istaknutog za 29 cm u odnosu na prednje polje. Od gornje površine udubljene su dvije, paralelne, pravougaone kamere za smještaj ostataka pokojnika (duž. 47,5 i 49, šir. 30 i 32, dub. 37 cm), na čijim ivicama su urezana ležišta za poklopac. Spoljašnji, gornji rubovi urne su odlomljeni na više mjesta, čime su oštećeni dijelovi likovnih predstava.<ref name="Branka"/>
Cjelokupni sadržaj scena na velikoj urni odslikava niz vjerovanja, običaja i ritualnih postupaka koji upućuju na opšte [[Indoevropljani|indoevropske]] korjene:
* Na prednjem polju, u podzemnom svijetu, prikazani su dvoje pokojnika - žena i muž, zatim divlji vepar - čuvar groba.
* Na prednjoj strani nalaze se i štitovi kao statusni simbol ratnika na ovom i onom svijetu.
* U svijetu živih prikazani su: srodnici, dijete i žena koja donosi hranu ili piće.
* Na bočnim i zadnjoj strani prikazani su učesnici ritualnih igara: adorantkinje (obožavateljke) u ritualnom kolu, žrtvene životinje i na kraju konjanici.
==== Urna sa konjanikom ====
Polomljena je prilikom nalaza na 3 dijela, a već tada je nedostajala zadnja strana. Konjanik je sličan konjaniku s urne iz Golubića po nizu detalja: kretanje na lijevo, šljem, koplje kod jahača, konj bez prikaza grive, po konjskoj opremi itd. Ovdje nedostaju prateće figure. Na osnovu sličnosti oba konjanika može se pretpostaviti i isto značenje, s tim da ova predstava, vjerovatno, potječe od ruke drugog, lošijeg majstora i, možda, iz nešto kasnijeg vremena.
==== Urna sa dva ratnika ====
Ova urna sa dva ratnika nađena je u neposrednoj blizini prethodne, oštećenih figuralnih predstava i sa tragovima pluga na zadnjoj strani. Nestala je pa je opisana prema fotografiji (Sergejevski). Prostor za pepeo (kamera) bio je širine 60 cm, a visina oko 38 cm. Na prednjoj strani urne bili su ispusti. U obe kamere ove urne za pepeo, nađeni su prilozi koji pripadaju vremenu oko početka nove ere. Predstava prikazuje dva ratnika sa predimenzioniranim šljemovima, u zvonasto trapezoidnoj, ukrašenoj odjeći, stoje u profilu okrenuti jedan prema drugom i iz ritona izlivaju tečnost u veliku posudu koja simbolizira grob (ili ga realno prikazuje), obavljajući ritualni obred libacije. Iznad posude urezana su 4 koncentrična kruga (ili polukruga -kamen je prelomljen). Otvoreno je pitanje da li ovi krugovi ovdje predstavljaju simbol sunca, označavajući da scena pripada svijetu živih, ili se, možda, radi samo o ornamentu koji popunjava prostor. Čitava scena je vrlo smirena, dostojanstvena, figure ratnika prilično ukočene. Klesar je kod izrade figura insistirao na najsitnijim detaljima, ukrasima na odjeći, prstima ruke, ornamentima na velikoj posudi. Ograničavanje figuralnih predstava samo na prednju površinu, primjetno povećavanje prostora pod ornamentima, naglašena simetrija i jednostavni sadržaj scene, ukazuju, kako izgleda, na vrijeme u kome je prekinut priliv podsticaja iz grčko-etrurskih izvora, a autohtona inventivnost znatno popustila.
==== Urna sa dvije žene ====
Urna sa dvije žene, četvrta iz ove grupe, već je u zemlji bila polomljena na 4 komada. Ovu urnu karaktiziraju dvostruki ispusti sa prednje strane. Uski unutrašnji su ravni čitavom dužinom, a vanjski su konkavni u donjem dijelu. Po sadržaju, scena se uklapa u niz scena sa prikazom [[Libacija|libacije]] - kultnog prelivanja groba (na urni sa dva ratnika i ulomku s nepoznatog nalazišta), za koje se, uglavnom smatra da pripadaju čisto japodskoj invenciji u vrijeme kada je već prekinut priliv impulsa iz grčke arhajske i etrurske umjetnosti i kada japodski majstori-klesari rade još samo po uzorima iz sopstvene okoline. Da je običaj libacije praktikovan na japodskim nekropolama postoje brojne arheološke potvrde, iz kojih nije moguće rekonstruirati način obavljanja ovog rituala. Urezane predstave na urnama ukazuju na dva elementa tog rituala: uzdizanje jedne ili obje ruke (adoracija?) i samo izlivanje tečnosti nad grobom.<ref name="Branka"/>
=== Urna iz Ripča sa prikazom ljudskih nogu ===
Od ove urne ostao je desni donji dio sa ispustom na kojem je reljefna predstava zmije i manji dio desne bočne strane sa prikazom ljudskih nogu. Predstavi zmije koja među brojnim simboličnim značenjima, često simbolizira htonska božanstva i podzemni svijet uopšte, ali se javlja i u ulozi čuvara groba. Ovdje ima apotropejsko značenje, kakvo je pretpostavljeno za figuru divljeg vepra na velikoj urni iz Ribića i figuru pantera (ili lavice?) na [[Kamena ploča sa japodskim konjanicima iz Založja|ulomku iz Založja]]. Za sačuvani dio ljudskih nogu, već je [[Dimitrije Sergejevski]] predložio rekonstrukciju scene u dva identična strijelca s tijelima postavljenim na suprotne strane, a licem okrenuta, jedan prema drugom. Scena se može objasniti kao prikaz ratničkog nadmetanja u čast pokojnika.<ref name="Branka"/>
== Urne u Lici ==
U Lici je pronađeno nekoliko urni i nijedna nije nađena na nekropoli, već su donešene sa nepoznatog lokaliteta.
=== Urna u Širokoj Luci ===
Prvi pomen urne je iz 1834. god. i služila je kao pojilo za stoku u selu Široka Luka. Opis ove urne objavio je [[Karl Pač]] 1900. god. Dimenzije su joj : širina 74 x dužina 83 x visina 64 cm. S gornje strane je otvor za pepeo i priloge, dimenzija 40x45 i dubine 30 cm. Rub otvora je oblikovan je s unutrašnje strane stepenastim utorom za tanki poklopac. Bočne i zadnja strana su glatke i bez ukrasa.
Na prednjoj strani su dva bočna ispusta širine 13 cm, koja se s gornje strane završavaju 20 cm. širokim konzolnim završetkom. Ispusti nose plastični reljefni prikaz guštera (u Lici ga nazivaju zelembać) okrenuta prema gore. Predstavljaju simbole smrti i uskrsnuća. Postoje urne sa prikazom zmije na istom mjestu. Između ispusta, je tekst na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], raspoređen u 6 redova.<ref name="Šarić">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/22746 |title= I. Šarić: Japodske urne u Lici |work= Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 9 No. 1, 1975. |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref>
=== Urne u Komićima ===
U selu Komići slučajno su pronađene tri urne, dimenzija sličnih kao i navedena. Jedna je sa natpisom. Prikaz pročelja antičkog hrama s natpisnim poljem zauzima srednji dio prednje strane. S lijeve bočne strane je prikaz [[delfin]]a, stiliziran u duhu grčke arhajske umjetnosti, izgleda kao prenesen s neke grčke vaze toga doba. Njegov simbolični smisao je vezan uz more i vodu, povezan s vodenim bođanstvima. Na desnoj strani je prikaz kola s konjem usmjerena ulijevo. Prednje noge konja izbačene su unaprijed u jednom neprirodnom položaju, a zadnje su dosta stilizirane.
U kolima je prikazazljudske gigure koja sjedi, uz predpostavku, na osnovu oštećenih linija, da je uz njega još jedna osoba (prikaz pokojnika). Po epigrafskom natpisu urna se datira u kraj 2. stoljeća.
=== Urne u Donjem Kosinju ===
S unutrašnje strane ogradnog zida dvorišta crkve svetog Ivana Krstitelja ugrađena je desno od ulaza u dvorište četvrtasta kamena urna izrađena od lokalnog sivoga krečnjaka. Dimenzije masivnog kamenog bloka iznose 100 x 90 x 67 cm. Natpisno polje je dimenzija 51 x 57 cm. sa tekstom natpisa u 9 redaka i posvetnom formulom D M. Natpis sepulkralnog karaktera donosi imena četiri žene i dvojice muškaraca. Najznačajnija osoba na natpisu je ''C. Iulius Secundus'', umro u tridesetoj godini života i po njegovom nalogu supruga Septimia Maxima izvršila je obvezu postavljanja porodičnog grobnog spomenika. S obzirom na uočene epigrafske, paleografske i onomastičke osobitosti moguća je datacija ovog spomenika u period prve polovine 3. stoljeća.
Sačuvane dimenzije druge urne iznose 62 x 81 x 70 cm. Na njezinoj prednjoj strani naziru se ostaci reljefno prikazanih stupova s kapitelima, a potpuno nedostaje gornji dio na kojem se nalazio stilizirani zabat i udubljene za pohranu pepeonih ostataka pokojnika. Jednostavno profilirano natpisno polje je sa tekstom natpisa isklesanim u pet redaka i koncentrirano u gornji dio natpisne površine.
== Datacija ==
Slike na japodskim urnama kako u ukupnom scenskom izrazu tako i u obradi detalja nalaze mnogobrojne sličnosti i na različitim spomenicima [[Starogrčka umjetnost|starogrčke arhajske umjetnosti]]. Putevi i veze između japodskog teritorija i Grčke išli su posredstvom grčkih kolonija na Jadranu još od VI stoljeća p.n.e. Postojale su i veze sa sjeveroistočnim dijelom Italije, gdje se već od ranije osjećalo djelovanje arhajske umjetnosti, pod nazivom venetsko-situlska umjetnost, odakle se takođe osjetilo djelovanje na likovnom i ornamentalnom sistemu japodskih urni.<ref name="Cambi">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/27751 |title= Nenad Cambi: BILJEŠKA O JAPODSKIM URNAMA I SARKOFAZIMA |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 2003. |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2022-06-18 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220618090434/https://hrcak.srce.hr/file/27751 |url-status= dead }}</ref>
Prvi otkriveni ulomak urne Hoernes je datirao prema figuralnim predstavama u VI i V vijek p.n.e. I kasnije otkrivene urne (Ribić, Ripač) odlikuju se po snažnije izraženim utjecajima stranih umjetnosti, prvenstveno grčke arhajske umjetnosti i starijim objektima situlske umjetnosti. Ovu grupu karakteriše: brojnost scena, raznovrsnost motiva i sadržaja, detalji grive, arhajski hod konja, položaj i odnos konjanika prema konju, geometrizam lica i drugo. Zbog toga je prihvaćeno predloženo datiranje ove grupe urni u vrijeme VI vijeka p.n.e, izmedu 570 i 530.god. p.n.e.<ref name="Branka"/>
Grupni slučajni nalaz 4 primjerka urni u Ribiću 1936-1937. god., zapravo nakit iz I vijeka n.e, koji se nalazio u kamerama velike urne iz Ribića i približno istovremeni nalaz jedne epigrafske urne sa figuralnim predstavama opredijelili su Dimitrija Sergejevskog da japodske urne i epigrafske urne sličnog oblika datira približno u isto vrijeme, od I-III vijeka n.e., mada je naglasio snažne veze između japodskih urni i grčke arhajske umjetnosti VI v.stoljeća p.n.e.<ref name="Basler"/><ref name="duje"/><ref name="ČovićIliri"/>
== Izvori ==
{{Izvori|2}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Japodi]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bihaću]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Bihaću]]
8nbirj826kf3g3592ac0612stbcmuo4
Šablon:Infokutija Izbor pjesme/dok
10
4681512
42686650
41809024
2026-09-11T16:03:35Z
Aca
108187
42686650
wikitext
text/x-wiki
{{Dokumentacijska podstranica}}
<!-- MOLIM UREĐIVATI DOKUMENTACIJU ŠABLONA ISPOD OVE LINIJE! MOLIM DODATI KATEGORIJE NA DNU OVE STRANICE! -->
=== Upotreba ===
<syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto">
{{Infokutija Izbor pesme
| ekavica = da <!-- ako želite da se parametri prikazuju na ijekavici, izbrisati ovaj parametar -->
| naslov =
| godina =
| izvorni_slogan =
| slika =
| veličina_slike =
| datum = <!-- koristiti samo ako se održava jedna takmičarska emisija -->
| četvrtfinale =
| četvrtfinale1 =
| četvrtfinale2 =
| četvrtfinale3 =
| četvrtfinale4 =
| četvrtfinale5 =
| četvrtfinale6 =
| četvrtfinale7 =
| četvrtfinale8 =
| polufinale =
| polufinale1 =
| polufinale2 =
| polufinale3 =
| polufinale4 =
| polufinale5 =
| druga_šansa =
| finale =
| mjesto_održavanja = <!-- ili | mesto_održavanja -->
| voditelj = <!-- ili | voditelji -->
| dirigent =
| producent = <!-- ili | producenti -->
| režiser = <!-- ili | režiseri -->
| izvršni_nadzornik = <!-- ili | izvršni_supervizor -->
| izvršni_producent =
| emiter =
| slogan =
<!-- Ove 4 vrednosti se koriste pre nego što izađe zvaničan spisak učesnika
| preliminarni_broj_pesama =
| preliminarne_zemlje_debitanti =
| preliminarne_zemlje_povratnice =
| preliminarno_se_povukle = -->
<!-- Ove 4 vrednosti se koriste pošto izađe zvaničan spisak učesnika
| broj_pjesama = <!-- ili | broj_pesama -->
| zemlje_debitanti =
| zemlje_povratnice =
| povukle_se = -->
| broj_finalista =
| mapa =
| legenda =
| sistem_glasanja =
| pobjednička_pjesma = <!-- ili | pobednička_pesma -->
| pobjednički_ples = <!-- ili | pobednički_ples -->
| pobjednički_muzičar = <!-- ili | pobednički_muzičar -->
| prethodna =
| naredna =
| fusnote =
}}
</syntaxhighlight>
{|class="wikitable"
|-
! style="background:#ccebf6;"|<big>Parametar</big>
! style="background:#ccebf6;"|<big>Opis</big>
|-
| {{para|naslov}} || uneti ime takmičenja
|-
| {{para|godina}} || uneti godinu održavanja takmičenja; tačka je neophodna)
|-
| {{para|slogan}} || Zvanični slogan (moto, geslo, parola, deviza) takmičenja kojim se domaćin vodi; <nowiki>{{jez|en|iskošeno=ne|Slogan!}}<br>({{prev|Srpski prevod!}})</nowiki>
|-
| {{para|slika}} || Zvanični logo takmičenja
|-
| {{para|veličina_slike}} || Veličina loga takmičenja; ako nije navedeno, podrazumevana (i preporučena) vrednost je 300 p, pa je najbolje ovaj parametar ostaviti nepopunjen
|-
| {{para|datum}} || Datum održavanja takmičenja formatiranog kao samo jedno, finalno veče (za Pesme Evrovizije u periodu 1956—2003)
|-
| {{para|četvrtfinale}} || Datum održavanja jednog četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale1}} || Datum održavanja prvog četvtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale2}} || Datum održavanja drugog četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale3}} || Datum održavanja trećeg četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale4}} || Datum održavanja četvrtog četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale5}} || Datum održavanja petog četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale6}} || Datum održavanja šestog četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale7}} || Datum održavanja sedmog četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|četvrtfinale8}} || Datum održavanja osmog četvrtfinala takmičenja formatiranog na ovaj način
|-
| {{para|polufinale}} || Datum održavanja jedinog polufinala takmičenja formatiranog na ovaj način (za Pesme Evrovizije u periodu 2004—2007)
|-
| {{para|polufinale1}} || Datum održavanja prvog polufinala takmičenja (za Pesme Evrovizije u periodu 2008—)
|-
| {{para|polufinale2}} || Datum održavanja drugog polufinala takmičenja (za Pesme Evrovizije u periodu 2008—)
|-
| {{para|polufinale3}} || Datum održavanja trećeg polufinala takmičenja
|-
| {{para|polufinale4}} || Datum održavanja četvrtog polufinala takmičenja
|-
| {{para|druga_šansa}} || Datum održavanja druge šanse takmičenja (v. čl. ''[[Melodifestivalen]]'')
|-
| {{para|finale}} || Datum održavanja finala takmičenja
|-
| {{para|finale}} || Datum održavanja jedne jedine emisije takmičenja
|-
| {{para|mjesto_održavanja}} || Mesto održavanja takmičenja (u obliku ''<nowiki>{{zas|ime države}} [[arena]], [[grad]], [[država]]</nowiki>'', kako bi se prikazali zastava, arena, grad i ime zemlje domaćina)
|-
| {{para|voditelji}} || Voditelj(i) takmičenja
|-
| {{para|dirigent}} || Dirigent takmičenja (za Pesme Evrovizije u periodu 1956—1998)
|-
| {{para|režiser}} || Režiser/reditelj takmičenja
|-
| {{para|izvršni_supervizor}} || Izvršni supervizor takmičenja
|-
| {{para|izvršni_producent}} || Izvršni producent takmičenja
|-
| {{para|emiter}} || Emiter (televizijski domaćin) takmičenja
|-
| {{para|slogan}} || Zvanični slogan (moto, geslo, parola, deviza) takmičenja kojim se domaćin vodi (navesti na engleskom i srpskom jeziku, na način korišćen u primeru ispod)
|-
| {{para|broj_pesama}} || Broj pesama / zemalja učesnica takmičenja
|-
| {{para|broj_finalista}} || Broj pesama u finalu takmičenja (ako je drugačija vrednost od vrednosti „broj_pesama”)
|-
| {{para|zemlje_debitanti}} || Zemlje debitanti takmičenja (zemlje koje su učestvovale prvi put)
|-
| {{para|zemlje_povratnice}} || Zemlje povratnice na takmičenje (zemlje koje su se takmičile na pretprošlom ili nekom od ranijih takmičenja, a na ovom su ponovo uzele učešće)
|-
| {{para|povukle_se}} || Zemlje koje su se povukle sa takmičenja (zemlje koje su se takmičile na prošlom ili nekom od ranijih takmičenja, a na ovom nisu uzele učešće)
|-
| {{para|zelena}} || Popuniti (npr. sa „da”) ako se želi prikazati legenda za zemlje koje su učestvovale
|-
| {{para|zelena_2}} || Popuniti (npr. sa „da”) ako se želi prikazati legenda za zemlje koje su izabrale pesmu i/ili predstavnika (koristiti za još neodržana takmičenja)
|-
| {{para|ljubičasta}} || Popuniti (npr. sa „da”) ako se želi prikazati legenda za zemlje koje su potvrdile učešće (koristiti za još neodržana takmičenja)
|-
| {{para|crvena}} || Popuniti (npr. sa „da”) ako se želi prikazati legenda za zemlje koje su ispale u polufinalu
|-
| {{para|žuta}} || Popuniti (npr. sa „da”) ako se želi prikazati legenda za zemlje koje su učestvovale ranijih godina ali ne i godine održavanja takmičenja za koje se šablon upotrebljava
|-
| {{para|sistem_glasanja}} || Sistem glasanja takmičenja (omjer glasova žirija i publike, ocene koje nacionalni žiri dodeljuje i sl.)
|-
| {{para|pobjednička_pesma}} || Pobednička pesma takmičenja
|-
| {{para|pobjednički_ples}} || Pobednički ples takmičenja ''(parametar retko u upotrebi)''
|-
| {{para|pobjednički_muzičar}} || Pobednički muzičar takmičenja ''(parametar retko u upotrebi)''
|-
| {{para|napomene}} || Napomene (fusnote, beleške, dodatne informacije i sl.)
|}
== Primer upotrebe ==
{{Infokutija Pjesma Eurovizije
| naslov = Pesma Evrovizije
| godina = 2015.
| izvorni_slogan = Building bridges
| slika =
| polufinale1 = [[19. maj]] [[2015]].
| polufinale2 = [[21. maj]] [[2015]].
| finale = [[23. maj]] [[2015]].
| mesto_održavanja = {{zas|Austrija}} [[Bečka gradska dvorana]], [[Beč]], [[Austrija]]
| voditelji = [[Mirjam Vajkselbraun]]<br />[[Alis Tumler]]<br />[[Arabela Kizbauer]]
| dirigent = [[Piter Pejtsik]]
| režiser = [[Katrin Cehner]]
| izvršni_supervizor = [[Jon Ola Sand]]
| izvršni_producent = [[Edgar Bem]]
| emiter = [[Datoteka:ORF logo.svg|30p]] [[ORF (austrijska TV stanica)|-{ORF}-]]
| čin_otvaranja = '''Prvo polufinale:''' {{jez|en|[[Rise Like a Phoenix]]}}<br />'''Drugo polufinale:''' —<br />'''Finale:''' {{jez|en|Building Bridges}}
| u_pauzi = '''Prvo polufinale:''' „{{jez|en|iskošeno=ne|Pets in Vienna}}”{{ref label|reference_name_A|a|1}}<br />'''Drugo polufinale:''' —<br />'''Finale:''' [[Martin Grubinger]]; [[Končita Vurst]] — {{jez|en|[[You Are Unstoppable]]}}, {{jez|en|[[Firestorm]]}}
| slogan = {{jez|en|iskošeno=ne|Building bridges}}<br />({{prev|Gradimo mostove}})
| broj_pesama = 40
| zemlje_debitanti = {{Evrovizija|Australija}}
| zemlje_povratnice = {{Evrovizija|Kipar}}<br />{{Evrovizija|Srbija}}<br />{{Evrovizija|Češka}}
| povukle_se = {{Evrovizija|Ukrajina}}
| zelena = da
| crvena = da
| žuta = da
| sistem_glasanja = Poene u omjeru 50:50 dodeljivali su nacionalni žiri i gledaoci.<br />Žiri svake zemlje dodelio je<br />(redom) 12, 10, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i 1 poen(a) za svojih top 10 pesama.{{note label|reference_name_B|b|2}}
| nula_poena = {{Evrovizija|Austrija}}<br />{{Evrovizija|Nemačka}}
| pobednička_pesma = {{Evrovizija|Švedska|ime=}} [[Mons Selmerlev]] — {{jez|en|[[Heroes (pesma)|Heroes]]}}
| fusnote = {{note label|reference_name_A|a|1}}video<br />{{note label|reference_name_B|b|2}}osim Gruzije, Crne Gore, Azerbejdžana, San Marina i Makedonije
}}
<div style="width:300px;overflow:auto;"><pre>{{Infokutija Izbor pesme
| naslov = Pesma Evrovizije
| godina = 2015.
| izvorni_slogan = Building bridges
| slika = Esc2015logo.png
| polufinale1 = [[19. maj]] [[2015]].
| polufinale2 = [[21. maj]] [[2015]].
| finale = [[23. maj]] [[2015]].
| mesto_održavanja = {{zas|Austrija}} [[Bečka gradska dvorana]], [[Beč]], [[Austrija]]
| voditelji = [[Mirjam Vajkselbraun]]<br />[[Alis Tumler]]<br />[[Arabela Kizbauer]]
| dirigent = [[Piter Pejtsik]]
| režiser = [[Katrin Cehner]]
| izvršni_supervizor = [[Jon Ola Sand]]
| izvršni_producent = [[Edgar Bem]]
| emiter = [[Datoteka:ORF logo.svg|30p]] [[ORF (austrijska TV stanica)|-{ORF}-]]
| čin_otvaranja = '''Prvo polufinale:''' {{jez|en|[[Rise Like a Phoenix]]}}<br />'''Drugo polufinale:''' —<br />'''Finale:''' {{jez|en|Building Bridges}}
| u_pauzi = '''Prvo polufinale:''' „{{jez|en|iskošeno=ne|Pets in Vienna}}”{{ref label|reference_name_A|a|1}}<br />'''Drugo polufinale:''' —<br />'''Finale:''' [[Martin Grubinger]]; [[Končita Vurst]] — {{jez|en|[[You Are Unstoppable]]}}, {{jez|en|[[Firestorm]]}}
| slogan = {{jez|en|iskošeno=ne|Building bridges}}<br />({{prev|Gradimo mostove}})
| broj_pesama = 40
| zemlje_debitanti = {{Evrovizija|Australija}}
| zemlje_povratnice = {{Evrovizija|Kipar}}<br />{{Evrovizija|Srbija}}<br />{{Evrovizija|Češka}}
| povukle_se = {{Evrovizija|Ukrajina}}
| zelena = da
| crvena = da
| žuta = da
| sistem_glasanja = Poene u omjeru 50:50 dodeljivali su nacionalni žiri i gledaoci.<br />Žiri svake zemlje dodelio je<br />(redom) 12, 10, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i 1 poen(a) za svojih top 10 pesama.{{note label|reference_name_B|b|2}}
| nula_poena = {{Evrovizija|Austrija}}<br />{{Evrovizija|Nemačka}}
| pobednička_pesma = {{Evrovizija|Švedska|ime=}} [[Mons Selmerlev]] — {{jez|en|[[Heroes (pesma)|Heroes]]}}
| fusnote = {{note label|reference_name_A|a|1}}video<br />{{note label|reference_name_B|b|2}}osim Gruzije, Crne Gore, Azerbejdžana, San Marina i Makedonije
}}</div></pre>
=== Vidi još ===
* {{tl|Zastava/Eurovizija}}
<includeonly>
{{#ifeq:{{SUBPAGENAME}}|sandbox | |{{#ifeq:{{SUBPAGENAME}}|igralište | |
<!-----MOLIM KATEGORIJE POSTAVLjATI ISPOD OVE LINIJE!----->
[[Kategorija:Muzički šabloni|Pjesma Eurovizije]]
}}}}
</includeonly>
hptjaxbsa2jwhz8z3j9v4l8t1qstsmy
Modul:Documentation/styles.css
828
4681605
42686608
42558850
2026-09-11T14:53:02Z
Aca
108187
+
42686608
sanitized-css
text/css
/* {{pp|small=yes}} */
.documentation,
.documentation-metadata {
border: 1px solid var( --border-color-base, #a2a9b1 );
background-color: var(--background-color-progressive-subtle, #e8eeff);
color:inherit;
clear: both;
}
.documentation {
margin: 1em 0 0 0;
padding: 1em;
}
.documentation-metadata {
margin: 0.2em 0; /* same margin left-right as .documentation */
font-style: italic;
padding: 0.4em 1em; /* same padding left-right as .documentation */
}
.documentation-startbox {
padding-bottom: 3px;
border-bottom: 1px solid var( --border-color-base, #a2a9b1 );
margin-bottom: 1ex;
}
.documentation-heading {
font-weight: bold;
font-size: 125%;
}
.documentation-clear { /* Don't want things to stick out where they shouldn't. */
clear: both;
}
.documentation-toolbar {
font-style: normal;
font-size: 85%;
}
neksbhdrkhs2fw7qoftm66vvpz9p69p
42686609
42686608
2026-09-11T14:55:20Z
Aca
108187
+
42686609
sanitized-css
text/css
/* {{pp|small=yes}} */
.documentation,
.documentation-metadata {
border: 1px solid var( --border-color-base, #a2a9b1 );
background-color: var(--background-color-progressive-subtle, #e8eeff);
color:inherit;
clear: both;
border-radius: 4px;
}
.documentation {
margin: 1em 0 0 0;
padding: 1em;
}
.documentation-metadata {
margin: 0.2em 0; /* same margin left-right as .documentation */
font-style: italic;
padding: 0.4em 1em; /* same padding left-right as .documentation */
}
.documentation-startbox {
padding-bottom: 3px;
border-bottom: 1px solid var( --border-color-base, #a2a9b1 );
margin-bottom: 1ex;
}
.documentation-heading {
font-weight: bold;
font-size: 125%;
}
.documentation-clear { /* Don't want things to stick out where they shouldn't. */
clear: both;
}
.documentation-toolbar {
font-style: normal;
font-size: 85%;
}
l8m9kiwl52a5aw77kp9s7dgt3nmizv7
42686611
42686609
2026-09-11T14:59:19Z
Aca
108187
42686611
sanitized-css
text/css
/* {{pp|small=yes}} */
.documentation,
.documentation-metadata {
border: 1px solid var( --border-color-base, #a2a9b1 );
background-color: var(--background-color-progressive-subtle, #e8eeff);
color:inherit;
clear: both;
border-radius: 8px;
}
.documentation {
margin: 1em 0 0 0;
padding: 1em;
}
.documentation-metadata {
margin: 0.2em 0; /* same margin left-right as .documentation */
font-style: italic;
padding: 0.4em 1em; /* same padding left-right as .documentation */
}
.documentation-startbox {
padding-bottom: 3px;
border-bottom: 1px solid var( --border-color-base, #a2a9b1 );
margin-bottom: 1ex;
}
.documentation-heading {
font-weight: bold;
font-size: 125%;
}
.documentation-clear { /* Don't want things to stick out where they shouldn't. */
clear: both;
}
.documentation-toolbar {
font-style: normal;
font-size: 85%;
}
f8f3v0qv1v2fpzmkd7uzgjo2sbjb4t5
Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost
4
4681791
42686670
42433253
2026-09-11T17:14:22Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Nacrt:Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]] na [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
42433253
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.1{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, je takođe -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
Upravni odbor Fondacije ''Wikimedija'' je 14. januara 2006. godine doneo sledeću [[foundation:Resolution:Nondiscrimination|rezoluciju o nediskriminaciji]]:
: {{redni citat|italic=yes|Fondacija ''Wikimedija'' zabranjuje diskriminaciju sadašnjih ili budućih korisnika i zaposlenih na osnovu rase, boje kože, pola, vere, nacionalnog porekla, starosti, invaliditeta, seksualne orijentacije ili bilo koje druge zakonom zaštićene karakteristike. Fondacija ''Wikimedija'' se obavezuje na princip jednakih mogućnosti, posebno u svim aspektima odnosa zaposlenih, uključujući zapošljavanje, administraciju plata, razvoj zaposlenih, unapređenje i transfer.}}
Fondacija nalaže da se ova politika {{redni citat|italic=yes|„ne sme ignorisati, zanemarivati ili umanjivati od strane rukovodioca ili službenika Fondacije, niti u lokalnim smernicama bilo kog projekta Wikimedije”}}.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto [[MOS:DTAB|tabela i grafikona]]. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
# Izbegavajte stavljanje slika na levu stranu ekrana pošto konzistentna leva margina čini čitanje lakšim.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori|}}
{{Pravila i smjernice Wikipedije}}
[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]]
tnj4qf1wyhuw96j8ksa1zjxxxvbfrq7
42686673
42686670
2026-09-11T17:32:38Z
Aca
108187
/* Reference */
42686673
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.1{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, je takođe -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
Upravni odbor Fondacije ''Wikimedija'' je 14. januara 2006. godine doneo sledeću [[foundation:Resolution:Nondiscrimination|rezoluciju o nediskriminaciji]]:
: {{redni citat|italic=yes|Fondacija ''Wikimedija'' zabranjuje diskriminaciju sadašnjih ili budućih korisnika i zaposlenih na osnovu rase, boje kože, pola, vere, nacionalnog porekla, starosti, invaliditeta, seksualne orijentacije ili bilo koje druge zakonom zaštićene karakteristike. Fondacija ''Wikimedija'' se obavezuje na princip jednakih mogućnosti, posebno u svim aspektima odnosa zaposlenih, uključujući zapošljavanje, administraciju plata, razvoj zaposlenih, unapređenje i transfer.}}
Fondacija nalaže da se ova politika {{redni citat|italic=yes|„ne sme ignorisati, zanemarivati ili umanjivati od strane rukovodioca ili službenika Fondacije, niti u lokalnim smernicama bilo kog projekta Wikimedije”}}.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto [[MOS:DTAB|tabela i grafikona]]. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
# Izbegavajte stavljanje slika na levu stranu ekrana pošto konzistentna leva margina čini čitanje lakšim.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori|}}
cbmyhqc1c4is8399ucvflh2jw0kzls8
42686674
42686673
2026-09-11T17:32:45Z
Aca
108187
/* Reference */
42686674
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.1{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, je takođe -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
Upravni odbor Fondacije ''Wikimedija'' je 14. januara 2006. godine doneo sledeću [[foundation:Resolution:Nondiscrimination|rezoluciju o nediskriminaciji]]:
: {{redni citat|italic=yes|Fondacija ''Wikimedija'' zabranjuje diskriminaciju sadašnjih ili budućih korisnika i zaposlenih na osnovu rase, boje kože, pola, vere, nacionalnog porekla, starosti, invaliditeta, seksualne orijentacije ili bilo koje druge zakonom zaštićene karakteristike. Fondacija ''Wikimedija'' se obavezuje na princip jednakih mogućnosti, posebno u svim aspektima odnosa zaposlenih, uključujući zapošljavanje, administraciju plata, razvoj zaposlenih, unapređenje i transfer.}}
Fondacija nalaže da se ova politika {{redni citat|italic=yes|„ne sme ignorisati, zanemarivati ili umanjivati od strane rukovodioca ili službenika Fondacije, niti u lokalnim smernicama bilo kog projekta Wikimedije”}}.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto [[MOS:DTAB|tabela i grafikona]]. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
# Izbegavajte stavljanje slika na levu stranu ekrana pošto konzistentna leva margina čini čitanje lakšim.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
punp1cf288l4he1ympdksqa5s3cseu5
42686675
42686674
2026-09-11T17:35:35Z
Aca
108187
nmg da verujem
42686675
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.1{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, je takođe -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
Upravni odbor Fondacije ''Wikimedija'' je 14. januara 2006. godine doneo sledeću [[foundation:Resolution:Nondiscrimination|rezoluciju o nediskriminaciji]]:
: {{redni citat|italic=yes|Fondacija ''Wikimedija'' zabranjuje diskriminaciju sadašnjih ili budućih korisnika i zaposlenih na osnovu rase, boje kože, pola, vere, nacionalnog porekla, starosti, invaliditeta, seksualne orijentacije ili bilo koje druge zakonom zaštićene karakteristike. Fondacija ''Wikimedija'' se obavezuje na princip jednakih mogućnosti, posebno u svim aspektima odnosa zaposlenih, uključujući zapošljavanje, administraciju plata, razvoj zaposlenih, unapređenje i transfer.}}
Fondacija nalaže da se ova politika {{redni citat|italic=yes|„ne sme ignorisati, zanemarivati ili umanjivati od strane rukovodioca ili službenika Fondacije, niti u lokalnim smernicama bilo kog projekta Wikimedije”}}.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto [[:MOS:DTAB|tabela i grafikona]]. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
# Izbegavajte stavljanje slika na levu stranu ekrana pošto konzistentna leva margina čini čitanje lakšim.
#Izbegavajte ''[[:MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
jjqaxbf3qhgsy7zx7z504ccr304uv5l
42686676
42686675
2026-09-11T17:37:28Z
Aca
108187
42686676
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
Upravni odbor Fondacije ''Wikimedija'' je 14. januara 2006. godine doneo sledeću [[foundation:Resolution:Nondiscrimination|rezoluciju o nediskriminaciji]]:
: {{redni citat|italic=yes|Fondacija ''Wikimedija'' zabranjuje diskriminaciju sadašnjih ili budućih korisnika i zaposlenih na osnovu rase, boje kože, pola, vere, nacionalnog porekla, starosti, invaliditeta, seksualne orijentacije ili bilo koje druge zakonom zaštićene karakteristike. Fondacija ''Wikimedija'' se obavezuje na princip jednakih mogućnosti, posebno u svim aspektima odnosa zaposlenih, uključujući zapošljavanje, administraciju plata, razvoj zaposlenih, unapređenje i transfer.}}
Fondacija nalaže da se ova politika {{redni citat|italic=yes|„ne sme ignorisati, zanemarivati ili umanjivati od strane rukovodioca ili službenika Fondacije, niti u lokalnim smernicama bilo kog projekta Wikimedije”}}.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto [[MOS:DTAB|tabela i grafikona]]. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
# Izbegavajte stavljanje slika na levu stranu ekrana pošto konzistentna leva margina čini čitanje lakšim.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
4ggghc10b53i5auzhb9lywfen2nuzn7
42686677
42686676
2026-09-11T17:41:53Z
Aca
108187
ovo nema smisla da stoji jer je reč o stilskoj smernici, a ne o globalnom pravilu
42686677
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto [[MOS:DTAB|tabela i grafikona]]. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
# Izbegavajte stavljanje slika na levu stranu ekrana pošto konzistentna leva margina čini čitanje lakšim.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
0hhyb4rkdlaajta0ghnhj5pivjemwye
42686679
42686677
2026-09-11T17:47:04Z
Aca
108187
Prema ranijim diskusijama s [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Poeom]]; leva strana nije problem; problem je sendvičanje slike
42686679
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# [[MOS:DTAB|tabela i grafikona]] Izbegavajte da koristite slike umesto [[MOS:DTAB]]. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
c5c8cbhuhdkp4l6j50gwjj74dxe0zb6
42686680
42686679
2026-09-11T17:49:21Z
Aca
108187
popravak
42686680
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Video zapisima se mogu dodati titlovi u vremenski ograničenom tekstualnom formatu. Postoji odgovarajuća stranica pomoći na [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Commons:Video#Subtitlovi i titlovi]]. Titlovi su namenjeni za transkripciju govora.
Postoji potreba za [[Pomoćni natpisi|titlovima]] za osobe sa oštećenim sluhom. Od novembra 2012. to nije moguće, ali se ova funkcija može lako dodati i zahtevana je u [[bugzilla:41694]]. Zatvoreni titlovi su namenjeni za gledanje umesto titlova. Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija koje se pružaju putem zvuka. Može uključivati dijaloge, zvukove (prirodne i veštačke), okruženje i pozadinu, radnje i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafiku.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69|title=Providing an alternative for time based media|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[W3C]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Trebalo bi konsultovati vodiče van Wikipedije da biste saznali kako da napravite titlove.<ref>Please see: [https://web.archive.org/web/20120504142732/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html A quick and basic reference for closed captions], [http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf a detailed reference (PDF)] and [https://dcmp.org/learn/captioningkey a list of best practices for closed captions].</ref>
Tekstualna verzija videa je neophodna za slepe, ali od novembra 2012. ne postoji pogodan način da se obezbedi alternativni tekst za video snimke.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
5wdl23ox5isth5i790jwgux033t282y
42686691
42686680
2026-09-11T19:07:31Z
Aca
108187
/* Video */ ažuriranje
42686691
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Imajte na umu da mobilne verzije web sajtova ne podržavaju sažimanje, tako da će sav sadržaj koji se može sklopiti automatski biti otvoren.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
ckw9ojmkwut600rpiugn2y0dswzij56
42686693
42686691
2026-09-11T19:11:34Z
Aca
108187
/* Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} */
42686693
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
U 2016, oko 7% posetilaca Wikipedije nije zahtevalo {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} resurse.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Browsers,_Geography,_and_JavaScript_Support_on_Wikipedija_Portal.pdf&page=5 File:Browsers, Geography, and JavaScript Support on Wikipedija Portal.pdf] and [[:File:Analysis of Wikipedija Portal Traffic and JavaScript Support.pdf]].</ref>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
6mm45twgb54a0wgav4cnuka5oljt1br
42686696
42686693
2026-09-11T19:17:18Z
Aca
108187
10 godina pre
42686696
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="presentation"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="presentation" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
0j31iod656p3yofqdud45vxgqex4moy
42686697
42686696
2026-09-11T19:19:02Z
Aca
108187
42686697
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
<!-- {{Further information|Wikipedija:Alternative text for images|Wikipedija:Manual of Style#Images|Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|Wikipedija:Image dos and don'ts}} -->
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, paukove pretrage <!-- ??? -->i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.<!-- Pogledajte [[VP:ALT]] za više informacija.{{Crossreference|For additional considerations about icons, see {{section link|Wikipedija:Manual of Style/Icons#Remember accessibility for people with visual impairment}}.}} --><!-- # In [[Wikipedija:Manual of Style/Captions#Special situations|most cases]], images should include a [[Wikipedija:Manual of Style/Captions|caption]] using the built-in image syntax. The caption should concisely describe the meaning of the image and the essential information it is trying to convey. -->
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
eotlfqv1iz27v6f4k6maitisvu08kdi
42686698
42686697
2026-09-11T19:26:04Z
Aca
108187
/* Slike */
42686698
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
1v04cvg1tisyglu5tryth4qb21zckmv
42686699
42686698
2026-09-11T19:26:16Z
Aca
108187
/* Slike */
42686699
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[:MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljati slike u zaglavlje članka.<!-- [[Wikipedija:Manual of Style#Section headings|Do not put images in headings]]; this includes [[Wikipedija:Manual of Style/Icons#Encyclopedic purpose|icons]] and [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] markup. Doing so can break links to sections and cause other problems. -->
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
5mzb5mh6p1bjjbrn6r0ylrnee36k476
42686700
42686699
2026-09-11T19:30:11Z
Aca
108187
/* Slike */
42686700
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}{{Style|content}} -->[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.<!--
Standarizacija strukture je ustaljena na Wikipediji, tako da je prosto dovoljno pratiti [[Wikipedija:Stilski priručnik/Raspored|Stilski priručnik/Raspored]] i [[Wikipedija:Stilski priručnik/Uvod|Stilski priručnik/Uvod]].
-->
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).<!-- (see [[:Category:Single-image insertion templates]] for more) -->
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
<!-- {{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}}
-->Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}}
-->Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref> <!-- Ima i druge svrhe, videti {{Section link|Template:Lang/doc|Rationale}} za listu benefita. -->
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama: <!-- {{WCAG_web_safe_contrast_ratio.svg}} -->
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda. <!-- See also the <code><poem></code> and <code><syntaxhighlight></code> {{jez|en|MediaWiki}} tags. -->
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.<!-- {{Hutnota|For more information on:
* Richer and more accessible alternative description-list markup, see [[Wikipedija:Manual of Style/Glossaries]].
* Weaknesses of colon-based markup—even for [[Wikipedija:Manual_of_Style/Lists#Description (definition, association) lists|actual description lists]] not just talk threads—see [[WP:Manual of Style/Glossaries/DD bug test cases]].}} -->
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.<!--
{{Crossreference|See also [[Wikipedija:Manual of Style/Lists#Unbulleted lists|Manual of Style: Lists § Unbulleted lists]].}} -->
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red. <!-- Pristupačnost VikiProjekta/Pristupačnost infokutije se bavi ovim problemom. -->
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[:MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis<!-- See [[Help:File description page#Image summary]] -->.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
nsbhkvpo8cqpnfb5tlmiitu9sqlmatm
42686702
42686700
2026-09-11T19:39:44Z
Aca
108187
suvišni komentari na engleskom
42686702
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;<!-- * Some readers of Wikipedija are partially or fully [[Color blindness|color-blind]] or visually impaired. Ensure the contrast of the text with its background reaches at least [[Web Content Accessibility Guidelines]] (WCAG) 2.0's AA level, and AAA level when feasible (see WCAG's [https://www.w3.org/TR/UNDERSTANDING-WCAG20/visual-audio-contrast-contrast.html "Understanding SC 1.4.3: Contrast (Minimum)"]). To use named CSS colors for text on a white background, refer to [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/CSS colors for text on white]] for recommended colors. For other usage, here is a selection of tools that can be used to check that the contrast is correct: -->
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.0. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.0, pretpostavite da je zastarela;
<!--
** The Wikimedia Foundation Design team [https://design.wikimedia.org/style-guide/visual-style_colors.html has provided a color palette] with colors being marked towards level AA conformance. It is used for all user-interface elements across products and in the main Wikimedia themes, desktop and mobile. However, it does not consider linked text.
** The table at [[Wikipedija:Manual of Style/Accessibility/Colors]] shows the results for 14 hues of finding the darkest or lightest backgrounds that are AAA-compliant against black text, white text, linked text and visited linked text.
** Google Chrome has a [https://a11ywins.tumblr.com/post/167324368213/google-chromes-color-contrast-debugger color contrast debugger] with visual guide and color-picker.
** The downloadable software [https://www.tpgi.com/color-contrast-checker/ Color Contrast Analyser] enables you to pick colors on the page, and review their contrast thoroughly. However, be sure to only use the up-to-date "luminosity" algorithm, and not the "color brightness/difference", which is outdated.
* Additional tools can be used to help produce graphical charts and color schemes for maps and the like. These tools are not accurate means to review contrast accessibility, but they can be helpful for specific tasks.
** [https://paletton.com/ Paletton] (previously Color Scheme Designer) helps to choose a good set of colors for a graphical chart.
** [https://colorbrewer2.org/ Color Brewer 2.0] provides safe color schemes for maps and detailed explanations.
** [https://personal.sron.nl/~pault/#fig:scheme_light Light qualitative color scheme] provides a set of nine colors that work for color-blind users and with black text labels (among other palettes).
** There are some tools for simulating color-blind vision: [https://www.toptal.com/designers/colorfilter Toptal ColorFilter] (webpage analysis) and [https://www.color-blindness.com/coblis-color-blindness-simulator/ Coblis Color-blindness Simulator] (local file analysis). There are also browser extensions for webpage analysis: [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/nocoffee/ NoCoffee] (Firefox)
** A very simple open-source tool that can be helpful for choosing contrasting colors is [https://colororacle.org/ Color Oracle], a "free color blindness simulator for Windows, Mac and Linux". It lets you view whatever is on your screen as it would be seen by someone with one of three types of color-blindness or in greyscale.
* If an article overuses colors, and you don't know how to fix it yourself, you can ask for help from other editors. Place {{tl|Overcolored}} or {{tl|Overcoloured}} at the top of the article. -->
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Izbegavajte ''[[:MOS:IMAGELOCATION|sendvičovanje]]'' teksta između 2 slike<!-- using [[Wikipedija:Image use policy#Displayed image size|fixed image sizes]] -->.
# Idelno, članak ne bi trebalo da ima više od 100 slika<!-- # Avoid indiscriminate [[WP:GALLERY|galleries]] because screen size and browser formatting may affect accessibility for some readers due to fragmented image display. Articles with many images will time out on mobile versions of Wikipedija. Ideally, a page should have no more than 100 images (regardless of how small). See [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|MediaWiki:Limit number of images in a page]] -->.
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
<!-- # This guideline includes alt text for LaTeX-formatted equations in [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Typesetting of mathematical formulae|{{tag|math|o}}]] mode. See [[Wikipedija:Manual of Style/Mathematics#Alt text]] -->
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni. <!--Međutim, razmatranje korisnika bez CSS-a ili {{jez|en|JavaScript}}-a trebalo bi da se proširi uglavnom na to da se uveri da je njihovo iskustvo čitanja moguće; priznaje se da će neizbežno biti {{Em|inferior}}. (ne znam da prevedem)-->
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
hmwae89cc3u99thgorv8l9033nmybg7
42686723
42686702
2026-09-11T22:43:16Z
Aca
108187
prevod
42686723
wikitext
text/x-wiki
{{Stil|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
drzu8dqsb1jyq6p9uoqqe3xxxoyl3x6
42686727
42686723
2026-09-11T22:46:49Z
Aca
108187
42686727
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica stilskog priručnika|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
kv1tf1qbsvrgnrjs8rtbicvoltcek77
42686738
42686727
2026-09-11T22:49:10Z
Aca
108187
42686738
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu, ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama, ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
n74rtcuvrrvhkjil5x4uwlbj7jlvv3v
42686743
42686738
2026-09-11T22:55:25Z
Aca
108187
+
42686743
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|WP:SP/PRISTUPAČNOST|WP:SP/PRISTUP|WP:SP/SLEP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
qxvp0nz2vao4zya2k73vahq6oo8yipw
42686745
42686743
2026-09-11T22:57:13Z
Aca
108187
+
42686745
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|WP:PRISTUP|SP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
9tmsk6o04lam4dwx0xe9brjaqqcd6c6
42686746
42686745
2026-09-11T22:57:35Z
Aca
108187
+
42686746
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u diskusiji, {{Kvačica}} ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili {{Kvačica}}, u diskusiji bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo {{Kvačica}} je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali {{Xmark}} ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti {{Xmark}} ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, {{Kvačica}} odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi {{Kvačica}} sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi {{Kvačica}} na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti {{Kvačica}} za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte {{Xmark}} koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Definitivno nemojte {{Xmark}} pokušavati da koristite dvotačku da bi ste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete {{Kvačica}} koristite jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Xmark}}1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>{{Kvačica}}</strong> <strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
sn35l5v7siyt3ttfhjhve6n46xrcdzc
42686748
42686746
2026-09-11T23:02:02Z
Aca
108187
42686748
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost webu|Web pristupačnost]] je prilagođavanje web stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup web sadržaju|Smernica za pristupačnost web sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup web sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini web pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje weba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u web razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
0wq3c1u0dyudcg1l217b007pvsay00r
42686749
42686748
2026-09-11T23:04:32Z
Aca
108187
srpski standard
42686749
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost vebu|Veb-pristupačnost]] je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama sa različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup veb-sadržaju|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje sa malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima sa više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno sa bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (zajedno sa njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike sa oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima sa referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku sa alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva skrinšota sa interfejsovima punim teksta. Skrinšot na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Skrinšotovi koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena sa početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip sa liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip sa spiska za nabrajanje u skisak opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne sa normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi sa eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf sa prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake sa različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija sa dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem sa praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene sa više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele sa podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati sa odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Wikipedija:Priručnik za stil/pristupačnost/tabele sa podacima pruža detaljne zahteve o:
# Ispravni naslovi tabela
# Ispravna struktura zaglavlja
# Složene tabele
# Slike i boja
# Izbegavanje ugnežđenih tabela
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu sa podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, sa napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi sa animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima sa vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Na primer, lista stilova na Wikipedija:Stilski listovi za korisnike sa oštećenim vidom obezbeđuje veći kontrast pozadine za navigacione kutije. Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim vodičem.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali sa bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici sa ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene sa onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi sa ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni sa ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
micg884ogv1pt37br60bd0akc254uwl
42686751
42686749
2026-09-11T23:11:10Z
Aca
108187
sa
42686751
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost vebu|Veb-pristupačnost]] je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup veb-sadržaju|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard — -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost, jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu da očekuju da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju da čitaju celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudo-naslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte da izbegnete korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu da koriste samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu da izazovu probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene „specijalne simbole“ koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji „lebdi“. Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Izbegavajte korišćenje manjih veličina fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju rezultirajuća veličina fonta bilo kog teksta ne bi trebalo da padne ispod oko 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu — kao što su imena bendova — moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Linkovi ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za spoljne veze (izbegavajte veze u stilu „klikni ovde !“ ili „[http://example.com/ ovo]“).<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu da reprodukuju znak poput „→“ (strelice na desno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Linkovi treba da budu jasno prepoznatljivi čitaocima. Nemojte da bojite tekst plavo kako bi sakrili linkove;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu da dovedu u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. —Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. —Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? —Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu da sadrže druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. —Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? —Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. —Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: „Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koji ne bi trebalo da se koriste—pogledajte gore. Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom „<code>plainlist</code>“, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Izbegavajte korišćenje {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} oznake u susednim ćelijama da emuliraju vizuelni red koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Izbegavajte korišćenje tabela za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
# Izbegavajte da koristite slike umesto tabela ili grafikona. Gde je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu da vide sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
# Izbegavajte da u tekstu ne upućujete na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva „[[progresivno poboljšanje]]“. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu „Opcije“. Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
8e1cp2fsk00ywwl9asln3xqx5wxxzv4
42686755
42686751
2026-09-11T23:26:17Z
Aca
108187
42686755
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost vebu|Veb-pristupačnost]] je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup veb-sadržaju|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudo-naslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
07hu3yyszfdy3xrxip89iuaynpkndu5
42686756
42686755
2026-09-11T23:26:41Z
Aca
108187
42686756
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
[[Pristupačnost vebu|Veb-pristupačnost]] je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo [[Smernice za pristup veb-sadržaju|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
p5r78vyad72kkb1uen2pfzokkdsequx
42686757
42686756
2026-09-11T23:27:18Z
Aca
108187
42686757
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[Invalidnost|invaliditeta]], ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
2g0tjni0lj7rfs8bnil6txbkmqv2yhc
42686758
42686757
2026-09-11T23:27:36Z
Aca
108187
42686758
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina [[Čitač ekrana|čitača ekrana]] ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
6iy4icvlxfpsfls7g4hl10a426088uc
42686759
42686758
2026-09-11T23:27:55Z
Aca
108187
/* Tekst */
42686759
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću [[Čitač ekrana|čitača ekrana]]. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
3ur6as5d2rx5eoinvtowwxry8w9e6tt
42686760
42686759
2026-09-11T23:28:07Z
Aca
108187
/* Tekst */
42686760
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]], navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
2awewe065d10qan80gze3bhc0nm5sxd
42686761
42686760
2026-09-11T23:28:21Z
Aca
108187
/* Veličina fonta */
42686761
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki [[Čitač ekrana|čitači ekrana]] ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
hy9ky8ixtuctdikyzuzkmro63bsgjyb
42686762
42686761
2026-09-11T23:29:13Z
Aca
108187
/* Veze */
42686762
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz [[:Kategorija:Šabloni za jezike|šablona specifičnih za neke jezike]] kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
lgbtdqy5wdmlumw5mf67g4cbmzjbxvn
42686763
42686762
2026-09-11T23:29:35Z
Aca
108187
/* Drugi jezici */
42686763
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, [[Oštećenje vida|slepim]] korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|[[WebAIM]]}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
tb0cb9wojabixws9yhc2sqiginkmufa
42686764
42686763
2026-09-11T23:30:05Z
Aca
108187
/* Boja */
42686764
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju [[Čitač ekrana|čitače ekrana]], koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno [[Wikipedija:Uvlačenje redova|uvucite red]] i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
jitrrhinozhcibru1iuothl4mdv879e
42686765
42686764
2026-09-11T23:30:38Z
Aca
108187
/* Spiskovi */
42686765
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva [[W3C Markup Validation Service|validacija]]<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
swn6d2adc38yrr0v9wo086gkebp5o3h
42686766
42686765
2026-09-11T23:31:12Z
Aca
108187
/* Uvlačenje */
42686766
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste [[Čitač ekrana|čitače ekrana]]. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
lyrh1tyyfitod0tpm72vkaex09z5g16
42686767
42686766
2026-09-11T23:31:24Z
Aca
108187
/* Vertikalne liste sa zvezdicama */
42686767
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
ny0chjmgvb2wx0eedsc1qslhwls1dmg
42686768
42686767
2026-09-11T23:31:42Z
Aca
108187
/* Neoznačene vertikalne liste */
42686768
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
3lon7hrf4ccc1fqplddzrq11776d95u
42686769
42686768
2026-09-11T23:31:59Z
Aca
108187
/* Horizontalne liste */
42686769
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutijama]] :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
72ufe9vicaqkmd8vzuffrne3hbhiu1w
42686770
42686769
2026-09-11T23:32:16Z
Aca
108187
/* Horizontalne liste */
42686770
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol [[srce (simbol)|srca]]); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
c9e9nub611lmtcsmn53ta4if01txa3c
42686771
42686770
2026-09-11T23:32:40Z
Aca
108187
/* Tekst */
42686771
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama.}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
7ckbpgxd3h2tku421uigdk79hm4tfrq
42686772
42686771
2026-09-11T23:33:20Z
Aca
108187
/* Uvlačenje */
42686772
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutije]] su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
payv6bhahlqe1np7vovv0cv82kc0ecy
42686773
42686772
2026-09-11T23:33:53Z
Aca
108187
/* Tabele */
42686773
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže [[Alt atribut|alt atribut]] koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
elwmbpx3omw9hprcvxj1yno7em75lkv
42686774
42686773
2026-09-11T23:34:17Z
Aca
108187
/* Slike */
42686774
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
[[Zatvoreno titlovanje]] ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i [[titlovanje]] ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
6ezb5tvvikdmyw37bru69ty18atywsd
42686775
42686774
2026-09-11T23:34:35Z
Aca
108187
/* Video */
42686775
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, [[Wikipedija:Šabloni/Kutijice|infokutija]] i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
8lzcgrvql6dz6xdacdaiwbkebffyz8o
42686776
42686775
2026-09-11T23:34:47Z
Aca
108187
/* Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative */
42686776
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva [[progresivno poboljšanje]]. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
kity5lo3udfjq9uaq5awjyud76mfuqj
42686777
42686776
2026-09-11T23:35:00Z
Aca
108187
/* Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} */
42686777
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi [[Wikipedija:Stilski priručnik|ne bi trebalo da se koriste za sakrivanje sadržaja]] u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
h44anx9dgejpf9vp6ov5wv50o1k2cpo
42686778
42686777
2026-09-11T23:35:28Z
Aca
108187
/* Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} */
42686778
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- [[description list|liste opisa]] su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
3ri1akc2abs14x655ac9fdwbnc23u7g
42686779
42686778
2026-09-11T23:36:04Z
Aca
108187
/* Uvlačenje */
42686779
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri prihvatljive i netačne upotrebe pseudonaslova i opisnih lista
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
a6lx3zs8xeggw4kgk31fc1ynpju1p2j
42686780
42686779
2026-09-11T23:36:35Z
Aca
108187
/* Naslovi odeljaka */
42686780
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Spiskovi ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
4r8nn2ebjrtm3fqr3m1y7b8g8t1cmk4
42686781
42686780
2026-09-11T23:36:56Z
Aca
108187
/* Spiskovi */
42686781
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju spisak.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
2djaljg3dbfpn75y3gizmh7ge2dwpvg
42686782
42686781
2026-09-11T23:37:08Z
Aca
108187
/* Liste */
42686782
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki spiska):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}} Spisak najboljih praksi za izradu zatvorenih titlova.</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
gqos8sjje27gw7uxlmk8gygcarutiel
42686783
42686782
2026-09-11T23:37:50Z
Aca
108187
+
42686783
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki liste):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite viki oznake i CSS klase radije nego alternative ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
7nyzfet9rvtow27iyy6my8glp1um6zy
42686784
42686783
2026-09-11T23:39:39Z
Aca
108187
42686784
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki liste):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjeto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
f2v2il3agpe12g9djweuyqudqo30g8a
42686785
42686784
2026-09-11T23:40:04Z
Aca
108187
/* Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjeto alternativa */
42686785
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Ne preskačite delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; ne stavljajte sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Ne koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, ne sme se koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> ne koristite ga za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite sliku s alternativnim tekstom. Na primer, neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak poput "→" (strelice udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, ne koristite obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali ne radite ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki liste):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može da sadrži znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Ne stavljajte slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju da imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
rqe75ongfbkqzds631ze1mwz86vlgfx
42686787
42686785
2026-09-11T23:48:56Z
Aca
108187
nemojte
42686787
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite članke pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost je prilagođavanje veb-stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali nemojte raditi ovo (nemojte prebacivati tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki liste):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Naslov ( <code>|+</code> )
: Naslov je naslov tabele, koji opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da sadrže naslov.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljajti slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Animacije ne smeju imati više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću inline atributa stila. -{CSS}- za čitav sajt u {{jez|en|iskošeno=ne|MediaWiki:Common.css}} je pažljivije testiran da bi se obezbedila pristupačnost (npr. dovoljan kontrast boja) i kompatibilnost sa širokim spektrom pretraživača. Štaviše, omogućava korisnicima s vrlo specifičnim potrebama da menjaju šeme boja u sopstvenoj tabeli stilova ({{jez|en|iskošeno=ne|Special:MyPage/skin.css}}, ili stilska lista njihovog pretraživača). Problem je u tome što kada se zaobiđu podrazumevane klase na celoj lokaciji, pojedincu je mnogo teže da odabere sopstvenu temu.
Takođe stvara veći stepen profesionalizma tako što obezbeđuje dosledan izgled između članaka i usklađenost sa stilskim priručnikom.
Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Članovi projekta pristupačnosti su obezbedili da podrazumevani stil bude dostupan. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Kao takve, ne smeju se koristiti funkcije koje bi prouzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
lb72mubyhimcjeg9iz3x2x899rhmhg8
42686788
42686787
2026-09-11T23:58:45Z
Aca
108187
/* Boja */
42686788
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou (4,5 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali {{jez|en|[[MediaWiki]]}} će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbune korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je najbolja praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>ili može ovako u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je takođe prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ali nemojte raditi ovo (nemojte prebacivati tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>niti ovo (ne prebacujte tip s liste za nabrajanje u listu opisa):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne ostavljajte prazne redove između stavki liste):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>niti ovo (ne skačite preko više od jednog nivoa):<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Ovo se uglavnom obeshrabruje:<syntaxhighlight lang="text">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:* Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
</syntaxhighlight>Umetanje zvezdice nepotrebno povećava složenost liste i čini da je veća verovatnoća da će ljudi koristiti pogrešne nivoe uvlačenja u svojim odgovorima. U ovom slučaju, bolje je koristiti samo dve tačke.
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake {{jez|en|MediaWiki}} liste su nažalost nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa {{jez|en|MediaWiki}}.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja to se mora uraditi na jednoj liniji koda. Međutim, opciono možete koristiti trik umotavanja preloma linije koda u -{HTML}- komentar (koji ga potiskuje kao prelom izlazne linije), da biste bolje odvojili pasuse u prikazu koda:<syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf u istoj stavki.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Ova tehnika se može koristiti za različite oblike uključivanja blokova unutar stavke liste (jer su stavke liste tehnički blok elementi, koji mogu sadržati druge blok elemente): <syntaxhighlight lang="html">
* Ovo je jedna stavka.<!--
--><p>Ovo je novi paragraf unutar ove stavke i sada ćemo citirati nekoga:</p><!--
-->{{talk quote block|Zamislite svet u kome svaka osoba ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.|Džimbo}}<!--
--><p>Ovo je zatvarajući paragraf u istoj stavki liste.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>Imajte na umu da se svaki fensi šablon ne može koristiti na ovaj način (npr. neki ukrasni šabloni citata su zasnovani na tabeli, a {{jez|en|MediaWiki}} parser neće tretirati takve oznake kao da su unutar stavke liste).
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa, jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda ( <code><nowiki><br></nowiki></code> ) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>Alternativno, možete koristiti jedan od šablona -{HTML}- liste da biste garantovali grupisanje. Ovo je najkorisnije za uključivanje blok elemenata, kao što je formatirani kod, u liste:<syntaxhighlight lang="wikitext">
{{bulleted list
|1=Ovo je jedna stavka:
<pre>
Ovo je neki kod.
</pre>
Ovo je još uvek deo prve stavke.
|2=Ovo je druga stavka.
}}
</syntaxhighlight>Ali ova tehnika se ne koristi na stranicama za razgovor.
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljajti slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
f1byqi93ruo5i3fmj0z7bjf90gcbkel
42686789
42686788
2026-09-12T00:05:16Z
Aca
108187
preterano mnogo nepotrebnih podataka je za liste
42686789
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou (4,5 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljajti slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
9tcug9i14row6rm0aue40egglwihib8
42686791
42686789
2026-09-12T00:05:43Z
Aca
108187
/* Više pasusa unutar stavki liste */
42686791
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvodnik članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou (4,5 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljajti slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
c5apjr2w9n2uupv4p7glmgyus651412
42686792
42686791
2026-09-12T00:07:44Z
Aca
108187
"uvodnik"
42686792
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. One stranice koje se pridržavaju ovoga je mnogo lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži veze za razjašnjavanje, višeznačne odrednice ili kratak opis i ne pronađe nijednu na vrhu stranice, znaće da ih nema i ne moraju čitati celu stranicu da bi otkrili da su na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedna prazna bela linija ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike, za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudo naslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. To znači da je obu opciju treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Smanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo i obično se koristi kroz automatske elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-franc|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na barem na AA nivou (4,5 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi izmeđi redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koji počinje bilo kojom mešavinom dvotačka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom, da biste uključili složeni blokovi sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code>< div ></code> s i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite <code>|+</code> ili <code>!</code> prefiksi. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikacije slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljajti slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
rdu1x1o55b7dh07yhq0mllz512a4j4k
42686794
42686792
2026-09-12T00:53:55Z
Aca
108187
+
42686794
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedan prazan red ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudonaslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. Zato ovu mogućnost treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (4,5 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan pristup uvlačenju je šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}} (univerzalni šablon, sa istim imenom na svim Wikimedijinim sajtovima); ove uvlake s različitim razmacima. [[Wikipedija:Stilski priručnik|Nemojte zloupotrebljavati]] {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} {{Skraćenica|AKA|also known as}} {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve bez navodnika, pa je koristite.
Dvotačka ( <code>:</code> ) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> ). Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (pogledajte prethodni odeljak za napredne tehnike u ovom da biste uključili složene blokove sadržaja):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od 2 stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od 1 stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} / {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} / {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (inline) kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu, dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}, da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} prelomi redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}, mada ovo možete zaobići tako što ćete dati nazive parametrima ( <code>|1=</code>, <code>|2=</code> itd. ). Ako ovo postane prevelika gnjavaža, možda ćete moći da koristite varijantu koristeći {{Tl|endplainlist}} umesto toga. Unutar reference, možda će vam trebati {{Tl|unbulleted list citebundle}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo koji odgovarajući kontejner, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>", na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> or
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "tačka mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne trake ( {{Pipe}} ) treba da bude prikazan sa {{Tn|!}} {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacioni sandučići i slično, ili bilo kom odgovarajućem kontejneru, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>, na ovaj način:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama :{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}mogu se koristiti.
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, možete da koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljajti slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
qjg5qezit9rh1jxf2l9iipmllfdxw3d
42686796
42686794
2026-09-12T01:09:36Z
Aca
108187
42686796
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U svrhu čitljivosti za urednike sa slabim vidom – samo u izvornom uređivaču – može se dodati jedan prazan red ispod svakog naslova, ali ne više od jednog; više od jednog praznog reda ispod naslova odeljka će prouzrokovati da se na prikazanoj stranici vidi dodatni prostor. Takođe treba uzeti u obzir kako se jedan prazan red ispod naslova odeljaka može pojaviti na malom ekranu za određeni članak, jer mnogi urednici koriste mobilne uređaje za uređivanje, a samo jedan prazan red ispod zaglavlja zapravo može umanjiti čitljivost za ove urednike za neke članke.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudonaslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. Zato ovu mogućnost treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ===
Članci na Wikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Wikipedijinim politikama i debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama Wikipedije).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju da bi se dobile informacije, kao što su opisi alata ili bilo koji drugi tekst koji "lebdi". Skraćenice su izuzete od ovih zahteva, tako da se šablon {{Tlx|abbr}} (omotač za {{Tag|abbr|o}} element) može koristiti za označavanje dugačkog oblika skraćenice (uključujući akronim ili inicijalizam).
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|lang}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|3=Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima Wikipedije u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte bojiti tekst u plavo jer možete sakriti veze;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (4,5 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristup veb-sadržaju]] (-{WCAG}- 2.0), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.1. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.1, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, jednostavno uvucite red i započnite novu diskusiju (tj. novu -{HTML}- listu).
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je druga stavka
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristi prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste defnicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija).<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Wikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (linija s dve tačke bez teksta će biti zanemarena).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizonalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tn|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi liste ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikitable sintaksu cevi da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code>< caption ></code> ili <code>< th ></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge ne-vizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike trebaju imati opise zadane pomoću ugrađene wikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisane kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača možu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Wikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljajti slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije, video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: Koristite wikisintaksu i CSS umjesto alternativa ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- i {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci Wikipedije bi trebalo da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Wikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima sa sposobnijim pretraživačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}- U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i KSHTML verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
hmzrxvmux11x17i9yblxjew5w8k1psi
42686801
42686796
2026-09-12T01:38:13Z
Aca
108187
42686801
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U izvornom uređivaču dopušten je jedan prazan red ispod naslova, ali ne više njih.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Ako uopšte koristite pseudonaslov znači da ste iscrpili sve druge opcije. Zato ovu mogućnost treba veoma retko koristiti.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>;Pseudonaslov</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljajti sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ekrana ===
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Vikipedijinim debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama na Vikipediji).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju za pristup bitnim informacijama, kao što su opisi koji se prikazuju prelaskom pokazivača. Na element {{Tag|abbr|o}} ne treba se oslanjati za prenošenje važne informacije.
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine su navedene kao procenat originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}}, ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte ga koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|Jez}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Wikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini metod prenošenja bitnih informacija. Naročito, nemojte koristiti obojen tekst ili pozadine osim ako se ne koristi i drugi metod prenošenja informacije kao što su [[#Tekst|pristupačni simboli]] koji su i u legendi ili futnote. Bez toga, slepim korisnicima ili korisnicima koji koriste ištampanu stranicu ili uređaj bez boja informacije neće biti prenesene;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte običan tekst bojiti standardnom (plavom) bojom veza niti menjati boju veza tako da se ne razlikuju od običnog teksta;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (4,5 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] (-{WCAG}- 2.2), dok je poželjan AAA nivo;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.2. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.2, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili uređena lista ili neuređena lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, smanjite nivo uvlačenja i započnite novu granu rasprave, odnosno novu HTML listu.
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Wikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih sa {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je odlomak za tu stavku.
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristiti prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste definicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija).<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Vikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (red koji sadrži samo dvotačku biće zanemaren).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koje ne treba koristiti (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizontalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tlx|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi lista ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikisintaksu za tabele da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code><caption></code> ili <code><th></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge nevizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike treba da imaju opise zadate pomoću ugrađene vikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisani kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača mogu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika se možda neće prikazati na mobilnim verzijama Vikipedije. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljati slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije te video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne bude duži od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u] [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Vikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima s naprednijim veb-pregledačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}-. U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržava nekoliko pretraživača, medija i -{XHTML}- verzija.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
nyx9bp389xhlmta7d3rafe8vs6ziv50
42686807
42686801
2026-09-12T01:58:01Z
Aca
108187
+
42686807
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[WP:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U izvornom uređivaču dopušten je jedan prazan red ispod naslova, ali ne više njih.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Pseudonaslove treba koristiti samo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene, i to veoma retko.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>;Pseudonaslov</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljati sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ekrana ===
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Vikipedijinim debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama na Vikipediji).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju za pristup bitnim informacijama, kao što su opisi koji se prikazuju prelaskom pokazivača. Na element {{Tag|abbr|o}} ne treba se oslanjati za prenošenje važne informacije.
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine treba izražavati u procentima originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}} ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte je koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|Jez}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Vikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini način prenošenja bitnih informacija. Uz boju koristite i drugi način, kao što su tekst, pristupačni simboli objašnjeni u legendi ili fusnote. U suprotnom, informacije neće biti dostupne slepim korisnicima, korisnicima uređaja bez prikaza boja niti u štampanoj verziji stranice<
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte običan tekst bojiti standardnom (plavom) bojom veza niti menjati boju veza tako da se ne razlikuju od običnog teksta;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (za običan tekst najmanje 4,5 : 1, za krupan tekst najmanje 3 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] (-{WCAG}- 2.2). Poželjan je nivo AAA kada ga je moguće postići;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.2. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.2, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili numerisana ili nenumerisana lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, smanjite nivo uvlačenja i započnite novu granu rasprave, odnosno novu HTML listu.
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih pomoću {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je odlomak za tu stavku.
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristiti prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste definicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, samo ovoj oznaci nedostaje traženi {{Tag|dt|o}} (term) element liste opisa, na koji se odnosi {{Tag|dd|o}} (opis/definicija). Kao što se može videti pregledom koda poslatog pretraživaču, ovo dovodi do pokvarenog -{HTML}--a (tj. ne uspeva validacija).<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Rezultat je da će pomoćna tehnologija, kao što su čitači ekrana, objaviti listu opisa koja ne postoji, što je zbunjujuće za svakog posetioca koji ne koristi oštećene oznake Vikipedije. Ovo nije idealno za pristupačnost, semantiku ili ponovnu upotrebu, ali se trenutno često koristi, uprkos problemima koje izaziva korisnicima čitača ekrana.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (red koji sadrži samo dvotačku biće zanemaren).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da se <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koji se ne koriste u tu svrhu (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizontalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tlx|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi lista ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikisintaksu za tabele da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code><caption></code> ili <code><th></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge nevizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike treba da imaju opise zadate pomoću ugrađene vikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisani kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača mogu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika mogu se veoma sporo učitavati ili se uopšte ne učitati na mobilnim uređajima. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba da se nalaze u delu članka za koji su vezani, a ne u zaglavlju članka ili nekom drugom delu. Ovo osigurava da će se slike prikazivati na mobilnim uređajima i (njihovi opisi) čitati kroz čitače ekrana na mestima na kojima treba.
# Nemojte stavljati slike u naslove odeljaka. To važi i za ikone i oznake {{tag|math|o}}. Ako to učinite, veze do odeljka mogu prestati da rade, a mogu se pojaviti i drugi problemi.
== Animacije te video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne traje duže od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Vikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima s naprednijim veb-pregledačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}-. U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržavaju pojedini veb-pregledači, mediji i -{XHTML}- verzije.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
jp5i9xw37ffmoxt8oyjbsipzw2k72ix
42686809
42686807
2026-09-12T02:11:40Z
Aca
108187
42686809
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[WP:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U izvornom uređivaču dopušten je jedan prazan red ispod naslova, ali ne više njih.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Pseudonaslove treba koristiti samo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene, i to veoma retko.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>;Pseudonaslov</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljati sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ekrana ===
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Vikipedijinim debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama na Vikipediji).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju za pristup bitnim informacijama, kao što su opisi koji se prikazuju prelaskom pokazivača. Na element {{Tag|abbr|o}} ne treba se oslanjati za prenošenje važne informacije.
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine treba izražavati u procentima originalne veličine fonta, a ne kao apsolutna veličina u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}} ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte je koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|Jez}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Vikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini način prenošenja bitnih informacija. Uz boju koristite i drugi način, kao što su tekst, pristupačni simboli objašnjeni u legendi ili fusnote. U suprotnom, informacije neće biti dostupne slepim korisnicima, korisnicima uređaja bez prikaza boja niti u štampanoj verziji stranice<
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte običan tekst bojiti standardnom (plavom) bojom veza niti menjati boju veza tako da se ne razlikuju od običnog teksta;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (za običan tekst najmanje 4,5 : 1, za krupan tekst najmanje 3 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] (-{WCAG}- 2.2). Poželjan je nivo AAA kada ga je moguće postići;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač konstrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.2. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.2, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo uključuje stavke u listi opisa (lista napravljena s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor) ili numerisana ili nenumerisana lista. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, smanjite nivo uvlačenja i započnite novu granu rasprave, odnosno novu HTML listu.
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem paragrafa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih pomoću {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je odlomak za tu stavku.
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi paragraf u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristiti prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti paragraf s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar paragrafa, kao npr. za stihove pesme ili blokova izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste definicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, takvoj oznaci nedostaje element {{Tag|dt|o}}, odnosno pojam na koji se opis odnosi, zbog čega dobijeni HTML ne prolazi formalnu validaciju.<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Pojedini čitači ekrana zato ga predstavljaju kao listu opisa koja zapravo ne postoji, što može izazvati zabunu. Ovakvo uvlačenje nije idealno za pristupačnost, semantiku ni ponovnu upotrebu sadržaja, ali se i dalje često koristi na stranicama za razgovor.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (red koji sadrži samo dvotačku biće zanemaren).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da se <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koji se ne koriste u tu svrhu (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizontalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tlx|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi lista ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikisintaksu za tabele da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code><caption></code> ili <code><th></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge nevizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike treba da imaju opise zadate pomoću ugrađene vikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisani kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača mogu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika mogu se veoma sporo učitavati ili se uopšte ne učitati na mobilnim uređajima. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba postaviti u odjeljak na koji se odnose, poslije njegovog naslova i eventualnih napomena, a ne na kraj prethodnog odjeljka. Nemojte umetati slike, ikone ni oznake {{tag|math|o}} u same naslove odjeljaka.
== Animacije te video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne traje duže od pet sekundi (što ga čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise ne-govornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koji se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Vikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima s naprednijim veb-pregledačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}-. U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržavaju pojedini veb-pregledači, mediji i -{XHTML}- verzije.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
29izulbzzjngel7id9ptckq49sb10tl
42686844
42686809
2026-09-12T10:32:32Z
Aca
108187
typos
42686844
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[WP:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U izvornom uređivaču dopušten je jedan prazan red ispod naslova, ali ne više njih.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Pseudonaslove treba koristiti samo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene, i to veoma retko.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>;Pseudonaslov</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljati sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ekrana ===
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Vikipedijinim debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama na Vikipediji).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju za pristup bitnim informacijama, kao što su opisi koji se prikazuju prelaskom pokazivača. Na element {{Tag|abbr|o}} ne treba se oslanjati za prenošenje važne informacije.
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine treba izražavati u procentima originalne veličine fonta, , a ne u apsolutnim vrednostima u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}} ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte je koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|Jez}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Vikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini način prenošenja bitnih informacija. Uz boju koristite i drugi način, kao što su tekst, pristupačni simboli objašnjeni u legendi ili fusnote. U suprotnom, informacije neće biti dostupne slepim korisnicima, korisnicima uređaja bez prikaza boja niti u štampanoj verziji stranice;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte običan tekst bojiti standardnom (plavom) bojom veza niti menjati boju veza tako da se ne razlikuju od običnog teksta;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (za običan tekst najmanje 4,5 : 1, za krupan tekst najmanje 3 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] (-{WCAG}- 2.2). Poželjan je nivo AAA kada ga je moguće postići;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač kontrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.2. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.2, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo obuhvata liste opisa (liste napravljene s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor), numerisane i nenumerisane liste. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, smanjite nivo uvlačenja i započnite novu granu rasprave, odnosno novu HTML listu.
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem pasusa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih pomoću {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je pasus za tu stavku.
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi pasus u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristiti prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti pasus s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar pasusa, npr. za stihove pesme ili redove izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste definicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, takvoj oznaci nedostaje element {{Tag|dt|o}}, odnosno pojam na koji se opis odnosi, zbog čega dobijeni HTML ne prolazi formalnu validaciju.<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Pojedini čitači ekrana zato ga predstavljaju kao listu opisa koja zapravo ne postoji, što može izazvati zabunu. Ovakvo uvlačenje nije idealno za pristupačnost, semantiku ni ponovnu upotrebu sadržaja, ali se i dalje često koristi na stranicama za razgovor.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (red koji sadrži samo dvotačku biće zanemaren).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da se <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koji se ne koriste u tu svrhu (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizontalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tlx|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi lista ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikisintaksu za tabele da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code><caption></code> ili <code><th></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge nevizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike treba da imaju opise zadate pomoću ugrađene vikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisani kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača mogu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika mogu se veoma sporo učitavati ili se uopšte ne učitati na mobilnim uređajima. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba postaviti u odeljak na koji se odnose, posle njegovog naslova i eventualnih napomena, a ne na kraj prethodnog odeljka. Nemojte umetati slike, ikone ni oznake {{tag|math|o}} u same naslove odeljaka.
== Animacije te video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne traje duže od pet sekundi (što je čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise negovornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koje se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi se povezali s bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Vikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima s naprednijim veb-pregledačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}-. U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržavaju pojedini veb-pregledači, mediji i -{XHTML}- verzije.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
0947xbpwu99uvp3zqbm5d2b6fnog6t4
42686848
42686844
2026-09-12T10:36:58Z
Aca
108187
/* Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a */
42686848
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[WP:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U izvornom uređivaču dopušten je jedan prazan red ispod naslova, ali ne više njih.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Pseudonaslove treba koristiti samo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene, i to veoma retko.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>;Pseudonaslov</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljati sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ekrana ===
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Vikipedijinim debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama na Vikipediji).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju za pristup bitnim informacijama, kao što su opisi koji se prikazuju prelaskom pokazivača. Na element {{Tag|abbr|o}} ne treba se oslanjati za prenošenje važne informacije.
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine treba izražavati u procentima originalne veličine fonta, , a ne u apsolutnim vrednostima u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}} ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte je koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|Jez}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Vikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini način prenošenja bitnih informacija. Uz boju koristite i drugi način, kao što su tekst, pristupačni simboli objašnjeni u legendi ili fusnote. U suprotnom, informacije neće biti dostupne slepim korisnicima, korisnicima uređaja bez prikaza boja niti u štampanoj verziji stranice;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte običan tekst bojiti standardnom (plavom) bojom veza niti menjati boju veza tako da se ne razlikuju od običnog teksta;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (za običan tekst najmanje 4,5 : 1, za krupan tekst najmanje 3 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] (-{WCAG}- 2.2). Poželjan je nivo AAA kada ga je moguće postići;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač kontrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.2. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.2, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo obuhvata liste opisa (liste napravljene s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor), numerisane i nenumerisane liste. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, smanjite nivo uvlačenja i započnite novu granu rasprave, odnosno novu HTML listu.
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem pasusa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih pomoću {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je pasus za tu stavku.
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi pasus u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristiti prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti pasus s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar pasusa, npr. za stihove pesme ili redove izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste definicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, takvoj oznaci nedostaje element {{Tag|dt|o}}, odnosno pojam na koji se opis odnosi, zbog čega dobijeni HTML ne prolazi formalnu validaciju.<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Pojedini čitači ekrana zato ga predstavljaju kao listu opisa koja zapravo ne postoji, što može izazvati zabunu. Ovakvo uvlačenje nije idealno za pristupačnost, semantiku ni ponovnu upotrebu sadržaja, ali se i dalje često koristi na stranicama za razgovor.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (red koji sadrži samo dvotačku biće zanemaren).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da se <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koji se ne koriste u tu svrhu (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, ne može sadržati znak jednakosti ( <code>=</code> ), osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code> ili sadržan u okviru {{Tag|nowiki}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizontalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tlx|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi lista ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikisintaksu za tabele da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code><caption></code> ili <code><th></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge nevizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike treba da imaju opise zadate pomoću ugrađene vikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisani kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača mogu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika mogu se veoma sporo učitavati ili se uopšte ne učitati na mobilnim uređajima. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba postaviti u odeljak na koji se odnose, posle njegovog naslova i eventualnih napomena, a ne na kraj prethodnog odeljka. Nemojte umetati slike, ikone ni oznake {{tag|math|o}} u same naslove odeljaka.
== Animacije te video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne traje duže od pet sekundi (što je čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise negovornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koje se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi odgovarale bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Vikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima s naprednijim veb-pregledačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}-. U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržavaju pojedini veb-pregledači, mediji i -{XHTML}- verzije.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
78grly86kyoywseiwb6er5rkj826mft
42686850
42686848
2026-09-12T10:48:57Z
Aca
108187
+
42686850
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Veb-pristupačnost obuhvata prilagođavanje stranica tako da navigacija i čitanje budu lakši i pristupačniji svim korisnicima. Ovo je prvenstveno namenjeno da pomogne osobama s različitim stepenima [[invaliditet]]a, ali može biti od pomoći svima. Cilj nam je da se pridržavamo Smernica za pristupačnost veb-sadržaja 2.2,{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} na kojima se zasnivaju sledeći predlozi. Stranice koje se pridržavaju ovih preporuka mnogo je lakše čitati i uređivati.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[WP:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U izvornom uređivaču dopušten je jedan prazan red ispod naslova, ali ne više njih.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Pseudonaslove treba koristiti samo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene, i to veoma retko.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>;Pseudonaslov</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljati sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ekrana ===
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Vikipedijinim debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama na Vikipediji).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju za pristup bitnim informacijama, kao što su opisi koji se prikazuju prelaskom pokazivača. Na element {{Tag|abbr|o}} ne treba se oslanjati za prenošenje važne informacije.
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine treba izražavati u procentima originalne veličine fonta, a ne u apsolutnim vrednostima u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}} ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte je koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|Jez}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Vikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini način prenošenja bitnih informacija. Uz boju koristite i drugi način, kao što su tekst, pristupačni simboli objašnjeni u legendi ili fusnote. U suprotnom, informacije neće biti dostupne slepim korisnicima, korisnicima uređaja bez prikaza boja niti u štampanoj verziji stranice;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte običan tekst bojiti standardnom (plavom) bojom veza niti menjati boju veza tako da se ne razlikuju od običnog teksta;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (za običan tekst najmanje 4,5 : 1, za krupan tekst najmanje 3 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] (-{WCAG}- 2.2). Poželjan je nivo AAA kada ga je moguće postići;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač kontrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.2. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.2, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo obuhvata liste opisa (liste napravljene s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor), numerisane i nenumerisane liste. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, smanjite nivo uvlačenja i započnite novu granu rasprave, odnosno novu HTML listu.
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem pasusa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih pomoću {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je pasus za tu stavku.
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi pasus u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristiti prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti pasus s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar pasusa, npr. za stihove pesme ili redove izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste definicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, takvoj oznaci nedostaje element {{Tag|dt|o}}, odnosno pojam na koji se opis odnosi, zbog čega dobijeni HTML ne prolazi formalnu validaciju.<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Pojedini čitači ekrana zato ga predstavljaju kao listu opisa koja zapravo ne postoji, što može izazvati zabunu. Ovakvo uvlačenje nije idealno za pristupačnost, semantiku ni ponovnu upotrebu sadržaja, ali se i dalje često koristi na stranicama za razgovor.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (red koji sadrži samo dvotačku biće zanemaren).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da se <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koji se ne koriste u tu svrhu (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, znak jednakosti ( <code>=</code> ) mora biti zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code>, obuhvaćen oznakama {{Tag|nowiki}} ili prosleđen kroz imenovani parametar (npr. {{para|1}}).<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizontalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tlx|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi lista ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikisintaksu za tabele da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code><caption></code> ili <code><th></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge nevizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike treba da imaju opise zadate pomoću ugrađene vikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisani kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača mogu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika mogu se veoma sporo učitavati ili se uopšte ne učitati na mobilnim uređajima. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba postaviti u odeljak na koji se odnose, posle njegovog naslova i eventualnih napomena, a ne na kraj prethodnog odeljka. Nemojte umetati slike, ikone ni oznake {{tag|math|o}} u same naslove odeljaka.
== Animacije te video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne traje duže od pet sekundi (što je čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise negovornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koje se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi odgovarale bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Vikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima s naprednijim veb-pregledačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}-. U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržavaju pojedini veb-pregledači, mediji i -{XHTML}- verzije.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
rplcbtahn5qcdqms189k3mf6v002hm0
42686862
42686850
2026-09-12T11:52:46Z
Aca
108187
novi uvod
42686862
wikitext
text/x-wiki
{{Smjernica Stilskog priručnika|SP:PRISTUP|WP:PRISTUP}}
{{nutshell|Učinite stranice pristupačnim svima. Ne prenosite podatke samo slikama i graficima. Slike treba da imaju opise. U tekstu ne prenosite bitne podatke formatiranjem. U tabelama ne prenosite podatke samo bojama.}}
Pristupačnost veba podrazumeva oblikovanje stranica tako da se njima svi korisnici mogu lakše kretati i čitati njihov sadržaj. Prvenstveno je namenjena osobama s [[Invaliditet|invaliditetom]], ali koristi svim čitaocima. Preporuke na ovoj stranici zasnovane su na Smernicama za pristupačnost veb-sadržaja 2.2 (WCAG 2.2).{{efn|Prethodna verzija, -{WCAG 2.0}-, takođe je -{[[International Organization for Standardization|ISO]]}- standard: -{ISO/IEC 40500:2012}-.}} Stranice koje ih primenjuju lakše je čitati, uređivati i ponovo koristiti.
== Struktura članka ==
Standardizovana struktura članaka poboljšava pristupačnost jer omogućava korisnicima da znaju gde mogu očekivati da se sadržaj koji ih zanima nalazi. Na primer, ako korisnik koji je slep ili slabovid traži višeznačnicu i ne pronađe je na vrhu stranice, znaće da je nema i ne mora čitati celu stranicu da bi otkrio da je na pogrešnoj stranici.
=== Naslovi odjeljaka ===
Naslovi treba da budu deskriptivni i u doslednom redosledu kako je definisano u [[WP:Stilski priručnik|Stilskom priručniku]].
Ugnezdite naslove redom po nivoima, počevši od nivoa 2 ( <code>==</code> ), zatim nivo 3 ( <code>===</code> ) i tako dalje. (Nivo 1 je automatski generisani naslov stranice). Nemojte preskakati delove sekvence, kao što je izbor nivoa za isticanje teksta; ovo nije svrha naslova.
U izvornom uređivaču dopušten je jedan prazan red ispod naslova, ali ne više njih.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" | Primeri ispravne i neispravne upotrebe ugnežđenih naslova
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Ispravno
! scope="col" style="background: Pink;" | Nasumično/haotično
! scope="col" style="background: Pink;" | Preskakanje nivoa
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>==Naslov'''?'''==</code> ''[2]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''</poem>
| style="width: 33%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
''[Nedostaje naslov drugog nivoa]''
<code>===Podnaslov'''?'''===</code> ''[3]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
''[Nedostaje naslov trećeg nivoa]''
<code>====Pod-podnaslov'''?'''====</code> ''[4]''
<code>==Naslov==</code> ''[2]''</poem>
|}
Ne pravite pseudonaslove zloupotrebljavajući tačku-zarez (rezervisano za liste opisa) i pokušajte izbeći korišćenje podebljanih oznaka. Čitači ekrana i druge pomoćne tehnologije mogu koristiti samo naslove koji imaju oznake naslova za navigaciju. Ako želite da smanjite veličinu tabele sadržaja (TOC), umesto toga koristite {{Tl|TOC limit}}. U slučajevima kada se {{Tl|TOC limit}} ne može koristiti zbog naslova nižeg nivoa na drugim mestima u članku, onda korišćenje podebljanog teksta za pod-pod-podnaslove izaziva najmanje smetnje za korisnike čitača ekrana. Pseudonaslove treba koristiti samo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene, i to veoma retko.
{| class="wikitable"
|+ style="padding-top: 10px;" |Primeri ispravne i neispravne upotrebe pseudonaslova i lista opisa
! scope="col" style="background: PaleGreen;" | Prihvatljivo
! scope="col" style="background: Pink;" | Neispravno
|- style="vertical-align: top;"
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>'''Pseudonaslov'''</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code>====Pod-podnaslov====</code> ''[4]''
<code><nowiki>;Naziv koji prati:</nowiki></code>
<code><nowiki>:barem jedna definicija ili lista opisa</nowiki></code>
<code><nowiki>:i još opcionalnih stavki, praveći listu</nowiki></code>
</poem>
| style="width: 50%;" |<poem>
''[Uvod članka]''
<code>==Naslov==</code> ''[nivo 2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki>;Pseudonaslov</nowiki></code>
<code>==Naslov==</code> ''[2]''
<code>===Podnaslov===</code> ''[3]''
<code><nowiki><small>==Pod-podnaslov==</small></nowiki></code> ''[2]''</poem>
|}
=== Plutajući elementi ===
U vikikodu, plutajuće elemente (uključujući slike) treba postaviti u odeljak kojem pripadaju; nemojte stavljati sliku na kraj prethodnog odeljka kako bi se pojavila u sledećem. (U zavisnosti od platforme, ređanje nekoliko slika pored relativno male količine teksta može dovesti do toga da određena slika bude gurnuta nadole u sledeći odeljak. Ipak, ovo nije problem pristupačnosti, pošto čitači ekrana uvek čitaju <code>alt=</code> svake slike na mestu gde je slika ''kodirana'').
=== Rezolucija ekrana ===
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste uređaje s malim ekranima kao što su mobilni uređaji ili čitaocima koji koriste monitore niske rezolucije. Na desktopu, ovo je ponekad problem u člancima s više slika na obe strane ekrana; iako će niže rezolucije imati tendenciju da rastežu pasuse vertikalno, pomerajući slike u tom pravcu, pazite da ne dodajete slike ili drugi lebdeći sadržaj na obe strane ekrana istovremeno. Velike tabele i slike takođe mogu stvoriti probleme; ponekad je horizontalno pomeranje neizbežno, ali uzmite u obzir restrukturiranje širokih tabela kako bi se proširile vertikalno, a ne horizontalno.
== Tekst ==
Podrazumevano, većina čitača ekrana ne označava atribute prezentacijskog teksta (podebljano, kurziv, podvučeno, monospace, precrtano) ili čak semantičke atribute teksta (naglasak, važnost, brisanje teksta), tako da se precrtani tekst čita normalno zajedno s bilo kojim drugim tekstom. (Urednicima koji koriste čitače ekrana koji učestvuju u Vikipedijinim debatama o brisanju savetuje se da uključe obaveštenja o atributima teksta kada to rade, pošto je precrtani tekst veoma čest u internim diskusijama na Vikipediji).
Pošto čitači ekrana obično ignorišu precrtavanje teksta, njegova retka upotreba u člancima (npr. za prikazivanje promena u tekstualnoj analizi) će izazvati probleme pristupačnosti i potpunu konfuziju ako je to jedina indikacija koja se koristi. Ovo se odnosi i na elemente {{Tag|s|o}} i {{Tag|del|o}} (s njihovim odgovarajućim {{Tag|ins|o}}, koji se obično vizuelno prikazuju kao podvučeni), kao i na šablone koji ih koriste. Nemojte koristiti precrtavanje da biste prigovorili sadržaju za koji mislite da je neprikladan ili netačan. Umesto toga, komentarišite ga sa <code><nowiki><!--</nowiki></code> i <code><nowiki>--></nowiki></code> (tj. zagradama za komentare), uklonite ga u potpunosti ili koristite ugrađeni šablon za čišćenje/osporavanje i postavite pitanje na stranici za razgovor.
# Nemojte koristiti potencijalno nečitljive simbole kao na primer ♥ (simbol srca); umesto toga koristite slike sa alt tekstom.<ref>{{Cite web |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F26.html |title= F26: Failure of Success Criterion 1.3.3 due to using a graphical symbol alone to convey information |work = Techniques for WCAG 2.0 |accessdate=1. 1. 2011. |publisher= [[World Wide Web Consortium]]}}</ref>
# Simboli koji mogu izazvati probleme za čitače ekrana možda već imaju šablone koji proizvode sliku i alt tekst. Primer je simbol bodeža ({{tl|†}}).
Redosled znakova mora biti dovoljan da prenese semantičke aspekte teksta (i, po mogućnosti, druge slične oblike sadržaja); oslanjanje na prilagođene "specijalne simbole" koje se razlikuju samo po svojstvima -{CSS}--a ili viki oznakama nije prihvatljivo. Na primer, nemojte koristiti ćirilično ''-{S}-'' -{(С)}- umesto latiničnog ''-{C}-''.
Nemojte koristiti tehnike koje zahtevaju interakciju za pristup bitnim informacijama, kao što su opisi koji se prikazuju prelaskom pokazivača. Na element {{Tag|abbr|o}} ne treba se oslanjati za prenošenje važne informacije.
Nemojte umetati prelome redova unutar rečenice, jer to otežava uređivanje pomoću čitača ekrana. Prelom jednog reda može da dolazi posle rečenice, što može pomoći nekim urednicima.
=== Veličina fonta ===
Umanjen ili uvećan font treba da se koristi štedljivo, a obično se koristi putem automatskih elemenata stranice kao što su naslovi, zaglavlja tabele i standardizovani šabloni. Promene veličine treba izražavati u procentima originalne veličine fonta, a ne u apsolutnim vrednostima u pikselima. Relativne veličine povećavaju pristupačnost za korisnike s oštećenim vidom tako što im omogućavaju da postave podrazumevanu (veliku) veličinu fonta u podešavanjima pregledača. Apsolutne veličine uskraćuju korisnicima takvu mogućnost.
Nemojte koristiti manje veličine fonta u elementima stranice koji već koriste manju veličinu fonta, kao što je većina teksta u infokutijama, navigacionim kutijama i odeljcima s referencama.{{efn|Uopšteno, infokutije i navigacione kutije prikazuju tekst na 88% veličine koja je uobičajena. Veličina u referencama je na 90% veličine. Ostale vrednosti se mogu pronaći na {{jez|en|[[MediaWiki:Common.css]]}}.}} To znači da oznake {{Tag|small}} i šabloni kao što su {{Tlx|small}} i {{Tlx|smalldiv}} ne treba da se primenjuju na običan tekst unutar tih elemenata. Ni u kom slučaju veličina fonta ne treba pasti ispod 85% podrazumevane veličine fonta stranice. Imajte na umu da -{HTML}- {{Tag|small}} oznaka ima semantičko značenje sitnog slova ili bočnih komentara;<ref>https://html.spec.whatwg.org/multipage/text-level-semantics.html#the-small-element</ref> nemojte je koristiti za stilske promene.
== Drugi jezici ==
Reči ili fraze koje nisu na srpskohrvatskom treba da budu zatvorene u {{Tl|Jez}}, koji koristi kodove jezika -{[[ISO 639]]}-, na sledeći način:
{{Tlx|Jez|fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez|fr|Assemblée nationale}}
ili {{Tlx|Jez-fr|Assemblée nationale}}
što se prikazuje kao:
{{Jez-fr|Assemblée nationale}}.
'''Razlog''': {{Tnull|Jez}} dozvoljava alatkama za čitanje teksta da tekst pročitaju na tačnom jeziku.<ref>[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H58 H58: Using language attributes to identify changes in the human language], Techniques for WCAG 2.0, W3C, accessibility level: AA.</ref>
Nije neophodno niti poželjno umotavati ove konstrukcije u kurziv; šabloni {{Tlx|Jez}} i {{Tlx|Jez-xx}} su već automatski kurzivi. Ako tekst ne treba da se ispisuje u kurzivu, kao što su imena bendova, moguće je dodati {{Code|<nowiki>|iskošeno=ne</nowiki>}} da biste zamenili podrazumevano ponašanje.{{efn|Više detalja je dostupno na dokumentaciji šablona {{tl|Jez}}.}}
Imajte na umu da {{Strong|[[transliteracija|transliteracije]] treba da koriste {{Tl|Transl}}}}, izgovori treba da koriste {{Tl|IPA}}, {{Tl|Respell}} ili srodni šablon, a prevodi {{Tl|Prev}}. {{Tl|PIE}} je za [[Praindoevropski jezik|protoindoevropski jezik]].
Vikipedija ima niz šablona specifičnih za neke jezike kao što su {{Tl|lang-zh}} i {{Tl|nihongo}}, koji korisnicima pružaju parametre šablona specifične za jezik, kao što su opcije za unos različitih metoda transliteracije. Iako nema svaki jezik svoj šablon, ponekad je bolje koristiti ove šablone za pojednostavljenje vikiteksta, umesto da se niže nekoliko instanci {{Tl|Jez}} i {{Tl|Transl}}.
== Veze ==
# Napravite dobre opise veza, posebno za eksterne veze (nemojte koristiti veze u stilu "klikni ovde!" ili "[http://example.com/ ovo]").<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G91.html|title=G91: Providing link text that describes the purpose of a link|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/F84|title=F84: Failure of Success Criterion 2.4.9 due to using a non-specific link such as "click here" or "more" without a mechanism to change the link text to specific text|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
# Nemojte koristiti [[Unicode|Unikod]] znakove kao ikone; umesto toga koristite ikonu s alternativnim tekstom. Neki čitači ekrana ne mogu reprodukovati znak kao što je "→" (strelica udesno) u koristan tekst.
== Boja ==
[[Datoteka:Example of team color problem on Clive Churchill article.png|thumb|alt=Dva snimka ekrana s interfejsima punim teksta. Snimak ekrana na vrhu koristi crvenu, zelenu i plavu, dok onaj na dnu koristi skoro istu žutu boju za crvenu i zelenu, tako da je tekst jedva čitljiv. |Snimci ekrana koji prikazuju uticaj crveno-zelenog [[daltonizam|daltonizma]]]]
'''Boje''' se najčešće nalaze u člancima u okviru šablona i tabela.
Članci (i druge stranice) koji koriste boju treba da imaju na umu dostupnost, po sledećim smernicama:
* Pobrinite se da boja nije jedini način prenošenja bitnih informacija. Uz boju koristite i drugi način, kao što su tekst, pristupačni simboli objašnjeni u legendi ili fusnote. U suprotnom, informacije neće biti dostupne slepim korisnicima, korisnicima uređaja bez prikaza boja niti u štampanoj verziji stranice;
* Veze treba da budu jasno prepoznatljive čitaocima. Nemojte običan tekst bojiti standardnom (plavom) bojom veza niti menjati boju veza tako da se ne razlikuju od običnog teksta;
* Neki čitaoci su delimično ili potpuno [[daltonizam|daltonisti]]. Pobrinite se da je kontrast teksta i pozadine barem na AA nivou (za običan tekst najmanje 4,5 : 1, za krupan tekst najmanje 3 : 1) [[:en:Web Content Accessibility Guidelines|Smernica za pristupačnost veb-sadržaja]] (-{WCAG}- 2.2). Poželjan je nivo AAA kada ga je moguće postići;
** Možete koristiti par onlajn alatki za ovo, kao što su {{jez|en|iskošeno=ne|WebAIM}}-ov [https://webaim.org/resources/contrastchecker/ proveravač kontrasta] ili [https://whocanuse.com/ <span lang="en">WhoCanUse</span>] sajt, ili [https://snook.ca/technical/colour_contrast/colour.html Snukov proveravač kontrasta];
*** Postoje i druge alatke, ali proverite da li su ažurirane pre korišćenja. Neke alatke su zasnovane na -{WCAG}- 1.0 algoritmu, dok je sada standard -{WCAG}- 2.2. Ako alatka ne pominje da je zasnovana na -{WCAG}- 2.2, pretpostavite da je zastarela;
== Blok elementi ==
=== Liste ===
Nemojte razdvajati stavke lista koristeći prazne redove ili prelome kolona tabele između njih. Ovo obuhvata liste opisa (liste napravljene s početnom tačkom-zarezom ili dvotačkom, što je takođe način na koji je većina diskusija na stranici za razgovor), numerisane i nenumerisane liste. Liste su namenjene grupisanju elemenata koji pripadaju zajedno, ali softver će protumačiti prazan red kao kraj jedne liste i započeće novu listu. Prekomerni dupli prelomi između redova takođe ometaju čitače ekrana, koji će objaviti više lista kada je korisnik hteo da napravi samo jednu i stoga ti prelomi mogu dovesti u zabludu ili zbuniti korisnike ovih programa. Takvo nepravilno formatiranje takođe može višestruko povećati vreme koje im je potrebno da pročitaju listu.
Nemojte menjati tip obeleživača inicijalne liste (dvotačke, zvezdice ili heš znakova) u jednoj listi. Kada uvlačite tokom odgovaranja na neku objavu koja počinje bilo kojom mešavinom dvotačaka i zvezdica i ponekad heš znakova, potrebno je kopirati bilo koju seriju tih znakova koja je gore korišćena i dodati još jedan takav znak. Alternativno, smanjite nivo uvlačenja i započnite novu granu rasprave, odnosno novu HTML listu.
Na primer, u raspravi, ovo je dobra praksa:<syntaxhighlight lang="tid">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
** Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*** Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>A ovo je dobra praksa u raspravi bez nabrajanja:<syntaxhighlight lang="tid">
: Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
:: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
::: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>Ovo je prihvatljiva praksa (da se potisne zvezdica na početak odgovora):<syntaxhighlight lang="text">
* Podrška. Sviđa mi se ova ideja. – Korisnik:Primer1
*: Imam pitanje: Šta ti se sviđa kod ove ideje? – Korisnik:Primer2
*:: Čini mi se da je u duhu Vikipedije. – Korisnik:Primer1
</syntaxhighlight>
==== Više pasusa unutar stavki liste ====
Normalne oznake liste su nekompatibilne s normalnim označavanjem pasusa.
Da biste stavili više pasusa u istu stavku liste, odvojite ih pomoću {{Tlx|pb}}:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.{{pb}}Ovo je pasus za tu stavku.
* Ovo je još jedna stavka.
</syntaxhighlight>Ovo se takođe može uraditi s eksplicitnim -{HTML}- oznakama za pasuse (obratite pažnju na završnu oznaku <code><nowiki></p></nowiki></code>):<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<p>Ovo je novi pasus u istoj stavci.</p>
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>U oba slučaja, to se mora uraditi na jednoj liniji koda.
Nemojte koristiti prelome redova za simulaciju pasusa jer imaju različitu semantiku:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka.<br>Ovo je isti pasus s prelomom reda pre njega.
* Ovo je druga stavka.
</syntaxhighlight>
Kod za lomljenje reda (<code><nowiki><br></nowiki></code>) je za korišćenje unutar pasusa, npr. za stihove pesme ili redove izvornog koda.
Nemojte pokušavati da koristite dvotačku da biste izjednačili nivoe uvlačenja, pošto (kao što je gore pomenuto) to proizvodi tri odvojene liste:<syntaxhighlight lang="tid">
* Ovo je jedna stavka prve liste.
: Ovo je potpuno druga lista
* Ovo je treća lista
</syntaxhighlight>
==== Uvlačenje ====
Pristupačan način uvlačenja pruža šablon {{Tlx|block indent}} za sadržaj u više redova; koristi [[CSS]] za uvlačenje materijala. Za pojedinačne redove postoje različiti šabloni, uključujući {{Tlx|in5}}. Nemojte zloupotrebljavati {{Tag|blockquote}} element ili šablone koji ga koriste (kao što je {{Tlx|blockquote}} ili {{Tlx|quote}} ) za vizuelno uvlačenje; oni su samo za direktno citirani materijal. Generička alternativa {{Tlx|block indent}} je kreirana za takve slučajeve, pa je koristite.
Dvotačka (<code>:</code>) na početku reda označava taj red u {{jez|en|MediaWiki}} parseru kao {{Tag|dd|o}} deo -{HTML}- liste opisa ({{Tag|dl|o}}).{{efn|-{HTML}- liste opisa su se ranije zvale ''liste definicija'' i ''liste asocijacija''. Struktura koda je ista, samo se ime promenilo između verzija -{HTML}--a.}} Vizuelni efekat u većini veb-pregledača je uvlačenje linije. Ovo se koristi, na primer, za označavanje odgovora u nizu diskusija na stranicama za razgovor. Međutim, takvoj oznaci nedostaje element {{Tag|dt|o}}, odnosno pojam na koji se opis odnosi, zbog čega dobijeni HTML ne prolazi formalnu validaciju.<ref>{{Cite web|url=https://validator.w3.org/|title=Markup Validation Service: Check the markup (HTML, XHTML, …) of Web documents|date=2017|website=validator.w3.org|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=December 13, 2017}} The validator failure reported is "<strong>Error</strong>: Element <code>dl</code> is missing a required child element."</ref> Pojedini čitači ekrana zato ga predstavljaju kao listu opisa koja zapravo ne postoji, što može izazvati zabunu. Ovakvo uvlačenje nije idealno za pristupačnost, semantiku ni ponovnu upotrebu sadržaja, ali se i dalje često koristi na stranicama za razgovor.
{{Strong|Ne treba ostavljati prazne redove u uvučenim listama}}, naročito u člancima. Softver će ovo čitati kao kraj jedne i početak druge liste. Ako je potreban prostor, postoje dva pristupa koja će imati različite rezultate za čitače ekrana:
Prvi je da dodate prazan red sa istim brojem dvotačaka kao i oni koji prethode tekstu iznad i ispod praznog reda. Ovo je prikladno kada dva urednika daju komentare odmah jedan iza drugog na istom nivou uvlačenja. Na primer:<pre>
: Potpuno se slažem. – Korisnik:Primer
:
: Baš mi i nije jasno. Jel ima neki drugi izvor za ovo? – Korisnik:Primer2
</pre>Ovo će čitaču ekrana reći da su ovo dve stavke liste (red koji sadrži samo dvotačku biće zanemaren).
Drugi pristup, kada je materijal zamišljen da bude jedan komentar (ili druga stavka liste, npr. u tekstu članka) je da se koriste oznake novog pasusa na istoj izlaznoj liniji (''pogledajte prethodni odeljak''):<pre>
: Tekst ovde.{{pb}}Još teksta. – Korisnik:Primer10
</pre>Da biste prikazali matematičku formulu ili izraz na sopstvenoj liniji, preporučuje se da se <code><nowiki><math display="block">1 + 1 = 2</math></nowiki></code> koristi umesto <code><nowiki>:<math>1 + 1 = 2</math></nowiki></code>.
==== Vertikalne liste ====
===== Vertikalne liste sa zvezdicama =====
Problem s praznim redovima je u tome što, ako su stavke liste odvojene s više od jednog preloma reda, -{HTML}- lista će biti završena pre preloma reda, a druga -{HTML}- lista će biti otvorena nakon preloma reda. Ovo efektivno razbija ono što se vidi kao jedna lista na nekoliko manjih lista za one koji koriste čitače ekrana. Na primer, za kodiranje:<pre>* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
</pre>softver delimično potiskuje razmake između redova i stoga izgleda ovako:
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
ali će ga čitač ekrana pročitati kao: "Lista od dve stavke: (zvezdica) Bela ruža, (zvezdica) Žuta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Ružičasta ruža, kraj liste. Lista od jedne stavke: (zvezdica) Crvena ruža, kraj liste."
Ne razdvajajte stavke liste prelomima redova ({{Tag|br|s}}). Koristite {{Tl|plainlist}} ili {{Tl|unbulleted list}} ako lista treba da ostane vertikalna; ili razmotrite {{Tl|flatlist}} ili {{Tl|hlist}} ako bi se lista mogla bolje prikazati horizontalno (u jednom redu), kao što je opisano u sledeća dva odeljka.
===== Neoznačene vertikalne liste =====
Za liste bez nabrajanja koje se kreću niz stranicu dostupni su šabloni {{Tl|plainlist}} i {{Tl|unbulleted list}}. Koriste se da bi se poboljšala pristupačnost i semantička smislenost označavanjem onoga što je jasno lista umesto uključivanja {{Tag|br|single}} preloma redova, koji se ne koriste u tu svrhu (''pogledajte gore''). Razlikuju se samo po viki oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da pošto su ovo šabloni, tekst svake stavke liste ne može sadržati simbol vertikalne trake ( <code>|</code> ) osim ako nije zamenjen sa <code><nowiki>{{!}}</nowiki></code> ili se nalazi u oznakama {{Tag|nowiki}}. Slično tome, znak jednakosti ( <code>=</code> ) mora biti zamenjen sa <code><nowiki>{{=}}</nowiki></code>, obuhvaćen oznakama {{Tag|nowiki}} ili prosleđen kroz imenovani parametar (npr. {{para|1}}).<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer obične liste
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" style="width:11.7em;" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}</pre>
| {{plainlist |
* Bela ruža
* Žuta ruža
* Ružičasta ruža
* Crvena ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer liste bez nabrajanja
! scope="col" style="width:11.7em;" | Vikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}</pre>
| {{unbulleted list
| Bela ruža
| Žuta ruža
| Ružičasta ruža
| Crvena ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom "<code>plainlist</code>":{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
U infokutijama:
{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = plainlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = plainlist</nowiki></code>}}
==== Horizontalne liste ====
Za liste koje se kreću preko stranice i u pojedinačnim redovima u infokutijama i drugim tabelama, šabloni {{Tl|flatlist}} i {{Tl|hlist}} (za horizontalnu listu) su dostupni za poboljšanje pristupačnosti i semantičkog smisla. Ova funkcija koristi ispravne -{HTML}- oznake za svaku stavku liste, umesto da uključuje znakove za nabrajanje koje se, na primer, čitaju (npr. "mačka tačka pas tačka konj tačka...") pomoćnim softverom koji koriste ljudi koji su slepi. Šabloni se razlikuju samo po viki-oznakama koje se koriste za kreiranje liste. Imajte na umu da kada se tekst prosleđuje ovim (ili bilo kojim drugim) šablonima, znak vertikalne crte ( {{Pipe}} ) treba da bude zadat sa {{Tlx|!}}.<div style="display:flex;flex-flow:row wrap;justify-content:space-evenly">
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+Primer flatlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}</pre>
| {{flatlist |
* Bela ruža
* Crvena ruža
** Ružičasta ruža
* Žuta ruža
}}
|}
{| class="wikitable plainrowheaders"
|+ Primer hlist-e
! scope="col" | Wikitekst
! scope="col" | Prikazuje se kao
|-
! scope="row" |<pre style="line-height:1.2em;">{{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}</pre>
| {{hlist
| Bela ruža
| Crvena ruža
| Ružičasta ruža
| Žuta ruža
}}
|}
</div>Alternativno, u šablonima kao što su navigacione kutije i slično, takve liste mogu biti stilizovane klasom <code>hlist</code>:{{Plainlist|* <code><nowiki>| listclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}U infokutijama:{{Plainlist|* <code><nowiki>| rowclass = hlist</nowiki></code> ili
* <code><nowiki>| bodyclass = hlist</nowiki></code>}}
==== Naslovi lista ====
Nepravilno korišćenje tačke-zareza da bi se napravilo lažno zaglavlje liste može da stvori rupu u listi. Umesto toga, koristite oznake naslova.<div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>1.</strong> <strong>Neispravan</strong><syntaxhighlight lang="tid">
; Plemeniti gasovi
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</syntaxhighlight></div><div role="figure" style="display: inline-block; margin: 0 1em; width: 13em;">
<strong>2.</strong> <strong>Naslov</strong><pre>
== Plemeniti gasovi ==
* Helijum
* Neon
* Argon
* Kripton
* Ksenon
* Radon
</pre></div>
=== Tabele ===
Čitači ekrana i drugi alati za pregledanje veba koriste specifične oznake tabele kako bi pomogli korisnicima da se kreću kroz podatke sadržane u njima.
Koristite ispravnu vikisintaksu za tabele da biste iskoristili sve dostupne funkcije. Pogledajte [[metawiki:Help:Tables|meta:Pomoć:Tabele]] za više informacija o posebnoj sintaksi koja se koristi za tabele. Nemojte koristiti samo formatiranje, bilo iz -{CSS}--a ili čvrsto kodiranih stilova, za stvaranje semantičkog značenja (npr. promena boje pozadine).
Mnogi navigacioni sandučići, šabloni serija i infokutije su napravljeni pomoću tabela.
Nemojte koristiti oznake {{Tag|br|s}} ili {{Tag|hr|s}} u susednim ćelijama radi emuliranja vizuelnog reda koji se ne odražava u strukturi -{HTML}- tabele. Ovo je problem za korisnike čitača ekrana koji čitaju tabele ćeliju po ćeliju, -{HTML}- red po -{HTML}- red, a ne vizuelni red po vizuelni red.
==== Tabele podataka ====
<pre>
{|
|+ [Opis tabele]
|-
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 1]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 2]
! scope="col" | [Zaglavlje kolone 3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 1]
| [Ćelija 1,2] || [Ćelija 1,3]
|-
! scope="row" | [Zaglavlje reda 2]
| [Ćelija 2,2] || [Ćelija 2,3]
...
|}
</pre>
; Natpis ( <code>|+</code> )
: Natpis tabele opisuje njenu prirodu.<ref name="H39">[http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H39 H39: Using caption elements to associate data table captions with data tables], A accessibility level.</ref> Tabele s podacima uvek treba da imaju natpis.
; Zaglavlja redova i kolona (<code> !</code> )
: Kao i natpis, oni pomažu posetiocima da predstave informacije u logičnoj strukturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H51|title=H51: Using table markup to present tabular information|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Zaglavlja pomažu čitačima ekrana da prikažu informacije zaglavlja o ćelijama podataka. Na primer, informacije zaglavlja se izgovaraju pre podataka ćelije, ili se informacije zaglavlja daju na zahtev.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/REC-html40/struct/tables.html#edef-TH|title=Table cells: The TH and TD elements|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> Pošto se zaglavlje reda i kolone mogu izgovoriti pre podataka u svakoj ćeliji kada se krećete u režimu tabele, neophodno je da zaglavlja kolone i zaglavlja redova ''na jedinstven način identifikuju'' kolonu, odnosno red.<ref name="jaws">{{Cite web|url=https://www.freedomscientific.com/SurfsUp/Tables.htm|title=Tables with JAWS|publisher=Freedom Scientific|access-date=18 February 2021}}</ref>
; Opseg zaglavlja ( <code>! scope="col" |</code> i <code>! scope="row" |</code> )
: Ovo jasno identifikuje zaglavlja kao zaglavlja redova ili zaglavlja kolona. Zaglavlja se sada mogu povezati s odgovarajućim ćelijama.<ref name="H63">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/H63.html|title=H63: Using the scope attribute to associate header cells and data cells in data tables|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
==== Tabele rasporeda ====
Nemojte koristiti tabele za vizuelno pozicioniranje netabelarnog sadržaja. Tabele podataka pružaju dodatne informacije i metode navigacije koje mogu biti zbunjujuće kada sadržaju nedostaju logički odnosi između redova i kolona. Umesto toga, koristite semantički odgovarajuće elemente ili <code><div></code> i atribute <code>style</code>.
Kada koristite tabelu za pozicioniranje netabelarnog sadržaja, pomozite čitačima ekrana da ga identifikuju kao tabelu izgleda, a ne tabelu s podacima. Postavite atribut <code>role="none"</code> na tabelu i nemojte postavljati nijedan atribut <code>summary</code>. Nemojte koristiti elemente <code><caption></code> ili <code><th></code> unutar tabele ili unutar bilo koje ugnežđene tabele. U označavanju viki tabele, to znači da ne koristite prefikse <code>|+</code> ili <code>!</code>. Uverite se da je redosled čitanja sadržaja ispravan. Vizuelni efekti, kao što su centriranje ili podebljano pismo, mogu se postići pomoću stilskih listova ili semantičkih elemenata. Na primer:<pre>
{| role="none" class="toccolors" style="width:94%"
|-
| colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccf;" | <strong>Važan tekst</strong>
|-
| Ture bure || gura
|-
| Bula bure || valja.
|}
</pre>
== Slike ==
# Slike i ikone koje nisu isključivo dekorativne treba da sadrže alt atribut koji služi kao zamena za sliku za slepe čitaoce, botove za indeksiranje i druge nevizuelne korisnike. Ako se doda dodatni alternativni tekst, treba da bude sažet ili da uputi čitaoca na naslov ili susedni tekst.
# U većini slučajeva, slike treba da imaju opise zadate pomoću ugrađene vikisintakse. Opis treba sažeto objasniti značenje slike i poruku koju ona prenosi.
#Nemojte koristiti slike umesto tabela ili grafikona. Gde god je to moguće, svi grafikoni i dijagrami bi trebalo da imaju tekstualni ekvivalent ili da budu dobro opisani kako bi korisnici koji ne mogu videti sliku mogli da razumeju koncept.
#Nemojte stavljati tekst između dve slike.
#Nemojte koristiti fiksne veličine slika osim ako je to apsolutno nužno.
#Nemojte umetati proizvoljne galerije slika jer veličina ekrana i formatiranje veb-pregledača mogu smanjiti pristupačnost zbog fragmentisanog prikaza slika. Članci s mnogo slika mogu se veoma sporo učitavati ili se uopšte ne učitati na mobilnim uređajima. Idealno, stranica ne treba imati više od stotinu slika (bez obzira na to koliko su male). Pogledajte [[mediawikiwiki:Recommendations for mobile friendly articles on Wikimedia wikis#Limit number of images in a page|Medijavikijevo ograničenje broja slika na jednoj stranici]].
#Nemojte u tekstu upućivati na sliku levo ili desno. Mesto na kom se slika nalazi se možda razlikuje na mobilnim verzijama sajta, a takođe je i besmisleno za korisnike kojima članke čita softver za čitanje. Koristite opise za identifikovanje slika.
# Detaljni opisi slika, gde nisu pogodni za članak, treba da se nalaze na stranici slike, s napomenom da će slika preusmeriti na detaljniji opis.
# Slike treba postaviti u odeljak na koji se odnose, posle njegovog naslova i eventualnih napomena, a ne na kraj prethodnog odeljka. Nemojte umetati slike, ikone ni oznake {{tag|math|o}} u same naslove odeljaka.
== Animacije te video i audio sadržaji ==
=== Animacije ===
Da bi bila dostupna, animacija ([[GIF|GIF]] – Format za razmenu grafike) treba da:
* Ne traje duže od pet sekundi (što je čini čisto dekorativnim elementom)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G152|title=Setting animated gif images to stop blinking after n cycles (within 5 seconds)|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> ili
* Bude opremljen kontrolnim funkcijama (zaustavljanje, pauza, reprodukcija)<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G4|title=Allowing the content to be paused and restarted from where it was paused|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref>
Ovo zahteva da GIF-ovi s animacijama dužim od pet sekundi budu konvertovani u video (da biste saznali kako, pogledajte vodič [//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Help_talk:Converting_video&oldid=39737985#Converting_an_animated_GIF za pretvaranje animiranih GIF-ova u Theora OGG]).
Nemojte koristiti animacije koje imaju više od tri blica u bilo kom periodu od jedne sekunde. Poznato je da sadržaj koji treperi više od tri puta u sekundi izaziva epileptičke napade.<ref name="wcag 2.0 gl2.3">{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/REC-WCAG20-20081211/#seizure-does-not-violate|title=Guideline 2.3 Seizures: Do not design content in a way that is known to cause seizures. |date=11 December 2008|website=Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=28 May 2015}}</ref>
=== Video ===
Zatvoreno titlovanje ({{jez-en|closed captioning}}, CC) i titlovanje ({{jez-en|subtitling|veza=ne}}) procesi su prikazivanja teksta u audio i video datotekama na Vikipediji pomoću sistema [[c:Commons:Timed Text|vremenski usklađenog teksta]]. Obično se koriste za transkripciju zvučnog dela sadržaja koja prati njegov tok, bilo doslovno bilo u uređenom obliku, a ponekad obuhvataju i opise negovornih elemenata. Time se gluvim i nagluvim osobama olakšava pristup sadržaju, dok se govornicima kojima jezik sadržaja nije maternji omogućava da razumeju multimedijalnu datoteku. Zato ih treba dodavati svim video-snimcima sa značajnom zvučnom komponentom.
Zatvoreni titlovi pružaju tekstualnu verziju svih važnih informacija prenetih zvukom. Mogu obuhvatati dijalog, prirodne i veštačke zvukove, okruženje i pozadinu, postupke i izraze ljudi i životinja, tekst ili grafičke elemente.<ref>{{cite web |title=G69: Providing an alternative for time based media |work=Techniques for WCAG 2.0 |publisher=[[World Wide Web Consortium]] |url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G69 |access-date=1. januar 2011}}</ref> Za uputstva o izradi zatvorenih titlova treba konsultovati vodiče van Vikipedije.<ref>Pogledajte:
* {{cite web |author=[[Media Access Group]] |title=Captioning FAQ |date=2002 |publisher=[[WGBH Educational Foundation]] |url=http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20191121014129/http://main.wgbh.org/wgbh/pages/mag/services/captioning/faq/sugg-styles-conv-faq.html |archive-date=21. novembar 2019 |ref=none}} Kratak i osnovni priručnik za zatvorene titlove.
* {{cite web |author=English-language Working Group on Closed Captioning Standards |title=Closed Captioning Standards and Protocol for Canadian English Language Television Programming Services |edition=3rd |date=2008 |work=CAB-ACR.ca |publisher=[[Canadian Association of Broadcasters]] |url=http://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210823005136/https://www.cab-acr.ca/english/social/captioning/captioning.pdf |archive-date=23. avgust 2021 |ref=none}} Detaljan priručnik.
* {{cite web |title=Captioning Key |work=DCMP.org |publisher=[[Described and Captioned Media Program]], [[U.S. Department of Education]] |url=https://dcmp.org/learn/captioningkey |access-date=29. decembar 2023}}</ref>
Tekst na drugim jezicima treba prevesti.
=== Audio ===
Titlovi za govor, tekstove, dijaloge itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.w3.org/TR/2008/NOTE-WCAG20-TECHS-20081211/G158|title=Providing an alternative for time-based media for audio-only content|website=Techniques for WCAG 2.0|publisher=[[World Wide Web Consortium]]|access-date=1 January 2011}}</ref> se lako mogu dodati audio datotekama. Metod je sličan onom za videe: [[c:Commons:Video#Subtitles_and_closed_captioning|Komons:Video#Subtitlovi i titlovi]].
== Stilovi i opcije označavanja ==
=== Najbolja praksa: korištenje wikisintakse i CSS-a ===
Generalno, stilove za tabele i druge elemente na nivou bloka treba postaviti pomoću -{CSS}- klasa, a ne pomoću ugrađenog atributa stila. Što se tiče pristupačnosti, odstupanja od standardnih konvencija se mogu tolerisati sve dok su pristupačne. Ako neki šablon ili specifična šema boja odstupa od standarda, njegovi autori treba da se postaraju da ispunjava zahteve pristupačnosti kao što je pružanje dovoljnog kontrasta boja. Na primer, infokutija i navigaciona kutija koje se odnose na sportski tim mogu koristiti žutu i crvenu šemu boja, kako bi odgovarale bojama tima. U ovom slučaju, tamnocrvene veze na svetlo žutoj daju dovoljan kontrast boja, pa bi bile dostupne, dok bele na žutoj ili crne na crvenoj ne bi.
Uopšteno govoreći, članci bi trebalo da koriste [[wiki|wiki oznake]], a ne ograničeni skup [[metawiki:Help:HTML_in_wikitext#Permitted_HTML|dozvoljenih -{HTML}- elemenata]]. Posebno nemojte koristiti elemente -{HTML}- stila {{Tag|i|o}} i {{Tag|b|o}} za formatiranje teksta; poželjno je koristiti Wiki-oznake <code><nowiki>''</nowiki></code> ili <code><nowiki>'''</nowiki></code> za čisto tipografski kurziv i boldovanje, respektivno, i koristiti šablone ili elemente semantičkog označavanja za značajnije razlike. Element {{Tag|font|o}} takođe treba izbegavati u tekstu članka; koristite {{Tlx|em}}, {{Tlx|code}}, {{Tlx|var}} i druge naše šablone semantičkih oznaka po potrebi, da naglasite logičke razlike ne samo vizuelne. Koristite šablone {{Tl|resize}}, {{Tl|small}} i {{Tl|big}} da biste promenili veličinu fonta, umesto da je eksplicitno podešavate pomoću atributa CSS stila kao što su <code>font-size</code> ili zastareli elementi stila kao što je {{Tag|big|o}}. Naravno, postoje prirodni izuzeci; na primer, može biti korisno koristiti element {{Tag|u}} da bi se naznačilo nešto poput primera veze na koju se zaista ne može kliknuti, ali se podvlačenje inače generalno ne koristi u tekstu članka.
=== Korisnici s ograničenom podrškom za -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} ===
Automatski skupljeni (prethodno skupljeni) elementi ne treba da se koriste za sakrivanje sadržaja u glavnom delu članka.
Članci na Vikipediji treba da budu dostupni čitaocima koji koriste pregledače i uređaje koji imaju ograničenu ili nikakvu podršku za {{jez|en|[[JavaScript]]}} ili [[CSS|kaskadne tabele stilova]], što se u veb-razvoju naziva progresivno poboljšanje. Zapamtite da se sadržaj Vikipedije može slobodno ponovo koristiti na načine koje ne možemo da predvidimo, kao i da se može pristupiti direktno preko starijih pregledača. U isto vreme, prepoznato je da je nemoguće obezbediti isti kvalitet izgleda takvim korisnicima bez nepotrebnog izbegavanja funkcija koje bi koristile korisnicima s naprednijim veb-pregledačima. Nemojte koristiti funkcije koje bi uzrokovale sakrivanje ili oštećenje sadržaja kada -{CSS}- ili {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} nisu dostupni.
Da biste udovoljili ovim razmatranjima, testirajte sve potencijalno ometajuće promene s onemogućenim {{jez|en|JavaScript}} ili -{CSS}-. U {{jez|en|iskošeno=ne|Firefox}}-u ili {{jez|en|iskošeno=ne|Chrome}}-u, ovo se može lako uraditi s ekstenzijom Web Developer; {{jez|en|iskošeno=ne|JavaScript}} se može onemogućiti u drugim pregledačima na ekranu "Opcije". Budite posebno oprezni s ugrađenim CSS efektima, koje ne podržavaju pojedini veb-pregledači, mediji i -{XHTML}- verzije.
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{izvori}}
knuwkmf78zkq7snm8uq1751i75acu6w
Šablon:Smernica stilskog priručnika
10
4681802
42686734
41555956
2026-09-11T22:48:41Z
Aca
108187
Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]] na [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
42686734
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
2en1fho25ns01pvq6h1vlr6esqndnj1
Šablon:Smernica SP
10
4681803
42686735
41555957
2026-09-11T22:48:45Z
Aca
108187
Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]] na [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
42686735
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
2en1fho25ns01pvq6h1vlr6esqndnj1
Šablon:Smjernica SP
10
4681804
42686736
41555958
2026-09-11T22:48:50Z
Aca
108187
Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]] na [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
42686736
wikitext
text/x-wiki
#Preusmjeri [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
2en1fho25ns01pvq6h1vlr6esqndnj1
Japodski sljemenasti poklopci
0
4681865
42686718
42682273
2026-09-11T20:44:46Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686718
wikitext
text/x-wiki
'''Japodski sljemenasti poklopci''' su dio grobnog ili nadgrobnog objekta izrađeni od [[kamen]]a, približno u obliku [[kvadrat]]ne ili pravougaone ploče. Sredinom gornje površine išlo je uzdužno ”sljeme” koje dočarava izgled krova na dvije vode. Čeona i zadnja strana su izduženo [[trougao]]nog ili petougaonog oblika. Sljemenasti poklopci su se koristili u toku [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog]] perioda, i nastavili su viševjekovnu [[Japodi|japodsku]] tradiciju opremanja grobova elementima od kamena.
== Namjena ==
Tokom [[Željezno doba|željeznog doba]] Japodi su [[Japodski običaji sahranjivanja|posude sa spaljenim ostacima pokojnika]] pokrivali kamenim ravnim pločama. Pod uticajem [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] preuzeli su oblik sljemenastog kamenog poklopca.<ref name="Cambi">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/27751 |title= Nenad Cambi: BILJEŠKA O JAPODSKIM URNAMA I SARKOFAZIMA |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 2003. |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2022-06-18 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220618090434/https://hrcak.srce.hr/file/27751 |url-status= dead }}</ref> Poklopci su u obliku krova na dvije vode sa zabatom na prednjoj i užoj strani simbolizirajući pročelje hrama (''edikulu'') ili vječnu kuću (''domus aeterna''). Kod jednog broja sljemenastih poklopaca na čeonoj strani nalazi se [[Latinski jezik|latinski]] nadgrobni natpis s podacima o pokojniku, i ornamenti.<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1 |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate=9. 2. 2016 |archive-date=2023-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230806114812/https://vdocuments.mx/kulturna-istorija-bosne-i-hercegovine.html?page=1 }}</ref>
== Poklopci na prostoru Bihaća ==
Na prostoru Bihaćkog polja do sada je registrirano 51 poklopaca za pokrivanje različitih posuda sa paljevinskim ostacima pokojnika ili paljevine u zemlji. Pronađeni su na [[Japodi|japodskim]] nekropolama:
* U naselju Ribić nađeno je 16 sljemenaka. Svi su bili postavljeni na keramičku posudu s ostacima spaljenog pokojnika, bez natpisa i ornamenata.
* Na [[Arheološko nalazište Jezerine|Jezerinama]] u selu Pritoka 10 primjeraka, jedan dio sa natpisom i ornamentima.
* Na [[Arheološka nalazišta u Golubiću|Crkvini]] u selu Golubić 13, sa natpisom i ornamentima.
* Na kasnoantičkoj nekropoli [[Arheološka nalazišta u Golubiću|Dolovi]] sa pretežno skeletnim sahranjivanjem, u sanducima od složenih kamenih ploča, 10 primjeraka, svi sa natpisom.
* za 2 poklopca nema podataka o lokaciji i uslovima nalaza. <ref name="god34">{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf |title= Branka Raunig: Sljemenasti poklopci iz Bihaćkog polja - Jezerine u Pritoci, s.98. |work= ANUBiH - Godišnjak, knjiga 34 (XXXVI)- Sarajevo, 2007. |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2023-11-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231117170727/https://anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf }}</ref>
Od 51 nađenih poklopaca, 23 nađena su ''in situ'', od čega je 18 upotrebljeno za poklapanje keramičkih posuda s ostacima spaljenog pokojnika, 4 za poklapanje pepela pokojnika položenog u zemlju i jedan za poklapanje konstrukcije od kamenih ploča.
=== Natpisi ===
Od 51-og sljemenastog poklopca nađenih u Bihaćkom polju, 29 je nosilo epigrafske natpise. Manji dio natpisa je sačuvan u potpunosti, ostali su djelimično ili u velikoj mjeri oštećeni.
Domaća imena brojnija su u prvom vijeku naše ere. Uz domaća imena pojavljuju se i autohtone imenske formule (otac, sin, kćer, suprug, supruga), što potvrđuje mišljenje da je sljemenaste poklopce, kao element grobne opreme, upotrebljavalo pretežno domaće, japodsko stanovništvo. Nakon toga, postepeno, i u skladu sa romanizacijom, preovlađuju rimska imena, mada su se autohtona imena i dalje pojavljivala. Poklopci su se u principu izrađivani za mlađe osobe i djecu.
=== Ornamenti ===
Uz latinske natpise, na 8 se nalaze urezani ornamenti i na 3 tri kombinacija urezanih i reljefno izrađenih ornamenata.
Ornamentika u vidu šesterolisne rozete, rozete na vitlo i koncentričnih krugovi, u suštini odražava astralne (na prvom mjestu solarne) simbole. Šesterolisna rozeta je vodeći simbol i, kao i na urnama, najčešće se javlja u kombinaciji od tri primjerka, što se povezuju s tri položaja sunca (na izlasku, u zenitu i na zalasku). Na osnovu toga, pokojnici sahranjeni pod sljemenastim poklopcima sa simboličnim ornamentima mogu se uvrstiti
među onaj dio japodskog stanovništva koje je, u antičko doba, prihvatio vjerovanja o kretanju duša pokojnika prema Mjesecu i Suncu i nastavku života u astralnim sferama.<ref name="Branka">{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/branka-raunig-umjetnost-i-religija-prahistorijskih-japoda.html |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230927144241/https://dokumen.tips/documents/branka-raunig-umjetnost-i-religija-prahistorijskih-japoda.html }}</ref>
== Poklopci i urne ==
Ni jedna [[Japodske urne|japodska kamena urna]] nije otkrivena ''in situ'', zajedno s ostalom opremom groba, pa ni sa sljemenastim poklopcem. Dio autora smatra da su japodske urne mogle bit pokrivene sljemenastim poklopcima, nađenim većinom na srednjem toku [[Una|Une]], a neki i u [[Lika|Lici]], oslanjajući se na činjenicu, da je na donjoj površini nekih, anepigrafskih poklopaca iz Like usječeno ležište koje odgovara obliku urne s ispustima.<ref name="AKovač">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/438947393/381627635-JAPODSKE-URNE-docx |title= Antonia Kovač: Japodske urne |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 20018. |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref><ref name="duje">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/39630 |title= DUJE RENDIĆ-MIOČEVIĆ: O NEKIM ZANEMARENIM KOMPONENTAMA KOD »JAPODSKIH URNI« Uz problem njihova datiranja |work= Filozofski fakultet u Zagrebu |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-09-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230901162000/https://hrcak.srce.hr/file/39630 |url-status= dead }}</ref><ref name="Šarić">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/22746 |title= I. Šarić: Japodske urne u Lici |work= Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 9 No. 1, 1975. |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Japodi]]
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Bihaću]]
0toogtxzlbkhazginiigat8bzswrj6t
Japodska umjetnost
0
4682052
42686716
42682269
2026-09-11T20:44:19Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686716
wikitext
text/x-wiki
'''Japodska umjetnost''' nastala je kao integralni dio u okvirima ukupnog kulturnog izraza japodske zajednice. Japodi predstavljaju jednu od prahistorijskih populacija na sjeverozapadnom Balkanu u čijem je kulturnom i umjetničkom izrazu sadržana snažna figuralna komponenta. Ova tendencija japodske kulture usmjerena je na primijenjenu umjetnost i sitne plastične izrađevine, ali na ograničenom broju objekata dostiže nivo monumentalne figuralne umjetnosti visokog dometa.
Ogromnu većinu figuralnih objekata kreirali su sami Japodi, bez obzira na utjecaje sa širih [[Alpe|alpskih]], [[mediteran]]skih i [[Podunavlje|podunavskih prostora]]. U isto vrijeme, većina praistorijskih populacija u bližem i udaljenijem japodskom susjedstvu, svoju likovnost manifestira razvojem geometrijskog stila, dok malobrojni figuralni objekti uglavnom predstavljaju uvozne objekte, a rijetko domaće stvaralaštvo.
Likovno oblikovani ili ukrašeni predmeti rađeni su u slijedećim materijalima:
* pečena glina,
* [[bronza]] i rijetko [[srebro]],
* [[jantar]]
* [[staklo]]
* [[kamen]].
Korištene su tehnike izrade: urezivanje, apliciranje, modelovanje, livenje, iskucavanje. Vrste figura su: predstave predmeta, životinjske i ljudske figure. Brojnost likovnih objekata znatno varira: od desetak objekata od stakla (vjerovatno importovanih), do više stotina predmeta od metala.
== Pečena glina (keramika) ==
Figuralne predstave na objektima od pečene gline pojavljuju se: na posudama, na piramidalnim tegovima i kao posebno modelovane terakote – predstave bogova.
=== Na posudama ===
Većina pokretnih nalaza iz sojeničkog naselja i gradinskih naselja u Pounju su ulomci ili čitave sjajno crno uglačane keramičke posude. Ukrašene su lažnim vrpčastim ornamentom, dok su stariji primjerci ukrašeni oštro izdvojenim facetama na obodu i drškama. Repertoar oblika je raznovrstan: šolje, zdjele, lonci, urne i drugo.
Među brojnim nalazima ističe se urezana '''''Glava jelena''''' sa razgranatim rogovljem, nađen prilikom revizionog iskopavanja sojeničkog naselja u Ripču 1975. g. Sam prikaz ove glave je savršen jer je prikaz vrata, i drugih dijelova glave, predstavljen na idealan način.
Također tu je i '''''predstava zmije''''' sa Gradine u Ripču, na ulomku posude. Zmija je prikazana u obliku horizontalne aplicirane trake sa trougaono-krstolikom glavom i talasastim tijelom (rep nedostaje). Ovo je jedini prikaz zmije na keramici, dok su brojnije na japodskim metalnim i kamenim objektima.
Među urezanim nalazima su i: Predstava čamca iz Golubića, Predstava životinje iz Jezerina.
Modelovane figuralne predstave na japodskoj keramici oblikovane se kao sastavni dio posude. Obuhvataju 4 životinjske glave.
=== Na piramidalnim tegovima ===
Veći ili manji piramidalni (rjeđe konični) predmeti, gore probušeni, su opštepoznati objekti, češće u naseljima, a tek ponekad kao prilozi u grobovima kao garnitura jednog tkalačkog stana. Na japodskoj teritoriji nađeni su na brojnim lokalitetima, ali samo u sojeničkom naselju u Ripču, uz oko 200 neukrašenih, neki od manjih tegova nose različite predstave. Prema načinu izvođenja i sadržaju, predstave na piramidalnim tegovima mogu se podijeliti na: urezane predstave nakita i kose, urezane predstave dijelova odjeće i, možda, predstave odjeće izvedene otiscima vrpce.
=== Terakote ===
{{Glavni|Japodske terakote}}
Drugu vrstu plastičnih izrađevina čine glinene skulptue — male terakote koje predstavljaju isključivo ljudske figure. Obrada je gruba, a sve figure, u nekoliko varijanti, šematizovane su i to na način koji pokazuje odsustvo bilo kakve estetske sklonosti. Glava je oblikovana s ravnim, cilindričnim ili vretenastim tijelom, ruke su prikazane u obliku panjeva, noge često potpuno nedostaju. Nos i oči su naglašene, usta su samo ponekad prikazana, ali su primarne i sekundarne karakteristike pola redovno i precizno date - genitalije i grudi u ženskim figurama.<ref name="ČovićIliri">{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – JAPODI, s.136 |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref>
== Bronza ==
Likovne predstave na bronzi mogu biti sastavni dio nekog drugog predmeta ili posebno oblikovani figuralni objekti, kao prikaz: predmeta, životinje i čovjeka.
=== Predstave predmeta ===
Ovi prikazi većinom su izvedeni livenjem, rjeđe kovanjem i, samo na jednom nalazu - iskucavanjem. Zastupljeni predmeti su privjesci raznih oblika: nožić, vrh koplja ili strelice, posude raznih oblika, kotlić, korpica, vedro.
=== Predstave životinja ===
Životinjske predstave su u najvećem broju izvedene tehnikom livenja, samo na nekoliko objekata iskucavanjem, a sasvim rijetko urezivanjem, tačkastim ubodima ili tremolir tehnikom. Veoma brojno su zastupljene ptice (od divljih, uglavnom vodene ptice, a od domaćih pijetlovi i [[kokoš]]i), zatim [[Zmija|zmije]] i ribe. Među četveronožnim životinjama rjeđe se pojavljuju divlje ([[jelen]], divlja svinja), dok su objekti sa prikazima domaćih vrsta mnogobrojniji (ovan, bik, [[pas]] i veoma često [[konj]]). Među njima se uključila i životinja iz svijeta fantazije - grifon, motiv preuzet sa Istoka posredstvom Grka i Etruraca, ali je tehnika i stilizacija posve autohtona. Izdvaja se i fibula iz Jezerina sa reljefnom glavom bika i ovna u kombinaciji sa jantarom.
=== Prikaz konja ===
{{Glavni|Prikaz konja u japodskoj umjetnosti}}
Figura konja zauzima posebno mjesto u okviru ove sitne životinjske plastike, pojavljuju se na svim dijelovima
japodske teritorije u Ha C periodu i traju tokom čitavog starijeg željeznog doba. Krajem starijeg i početkom mlađeg željeznog doba privjesci u obliku cijele figure konja manje više nestaju iz upotrebe, ali se približno u isto vrijeme umnožavaju konjske protome na različitim objektima (fibule, pektorali, pojasni okovi i dr.) i traju do kraja stare ere. Brojnija pojava predstava konja oobjašnjava se na više načina
U bronzi, kao privjesak, prema arheološkim nalazištima, figura konja je pronađena:
* Prozor (8 primjeraka),
* Kompolje (5 primjeraka),
* Jezerina u Pritoci (1 oštećeni),
* Vinica (1 primjerak).
Sve figure su u potpunosti izlivene sa omčom za kačenje na leđima. U većini slučajeva prikazuje se samo
po jedna prednja i po jedna zadnja noga, ponekad je ucrtano oko, a kod nekih drugih i griva.<ref name="ružica">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/33656 |title= Ružica Drechsler-Bižić: Rezultati istraživanja japodske nekrople u Kompolju |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230821214350/https://hrcak.srce.hr/file/33656 |url-status= dead }}</ref>
Konjske protome (prikaz glave ili prednjeg dijela tijela) na pektoralima su iz Jezerina u Pritoci, Crkvine u Golubiću, Prozora, Kompolja, Drenovog Klanca, a najbrojnije su u Vinici, na 33 ili 37 pektorala. Ovako veliki broj nastao je u nekoj radionici (ili radionicama) na širem prostoru Vinice, odakle su kao gotovi proizvodi, dospjeli na cijelo japodsko područje, Kvarner i sjevernu Italiju. Konjske glave su livene, uvijek u paru, okrenute antitetski, većinom s poluotvorenom gubicom i načuljenim ušima. Kod nekih primjeraka udubljenjem ili tačkom označeno je oko, a na većini protoma na povijenom vratu urezima je obilježena griva. Glave su postavljene na gornjim uglovima trapezoidnih pločica s nizom sitnih otvora za privjeske duž donje ivice.
=== Ljudske predstave ===
Lik čovjeka pojavio se u prvim stoljećima prvog milenijuma, kao niz ili povorka ratnika. Predstavljeni su nizom šrafiranih trouglova iznad kojih su, opet izuzetno stilizovani, prikazani njihovi šljemovi. Nalazi se:
* na trougaonoj nozi velike lučne fibule (duž. 33 cm, vis. noge 10 cm, šir. dolje 17 cm), nađene u ostavi iz Drežnika (Gajina pećina),
* na bodežu iz Medaka i na dva pojasna okova iz Prozora.
* na ulomku pojasnog okova od tankog bronzanog lima, iz zaseoka Božići u Gornjem Budačkom kod Karlovca
Izrazita geometrizacija predstava, gdje su tijela oblikovana u čisto geometrijsku formu, upućuje na utjecaj zapadnobalkanskog geometrijskog stila, npr.na nekim keramičkim objektima iz srednjeg Podunavlja ili na urezanoj predstavi brodova sa Glasinca, gdje šrafirani trouglovi prikazuju veslače i krmanoša.
Pet stoljeća kasnije pojavljuje se niz ratnika koji nose šiljate kupaste šljemove svoga vremena.
Slijedeća značajna promjena bila je prelazak na realističnije predstavljanje ljudskog lika vidljivoj na kopči iz Jezerina iz 4. vijeka p.n.e. Linije tijela su meke i zaobljene, proporcije trupa, udova i glave bliske realnim, istaknuti su neki anatomski detalji, sa šljemovima klasičnog [[mediteran]]skog tipa sa dugom kristom koja pada na leđa ratnika. I što je najvažnije ovaj ratnik je prikazan u pokretu. Ovaj lik čovjeka je dokaz dolaska [[mediteran]]skog duha, prije svega grčkog i [[Etrurci|etrurskog]], i na tlo Japoda.
Među japodskim metalnim objektima sa figuralnim predstavama registrovano je blizu stotinu ljudskih figura (na 55 objekata) koje su manje više sigurno opredijeljene kao predstave muškaraca na osnovu prikaza genitalija, što ima korijene unutar kulta plodnosti, odnosno u okvirima magijskih radnji za obezbjeđenje plodnosti.
Nešto manje od pedeset predstava određeno je kao prikazi ratnika na osnovu detalja bojne opreme, od koje se, zapravo, šljem pojavljuje kao isključivi atribut. Do isticanja šljema došlo je, jer je šljem s perjanicom predstavljao skupocjeni dio bojne opreme i statusni simbol istaknutih ratnika.
Vrhunac i finale japodske umjetnosti desiti će se u okolini Bihaća na [[japodski kameni spomenici|japodskim kamenim spomenicima]]
== Jantar ==
Važna karakteristika japodske umjetnosti je obilje i raznovrsna upotreba [[jantar]]a (ćilibara). Stari jantarski put, je počinjao negdje na obalama [[Baltik]]a i završavao svoj kontinentalni dio u [[Kvarner|Kvarnerskom zaljevu]]. Japodi su jantar rano upoznali i stalno se njime opskrbljivati.<ref name="prezent">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/doc/300051440/JAPODI-prezentacija-pptx# |title= Japodi - Na putu jantara |work= Pedagogija i povijest |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref> Jantarska zrna prečnika 4-5 mm, obično nedotjerana, bez ukrasa ili jednostavno modelovana, korištena su uglavnom za izradu nakita. Japodi su vjerovali da jantar djeluje ljekovito na vlasnika i zato su ga često nosili na svojoj odjeći. Koliko je jantar dragocjen govori činjenica – u doba Japoda jeftinije je bilo kupiti roba nego grumen jantara.<ref name="japotkinje"/>
== Staklo ==
Nakit je bio ukrašen i perlicama od [[Staklo|staklene]] smjese. Da bi ih izradili Japodi su skupljali kremeni pijesak, topljiv na temperaturi od 650 °C, koja se može postići na ognjištu. Dobivenu pastu oblikovali su u male ukrasne predmete.<ref name="japotkinje">[https://likaclub.eu/arheoloski-vremeplov-moda-zeljeznog-doba-kako-su-se-odijevale/ Arheološki vremeplov: Moda željeznog doba: Kako su se odijevale žene iz naroda Japoda]</ref> Na dijelovima nošnje i ukrasima bilo je pričvršćeno mnoštvo privjesaka koji su zveckali pri svakom pokretu.
== Kamen ==
{{Glavni|Japodske urne}}
Japodi u Bihaćkom polju svojim plemenskim vođama nisu gradili [[Tumuli|tumule]], nisu stavljali oružje u grobove, nego su sijekli monolitne kamene urne, urezivali brojne figuralne predstave, obezbjeđujući na sopstveni način "knezovima" i "kneginjama" odgovarajući status u zagrobnom svijetu.<ref name="IliriH">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/134360394/POVIJEST-JAPODA|title= Boris Olujić - POVIJEST JAPODA |work= Ministarstvo kulture RH |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Okolina Bihaća nudila je i posebno pogodan materijal - jednu vrstu mekog kamena - lapora (poznatu danas pod komercijalnim imenom "bihacit") zahvaljujući kojem su nastal umjetnička djela u kamenu, poznata pod imenom "japodske urne".<ref name="Branka">{{Cite web |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&isAllowed=y |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-08-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230820184838/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/441/djela_LXXXII_8.pdf?sequence=1&isAllowed=y }}</ref>
Arheolozi su pronašli oko 30 objekata oblika urni na 5 lokaliteta sa prostora na srednjem toku Une, unutar Bihaćkog polja.<ref name="Cambi">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/27751 |title= Nenad Cambi: BILJEŠKA O JAPODSKIM URNAMA I SARKOFAZIMA |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 2003. |accessdate= 5. 9. 2023 |archive-date= 2022-06-18 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220618090434/https://hrcak.srce.hr/file/27751 |url-status= dead }}</ref><ref name="AKovač">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/438947393/381627635-JAPODSKE-URNE-docx |title= Antonia Kovač: Japodske urne |work= Sveušilište u Zadru, Zadar, 20018. |accessdate= 5. 9. 2023 }}</ref> Figuralne predstave, izvedene na njihovim spoljnim površinama, prikazuju monumentalne ljudske i životinjske likove u grupama ili pojedinačno. Ukrašavanje urni nastalo je pod uticajem grčko-arhajske umjetnosti koja se javlja u istočnom [[Mediteran]]u tokom 6. stoljeća.<ref name="ČovićIliri"/>
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Japodi]]
sr7php2kf500yxzqysxh6khntbyvlb4
Ivan Đaja
0
4684594
42686682
42386328
2026-09-11T17:59:42Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686682
wikitext
text/x-wiki
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Ivan Đaja
| slika = Ivan_Djaja.jpg
| slika_širina = 250px
| naslov =
| datum_rođenja = {{birth date|1884|7|21|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|Francuska}} [[Le Havre]]
| datum_smrti = {{death date and age|1957|10|1|1884|7|21|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|SFRJ}} [[Beograd]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[fiziologija]]
| radna_institucija = [[Univerzitet u Beogradu]]
| alma_mater = [[Univerzitet u Parizu|Sorbona]]
| doktorski_mentor = [[Albert Dastre]]
| poznat_po = pionir [[Hipotermija|hipotermije]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = ''Prix Montyon'' (1946)
| web_stranica =
| fusnote =
}}
'''Ivan Đaja''' ({{jez-fr|Jean Giaja}}; [[Le Havre]], [[1884]] – [[Beograd]], [[1957]]), [[Srbi|srpski]] [[Biologija|biolog]], [[Fiziologija|fiziolog]], pisac,<ref name="leksikon">{{cite book |title=Jugoslovenski književni leksikon |date=1984 |publisher=Matica srpska |location=Novi Sad |pages=177 |edition=2.}}</ref> univerzitetski profesor i akademik. Bio profesor i rektor [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], redovni član [[SANU|Srpske akademije nauka i umetnosti]] i osnivač Fiziološkog zavoda (1910) i prve Katedre za fiziologiju među [[Južni Sloveni|Južnim Slovenima]].
== Biografija ==
Rođen je u primorskom gradu [[Le Havre]], u sjevernoj [[Francuska|francuskoj]] pokrajini [[Normandija|Normandiji]]. Majka Delfina Depoa-Anže{{efn|Delphine Depois-Auger (Ontere<sup>?</sup>, [[1861]] – [[Beograd]], [[1902]].}} je bila [[Francuzi|Francuskinja]],<ref>{{cite news |last= Knežević |first= Kosta Đ. |authorlink= |date= 25. 3. 2017|title= Brat Pjer |url= http://www.politika.rs/scc/clanak/376895/Brat-Pjer |work= |location= Politika |access-date=}}</ref> a otac [[Božidar Đaja|Božidar]]{{efn|[[Božidar Đaja]] ([[Dubrovnik]], 24. maj 1850 — [[Hinterbrühl]] kod [[Beč]]a, 3. oktobar [[1914]]), kapetan duge plovidbe, zapovednik broda, književnik.}} Srbin iz [[Dubrovnik]]a, po zanimanju pomorski kapetan. Imao je mlađeg brata Aleksandra{{efn|Aleksandar Đaja (†1969), rođen u Francuskoj, nauči saradnik [[SANU]]a, dugogodišnji upravitelj njezina Instituta za ishranu.<ref name="Bašić">{{pdf}} {{cite journal | last1 = Bašić | first1 = Đivo | date = 2009 | title = Božo Đaja (Gjaja) (1850-1914) | url = https://hrcak.srce.hr/file/68572 | journal = Naše more | volume = 5-6 | issue = 56 | pages = 110-115 | doi = | ref = | archive-date = 2025-01-25 | access-date = 2023-11-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20250125144512/https://hrcak.srce.hr/file/68572 | url-status = dead }} Pomorski muzej Dubrovnik.</ref>}} i sestru Olgu{{efn|Olga Đaja (1892-1974), dugo živela u [[Sarajevo|Sarajevu]], gde je podučavala klavir, francuski i nemački jezik.<ref name="Bašić"/>}}. Njegov stric je bio radikalni političar [[Jovan Đaja]]{{efn|[[Jovan Đaja]] (1846-1928), gimnazijski profesor, novinar, prevodilac i političar. Bio je jedan od prvih lidera [[Nikola Pašić|Pašićeve]] [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]], u kojoj je predstavljao desno krilo stranke zajedno sa [[Kosta Taušanović|Kostom Taušanovićem]].<ref>{{en}} {{Cite book|last=Protić|first=Milan St.|url=https://books.google.com/books?id=Y5qgDwAAQBAJ&q=jovan+%28ivan%29+Djaja&pg=PA141|title=Between Democracy and Populism: Political Ideas of the Peopleʹs Radical Party in Serbia:(The Formative Period: 1860ʹs to 1903)|date=2015-01-01|publisher=Balkanološki institut SANU|isbn=978-86-7179-094-9|language=en}}</ref>}}. Godine [[1890.]] porodica je prešla da živi u [[Beograd]], gde mu je otac radio kao kapetan parobroda „Deligrad” do [[1907]].
[[File:Božo Đaja in Dubrovnik.jpg|thumb|left|275px|Kapetan i književnik [[Božidar Đaja|Božo Đaja]] u rodnom Dubrovniku, otac Ivana Đaje]]
Osnovnu školu i gimnaziju je završio u [[Beograd]]u. U [[Francuska|Francusku]] je otišao po završenoj maturi [[1902]]. godine, i prvu godinu je proveo kao učenik [[licej]]a Kornej{{efn|{{fr}} ''Lycée Pierre-Corneille'' u [[Rouen]]u, osnovan [[1593.]]}} u [[Rouen|Ruan]]u, a zatim se upisao na [[Sorbona|Sorbonu]]. Jedan od školskih drugova bio mu je Emil Ercog, koji će pod pseudonimom [[André Maurois|Andrea Moroa]]{{efn|[[André Maurois|Émile Salomon Wilhelm Herzog]] (1885-1967), francuski književnik, autor poratnog romana ''Les Silences du colonel Bramble'' (1918) i nekoliko psiholoških romana. Bio je takođe vešt autor divulgacijskih istorijskih knjiga.}} postati poznati francuski pisac a za nastavnika je verovatno imao poznatog intelektualca [[Alain (filozof)|Emila Augusta Chartiera]]{{efn|[[Alain (filozof)|Émile-Auguste Chartier]] (1868-1951), poznat pod pseudonimom „Alain”, značajan moralni mislilac na području francuske filozofije u prvoj polovini [[20. vek]]a, poznat po [[Pacifizam|pacifizmu]].}}. Tokom studija je jedno vreme radio u [[Musée d'Orsay|francuskom Nacionalnom muzeju]] [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]] kod [[Paul van Tieghem|Pol Van Tigema]]{{efn|[[Paul van Tieghem]] (1871-1948), istoričar i filolog.}}. Kao student bio je prvi dopisnik [[Politika (novine)|Politike]] iz [[Pariz]]a.{{efn|Bio je prvi dopisnik iz inostranstva za „[[Politika (novine)|Politiku]]”, koja je osnovana [[1904.]]}} Diplomski ispit je uradio iz prirodnih nauka [[1905]]. Posle toga se zaposlio u primorskoj [[laboratorij]]i [[Roscoff|Roskofu]] kod [[Albert Dastre|Albera Dastra]]{{efn|[[Albert Dastre]] (1844-1917), francuski medicinski biolog i fiziolog.}}, u to vreme poznatog eksperimentatora, koji je uz Pol Van Tigema najverovatnije najviše uticao na formiranje njegove naučne ličnosti gde je proveo pet godina. Prvi naučni rad sa temom „Amilolitička inaktivnost dijaliziranog pankreasnog soka”, zajedno sa još dva saradnika je objavio [[1906]]. kada je imao 22 godine, a zatim je objavio još niz studija u časopisu pariškog Biološkog društva i jedan od njih je objavila i [[Francuska akademija|Francuska akademija nauka]]. Njegovi prvi radovi vezani su za [[Enzimologija|enzimologiju]]. Doktorirao je [[1909]]. godine na [[Sorbona|Sorboni]] sa tezom iz [[Fiziologija|fiziologije]] pod naslovom „Studija fermenata, glikozida i ugljenih hidrata kod mekušaca i rakova”.{{efn|{{fr}} ''Étude des ferments des Glucosides et des Hydrates de Carbone chez les Mollusques et chez les Crustacés'' (1909).<ref>{{fr}} {{Cite book |last= Đaja |first= Ivan | |date= 1909 | title= Etude des ferments des glucosides & des hydrates de carbone chez les mollusques et les crustacés |url= http://inoteze.unilib.rs/files/original/2831b20f0279753a80d671fd32056b58.pdf |publisher= Henri Jouve |location= Pariz |isbn= |pages= 259 |ref = }}</ref>}} Posle doktorata odselio je u [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]]. Ivanu Đaji se duguje utemeljivanje u [[Srbija|Srbiji]] naučne fiziologije zasnovane na eksperimentalnom radu. Izuzetno darovit [[naučnik]], [[Filozofija|filozof]] i [[pisac|književnik]], početkom [[20. vek]]a je postavio temelje eksperimentalne fiziologije i fiziološke hemije – kasnije [[Biohemija|biohemije]] – u Srbiji i u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Godine [[1910.]] je na ondašnjem [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] osnovao prvu Katedru za fiziologiju u okviru Fiziološkog zavoda. Naime, ubrzo po osnivanju katedre, Đaja je počeo da se intenzivno bavi naučnim istraživanjima. Njegova deviza je bila: „''Nulla dies sine experimentum''”{{efn|{{lat}} ''Nulla dies sine experimentum'' – „Nijedan dan bez eksperimenta”.}} Već [[1912]]. godine objavio je i prve rezultate svojih istraživanja u [[Monografija|monografskom]] radu pod naslovom „Fermenti i fiziologija”.
Prvi svetski rat je proveo u [[Beč]]u, pod prismotrom policije.
Redovni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] postao je [[1921]]. godine. Napisao je udžbenik „Osnovi fiziologije“ ([[1923]]), prvi te vrste u Srbiji, koji je posvetio „prvom naraštaju ujedinjene Jugoslovenske Univerzitetske omladine”. U predgovoru ovog udžbenika, u duhu klasičnih filozofa, ističe da je „gradivo rasporedio i razvio na osnovu jedne opšte biološke ideje vodilje: da je promet materije i energije osnovna pojava života, kojoj su podređene sve fiziološke funkcije”. Prvi period bavljenja naukom je posvetio [[Enzimi|endogenim enzimima]], odnosno [[Fermenat|fermentima]], koji nastaju radom žlezda organa za varenje. Ovom temom se bavio sve do [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Posle [[1935]]. godine je počeo da se bavi problemom hipotermije, kao posebnim fiziološkim stanjem, a toj temi se potpuno posvetio [[1940]]. Posebno ga su ga interesovali načini na koji se ona može prouzrokovati. Svojom raspravom „Stanje slično zimskom snu prezimara dobiveno u pacova barometarskom depresijom”, 15. januara [[1940.]] je započeo istraživanja fiziologije duboko ohlađenog homeotermnog organizma, koja je u svetu bila poznata kao Đajina kriva termoregulacije. Za ove radove je dobio nagradu Pariške akademije nauka, Perunove (1940) i Montionove (1946). Manje je poznato njegovo uporno nastojanje Ivana Đaje za odgonetanjem kompleksnog funkcijskog spleta u prirodi uopšte. Baveći se naučnim radom iz oblasti fiziologije, biološke discipline koja sintetiše sva znanja nauke o životu, nastojao je da predstavi i adekvatna filozofska tumačenja o prirodi nauke, njenim osnovama, kriterijumima, principima i putevima razvoja. Već početkom [[1930e|1930-ih]] godina je izneo svoje [[Filozofija|filozofske]] poglede o nauci i vrednosti znanja u knjizi „Tragom života i nauke”. Pored već spomenute knjige objavio je i više publikacija: „Od života do civilizacija” (Beograd, [[1933]]), „Niz vodu” (Beograd, [[1938]]), „Dubrovački razgovori”, dok je u rukopisu ostalo njegovo delo „Otkriće sveta”.
Bio je potpredsednik [[Crveni krst|Crvenog krsta Jugoslavije]] pre [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Posle Drugog svetskog rata postavljen je za upravnika Fiziološkog zavoda.
Kao akademik, po svojim radom u nastavi, a naročito rezultatima koje je postigao u oblasti [[Termoregulacija|termoregulacije]] i [[Bioenergetika|bioenergetike]], doprineo je ugledu svoje zemlje u svetu tako da se Fiziološki zavod počeo pominjati kao „Beogradska fiziološka škola”.<ref>Anđus Pavle i dr., ''Ivan Djaja and the Belgrade School of Physiology''.</ref> Bilo je to zlatno razdoblje za fiziologiju kao nauku u Srbiji i Jugoslaviji. Za dopisnog člana Nacionalne medicinske akademije u [[Pariz]]u izabran je [[1952.]] godine. Za počasnog doktora [[Univerzitet u Parizu|Univerziteta u Parizu]] izabran je [[1954]], što je čast koju su sa prostora nekadašnje Jugoslavije imali još samo [[Nikola Tesla]] i [[Jovan Cvijić]]. Koliko su Đajini naučni radovi bili doprinos svetskoj nauci svedoči i njegov prijem u [[Francuska akademija znanosti|Francusku akademiju nauka]] 28. maja [[1956]],<ref>{{cite web |url= https://www.academie-sciences.fr/fr/Liste-des-membres-depuis-la-creation-de-l-Academie-des-sciences/les-membres-du-passe-dont-le-nom-commence-par-g.html |title= Les Membres de l'Académie des sciences depuis sa création (en 1666) |last= |first= |date= |website= |publisher= [[Francuska akademija znanosti|Académie des sciences]] |accessdate= 13. 11. 2023 |quote= |archive-date= |archive-url= |dead-url= }}</ref><ref>{{cite news |last=Pejović |first=Darko |title=Nepokorni istraživač tajne života |url=http://www.politika.rs/scc/clanak/434109/Nepokorni-istrazivac-tajne-zivota |accessdate=22. 7. 2019 |work=Politika |date=21. 7. 2019.}}</ref> na upražnjeno mesto nakon smrti [[Alexander Fleming|Aleksandera Fleminga]], pronalazača [[penicilin]]a, u odeljenje za medicinu i hirurgiju. Pored nauke bavio se i popularizacijom nauke – bio je jedan od osnivača Narodnog univerziteta u Beogradu – i književnom i društvenom aktivnošću. Krunu njegovog filozofskog opusa predstavlja monografija „''L'Homme et la vie inventive''”{{efn|„Čovek i inventivni život” (1955)}} koju je napisao u svojim zrelim godinama, a koja je objavljena u Francuskoj, [[1955.]] godine. U ovoj studiji iznosi teze o poreklu biološki inventivne moći, o svrhovitosti određenih pojava u živom svetu, kao i pojmu korisnosti u biologiji. Međutim, ovo njegovo delo je, osim filozofske sinteze, istovremeno i jedinstvena opšta fiziologija prirode. Čak se može istaći da je ono svojevrsna enciklopedija funkcionalne anatomije ekosistema ili „filozofska ekofiziologija”. U slobodno vreme je svirao [[Flauta|flautu]], iako mu je u poslednjim godinama sluh oslabio. Napisao je romansiranu biografiju [[Louis Pasteur|Luja Pastera]] („Paster”, 1937).<ref name="leksikon"/> Umro je 1. oktobra [[1957]]. godine, u [[Beograd]]u, za vreme XV Međunarodnog kongresa za vojnu medicinu i farmaciju, kao predsednik Simpozijuma o hipotermiji. Poslednju počast su mu odale kolege i poštovaoci njegovog rada iz čitavog sveta.
Njegov đak, zatim saradnik Radoslav Anđus<ref>{{en}}{{pdf}} {{cite journal | last1 = Zivadinović | first1 = Dragoslava | last2 = Stojilković | first2 = Stanko | last3 = Hegedis | first3 = Aleksandar | last4 = Marjanović | first4 = Marina | date = 2005 | title = Radoslav K. Andjus (1926-2003): a brief summary of his life and work | url = https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1196/annals.1342.002 | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = | issue = | pages = | doi = | ref = | access-date = 2023-11-14 | archive-date = 2020-10-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201015193227/https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1196/annals.1342.002 }}</ref> je i posle njegove svrti nastavio da se bavi ovom oblašću i kasnije postigao još značajnije rezultate, što je doprinelo afirmaciji Đajine fiziološke škole u svetu i otvorila put novim generacijama istraživača.
=== Porodica ===
Ženio je se tri puta. Prva supruga je bila Francuskinja i rano je umrla. Druga je bila iz [[Bavanište|Bavaništa]] u [[Banat]]u, seoska učiteljica, sa kojom je imao ćerku Ivanku{{efn|Ivanka Đaja-Milanković (1934-2002), dugo živela u [[Kanada|Kanadi]], umrla je u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], gde je i započela [[novinar]]sku karijeru.<ref name="Bašić"/>}}. U poznijim godinama oženio se po treći put učenicom, saradnicom, asistentkinjom i profesorkom sa Beogradskog univerziteta Leposavom{{efn|Leposavom Marković (1910—1991), profesorica na Univerzitetu u Beogradu.}}. Živeli su u profesorskoj koloniji. Među velikim prijateljima i kolegama, sa kojima se družio i sarađivao je bio [[Milutin Milanković]].
== Značajne oblasti u naučnom radu ==
Naučnici danas u njegovom radu razlikuju tri razdoblja tokom kojih se bavio u tri oblasti: [[enzim]]i, istraživanja o [[Metabolizam|metabolizmu]] i [[hipotermija]].
Prvi je trajao od studentskih dana pa do kraja [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] kad se bavio istraživanjima enzima i koji je krunisao novom racionalnijom nomenklaturom enzima kao i pravljenjem uređaja za merenje razmene gasova{{efn|Đajina metoda indukovane hipotermije je bila dovođenje [[pacov]]a u stanje [[Letargija|letargije]], slično [[Hibernacija|hibernaciji]], snižavanje telesne temperature putem [[Asfiksija|asfiksije]] i pri niskoj temperaturi, i potpuni oporavak pri zagrevanju organizma.}}, danas poznatog kao „Đajin aparat”.
U drugom, koji je trajao između dva svetska rata, Đaja se usredsređuje na istraživanja iz oblasti [[Bioenergetika|bioenergetike]], na proučavanje [[Metabolizam|metabolizma]] i uticaja temperature i asfiksije (obamrlost) na organizme. Sintezu radova iz tog doba dao je u dvotomnoj monografiji „Homeotermija i termoregulacija” u kojoj je objavio svoju klasičnu krivu [[Termoregulacija|termoregulacije]], u nauci poznatu kao „Đajin dijagram termoregulacije”.
U trećem razdoblju bavio se [[Hipotermija|hipotermijom]] (temperatura tela ispod normalne) i to je plodni period istraživanja iz oblasti bioenergetike, o prilagođavanju na hladnoću, o odbrambenoj ulozi hipotermije, o metabolizmu u dubokoj hipotermiji. Od tada ostala je poznata „Đajina metoda” izazivanja hipotermije. Ova istraživanja našla su široku primenu, posebno u medicinskoj fiziologiji.
== Akademik ==
[[File:Dr Ivan Đaja with teaching assistent Begović Jusuf.jpg|thumb|right|275px|Ivan Đaja i asistent Jusuf Begović]]
Bio je dopisni član [[SANU|Srpske kraljevske akademije]] od 18. februara [[1922]]. Postao je pravi član Akademije prirodnih nauka 16. februara 1931. Sa pristupnom besedom „O nekojim odlikama borbe protiv hladnoće” je proglašen akademikom 6. marta [[1932]]. godine. Sekretar je Akademije prirodnih nauka od 7. marta [[1937]]. do 7. marta [[1939]].
Za redovnog člana Srpske akademije nauka za Odeljenje prirodno-matematičkih nauka i za Odeljenja medicinskih nauka izabran je 22. marta [[1948]]. Bio je redovni član Odeljenja likovne i muzičke umetnosti od 20. aprila 1949. Obavljao je funkciju sekretara Odeljenja prirodno-matematičkih nauka od 22. marta [[1948]]. do 10. juna [[1952]].
Intenzivno je radio na saradnji sa drugim akademijama te vrste i naučnim institucijama. Ubrzo nakon što je postao akademik, izabran je i za dopisnog člana JAZU u [[Zagreb]]u. Obe akademije sa njim na čelu su osnovale Oceanografski institut u Splitu, čime je ostvarena njegova ideja o osnivanju biološke stanice na Jadranu namenjene pre svega studentima.
U novoosnovanoj Srpskoj akademiji nauka, [[1948]]. godine je dobio zadatak da obrazuje dva nova odeljenja: Odeljenje medicinskih nauka i Odeljenje likovnih i muzičkih umetnosti, što je uspešno uradio. Na njegov predlog, imenu Akademije je pridodata i reč „[[umetnost]]”, pa je tako SAN postao SANU.
== Autobiografija ==
Napisao je [[Autobiografija|autobiografiju]] objavljenu pod naslovom „Otkriće sveta“.
== Spomen ploča ==
Povodom stogodišnjice osnivanja Fiziološkog zavoda na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]], 10. septembra 2010. postavljena je spomen ploča, rad [[Vajarstvo|vajara]] Đorđa Arnauta u ulici koja nosi njegovo ime na [[Gradska opština Vračar|Vračaru]] u [[Beograd]]u.
== Galerija ==
<gallery>
File:Ivan Djaja - 129.jpg|„Fermenti i fiziologija”
File:Ivan Djaja - 167.jpg|„Beleška o naučnom radu”
File:Ivan Djaja - 154.jpg|„Eksperimentalno trazenje jedne zajednicke energetske osnove u svih zivih bica”, 1921.
File:Ivan Djaja - 175.jpg|Radovi iz Fiziološkog zavoda, 1924.
File:Ivan Djaja - 155.jpg|Naslovnica rada „Hipotermija i termogeneza”, 1930.
File:Ivan Djaja - 023.jpg|„Tragom života i nauke”, 1931.
</gallery>
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
{{Commonscat|Ivan Đaja}}
{{refbegin}}
* {{cite encyclopedia | title= |encyclopedia= Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka |date= |year= 1925 |last1= Hadži |first1= Jovan |last2= Stanojević |first2= Stanoje (ur.) |publisher= Bibliografski zavod d.d. |location= Zagreb |id= |url= |access-date= }}
* {{cite encyclopedia |title= |encyclopedia= Medicinska enciklopedija |date= |year= 1960 |last= Šercer |first= Ante (ur.) |publisher= Leksikografski zavod FNRJ |location= Zagreb |id= |url= |access-date= }} Tom IV.
* {{fr}} {{Cite book |last= Đaja |first= Ivan |3= |date= 1909 |title= Etude des ferments des glucosides & des hydrates de carbone chez les mollusques et les crustacés |url= http://inoteze.unilib.rs/files/original/2831b20f0279753a80d671fd32056b58.pdf |publisher= Henri Jouve |location= Pariz |isbn= |pages= 259 |ref= }}
* {{Cite book |last= |first= | |date= 2008 | title= Život i delo srpskih naučnika |url= |publisher= [[SANU]] |location= Beograd |isbn= 8670254743 |pages= 568 |ref = }}
* {{Cite book | last1= Nikić |first1= Ljubomir | authorlink1 = | last2= Radojčić-Kostić |first2= Gordana | authorlink2 = | last3= Žujović |first3= Gordana | authorlink3 = | date= 2008 | title= Građa za biografski rečnik članova Društva Srpske Slovesnosti, Srpskog Učenog Društva i Srpske Kraljevske Akademije : 1841-1947 | url= | publisher= [[SANU]] | location= Beograd | isbn= 8670254530 | pages= 409 | ref = }}
* Kostić, Desanka, [http://www.maticasrpska.org.rs/stariSajt/biografije/biografije_sbr.pdf ''Ivan Đaja''], tom I-IV, str. 135-136 u: ''Odabrane biografije'', Matica srpska.
* {{cite journal| last1 = Igić | first1 = Rajko | date = 2000 | title = Kako je na mene uticala priča o hibernaciji i profesoru Ivanu Đaji koju sam čuo u Oklahomi? | url = | journal = Srpski arhiv za celokupno lekarstvo | volume = 128 | issue = 3-4 | pages = 141-142 | doi = | ref = }}
* {{en}} {{cite journal| last1 = Igić | first1 = Rajko | date = 2003 | title = Biographical notes on Ivan Djaja, a great Yugoslav physiologist who significantly contributed to endothermy and thermoregulation | url = | journal = The FASEB Journal | volume = 17 | issue = 5 | pages = 110-115 | doi = | ref = }}
* {{pdf}} {{cite journal | last1 = Bašić | first1 = Đivo | date = 2009 | title = Božo Đaja (Gjaja) (1850-1914) | url = https://hrcak.srce.hr/file/68572 | journal = Naše more | volume = 5-6 | issue = 56 | pages = 110-115 | doi = | ref = | archive-date = 2025-01-25 | access-date = 2023-11-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20250125144512/https://hrcak.srce.hr/file/68572 | url-status = dead }} Pomorski muzej Dubrovnik.
* {{en}}{{pdf}} {{cite journal | last1 = Igić | first1 = Rajko | date = okt. 2011 | title = Great Scientists From a Small Country in War and Peace | url = https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/2490-3329/2011/2490-33291102110I.pdf | journal = Scripta Medica | volume = 2 | issue = 42 | pages = 110-115 | doi = | ref = }}
* {{en}}{{pdf}} {{cite journal | last1 = Anđus | first1 = Pavle | last2 = Stojilković | first2 = Stanko | last3 = Cvijić | first3 = Gordana | date = 2011 | title = Ivan Djaja and the Belgrade School of Physiology | url = http://www.biomed.cas.cz/physiolres/pdf/60%20Suppl%201/60_S1.pdf | journal = Physiological Research | volume = 1 | issue = 60 | pages = 1-13 | doi = | ref = }} Fyziologický ústav Akademie věd České republiky.
* {{cite AV media |people= Petar Stanojlović, Nataša Drakulić |date= 2008 |title= Zaboravljeni umovi Srbije – Ivan Đaja |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=NKpaK7Q1y_8 |access-date= |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= [[RTS 2]]/[[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref= }} Serija „Zaboravljeni umovi Srbije” (Nikola Mirkov, Peter Stanojlović, Miomir Gatalović)
* {{cite news |last= Milatović |first= Borjanka |authorlink= |date= 24. 8. 2002 |title= Sudbina i delo Ivana Đaje |url= http://www.danas.co.yu/20020824/vikend10.htm |work= |location= Danas |access-date= |archive-date= 2008-12-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081202030658/http://www.danas.co.yu/20020824/vikend10.htm }}
* {{cite news |last= |first= |authorlink= |date= 26. 12. 2005 |title= Ivan Đaja je bio član Francuske akademije nauka od 1956 |url= http://www.danas.co.yu/20051226/dijalog1.html |work= |location= Danas |access-date= |archive-date= 2005-12-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20051227064728/http://www.danas.co.yu/20051226/dijalog1.html }} Rubrika „Pisma”.
* {{cite news |last= Miličić |first= Dragana |authorlink= |date= 10. 9. 2010 |title= Koreni biologije kod nas |url= https://www.danas.rs/vesti/drustvo/koreni-biologije-kod-nas/ |work= |location= Danas |access-date= 13. 11. 2023 }}
* {{cite news |last= Milićević |first= Dušan |authorlink= |date= 10. 9. 2010 |title= Sećanje na velikog naučnika |url= http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/206550/Secanje-na-velikog-naucnika |work= |location= Blic |access-date= }}
* {{cite news |last1= Kavaja Stanišić |first1= Dejana |authorlink= |last2= Milnović |first2= Vasilije |date= 14. 2. 2015 |title= Plemstvo duha |url= https://xn--p1acc.xn--90a3ac/page/stories/sr/story/16/Kultura/1829144/Plemstvo+duha+-+Ivan+%C4%90aja++.html |work= |location= [[Radio-televizija Srbije|RTS]] |access-date= |archive-date= 2023-12-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231203015921/https://xn--p1acc.xn--90a3ac/page/stories/sr/story/16/Kultura/1829144/Plemstvo+duha+-+Ivan+%C4%90aja++.html }}
* {{cite news |last= Mandić |first= Radomir |authorlink= |date= 16. 1. 2015 |title= Slobodan čovek na dobrom glasu |url= http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/slobodan-covek-na |work= |location= Politikin zabavnik, br. 3197 |access-date= |archive-date= 2015-01-22 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150122211912/http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/slobodan-covek-na }}
* {{cite news |last= Knežević |first= Kosta Đ. |authorlink= |date= 25. 3. 2017 |title= Brat Pjer |url= http://www.politika.rs/scc/clanak/376895/Brat-Pjer |work= |location= Politika |access-date= }}
* {{cite news |last= Anđelković |first= Nataša |authorlink= |date= 1. 10. 2021 |title= Srbija i istorija: Ko je bio Ivan Đaja |url= https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-58587168 |work= |location= [[BBC]] |access-date= }}
* {{cite web |url= http://elementarium.cpn.rs/u-centru/ivan-djaja/ |title= Nijedan dan bez eksperimenta |last= Bajac |first= Staša |date= 28. 11. 2011 |website= |publisher= Elementarijum – Centar za promociju nauke |accessdate= 13. 11. 2023 |quote= |archive-date= |archive-url= |dead-url= }}
* {{cite web |url= http://srpskoblago.rs/ivan-djaja |title= Ivan Đaja |last= |first= |date= 22. 7. 2012 |website= |publisher= Srpsko blago |accessdate= 13. 11. 2023 |quote= |archive-date= 2014-03-12 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140312103547/http://srpskoblago.rs/ivan-djaja |dead-url= }}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.bg.ac.rs/sr/univerzitet/rektori/rektori-2.php Rektori liceja, velike škole i Univerziteta u Beogradu 1838-1938] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130817150629/http://bg.ac.rs/sr/univerzitet/rektori/rektori-2.php |date=2013-08-17 }}, [[Univerzitet u Beogradu]].
* [https://www.sanu.ac.rs/ivan-djaja-beogradska-skola-fiziologije/ Biografija] na stranici akademije [[SANU]]; [https://www.sanu.ac.rs/clan/djaja-ivan/ Profil] člana akademije. <small>Pristupljeno 13. 11. 2021.</small>
{{niz
| pre= [[Aleksandar Belić]]
| spisak= [[Lista rektora Univerziteta u Beogradu|rektor Univerziteta u Beogradu]]<br />[[1933]]–[[1935]]
| posle = [[Vladimir Ćorović]]
}}
{{Rektori Univerziteta u Beogradu}}
{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1884|1957|Đaja, Ivan}}
[[Kategorija:Biolozi]]
[[Kategorija:Rektori Univerziteta u Beogradu]]
[[Kategorija:Srpski profesori]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Srpski biolozi]]
2f7o32a0lxe0a2tbjtisdq398oeucdh
Imarui (laguna)
0
4686472
42686557
42406719
2026-09-11T13:33:48Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686557
wikitext
text/x-wiki
{{Vslika
| ime =Laguna Imaruí
| izvorno_ime =<small>Lagoa de Imaruí</small>
| slika_panorama =ISS006-E-18559_-_View_of_Brazil.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =<center>[[Fotografija]] [[laguna|lagune]] iz [[Nasa|Nasina]] [[satelit]]a</center>
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Brazil}}
| lokacija1_ime =[[Države Brazila|Savezna država]]
| lokacija1_info =[[Santa Catarina (savezna država)|Santa Catarina]]
}}
'''Imaruí''' ([[portugalski]]: ''Lagoa de Imaruí'') je [[laguna]] [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] na [[jugoistok]]u [[Brazil]]a u [[Države Brazila|Saveznoj državi]] [[Santa Catarina (savezna država)|Santa Catarina]].<ref name=brit/>
Laguna Imaruí je udaljena oko 110 [[km]] od [[Florianópolis]]a.<ref name=ud>{{cite web
|url=https://real-estate-brazil.com/estate/beautiful-island/
|title=''Island with 42.000 m², in Lagoa de Imaruí''
|publisher=Real estate Brazil
|language=engleski
|accessdate=05.02.2024.
|archive-date=2024-02-05
|archive-url=https://web.archive.org/web/20240205080328/https://real-estate-brazil.com/estate/beautiful-island/
}}</ref>
== Karakteristike==
Laguna ima [[površina|površinu]] od 184 [[km²]]<ref name=brit/>, [[dužina|duga]] je oko 32 i maksimalno [[širina|široka]] do 8 [[km]].
Imaruí je zapravo kompleks od tri [[kanal]]ima povezana [[jezero|jezera]], od gornjeg ([[sjever]]nog) ''Mirim'', srednjeg ''Imaruí'' i donjeg ([[jug|južnog]]) ''Santo Antônio'', koji je kanalom ''Barra da Laguna'' povezan sa [[Atlantski ocean|oceanom]]. Od oceana ga razdvaja dugi uski [[poluotok]] na čijem se južnom kraju nalazi [[grad]] [[Laguna, Santa Catarina|Laguna]].
U lagunu uvire više nekoliko [[potok]]a i [[rijeka]], a najveće su ''Tubarão'' i ''Una'', Tubarão uvire u Santo Antônio na jugu, a Una u Mirim na sjeveru.
[[Dubina]] varira od 2 do 14,9 [[metar]]a na ulazu u ocean.<ref name=brit/>
Od [[2000]]. laguna je mjesto najvećeg [[Ribogojstvo|kaveznog uzgoja]] [[Rakovi|rakova]] (Litopenaeus vannamei) u južnom Brazilu.<ref name=brit>{{cite web
|url=https://docs.google.com/viewerng/viewer?url=https://lume.ufrgs.br/bitstream/handle/10183/13542/000641411.pdf?sequence%3D1%26isAllowed%3Dy&pdf=true
|title= ''Qualidade das águas da Lagoa do Imaruí''
|publisher=Universidade Federal do Rio Grande do Sul
|author =Márcia Berreta
|accessdate =05.02.2024.}}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Lagoa de Imaruí}}
* [https://mapcarta.com/Lagoa_de_Imaru%C3%AD_R3336114 ''Lagoa de Imaruí'' (na portalu Mapcarta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240205071817/https://mapcarta.com/Lagoa_de_Imaru%C3%AD_R3336114 |date=2024-02-05 }} {{en icon}}
[[Kategorija:Lagune u Brazilu]]
n7qwdlw8kvr2l1fiuw2vj54ytyhlecu
Kolaboracija četnika s Trećim Reichom
0
4690760
42686826
42684451
2026-09-12T07:27:27Z
~2026-49082-82
390889
42686826
wikitext
text/x-wiki
{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.
Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref>
U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref>
Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref>
Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.
Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].
== Nemačka politika prema četnicima ==
Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:
{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}}
Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}
Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.
== Hronologija ==
=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}
{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}
Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:
– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?
Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...
Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}}
Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}}
No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:
{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:
1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i
2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}
Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:
{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}}
On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:
{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}
Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.
=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.
Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].
Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref>
=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]
Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>
Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.
Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:
{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:
1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;
2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;
3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;
4) da poziva na borbu protiv komunista.
Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}}
Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref>
[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]
U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.
U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref>
Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak:
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]
Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ:
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}
U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref>
Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}
=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]
Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}
Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.
Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—
Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—
Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}}
Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI
Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.
HRVATI
Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}}
Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}
O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}
Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}}
O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]
9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}
O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}
Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref>
General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}}
U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}
=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref>
12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:
{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}}
Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:
{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}}
I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati:
{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}}
[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]
Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:
{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}
Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:
{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.
4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.
5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.
6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.
7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}
Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/>
=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]
U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:
{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}
U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:
U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.
Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}}
Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:
{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}
1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]:
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}
Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.
2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.
3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.
Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}}
18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]]
Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref>
Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}}
U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref>
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]
U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:
{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}
Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}
{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}
{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}
U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}}
U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}
U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}}
Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref>
19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:
{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}
Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}}
=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]
[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.
4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.
5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.
6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.
8) Razmena štabova za vezu.
9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.
10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}
27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.
{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}
Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}
30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}}
Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:
{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.
U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}
Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu "sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>
{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}
Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}}
I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima:
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}}
14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref>
U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:
{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}}
Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:
{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}}
Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće:
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]
Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:
1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.
2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.
3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}
Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}}
Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref>
No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].
=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]
{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}
Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}
U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}
U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. </br> Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}
U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}
U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:
{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}
{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}}
Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:
{{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}
Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“:
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}
Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}
=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]
Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji:
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}
Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}}
[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]
Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.
2.) Jedinice koje su učestvovale:
4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]
5.) Sprovođenje:
U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.
6.) Gubici neprijatelja:
32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.
Plen:
2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.
Sopstveni gubici:
20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.
7.) Iskustva:
a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...
e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}
[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':
Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.
Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.
Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.
'''Nemačke snage''':
1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.
1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.
Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.
Početak napada: 10. 4. 44.
[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}}
=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]]
Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref>
Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}
Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:
1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.
2.) Gubici:
A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.
B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.
C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]]
Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}}
U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}}
Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.''
Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.
Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}
Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref>
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]
U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}
Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref>
Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}
U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}}
U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref>
Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}}
Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a su bili u velikoj mjeri zadovoljni povjerenjem koje su dvije strane izgradile. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je isticao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (riječ je o četnicima pod zapovjedništvom vojvode Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od muslimanske osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.<ref>George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. <br /> ({{jez-eng|"With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. "The cooperation between the division and the Četniks was very loose," wrote one critical SS officer. "Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition." Sauberzweig was more optimistic: "After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.""}})</ref>}}
Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}
Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}}
Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}
U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}
Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref>
O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}
Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref>
I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}}
=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]
{{Quote box
| citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref>
| izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
| width = 40%
| align = right}}
{{Quote box
| citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref>
| izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
| width = 40%
| align = right}}
Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}}
Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref>
Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}
Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>
Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}
U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}
Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}
U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}
12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a:
{{izdvojeni citat|OBJAVA
Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}}
1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}}
U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref>
U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}}
U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}
Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage
A) Grupa “Holman”
696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.
B) Grupa “Vajel”
Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.
C) 24. bug. div.
I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.
D) Grupa “Tatalović”
Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}}
U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija:
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}}
Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu:
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}
Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:
{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}}
18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:
{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}}
U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}}
Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}}
U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}}
U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>
11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}}
12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji:
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}
U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/>
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]
General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.
Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.
Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}}
Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}
U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}
General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}}
U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}
Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}
U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}
Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}
27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka.
Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27.
29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}}
Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] </br> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Nachsäuberung "Kehraus" Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. </br> Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div."}})</ref> u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:
Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.
Operacija »Keraus« je završena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. </br> ”KEHRAUS” BEENDET.}})</ref>}}
Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}
Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.
{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}
=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:
{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}
U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije''
Tiče se: »Reselšprunga« [...]
7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}}
Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.
2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.
Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać.
Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]
d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.
3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}}
Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref>
=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:
{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}}
Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.
2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.
3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.
4. DM moli da sam ostane u ilegali.
5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.
6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}}
O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''
Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}}
U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:
Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}}
Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:
{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.
b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.
c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.
d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.
e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.
f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.
g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.
h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}}
Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}
U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}}
Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}}
Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on
a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,
b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}
Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref>
=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:
{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}}
[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.
Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,
1.) Snage koje učestvuju:
a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,
b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,
c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),
d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),
e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,
f) Grupa »Krempler«,
g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}}
[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}}
Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''
Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}}
Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:
{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:
7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.
Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}
U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:
a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,
b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,
c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,
d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,
e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}}
Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:
{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}
U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}
Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje:
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}
Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}}
Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}
Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}}
Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}
U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}
Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}}
Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:
{{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}
U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:
{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. </br> Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}
{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}
Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}
=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]
Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref>
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}
O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}
U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}}
Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}
Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}
Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}
Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''
Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}}
Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.
U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.
Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.
Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}
Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.
U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref>
Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}}
Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]:
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'':
1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine.
2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.
3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.
4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}}
U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}
=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]
Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}}
O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}}
=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]]
[[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:
1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.
2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.
3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.
4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}}
U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}
Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.
Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref>
[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref>
[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«:
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.
2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]
6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}
[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}}
General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref>
== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]
{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}
Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref>:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}
Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.
''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}}
Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}}
Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:
{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}}
Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:
{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}
General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}}
Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:
{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}}
== Reference ==
{{izvori|2}}
== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]
ktp7b5vfuc5utbgvfy3l8142jz9kf5u
Stamford Raffles
0
4713620
42686616
42658681
2026-09-11T15:07:04Z
Edgar Allan Poe
29250
/* Vanjske veze */
42686616
wikitext
text/x-wiki
{{politički vođa
|ime=Stamford Raffles
|datum rođenja=[[5. srpnja]] [[1781.]]
|mjesto rođenja=brod ''Ann'', obala ispred [[Port Morant]]a<br>{{flagicon|UK|1707}} [[Jamajka (kolonija)|Jamajka]]
|datum smrti=[[5. srpnja]] [[1826.]]
|mjesto smrti={{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=George Francis Joseph - Sir Thomas Stamford Bingley Raffles.jpg
|veličina=
|opis slike=[[George Francis Joseph]]:<br>''[[Portret Stamforda Rafflesa]]'' (oko [[1817.]])
|stranka=
|potpis=
|supruga={{plainlist|
* {{marriage|[[Olivia Mariamne Devenish]]|1805|1814|end = died}}
* {{marriage|[[Sophia Hull]]|1817}}}}
|obrazovanje=
|zanimanje=
|fusnote=
|položaj = [[Guverner Bencoolena|Guverner-pukovnik Bencoolena]]
|mandat_start = [[22. ožujka]] [[1818.]]
|mandat_kraj = [[1824.]]
|podpredsjednik =
|podpremijer =
|zamjenik =
|premijer1 =
|predsjednik1 =
|prethodnik = [[George John Siddons]]<br>{{small|(kao upravitelj)}}
|nasljednik = [[John Prince (kolonijalni upravitelj)|John Prince]]<br>{{small|(kao upravitelj)}}
|čin2 = [[Generalni guverner Nizozemskih Istočnih Indija|Britanski Guverner-pukovnik Nizozemskih Istočnih Indija]]
|mandat_start2 = [[18. rujna]] [[1811.]]
|mandat_kraj2 = [[12. ožujka]] [[1816.]]
|podpredsjednik2 =
|podpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 =
|predsjednik =
|prethodnik2 = [[Rollo Gillespie]] {{small|(v.d.)}}
|nasljednik2 = [[John Fendall]]
|čin3 =
|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =
|čin4 =
|mandat_start4 =
|mandat_kraj4 =
|podpredsjednik4 =
|podpremijer4 =
|zamjenik4 =
|premijer4 =
|predsjednik4 =
|nasljednik4 =
|prethodnik4 =
|čin5 =
|mandat_start5 =
|mandat_kraj5 =
|podpredsjednik5 =
|podpremijer5 =
|zamjenik5 =
|premijer5 =
|predsjednik5 =
|prethodnik5 =
|nasljednik5 =
|vjera=
}}
'''Sir Thomas Stamford Bingley Raffles''' (obala ispred [[Port Morant]]a, [[5. srpnja]] [[1781.]] – [[London]], [[5. srpnja]] [[1826.]]),{{Refn|name=Bastin|{{Cite book |last1=Bastin |first1=John Sturgus |author-link1=John Sturgus Bastin |last2=Weizenegger |first2=Julie |date=15 January 2016 |url=https://books.google.com/books?id=nSAyDAAAQBAJ&pg=PT199 |title=The family of Sir Stamford Raffles |location=Singapore |publisher=[[National Library Board]], [[Government of Singapore]] and [[Marshall Cavendish|Marshall Cavendish International Asia Pte Ltd]] editions |isbn=978-981-09-7236-3}} cited in [[#InfopediaRafflesFamily|Family of Sir Stamford Raffles]] at the [[Singapore Infopedia]].}}{{Refn|name=SophiaRaffles|{{Cite book|last1=Raffles|first1=Lady Sophia|author-link1=Sophia Hull|last2=Raffles|first2=Thomas Stamford|author-link2=Thomas Stamford Raffles|date=1830|url=https://books.google.com/books?id=B-tdAAAAcAAJ&pg=PA1|title=Memoir of the life and public services of Sir Thomas Stamford Raffles, F.R.S. &c.; particularly in the government of Java, 1811–1816; and of Bencoolen and its dependencies, 1817–1824; with details of the commerce and resources of the Eastern archipelago; and selections from his correspondence|language=en-gb|location=London, England|publisher=[[John Murray (publishing house)|John Murray]] ([[John Murray III]])|via=[[Google Books]]}}}} [[UK|britanski]] kolonijalni časnik i istraživač koji je ostavio značajan trag na području [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Od [[1811.]] do [[1816.]] godine bio je guverner [[Nizozemske Istočne Indije|Nizozemskih Istočnih Indija]], a od [[1818.]] do [[1824.]] godine i guverner-pukovnik [[Britanski Bencoolen|Bencoolena]]. Tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], Raffles je uspio [[Invazija Jave (1811.)|preoteti Javu]] od [[Nizozemsko kolonijalno carstvo|Nizozemske]]; otok je vraćen Nizozemcima sukladno odredbama [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)|Anglo-nizozemskog sporazuma]] iz [[1824.]] godine. Godine [[1817.]] napisao je knjigu naslova ''[[The History of Java]]'', u kojoj je opisao historiju otoka od prahistorijskih vremena.<ref>{{Cite book|last=Raffles|first=Thomas Stamford|date=2015|url=http://www.Gutenberg.org/ebooks/49843|title=The History of Java, v. 1–2}}</ref> Bavio se i istraživačkim radom s područja [[biologija|biologije]], a [[Rod (biologija)|rod]] parazitskih tropskih biljaka ''[[Rafflesia]]'' nazvan je njemu u čast.<ref>{{Cite web |title=Rafflesia |url=https://eresources.nlb.gov.sg/infopedia/articles/SIP_38_2005-01-22.html |access-date=30 September 2022 |website=Infopedia |publisher=[[Government of Singapore]]}}</ref>
Raffles se rodio na britanskom brodu ''Ann'', koji je u to vrijeme bio usidren nedaleko od obale [[Port Morant]]a na [[Jamajka|Jamajci]].{{r|SophiaRaffles}} Roditelji su mu omogućili pristojno školovanje,<ref>{{cite book |last1=Faulkner |first1=Thomas |title=The history and antiquities of the parish of Hammersmith: Interspersed with biographical notices of illustrious and eminent persons, who have been born, or who have resided in the parish during the three preceding centuries |url=https://archive.org/details/historyandantiq02faulgoog |date=1839 |publisher=Nichols & Son |location=London |page=[https://archive.org/details/historyandantiq02faulgoog/page/n286 261] |language=en |oclc=940527190}}</ref> a nakon sklapanja braka s deset godina starijom udovicom [[Olivia Mariamne Devenish|Olivijom Devenish]],{{R|Bastin|pages=57, 73, 107}} Raffles se [[1805.]] godine pridružio kolonijalnoj administraciji u [[Britanska Malaja|Malaji]] i tako utemeljio vezu s jugoistočnom Azijom koja će biti sastavni dio njegova života. U kasnijim godinama, Raffles je imao značajnu ulogu u jačanju britanske moći na području istočne i jugoistočne Azije.
Godine [[1819.]] osigurao je kontrolu nad strateški važnim [[Singapur]]om nakon [[Singapurski sporazum 1819.|sporazuma s lokalnim čelnicima]], a koji je Britaniji dao pristup strateški važnom [[Singapurski tjesnac|Singapurskom tjesnacu]], preko kojeg je osiguran pristuo okolnim vodenim površinama, posebice [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] i [[Južno kinesko more|Južnom kineskom moru]]. Kruna izvorno nije podržavala njegovo djelovanja na području na kojem su Nizozemci imali velik utjecaj, a to je dovelo do tenzija između Britanije i Nizozemske. Potpisivanjem [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)|Anglo-nizozemskog sporazuma]] iz [[1824.]] godine, sfere interesa dvaju kolonijalnih sila jasno su definirane; Nizozemci su se odrekli pretenzija prema Singapuru, dok su Britanci njima prepustili [[Britanski Bencoolen|Bencoolen]]. Ubrzo je u Singapuru utemeljena velika luka za trgovinu između Azije i Europe.
Iako se Rafflesa danas uglavnom smatra utemeljiteljem modernog Singapura, faktično upravljanje posjedom na dnevnoj bazi vodio je [[William Farquhar]], koji je bio prvi upravutelj od [[1819.]] do [[1823.]] godine.<ref>{{Cite web|title=William Farquhar, not Raffles, is true founder of S'pore: UK magazine book review|url=https://mothership.sg/2018/01/william-farquhar-not-raffles-is-true-founder-of-singapore/|access-date=16 January 2022|website=mothership.sg|language=en}}</ref> Raffles se ubrzo vratio u Englesku, gdje je preminuo na svoj rođendan [[1826.]] godine od posljedica [[apopleksija|apopleksije]];<ref>{{Cite web |title=What Killed Sir Stamford Raffles? |url=https://www.sma.org.sg/news/2019/August/what-killed-sir-stamford-raffles |access-date=2024-05-18 |website=www.sma.org.sg}}</ref> imao je 45 godina. Iako je njegova ostavština kompleksno pitanje, Raffles je i danas iznimno važna ličnost za historiju Singapura, čemu svjedoče i brojni spomenici njemu u čast, kao i nazivi brojnih institucija i građevina. Njegovi kritičari ističu kako ga se ne treba pretjerano slaviti jer se radilo o [[Imperijalizam|imperijalistu]] koji je domaćem stanovništvu Singapura nametnuo [[kolonijalizam]].<ref>{{Cite web |date=21 January 2020 |title=Head Count: The History of Census-taking in Singapore |url=https://biblioasia.nlb.gov.sg/vol-15/issue-4/jan-mar-2020/head-count-history/ |website=National Library, Singapore}}</ref><ref>{{cite web |title=Glory and disgrace: The complex legacy of Singapore founder Raffles |url=https://www.france24.com/en/20190226-glory-disgrace-complex-legacy-singapore-founder-raffles |website=France 24 |access-date=17 August 2023 |language=en |date=26 February 2019}}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
{{Refbegin}}
* {{Cite book|last=Barley|first=Nigel|author-link=Nigel Barley (anthropologist)|date=1999|title=The Golden Sword: Stamford Raffles and the East|url=https://archive.org/details/goldenswordstamf0000unse|language=en-gb|location=London, England|publisher=[[British Museum Press]]|isbn=0-7141-2542-3}}
* {{Cite book|last=Barley|first=Nigel|author-link=Nigel Barley (anthropologist)|date=2009|title=In the Footsteps of Stamford Raffles|url=https://archive.org/details/infootstepsofsta0000barl|language=en-gb|location=Singapore|publisher=[[Monsoon Publishing]]|isbn=978-981-08-3534-7}}
* {{Cite journal|last=Borschberg|first=Peter|date=2019|title=Dutch objections to British Singapore, 1819–1824: law, politics, commerce and a diplomatic misstep|journal=[[Journal of Southeast Asian Studies]]|volume=50|issue=4|pages=540–561|doi=10.1017/S0022463420000053|s2cid=226792993}}
* {{Cite journal|last=Brayley|first=E. W.|year=1827|title=Some account of the life and writings and contributions to science, of the late Sir Thomas Stamford Raffles, Knt., F.R.S., S.A. & L.S., &c; successively Lieutenant-Governor of Java and its dependencies, and of Fort Marlborough, Singapore, and the British Possessions in Sumatra: Founder and President of the Zoological Society|language=en-gb|journal=[[The Zoological Journal]]|volume=3|issue=9|pages=1–48}}
* {{Cite journal|last=Brayley|first=E. W.|year=1827|title=Some account of the life and writings and contributions to science, of the late Sir Thomas Stamford Raffles, Knt., F.R.S., S.A. & L.S., &c; successively Lieutenant-Governor of Java and its dependencies, and of Fort Marlborough, Singapore, and the British Possessions in Sumatra: Founder and President of the Zoological Society|language=en-gb|journal=[[The Zoological Journal]]|volume=3|issue=11|pages=382–400}}
* {{Cite book|last1=Chandler|first1=David P.|last2=Steinberg|first2=David J.|year=1988|title=In Search of Southeast Asia|location=Hawaii|publisher=[[University of Hawaii Press]]|isbn=978-0-8248-1110-5}}
* {{Cite book|last=Wurtzburg|first=Charles E.|year=1986|title=Raffles of the Eastern Isles|language=en-gb|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=0-19-582605-1}}
* {{Cite book|last=de Jong|first=Joop|year=2000|title=De Waaier van het Fortuin|publisher=[[SDU publishers]]|isbn=90-12-08974-3}}
* {{Cite book|last=Glendinning|first=Victoria|author-link=Victoria Glendinning|year=2012|title=Raffles and the Golden Opportunity|language=en-gb|publisher=[[Profile Books]]|isbn=978-1846686030|url-access=registration|url=https://Archive.org/details/rafflesgoldenopp0000glen}}
* {{Cite book|editor-last=Murdoch|editor-first=Adrian |year=2013|title=Raffles – Three Lives|publisher=[[Rott Publishing]]}}
* {{Cite book|last=Noltie|first=H. J.|year=2009|title=Raffles' Ark Redrawn: Natural History Drawings from the Collections of Sir Thomas Stamford Raffles|language=en-gb|location=London, England|publisher=[[British Library Publishing]]|isbn=978-0-7123-5084-6}}
* {{Cite book|last1=Finlayson|first1=George|author-link1=George Finlayson|last2=Raffles|first2=Sir Thomas Stamford, F.R.S.|author-link2=Stamford Raffles|date=27 April 2014|orig-year=1826|title=The Mission to Siam, and Hué the Capital of Cochin China, in the Years 1821-2|url=http://www.Gutenberg.org/files/45505/45505-0.txt|format=txt|language=en-gb|location=[[Fairbanks]]|publisher=[[Project Gutenberg Literary Archive Foundation]]|id=EBook #45505|access-date=10 June 2015}}
* {{Cite book|last=Jardine|first=Sir William|year= 1844|url=https://Archive.org/details/naturalhistoryof00jardrich|title=The natural history of game birds|language=en-gb|chapter=with a memoir on Sir Stamford Raffles}}
* {{Cite book |last=Raffles |first=Stamford |year=1830 |title=History of Java |language=en-gb |url=https://Archive.org/details/historyofjava01raff |location=London |publisher=John Murray |edition=2. |volume=I}}
* {{Cite book |last=Raffles |first=Stamford |year=1830 |title=History of Java |language=en-gb |url=https://Archive.org/details/historyofjava02raff |location=London |publisher=John Murray |edition=2. |volume=II}}
* {{Cite book|last=Woodman|first=Dorothy|date=September 1954|title=Raffles of Java, 1781–1826|language=en-gb|publisher=[[History Today]]|volume=4#9|pages=581–590}}
{{Refend}}
== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline}}
* {{cite web|last=Firaci|first=Biagio|date=10 June 2014|url=http://www.singlish.it/raffles/|title=Sir Thomas Stamford Raffles and the British colonisation of Singapore among Penang, Melaka and Bencoonen|website=Singlish.it|access-date=5 May 2021|archive-date=28 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191028052618/http://www.singlish.it/raffles/|url-status=dead}}
* {{cite web|url=http://rmbr.nus.edu.sg/history/raffles.htm|title=Raffles biography|website=RMBR.NUS.edu.sg|location=Singapore|publisher=[[Raffles Museum of Biodiversity Research]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140209231236/http://rmbr.nus.edu.sg/history/raffles.htm|archive-date=9 February 2014|access-date=5 May 2021}}
* {{Cite DNB |wstitle= Raffles, Thomas Stamford | volume= 47 |last= Hamilton |first= John |author-link= John Hamilton, 1st Viscount Sumner |pages = 161-165|short=1}}
* {{Find a Grave|5971233|Thomas Stamford Raffles}}
* {{cite web|url=https://www.TheGuardian.com/books/2012/dec/05/raffles-victoria-glendinning-review|title=Raffles and the Golden Opportunity|language=en-gb|website=[[The Guardian]]|date=5 December 2012}}
{{Generalni guverneri Nizozemskih Istočnih Indija}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1781|1826|Raffles, Stamford}}
[[Kategorija:Britanski političari]]
[[Kategorija:Historija Singapura]]
[[Kategorija:Britanski pisci]]
[[Kategorija:Britanski historičari]]
[[Kategorija:Britanski naučnici]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Britanski slobodni zidari]]
[[Kategorija:Abolicionisti]]
1nd6fzfo0s8fsx96ay2mnpzkxel6l4p
Wikipedija:Wikiprojekt države/Panama
4
4716363
42686666
42686526
2026-09-11T16:51:57Z
Edgar Allan Poe
29250
42686666
wikitext
text/x-wiki
{| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto"
| Wikiprojekt države - '''Panama'''
|}
{| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;"
| class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" |
{| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;"
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2>
|-
| style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px">
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor=lightblue
| <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div>
|-
| '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div>
|-
| '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center"></div>
|-
| '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center"></div>
|-
| '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div>
|-
| '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div>
|-
| '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div>
|-
| '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|}
</div>
|}
| style="border:1px solid transparent;" |
| class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"|
{| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;"
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2>
|-
| style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn">
* <s>'''[[Panama]]'''
:Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s>
</div>
|}
|}
{| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;"
| class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" |
{| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;"
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2>
|-
| style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px">
Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.
{|class="wikitable sortable"
|- bgcolor=lightblue
| <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div>
|-
| '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div>
|-
| '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div>
|-
| '''18.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|-
| '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|-
| '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|-
| '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|-
| '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|-
| '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|-
| '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|-
| '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div>
|}
</div>
|}
| style="border:1px solid transparent;" |
| class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"|
{| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;"
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2>
|-
| style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn">
*'''[[:Kategorija:Panama]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I
*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.
</div>
|}
|}
{| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;"
| class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" |
{| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;"
! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2>
|-
| style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%">
Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu.
</div>
|}
|}
__NOTOC__
__NOEDITSECTION__
[[Kategorija:Wikiprojekt države|P]]
phaepi2k9sk58jkirhrtcs168ft0sol
Krsta Iskruljev
0
4716915
42686708
42670297
2026-09-11T19:51:45Z
Stefanguzvica
88249
/* Dela */
42686708
wikitext
text/x-wiki
{{Heroj M
|didaskalija=Krsta Iskruljev
| slika = Krsta_iskruljev.jpg
| opis_slike=
| datum_rođenja =[[21. aprila]] [[1882]].
| mesto_rođenja = [[Jasenovo (Bela Crkva)]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}}
| datum_smrti =[[6. aprila]] [[1914]]. ('''32''' god.)
| mesto_smrti =[[Nervi (selo)|Nervi]] kraj [[Genova|Đenove]]
| država_smrti ={{zastava|Kraljevina Italija}}
|profesija=učitelj, istoričar, revolucionar
}}
'''Krsta Iskruljev''' ([[ćirilica]]: Крста Искруљев; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Krszta Isskrulyev, Isskrulyev Keresztély; [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]] kraj [[Bela Crkva|Bele Crkve]], [[21. aprila]] [[1882]]. – [[Budimpešta]], [[6. aprila]] [[1914]].) bio je [[Srbi|srpski]] [[Socijalizam|socijalista]] i revolucionarni [[Sindikalizam|sindikalista]] iz [[Banat|Banata]], te višegodišnji član Socijaldemokratske radničke partije [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]. Bio je jedan od najznačajnijih srpskih levih mislilaca u Austro-Ugarskoj pre [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji je objavljivao teorijske članke i u građanskim i u radničkim listovima. Povremeno je delovao pod pseudonimom '''Uča Dobroslav'''.{{sfn|Lebl|1950|p=177}}
== Biografija ==
Krsta Iskruljev rođen je u Jasenovu kraj Bele Crkve 21. aprila 1882. godine, kao dete Aleksandra i Živke Iskruljev. Završio je Državnu gimnaziju u Beloj Crkvi, nakon čega je [[1900]]. godine otišao u Budimpeštu da pohađa univerzitet. Tokom studija je postao član Socijaldemokratske radničke partije Ugarske. Na njegovo socijalističko opredeljenje uticao je [[Vasa Stajić]], koji je u to vreme mnoge mlade inspirisao da postanu socijalisti.<ref>[https://library.hungaricana.hu/en/view/Szazadok_1970/?query=iskruljev&pg=87&layout=s Árpád Löbl, "Az igazi Vasa Stajić", ''Századok'' 104/I (1970), 78.]</ref> Iskruljev je doktorirao istoriju u Budimpešti, a njegova disertacija bila je studija o [[Mitropolit|mitropolitu]] [[Pavle Nenadović|Pavlu Nenadoviću]]. Biograf Iskruljeva, istoričar [[Arpad Lebl]], piše da su se u radovima Iskruljeva "neprekidno mešaju [[Idealizam|idealistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]] stavovi". U svojim studijama, Iskruljev piše o ekonomskoj osnovi nacionalnog pitanja i vidi korene nacionalizma u klasnom nezadovoljstvu seljaštva pod [[Feudalizam|feudalizmom]].{{sfn|Lebl|1950|p=178}} Piše agitacione članke usmerene na obrazovanje seljaštva i pokušava da aktivno uključi seljake u radnički pokret.{{sfn|Lebl|1954|pp=132–133}}
Još pre nego što je postao revolucionarni sindikalista, Iskruljev je održavao veze sa jednim od najpoznatijih srpskih socijalista i vođom sindikalističke opozicije unutar [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], [[Milorad Popović|Miloradom Popovićem]].{{sfn|Lebl|1961|p=111}} Paralelno sa članstvom u Socijaldemokratskoj partiji, bio je blizak i [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] i inspirisan radovima [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]].{{sfn|Bikar|1964|p=338}} Redovno je pisao za mađarske anarhističke novine ''Társadalmi Forradalom'' (''Socijalna revolucija'') koje je izdavao anarhistički grof [[Ervin Batthyány]]. Iskruljev je bio saradnik tih novina mnogo pre nego što je počeo da se otvoreno okreće ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|p=110}}
Početkom [[1907]]. godine, Iskruljev u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]] prisustvuje Drugom kongresu Srba socijalista u Ugarskoj kao predstavnik [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] koji žive u Budimpešti. Bio je član kandidacione komisije koja je predlagala novo rukovodstvo. Učestvovao je u diskusiji o borbi za opšte pravo glasa i istupao je protiv predloga borbe za crkvenu autonomiju [[Karlovačka mitropolija|Karlovačke mitropolije]], jer je smatrao da je ulazak socijalista u borbu za nacionalna prava određenih etničkih grupa nepotreban i da odvlači pažnju od [[Klasna borba|klasne borbe]]. Na sledećem kongresu [[1908]]. godine Iskruljev je ponovo bio član kandidacionog odbora, i referent po pitanju borbe za opšte pravo glasa.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Tada je bio na uobičajenim socijaldemokratskim pozicijama [[Druga internacionala|Druge internacionale]], tražeći opšte pravo glasa za odrasle muškarce i žene. Na Trećem kongresu, Iskruljev drži govor u kom detaljno iznosi gledište razvoja društva u duhu klasičnog [[Marksizam|marksizma]]:
{{citat|Politički život uvek odgovara ekonomskom. Dok su kraljevi svu zemlju imali u svojim rukama, donde su samo oni krojili zakone, danas imaju zemlju, rudnike, fabrike: spahije, popovi, industrijalci – oni i zakone kroje. Politika je u njihovim rukama; i oni je u svoju korist primenjuju (...) I sad dolazi [[socijalizam]] koji nastoji da ekonomske prilike promeni. I sad se socijalizam bacio na sve. Putem ekonomskih organizacija stvara sebi bolje uslove rada: veću nadnicu, kraće radno vreme, obrazuje [[proletarijat]] i čini ga klasno svesnim. Svest socijalistička, pošto ekonomski već računamo se u nešto, bacila se na celu ideologiju.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}}}
=== Revolucionarni sindikalizam ===
[[Datoteka:Budapest VIII., József körút, Nemzeti szálló. Fortepan 23403.jpg|thumb|300px|Zgrada Hotela "Rémi" (danas "Nemzeti") u Budimpešti, koji je oko 1910. godine bio mesto okupljanja anarhista i sindikalista.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}]]
Pri kraju prve decenije 20. veka, Iskruljev se približio levom krilu Socijaldemokratske radničke partije Ugarske, koje je bilo pod uticajem revolucionarnog [[Sindikalizam|sindikalizma]]. Ovo krilo je predvodio njegov blizak prijatelj i saradnik [[Ervin Szabó]] i ono se protivilo "ortodoksnom" rukovodstvu partije koje je bilo pod uticajem [[Karl Kautsky|Karla Kauckog]]. Szabó je 1907. godine osnovao Budimpeštansku grupu revolucionarnih socijalista (''Forradalmi Szocialisták Budapesti Csoportja''). Iako je, po podacima ugarske tajne policije, Iskruljev bio deo te grupe još od 1908. godine, njegova neslaganja sa rukovodstvom Socijaldemokratske partije izašla su na videlo tek tokom [[1909]]. godine.{{sfn|Bikar|1964|p=331}}
Rukovodstvo partije se tokom 1909. godine često sukobljavalo sa Iskruljevim. Postao je urednik novina ''Narodni glas'', koje su bile zvanično glasilo Srpskog agitacionog odbora unutar Socijaldemokratske partije. U svojim člancima je napustio prethodnu politiku borbe za opšte pravo glasa, smatrajući je štetnom i demobilišućom. Javno istupa sa tezama "da se radništvo samo putem revolucionarnih ekonomskih organizacija, bojkota, generalnih [[Štrajk|štrajkova]] može osloboditi i da je parlamentarna akcija štetna po proletarijat, jer mu ubija revolucionarnu volju".{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Insistirao je da se partija treba da se orijentiše i prema zemljoradnicima, a ne isključivo prema radništvu u industriji. Hteo je da stavi težište rada na organizaciju radnih mesta i formiranje radničkih prosvetnih društava, te je i uspešno osnovao srpsku socijalističku narodnu biblioteku u Pešti. Na vanrednoj partijskoj konferenciji u oktobru [[1909]]. godine potvrđen je izbor Iskruljeva za predsednika Srpskog agitacionog odbora, ali je kompromisno rukovodstvo sadržalo i pristalice "ortodoksne" linije mađarske socijaldemokratije.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}
[[Januar|Januara]] [[1910]]. godine, rukovodstvo Socijaldemokratske partije je sprečilo Iskruljeva da ode na osnivački kongres [[Balkanska federacija#Razvoj ideje balkanske federacije početkom 20. veka|Balkanske socijaldemokratske radničke federacije]] u [[Beograd|Beogradu]], smatravši balkansku federaciju "za preduhitrenu i preranu".{{sfn|Lebl|1950|p=176}} Iskruljev je pozicije partijskog rukovodstva smatrao [[Reforma|reformističkim]] i kritikovao ih što se preterano fokusiraju na borbu za opšte pravo glasa, a ne za revoluciju.<ref>[https://www.google.ru/books/edition/Istorijski_arhiv_Komunisti%C4%8Dke_partije_J/I2sbAQAAMAAJ?hl=en&gbpv=1 Moša Pijade (ur.), ''Istorijski arhiv Komunističke partije Jugoslavije, tom VI: Socijalistički pokret u Bosni, Vojvodini i Makedoniji'' (Beograd: Istorijsko odeljenje Centralnog komiteta KPJ, 1951), 120.]</ref> Iskruljev je imao uticaj i na grupu anarhista u Beogradu koju je predvodio [[Milan Radić]] i koja se zvala "Radnička biblioteka".{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Grupa je oformljena [[1909]]. godine, a sastojala se iz nekoliko radnika i gimnazijalaca koji su se okupljali oko beogradskog lista ''Komuna''. Bila je izrazito jasnije [[Anarhizam|anarhističke]] orijentacije nego sam Iskruljev.{{sfn|Ješić|1969|p=83}}
Na V kongresu Agitacionog odbora, u [[Februar|februaru]] [[1910]]. godine, Iskruljev dolazi u sukob sa [[Vitomir Korać|Vitomirom Koraćem]], vođom [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]], koji je bio na "kauckijanskim" pozicijama partijske većine. Na tom kongresu je Iskruljev izbačen iz Srpskog agitacionog odbora.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}{{sfn|Lebl|1950|pp=176–177}} Njegov predlog za formiranje seljačkih socijalističkih organizacija je odbijen od strane partijskog rukovodstva.<ref> Gábor G. Kemény, "A nemzetiségi kérdés a régi Népszavában az első világháborúig", ''Tiszatáj'' 6 (1977), 65.</ref> Nakon isključenja iz Socijaldemokratske partije, Iskruljev u Pešti deluje kroz [[Jugoslavenstvo|Jugoslovensko]] kulturno društvo "Sloboda", ali već u septembru iste godine, anarhisti su isključeni iz tog društva. Nakon toga pokušava da osnuje Jugoslovensko udruženje za radničko samoobrazovanje "Napred", čija aktivnost je bila kratkog veka.{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Iskruljev pokušava da Udruženje "Napred" preobrazi u sindikat pod nazivom Sindikat slobodnih radnika, i da organizuje klasnu radničku organizaciju koja će istovremeno delovati na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. U ovoj zamisli nije uspeo, jer je njegov uticaj među radništvom znatno opao nakon što je izbačen i iz Socijaldemokratske partije i iz Društva "Sloboda".{{sfn|Ješić|1969|p=84}} Posle izbacivanja iz svih organizacija, socijaldemokratska štampa vodila je žestoku medijsku kampanju protiv njega kao pustolova i anti-socijaliste, što mu je u velikoj meri otežalo rad.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}
Iskruljev se tad blisko povezuje i sa [[Gyula Alpári|Đulom Alparijem]], vođom leve marksističke opozcije unutar Socijaldemokratske partije, koji je takođe izbačen iz partije, i u štampi se zalaže za njegovo vraćanje u partiju. Alpari i Iskruljev pripremaju zajednički letak, u kojem ne odriču neophodnost izborne borbe, ali podržavaju odvajanje partijskih i sindikalnih struktura, bojeći se da partijska borba vodi u [[oportunizam]] i deradikalizaciju. Zajedno vode i [[Antimilitarizam|antimilitarističke]] akcije, te dolaze na zborove socijaldemokrata i pokušavaju da utiču na socijaldemokratski orijentisano radništvo. Partijska uprava aktivno radi na ometanju njihovog učešća na ovim zborovima, jer ih smatra ekstremnim i remetilačkim faktorom. Pored Alparija, Iskruljev veoma blisko sarađuje i sa ruskim emigrantima u Ugarskoj, ali njihova tačna politička ideologija i pripadnost konkretnim organizacijama nisu poznati.{{sfn|Lebl|1961|p=108}} Alpari [[1911]]. godine pokušava da osnuje novu, radikalniju socijaldemokratsku marksističku partiju u Ugarskoj, ali Iskruljev kao sindikalista ne učestvuje u tom poduhvatu.{{sfn|Lebl|1961|p=109}}
Nakon što je izolovan od srpskog dela radničkog pokreta u Ugarskoj, Iskruljev je postao aktivniji među Mađarima, ali ni tamo nije imao većeg političkog uspeha. Budimpeštanska grupa revolucionarnih socijalista se sastojala iz dve frakcije: iz "ortodoksnih" sindikalista koji su se preko sindikata borili za ostvarivanje socijalističkog društva i koje je predvodio Szabó, te anarho-sindikalista koji su se aktivno borili za ukidanje države, a koje je predvodio [[Károly Krausz]]. Iskruljev se pridružio ortodoksnim sindikalistima i zajedno sa Szabóom je pisao njihov politički program.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}<ref>[https://www.researchgate.net/profile/Andras-Bozoki-2/publication/275620881_Anarchism_in_Hungary_Theory_History_Legacies/links/5bea8f76299bf1124fce47df/Anarchism-in-Hungary-Theory-History-Legacies.pdf András Bozóki, Miklós Sükösd, ''Anarchism in Hungary Theory, History, Legacies'' (Boulder, CO: Social Science Monographs, 2005), 130–133.]</ref> 1910. godine, Szabó i Iskruljev aktivno rade na preuzimanju novina ''Társadalmi Forradalom'' da bi ih u potpunosti reorijentisali od anarhizma ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|pp=112–113}}
Pošto njegov rad na pravljenju Udruženja "Napred" nije uspeo, Iskruljev je osnovao Astalsko društvo "Slobodna tribina" koje je okupljalo oko 35 članova, mahom radnika.{{sfn|Lebl|1961|p=110}} Učestvovao je na Internacionalnoj konferenciji sekretara sindikata u Budimpešti 1911. godine, i bio je prevodilac govora [[Léon Jouhaux|Léona Jouhauxa]], vođe francuskog Opšteg saveza rada.{{sfn|Radenić|1973|pp=299–358}} 1911. dolazi i do potpunog raskida između sindikalista i anarhista, koji se formalno dele na dve organizacije, a Iskruljev ostaje na strani sindikalista. Uprkos tome, narednih godina, sindikalisti i anarhisti zajedno sarađuju u akcijama protiv austrougarskog militarizma i imperijalizma, a u tome im se priružuje i Alpari.{{sfn|Lebl|1961|pp=114–115}} U svojim govorima i predavanjima, Iskruljev podržava [[Direktna akcija|direktnu akciju]], kritikuje [[Parlamentarni sistem|parlamentarizam]] i insistira da borba za [[Demokratija|demokratiju]] i [[Republikanizam|republiku]] nije bitna, jer se socijalizam jednako bori i protiv [[Monarhija|monarhije]] i protiv građanske republike.{{sfn|Lebl|1961|pp=113–115}}
=== Saradnja sa mađarskom radikalnom štampom ===
[[Datoteka:Szabadgondolat 1913 október.jpg|thumb|300px|Naslovna stranica lista ''Slobodna misao'' iz oktobra 1913. godine.]]
Nakon 1910. godine, Iskruljev se sve više posvećuje teorijskom radu. Piše za [[Ateizam|ateistički]] časopis Szabadgondolat (''Slobodna misao''),{{sfn|Lebl|1950|p=178}} kao i za najpoznatiji mađarski sociološki časopis tog doba, [[Huszadik Század]] (''Dvadeseti vek''). ''Dvadeseti vek'' je bio glasilo ugarskih [[Radikalizam|građanskih radikala]], ali je služio i kao platforma za [[Radikalna levica|radikalnu levicu]]. U ovim teorijskim poduhvatima Iskruljeva najviše podržava Szabó, te istoričarka [[Fedora Bikar]] ocenjuje da su njih dvojica
{{citat|imali identične poglede o svim bitnim historijskim problemima, i zauzimali slično stajalište prema aktuelnim društveno-političkim pojavama u Ugarskoj i u svijetu. Naučna i političko-publicistička aktivnost i jednoga i drugoga usređsređena je na seljačko i nacionalno pitanje, na revolucioniranje radničkog pokreta, na osudu oportunizma službene socijalne demokratije, na oštru kritiku unutrašnje i vanjske politike peštanske i bečke vlade.{{sfn|Bikar|1964|p=332}}}}
''Slobodna misao'' bila je glasilo "Kruga Galilej", radikalnog studentskog udruženja koje je svoj razvoj počelo na [[Materijalizam|materijalističkim]] i [[Sekularizam|antiklerikalnim]] pozicijama, da bi mnogi od njih završili na političkim pozicijama krajnje levice. Mnogi od njih, kao [[Ilona Duczyńska]] i [[Ottó Korvin]], postaće osnivači [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. Iskruljev i Szabó bili su njihovi glavni teorijski uticaji na početku druge decenije 20. veka.{{sfn|Lebl|1961|pp=115–116}}
Pored ovih aktivnosti, Iskruljev piše originalne studije o nacionalnom pitanju na Balkanu. Opisuje prodiranje kapitalizma u Albaniju kao uzrok sve češćih pobuna albanskih seljaka, koje, iako imaju nacionalni karakter, predstavljaju jasan izraz klasnog nezadovoljstva, zloupotrebljen od strane velikih sila.{{sfn|Lebl|1950|pp=179–180}} Najjasniji izraz veze nacionalnog i klasnog Iskruljev vidi u anti-habzburškom pokretu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i u atentatu koji je počinio [[Bogdan Žerajić]]. Bosnu smatra za [[Kolonija|koloniju]] Austro-Ugarske i piše o tome kako je, pod krinkom oslobođenja od tobože zaostalog [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], Austrija namerno ostavila feudalne odnose netaknutim u korist muslimanskih begova.{{sfn|Lebl|1954|pp=134–135}} Iako je izričito smatrao da su nacionalno i klasno blisko povezani, osuđivao je nacionalne i nacionalističke pokrete kada su ih predvodile reakcionarne snage, poput crkve, koja je i dalje bila jedan od najvećih zemljoposednika i glavnih izvora bede seljaštva, a pritom je bila i blisko povezana sa vladajućim strukturama Dvojne Monarhije.{{sfn|Lebl|1954|pp=136–138}} O [[Crna Gora|Crnoj Gori]] piše da strani kapital uveliko prodite i "ruši tamošnje patrijarhalne odnose", što je rezultiralo donošenjem [[Ustav Knjaževine Crne Gore|ustava 1905. godine]]. Piše i o ličnom bogaćenju [[Nikola I Petrović Njegoš|Kralja Nikole]] i o tome kako se malobrojni njemu bliski veleposednici pretvaraju u kapitaliste.{{sfn|Lebl|1954|pp=133–134}}
=== Bolest, smrt i nasleđe ===
Politički proganjan i često hapšen, Iskruljev je živeo u krajnjoj bedi. Izdržavao se od držanja privatnih časova [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i istorije.{{sfn|Lebl|1961|pp=103, 112}} Početkom [[1913]]. godine, Iskruljev je iznenada oboleo od tada neizlečive [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Njegova aktivnost u Grupi revolucionarnih socijalista je naglo prekinuta, a glavnu ulogu među sindikalistima preuzeo je metalski radnik [[Ignácz Bellér]].{{sfn|Bikar|1964|p=331}} Iskruljev je otišao na lečenje u Italiju, u gradić Nervi kraj Đenove, gde je i preminuo 6. aprila 1914. godine.
U svom nekrologu Iskruljevu, Ervin Szabó je napisao:
{{citat|Krsta Isskruljev bio je jedan od najzdravijih, najaktivnijih ljudi, sa najviše životnog poleta, koga sam ikada poznavao; njegov temperament uvijek ga je vodio prema krajnjim nadama i najradikalnijim rješenjima. Ali on je ujedno htio da neposredno pomogne i da koristi, nastojao je da računa sa stvarnošću i sa praktičnim mogućnostima. Zato je taj, u dubini svoje duše uvijek anarhista, godinama sudjelovao u socijaldemokratskom pokretu. A kada ga je temperament izbacio iz nje, a praktična jalovost anarhizma ga nije zadovoljila, on je prišao sindikalizmu u čijoj teoriji se sastala njegova antipatija protiv demokracije sa njegovom težnjom za praktičnom djelatnošću. Na žalost, mađarske prilike isto su tako nezrele za sindikalizam kao i za anarhizam, i tako teorija i praksa Krste Isskruljeva nisu nikad dostigle ono stanje harmoničnog jedinstva, da bi mogao stvoriti nešto trajno i da bi mogao biti zadovoljan sam sa sobom. Usprkos tome, on je bio neumoran i nikad nije klonuo duhom. Kronika mađarskog radničkog pokreta, izvještaji budimpeštanske policije pod naslovom ''Revolucionarni socijalisti'' počevši od godine 1910. ne sadrže obavještenje gotovo ni o jednom događaju ili akciji, čiji izvor ne bi bio Krsta Isskruljev. Jedva mu je bilo 33 godine.</br>
I taj sin srpskih seljaka, prividno neuništive vitalnosti, naglo se slomio u proljeće 1913. Obolio je od tuberkuloze pluća i grla. Borio se godinu dana sa smrću dok najzad nije i on podlegao, početkom aprila ove godine na lijepoj talijanskoj obali, u Nerviju. Mađarski revolucionarni socijalisti uvijek će ga se sjećati.{{sfn|Bikar|1964|p=334}}}}
[[Datoteka:Genova Nervi Porticciolo 02.jpg|thumb|400px|Panorama gradića Nervi kraj Đenove, u kojem je preminuo Krsta Iskruljev.]]
Szabó će, kao i Iskruljev, umreti u osvit revolucionarnih događaja 20. veka. Međutim, svojim revolucionarnim sindikalizmom ostvarili su uticaj na najradikalnije elemente mađarske levice. Njihovi sledbenici će posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] većinom postati [[Komunizam|komunisti]]. Za vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]] [[1919]]. godine, jedan od najvažnijih jugoslovenskih [[Boljševizam|boljševika]] bio je [[Ivan Matuzović]], raniji pristaša Krste Iskruljeva. [[Lazar Vukićević]], vodeći komunista među Jugoslovenima u Mađarskoj 1919. godine, koji je pre Prvog svetskog rata bio ortodoksni socijaldemokrata koji se borio protiv Iskruljeva, priznao je da bi Iskruljevljevo znanje i iskustvo bili dragoceni za revolucionarni pokret da je još uvek živ.{{sfn|Bikar|1964|pp=342–343}}<ref>{{Cite web |url=https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |title=Dušan Kovačev, "Lazar Vukičević – Prilog istraživanju života i rada", ''Hereticus'' 1–2 (2021), 104–105. |access-date=2025-12-03 |archive-date=2024-06-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240622211034/https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |url-status=dead }}</ref> Supruga Krste Iskruljeva bila je učesnica Mađarske Sovjetske Republike i radila je u sindikatima prosvetnih radnica, te je učestvovala u sastavljanju novog obrazovnog programa za srednje škole.<ref>Béla Bellér, "A Tanácsköztársaság történetszemléletéről", ''Századok'' 1134/V–VI, 1157.</ref> Istraživač političke misli Iskruljeva, Arpad Lebl, pisao je (iz perspektive marksističkog istoričara) da Iskruljev nije pronašao "onaj pravi put koji zaista vodi u socijalističku revoluciju", ali da je njegova borba sa rukovodstvom mađarske socijaldemokratije bila "pozitivna pojava" jer je značila "kritiku s leva".{{sfn|Lebl|1961|p=111}}
Poznati srpski pedagog i aktivan član [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]] u međuratnom periodu, [[Jovan Iskruljev]] (1886–1970), bio je ili brat od strica{{sfn|Lebl|1950|p=183}} ili rođeni brat<ref>Toma Milenković, ''Socijalistička partija Jugoslavije'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1974), 109–110.</ref> Krste Iskruljeva.
== Dela ==
* ''Nenádovity Pál karlóczai metropolita. 1749—1768.'' (''Karlovački mitropolit Pavle Nenadović''), doktorska disertacija (Budimpešta, 1906).
* "Ustavnost u Ugarskoj" i "Ruska revolucija", u ''Narodni glas. Srpski radnički kalendar za 1908. godinu'' (Veliki Bečkerek: Narodni glas, 1908), 19–27; 49–55.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2005.pdf ''Az albán népről és fölkeléséről''] (''O Albancima i njihovom ustanku''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 5 (1910), 550–556.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2006.pdf ''A szerb kongresszusi választások''] (''O izborima za [[Srpski narodno-crkveni sabori u Karlovačkoj mitropoliji|srpski Sabor]]''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 6 (1910), 674–677.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2007.pdf ''A szarajevói merénylet''] (''Sarajevski atentat''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 7 (1910), 55–57.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2008.pdf ''A neoszlávizmusról''] (''O [[Panslavizam|neoslavizmu]]''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 8 (1910), 139–144.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2009.pdf ''Montenegró királya''] (''Kralj Crne Gore''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 9 (1910), 204–207.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2001.pdf ''A nagyszerb propagandapörhöz''] (''[[Veleizdajnički proces|O velikosrpskom propagandnom procesu]]''), ''Huszadik Század'' XXIII, br. 1 (1911), 84–89.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2007.pdf ''A szerb nemzeti kongresszus''] (''Srpski narodni sabor''), ''Huszadik Század'' XXIV, br. 7 (1911), 79–82.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Horvát közállapotok''] (''Situacija u Hrvatskoj''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 171–175.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Az új bosnyák politikai rendszer''] (''Novi bosanski politički sistem''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 176–178.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%200910.pdf ''A szerb egyházi autonómia ügye''] (''Slučaj srpske crkvene autonomije''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 9–10 (1912), 430–433.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%201112.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 11–12 (1912), 785–788.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_11.pdf ''Balkán-szövetség és a háború''] (''[[Balkanski savez]] i rat''), ''Szabadgondolat'' 11 (1912), 368–371.
* ''Krapotkin Péter herczeg'' (''Knez Petar Kropotkin''), ''Az Ujság'' 18.12.1912, 12–13.
* [https://misc.bibl.u-szeged.hu/69042/1/penzvilag_1912_032.pdf ''A monarchia és a nemzetiségi kérdé''] (''Monarhija i pitanje nacionalnih manjina''), odgovor na anketu časopisa ''Pénzvilág'' god II, br. 32 (1912), 1212–1213.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_12.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Szabadgondolat'' 12 (1912), 400–403.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1913/1913_02.pdf ''A szerb és az albán kérdés''] (''Srpsko i albansko pitanje''), ''Szabadgondolat'' 2 (1913), 44–48.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1913/1913%200708.pdf ''A szerb parasztzádrugák (szövetkezetek)''] (''Srpske seljačke zadruge (kooperative)''), ''Huszadik Század'' XXVIII br. 7–8 (1913), 88–93.
== Reference ==
{{reflist|2}}
=== Literatura ===
* {{cite journal |last1=Bikar|first1=Fedora|title=Uloga Ervina Szabóa u radničkom pokretu Mađara i nemađarskih naroda Ugarske od 1900 do 1918.|journal=Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije |date=1964 |issue=5 |pages=223–346|url=https://dizbi.hazu.hr/d17b118n/main/g/2z/2jt/g2z2jt7vd34a.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Ješić|first1=Rafailo|title=Ideološko-političke struje u radničkom pokretu Srbije 1903–1914.|journal=Tokovi revolucije|date=1969 |issue=1 |pages=3–156|url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1-1969/1969_4_01_Jesic.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev i Srpski agitacioni odbor|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1950 |issue=1 |pages=176–184|url=https://www.maticasrpska.org.rs/javne%20nabavke/2015/proba.pdf |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev o jugoslovenskim zemljama|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1954 |issue=8 |pages=132–140|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn8/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Prilog pitanju veza Vojvodine i socijalističke partijske opozicije 1908–1913.|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1961 |issue=30 |pages=92–120|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn30/ |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Iz Istorije Srbije i Vojvodine, 1834–1914.|date=1973 |publisher=Matica srpska i Istorijski institut|location=Beograd i Novi Sad|url=https://www.andrijaradenicistoricar.com/32-rad/99-iz-istorije-srbije-i-vojvodine-1834-1914|ref=harv}}
[[Kategorija:Anarhisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
[[Kategorija:Jugoslovenska revolucionarna omladina u Austro-Ugarskoj]]
ipjynbuqqhg27gb16cjmk4ys8k69swa
42686710
42686708
2026-09-11T19:55:39Z
Stefanguzvica
88249
42686710
wikitext
text/x-wiki
{{Heroj M
|didaskalija=Krsta Iskruljev
| slika = Krsta_iskruljev.jpg
| opis_slike=
| datum_rođenja =[[21. aprila]] [[1882]].
| mesto_rođenja = [[Jasenovo (Bela Crkva)]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}}
| datum_smrti =[[6. aprila]] [[1914]]. ('''32''' god.)
| mesto_smrti =[[Nervi (selo)|Nervi]] kraj [[Genova|Đenove]]
| država_smrti ={{zastava|Kraljevina Italija}}
|profesija=učitelj, istoričar, revolucionar
}}
'''Krsta Iskruljev''' ([[ćirilica]]: Крста Искруљев; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Krszta Isskrulyev, Isskrulyev Keresztély; [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]] kraj [[Bela Crkva|Bele Crkve]], [[21. aprila]] [[1882]]. – [[Budimpešta]], [[6. aprila]] [[1914]].) bio je [[Srbi|srpski]] [[Socijalizam|socijalista]] i revolucionarni [[Sindikalizam|sindikalista]] iz [[Banat|Banata]], te višegodišnji član Socijaldemokratske radničke partije [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]. Bio je jedan od najznačajnijih srpskih levih mislilaca u Austro-Ugarskoj pre [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji je objavljivao teorijske članke i u građanskim i u radničkim listovima. Povremeno je delovao pod pseudonimom '''Uča Dobroslav'''.{{sfn|Lebl|1950|p=177}}
== Biografija ==
Krsta Iskruljev rođen je u Jasenovu kraj Bele Crkve 21. aprila 1882. godine, kao dete Aleksandra i Živke Iskruljev. Završio je Državnu gimnaziju u Beloj Crkvi, nakon čega je [[1900]]. godine otišao u Budimpeštu da pohađa univerzitet. Tokom studija je postao član Socijaldemokratske radničke partije Ugarske. Na njegovo socijalističko opredeljenje uticao je [[Vasa Stajić]], koji je u to vreme mnoge mlade inspirisao da postanu socijalisti.<ref>[https://library.hungaricana.hu/en/view/Szazadok_1970/?query=iskruljev&pg=87&layout=s Árpád Löbl, "Az igazi Vasa Stajić", ''Századok'' 104/I (1970), 78.]</ref> Iskruljev je doktorirao istoriju u Budimpešti, a njegova disertacija bila je studija o [[Mitropolit|mitropolitu]] [[Pavle Nenadović|Pavlu Nenadoviću]]. Biograf Iskruljeva, istoričar [[Arpad Lebl]], piše da su se u radovima Iskruljeva "neprekidno mešaju [[Idealizam|idealistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]] stavovi". U svojim studijama, Iskruljev piše o ekonomskoj osnovi nacionalnog pitanja i vidi korene nacionalizma u klasnom nezadovoljstvu seljaštva pod [[Feudalizam|feudalizmom]].{{sfn|Lebl|1950|p=178}} Piše agitacione članke usmerene na obrazovanje seljaštva i pokušava da aktivno uključi seljake u radnički pokret.{{sfn|Lebl|1954|pp=132–133}}
Još pre nego što je postao revolucionarni sindikalista, Iskruljev je održavao veze sa jednim od najpoznatijih srpskih socijalista i vođom sindikalističke opozicije unutar [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], [[Milorad Popović|Miloradom Popovićem]].{{sfn|Lebl|1961|p=111}} Paralelno sa članstvom u Socijaldemokratskoj partiji, bio je blizak i [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] i inspirisan radovima [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]].{{sfn|Bikar|1964|p=338}} Redovno je pisao za mađarske anarhističke novine ''Társadalmi Forradalom'' (''Socijalna revolucija'') koje je izdavao anarhistički grof [[Ervin Batthyány]]. Iskruljev je bio saradnik tih novina mnogo pre nego što je počeo da se otvoreno okreće ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|p=110}}
Početkom [[1907]]. godine, Iskruljev u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]] prisustvuje Drugom kongresu Srba socijalista u Ugarskoj kao predstavnik [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] koji žive u Budimpešti. Bio je član kandidacione komisije koja je predlagala novo rukovodstvo. Učestvovao je u diskusiji o borbi za opšte pravo glasa i istupao je protiv predloga borbe za crkvenu autonomiju [[Karlovačka mitropolija|Karlovačke mitropolije]], jer je smatrao da je ulazak socijalista u borbu za nacionalna prava određenih etničkih grupa nepotreban i da odvlači pažnju od [[Klasna borba|klasne borbe]]. Na sledećem kongresu [[1908]]. godine Iskruljev je ponovo bio član kandidacionog odbora, i referent po pitanju borbe za opšte pravo glasa.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Tada je bio na uobičajenim socijaldemokratskim pozicijama [[Druga internacionala|Druge internacionale]], tražeći opšte pravo glasa za odrasle muškarce i žene. Na Trećem kongresu, Iskruljev drži govor u kom detaljno iznosi gledište razvoja društva u duhu klasičnog [[Marksizam|marksizma]]:
{{citat|Politički život uvek odgovara ekonomskom. Dok su kraljevi svu zemlju imali u svojim rukama, donde su samo oni krojili zakone, danas imaju zemlju, rudnike, fabrike: spahije, popovi, industrijalci – oni i zakone kroje. Politika je u njihovim rukama; i oni je u svoju korist primenjuju (...) I sad dolazi [[socijalizam]] koji nastoji da ekonomske prilike promeni. I sad se socijalizam bacio na sve. Putem ekonomskih organizacija stvara sebi bolje uslove rada: veću nadnicu, kraće radno vreme, obrazuje [[proletarijat]] i čini ga klasno svesnim. Svest socijalistička, pošto ekonomski već računamo se u nešto, bacila se na celu ideologiju.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}}}
=== Revolucionarni sindikalizam ===
[[Datoteka:Budapest VIII., József körút, Nemzeti szálló. Fortepan 23403.jpg|thumb|300px|Zgrada Hotela "Rémi" (danas "Nemzeti") u Budimpešti, koji je oko 1910. godine bio mesto okupljanja anarhista i sindikalista.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}]]
Pri kraju prve decenije 20. veka, Iskruljev se približio levom krilu Socijaldemokratske radničke partije Ugarske, koje je bilo pod uticajem revolucionarnog [[Sindikalizam|sindikalizma]]. Ovo krilo je predvodio njegov blizak prijatelj i saradnik [[Ervin Szabó]] i ono se protivilo "ortodoksnom" rukovodstvu partije koje je bilo pod uticajem [[Karl Kautsky|Karla Kauckog]]. Szabó je 1907. godine osnovao Budimpeštansku grupu revolucionarnih socijalista (''Forradalmi Szocialisták Budapesti Csoportja''). Iako je, po podacima ugarske tajne policije, Iskruljev bio deo te grupe još od 1908. godine, njegova neslaganja sa rukovodstvom Socijaldemokratske partije izašla su na videlo tek tokom [[1909]]. godine.{{sfn|Bikar|1964|p=331}}
Rukovodstvo partije se tokom 1909. godine često sukobljavalo sa Iskruljevim. Postao je urednik novina ''Narodni glas'', koje su bile zvanično glasilo Srpskog agitacionog odbora unutar Socijaldemokratske partije. U svojim člancima je napustio prethodnu politiku borbe za opšte pravo glasa, smatrajući je štetnom i demobilišućom. Javno istupa sa tezama "da se radništvo samo putem revolucionarnih ekonomskih organizacija, bojkota, generalnih [[Štrajk|štrajkova]] može osloboditi i da je parlamentarna akcija štetna po proletarijat, jer mu ubija revolucionarnu volju".{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Insistirao je da se partija treba da se orijentiše i prema zemljoradnicima, a ne isključivo prema radništvu u industriji. Hteo je da stavi težište rada na organizaciju radnih mesta i formiranje radničkih prosvetnih društava, te je i uspešno osnovao srpsku socijalističku narodnu biblioteku u Pešti. Na vanrednoj partijskoj konferenciji u oktobru [[1909]]. godine potvrđen je izbor Iskruljeva za predsednika Srpskog agitacionog odbora, ali je kompromisno rukovodstvo sadržalo i pristalice "ortodoksne" linije mađarske socijaldemokratije.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}
[[Januar|Januara]] [[1910]]. godine, rukovodstvo Socijaldemokratske partije je sprečilo Iskruljeva da ode na osnivački kongres [[Balkanska federacija#Razvoj ideje balkanske federacije početkom 20. veka|Balkanske socijaldemokratske radničke federacije]] u [[Beograd|Beogradu]], smatravši balkansku federaciju "za preduhitrenu i preranu".{{sfn|Lebl|1950|p=176}} Iskruljev je pozicije partijskog rukovodstva smatrao [[Reforma|reformističkim]] i kritikovao ih što se preterano fokusiraju na borbu za opšte pravo glasa, a ne za revoluciju.<ref>[https://www.google.ru/books/edition/Istorijski_arhiv_Komunisti%C4%8Dke_partije_J/I2sbAQAAMAAJ?hl=en&gbpv=1 Moša Pijade (ur.), ''Istorijski arhiv Komunističke partije Jugoslavije, tom VI: Socijalistički pokret u Bosni, Vojvodini i Makedoniji'' (Beograd: Istorijsko odeljenje Centralnog komiteta KPJ, 1951), 120.]</ref> Iskruljev je imao uticaj i na grupu anarhista u Beogradu koju je predvodio [[Milan Radić]] i koja se zvala "Radnička biblioteka".{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Grupa je oformljena [[1909]]. godine, a sastojala se iz nekoliko radnika i gimnazijalaca koji su se okupljali oko beogradskog lista ''Komuna''. Bila je izrazito jasnije [[Anarhizam|anarhističke]] orijentacije nego sam Iskruljev.{{sfn|Ješić|1969|p=83}}
Na V kongresu Agitacionog odbora, u [[Februar|februaru]] [[1910]]. godine, Iskruljev dolazi u sukob sa [[Vitomir Korać|Vitomirom Koraćem]], vođom [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]], koji je bio na "kauckijanskim" pozicijama partijske većine. Na tom kongresu je Iskruljev izbačen iz Srpskog agitacionog odbora.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}{{sfn|Lebl|1950|pp=176–177}} Njegov predlog za formiranje seljačkih socijalističkih organizacija je odbijen od strane partijskog rukovodstva.<ref> Gábor G. Kemény, "A nemzetiségi kérdés a régi Népszavában az első világháborúig", ''Tiszatáj'' 6 (1977), 65.</ref> Nakon isključenja iz Socijaldemokratske partije, Iskruljev u Pešti deluje kroz [[Jugoslavenstvo|Jugoslovensko]] kulturno društvo "Sloboda", ali već u septembru iste godine, anarhisti su isključeni iz tog društva. Nakon toga pokušava da osnuje Jugoslovensko udruženje za radničko samoobrazovanje "Napred", čija aktivnost je bila kratkog veka.{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Iskruljev pokušava da Udruženje "Napred" preobrazi u sindikat pod nazivom Sindikat slobodnih radnika, i da organizuje klasnu radničku organizaciju koja će istovremeno delovati na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. U ovoj zamisli nije uspeo, jer je njegov uticaj među radništvom znatno opao nakon što je izbačen i iz Socijaldemokratske partije i iz Društva "Sloboda".{{sfn|Ješić|1969|p=84}} Posle izbacivanja iz svih organizacija, socijaldemokratska štampa vodila je žestoku medijsku kampanju protiv njega kao pustolova i anti-socijaliste, što mu je u velikoj meri otežalo rad.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}
Iskruljev se tad blisko povezuje i sa [[Gyula Alpári|Đulom Alparijem]], vođom leve marksističke opozcije unutar Socijaldemokratske partije, koji je takođe izbačen iz partije, i u štampi se zalaže za njegovo vraćanje u partiju. Alpari i Iskruljev pripremaju zajednički letak, u kojem ne odriču neophodnost izborne borbe, ali podržavaju odvajanje partijskih i sindikalnih struktura, bojeći se da partijska borba vodi u [[oportunizam]] i deradikalizaciju. Zajedno vode i [[Antimilitarizam|antimilitarističke]] akcije, te dolaze na zborove socijaldemokrata i pokušavaju da utiču na socijaldemokratski orijentisano radništvo. Partijska uprava aktivno radi na ometanju njihovog učešća na ovim zborovima, jer ih smatra ekstremnim i remetilačkim faktorom. Pored Alparija, Iskruljev veoma blisko sarađuje i sa ruskim emigrantima u Ugarskoj, ali njihova tačna politička ideologija i pripadnost konkretnim organizacijama nisu poznati.{{sfn|Lebl|1961|p=108}} Alpari [[1911]]. godine pokušava da osnuje novu, radikalniju socijaldemokratsku marksističku partiju u Ugarskoj, ali Iskruljev kao sindikalista ne učestvuje u tom poduhvatu.{{sfn|Lebl|1961|p=109}}
Nakon što je izolovan od srpskog dela radničkog pokreta u Ugarskoj, Iskruljev je postao aktivniji među Mađarima, ali ni tamo nije imao većeg političkog uspeha. Budimpeštanska grupa revolucionarnih socijalista se sastojala iz dve frakcije: iz "ortodoksnih" sindikalista koji su se preko sindikata borili za ostvarivanje socijalističkog društva i koje je predvodio Szabó, te anarho-sindikalista koji su se aktivno borili za ukidanje države, a koje je predvodio [[Károly Krausz]]. Iskruljev se pridružio ortodoksnim sindikalistima i zajedno sa Szabóom je pisao njihov politički program.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}<ref>[https://www.researchgate.net/profile/Andras-Bozoki-2/publication/275620881_Anarchism_in_Hungary_Theory_History_Legacies/links/5bea8f76299bf1124fce47df/Anarchism-in-Hungary-Theory-History-Legacies.pdf András Bozóki, Miklós Sükösd, ''Anarchism in Hungary Theory, History, Legacies'' (Boulder, CO: Social Science Monographs, 2005), 130–133.]</ref> 1910. godine, Szabó i Iskruljev aktivno rade na preuzimanju novina ''Társadalmi Forradalom'' da bi ih u potpunosti reorijentisali od anarhizma ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|pp=112–113}}
Pošto njegov rad na pravljenju Udruženja "Napred" nije uspeo, Iskruljev je osnovao Astalsko društvo "Slobodna tribina" koje je okupljalo oko 35 članova, mahom radnika.{{sfn|Lebl|1961|p=110}} Učestvovao je na Internacionalnoj konferenciji sekretara sindikata u Budimpešti 1911. godine, i bio je prevodilac govora [[Léon Jouhaux|Léona Jouhauxa]], vođe francuskog Opšteg saveza rada.{{sfn|Radenić|1973|pp=299–358}} 1911. dolazi i do potpunog raskida između sindikalista i anarhista, koji se formalno dele na dve organizacije, a Iskruljev ostaje na strani sindikalista. Uprkos tome, narednih godina, sindikalisti i anarhisti zajedno sarađuju u akcijama protiv austrougarskog militarizma i imperijalizma, a u tome im se priružuje i Alpari.{{sfn|Lebl|1961|pp=114–115}} U svojim govorima i predavanjima, Iskruljev podržava [[Direktna akcija|direktnu akciju]], kritikuje [[Parlamentarni sistem|parlamentarizam]] i insistira da borba za [[Demokratija|demokratiju]] i [[Republikanizam|republiku]] nije bitna, jer se socijalizam jednako bori i protiv [[Monarhija|monarhije]] i protiv građanske republike.{{sfn|Lebl|1961|pp=113–115}}
=== Saradnja sa mađarskom radikalnom štampom ===
[[Datoteka:Szabadgondolat 1913 október.jpg|thumb|300px|Naslovna stranica lista ''Slobodna misao'' iz oktobra 1913. godine.]]
Nakon 1910. godine, Iskruljev se sve više posvećuje teorijskom radu. Piše za [[Ateizam|ateistički]] časopis Szabadgondolat (''Slobodna misao''),{{sfn|Lebl|1950|p=178}} kao i za najpoznatiji mađarski sociološki časopis tog doba, [[Huszadik Század]] (''Dvadeseti vek''). ''Dvadeseti vek'' je bio glasilo ugarskih [[Radikalizam|građanskih radikala]], ali je služio i kao platforma za [[Radikalna levica|radikalnu levicu]]. U ovim teorijskim poduhvatima Iskruljeva najviše podržava Szabó, te istoričarka [[Fedora Bikar]] ocenjuje da su njih dvojica
{{citat|imali identične poglede o svim bitnim historijskim problemima, i zauzimali slično stajalište prema aktuelnim društveno-političkim pojavama u Ugarskoj i u svijetu. Naučna i političko-publicistička aktivnost i jednoga i drugoga usređsređena je na seljačko i nacionalno pitanje, na revolucioniranje radničkog pokreta, na osudu oportunizma službene socijalne demokratije, na oštru kritiku unutrašnje i vanjske politike peštanske i bečke vlade.{{sfn|Bikar|1964|p=332}}}}
''Slobodna misao'' bila je glasilo "Kruga Galilej", radikalnog studentskog udruženja koje je svoj razvoj počelo na [[Materijalizam|materijalističkim]] i [[Sekularizam|antiklerikalnim]] pozicijama, da bi mnogi od njih završili na političkim pozicijama krajnje levice. Mnogi od njih, kao [[Ilona Duczyńska]] i [[Ottó Korvin]], postaće osnivači [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. Iskruljev i Szabó bili su njihovi glavni teorijski uticaji na početku druge decenije 20. veka.{{sfn|Lebl|1961|pp=115–116}}
Pored ovih aktivnosti, Iskruljev piše originalne studije o nacionalnom pitanju na Balkanu. Opisuje prodiranje kapitalizma u Albaniju kao uzrok sve češćih pobuna albanskih seljaka, koje, iako imaju nacionalni karakter, predstavljaju jasan izraz klasnog nezadovoljstva, zloupotrebljen od strane velikih sila.{{sfn|Lebl|1950|pp=179–180}} Najjasniji izraz veze nacionalnog i klasnog Iskruljev vidi u anti-habzburškom pokretu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i u atentatu koji je počinio [[Bogdan Žerajić]]. Bosnu smatra za [[Kolonija|koloniju]] Austro-Ugarske i piše o tome kako je, pod krinkom oslobođenja od tobože zaostalog [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], Austrija namerno ostavila feudalne odnose netaknutim u korist muslimanskih begova.{{sfn|Lebl|1954|pp=134–135}} Iako je izričito smatrao da su nacionalno i klasno blisko povezani, osuđivao je nacionalne i nacionalističke pokrete kada su ih predvodile reakcionarne snage, poput crkve, koja je i dalje bila jedan od najvećih zemljoposednika i glavnih izvora bede seljaštva, a pritom je bila i blisko povezana sa vladajućim strukturama Dvojne Monarhije.{{sfn|Lebl|1954|pp=136–138}} O [[Crna Gora|Crnoj Gori]] piše da strani kapital uveliko prodite i "ruši tamošnje patrijarhalne odnose", što je rezultiralo donošenjem [[Ustav Knjaževine Crne Gore|ustava 1905. godine]]. Piše i o ličnom bogaćenju [[Nikola I Petrović Njegoš|Kralja Nikole]] i o tome kako se malobrojni njemu bliski veleposednici pretvaraju u kapitaliste.{{sfn|Lebl|1954|pp=133–134}}
=== Bolest, smrt i nasleđe ===
Politički proganjan i često hapšen, Iskruljev je živeo u krajnjoj bedi. Izdržavao se od držanja privatnih časova [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i istorije.{{sfn|Lebl|1961|pp=103, 112}} Početkom [[1913]]. godine, Iskruljev je iznenada oboleo od tada neizlečive [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Njegova aktivnost u Grupi revolucionarnih socijalista je naglo prekinuta, a glavnu ulogu među sindikalistima preuzeo je metalski radnik [[Ignácz Bellér]].{{sfn|Bikar|1964|p=331}} Iskruljev je otišao na lečenje u Italiju, u gradić Nervi kraj Đenove, gde je i preminuo 6. aprila 1914. godine.
U svom nekrologu Iskruljevu, Ervin Szabó je napisao:
{{citat|Krsta Isskruljev bio je jedan od najzdravijih, najaktivnijih ljudi, sa najviše životnog poleta, koga sam ikada poznavao; njegov temperament uvijek ga je vodio prema krajnjim nadama i najradikalnijim rješenjima. Ali on je ujedno htio da neposredno pomogne i da koristi, nastojao je da računa sa stvarnošću i sa praktičnim mogućnostima. Zato je taj, u dubini svoje duše uvijek anarhista, godinama sudjelovao u socijaldemokratskom pokretu. A kada ga je temperament izbacio iz nje, a praktična jalovost anarhizma ga nije zadovoljila, on je prišao sindikalizmu u čijoj teoriji se sastala njegova antipatija protiv demokracije sa njegovom težnjom za praktičnom djelatnošću. Na žalost, mađarske prilike isto su tako nezrele za sindikalizam kao i za anarhizam, i tako teorija i praksa Krste Isskruljeva nisu nikad dostigle ono stanje harmoničnog jedinstva, da bi mogao stvoriti nešto trajno i da bi mogao biti zadovoljan sam sa sobom. Usprkos tome, on je bio neumoran i nikad nije klonuo duhom. Kronika mađarskog radničkog pokreta, izvještaji budimpeštanske policije pod naslovom ''Revolucionarni socijalisti'' počevši od godine 1910. ne sadrže obavještenje gotovo ni o jednom događaju ili akciji, čiji izvor ne bi bio Krsta Isskruljev. Jedva mu je bilo 33 godine.</br>
I taj sin srpskih seljaka, prividno neuništive vitalnosti, naglo se slomio u proljeće 1913. Obolio je od tuberkuloze pluća i grla. Borio se godinu dana sa smrću dok najzad nije i on podlegao, početkom aprila ove godine na lijepoj talijanskoj obali, u Nerviju. Mađarski revolucionarni socijalisti uvijek će ga se sjećati.{{sfn|Bikar|1964|p=334}}}}
[[Datoteka:Genova Nervi Porticciolo 02.jpg|thumb|400px|Panorama gradića Nervi kraj Đenove, u kojem je preminuo Krsta Iskruljev.]]
Szabó će, kao i Iskruljev, umreti u osvit revolucionarnih događaja 20. veka. Međutim, svojim revolucionarnim sindikalizmom ostvarili su uticaj na najradikalnije elemente mađarske levice. Njihovi sledbenici će posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] većinom postati [[Komunizam|komunisti]]. Za vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]] [[1919]]. godine, jedan od najvažnijih jugoslovenskih [[Boljševizam|boljševika]] bio je [[Ivan Matuzović]], raniji pristaša Krste Iskruljeva. [[Lazar Vukićević]], vodeći komunista među Jugoslovenima u Mađarskoj 1919. godine, koji je pre Prvog svetskog rata bio ortodoksni socijaldemokrata koji se borio protiv Iskruljeva, priznao je da bi Iskruljevljevo znanje i iskustvo bili dragoceni za revolucionarni pokret da je još uvek živ.{{sfn|Bikar|1964|pp=342–343}}<ref>{{Cite web |url=https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |title=Dušan Kovačev, "Lazar Vukičević – Prilog istraživanju života i rada", ''Hereticus'' 1–2 (2021), 104–105. |access-date=2025-12-03 |archive-date=2024-06-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240622211034/https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |url-status=dead }}</ref> Supruga Krste Iskruljeva bila je učesnica Mađarske Sovjetske Republike i radila je u sindikatima prosvetnih radnica, te je učestvovala u sastavljanju novog obrazovnog programa za srednje škole.<ref>Béla Bellér, "A Tanácsköztársaság történetszemléletéről", ''Századok'' 1134/V–VI, 1157.</ref> Istraživač političke misli Iskruljeva, Arpad Lebl, pisao je (iz perspektive marksističkog istoričara) da Iskruljev nije pronašao "onaj pravi put koji zaista vodi u socijalističku revoluciju", ali da je njegova borba sa rukovodstvom mađarske socijaldemokratije bila "pozitivna pojava" jer je značila "kritiku s leva".{{sfn|Lebl|1961|p=111}}
Poznati srpski pedagog i aktivan član [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]] u međuratnom periodu, [[Jovan Iskruljev]] (1886–1970), bio je brat od strica Krste Iskruljeva.{{sfn|Lebl|1950|p=183}}
== Dela ==
* ''Nenádovity Pál karlóczai metropolita. 1749—1768.'' (''Karlovački mitropolit Pavle Nenadović''), doktorska disertacija (Budimpešta, 1906).
* "Ustavnost u Ugarskoj" i "Ruska revolucija", u ''Narodni glas. Srpski radnički kalendar za 1908. godinu'' (Veliki Bečkerek: Narodni glas, 1908), 19–27; 49–55.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2005.pdf ''Az albán népről és fölkeléséről''] (''O Albancima i njihovom ustanku''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 5 (1910), 550–556.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2006.pdf ''A szerb kongresszusi választások''] (''O izborima za [[Srpski narodno-crkveni sabori u Karlovačkoj mitropoliji|srpski Sabor]]''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 6 (1910), 674–677.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2007.pdf ''A szarajevói merénylet''] (''Sarajevski atentat''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 7 (1910), 55–57.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2008.pdf ''A neoszlávizmusról''] (''O [[Panslavizam|neoslavizmu]]''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 8 (1910), 139–144.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2009.pdf ''Montenegró királya''] (''Kralj Crne Gore''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 9 (1910), 204–207.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2001.pdf ''A nagyszerb propagandapörhöz''] (''[[Veleizdajnički proces|O velikosrpskom propagandnom procesu]]''), ''Huszadik Század'' XXIII, br. 1 (1911), 84–89.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2007.pdf ''A szerb nemzeti kongresszus''] (''Srpski narodni sabor''), ''Huszadik Század'' XXIV, br. 7 (1911), 79–82.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Horvát közállapotok''] (''Situacija u Hrvatskoj''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 171–175.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Az új bosnyák politikai rendszer''] (''Novi bosanski politički sistem''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 176–178.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%200910.pdf ''A szerb egyházi autonómia ügye''] (''Slučaj srpske crkvene autonomije''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 9–10 (1912), 430–433.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%201112.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 11–12 (1912), 785–788.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_11.pdf ''Balkán-szövetség és a háború''] (''[[Balkanski savez]] i rat''), ''Szabadgondolat'' 11 (1912), 368–371.
* ''Krapotkin Péter herczeg'' (''Knez Petar Kropotkin''), ''Az Ujság'' 18.12.1912, 12–13.
* [https://misc.bibl.u-szeged.hu/69042/1/penzvilag_1912_032.pdf ''A monarchia és a nemzetiségi kérdé''] (''Monarhija i pitanje nacionalnih manjina''), odgovor na anketu časopisa ''Pénzvilág'' god II, br. 32 (1912), 1212–1213.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_12.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Szabadgondolat'' 12 (1912), 400–403.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1913/1913_02.pdf ''A szerb és az albán kérdés''] (''Srpsko i albansko pitanje''), ''Szabadgondolat'' 2 (1913), 44–48.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1913/1913%200708.pdf ''A szerb parasztzádrugák (szövetkezetek)''] (''Srpske seljačke zadruge (kooperative)''), ''Huszadik Század'' XXVIII br. 7–8 (1913), 88–93.
== Reference ==
{{reflist|2}}
=== Literatura ===
* {{cite journal |last1=Bikar|first1=Fedora|title=Uloga Ervina Szabóa u radničkom pokretu Mađara i nemađarskih naroda Ugarske od 1900 do 1918.|journal=Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije |date=1964 |issue=5 |pages=223–346|url=https://dizbi.hazu.hr/d17b118n/main/g/2z/2jt/g2z2jt7vd34a.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Ješić|first1=Rafailo|title=Ideološko-političke struje u radničkom pokretu Srbije 1903–1914.|journal=Tokovi revolucije|date=1969 |issue=1 |pages=3–156|url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1-1969/1969_4_01_Jesic.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev i Srpski agitacioni odbor|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1950 |issue=1 |pages=176–184|url=https://www.maticasrpska.org.rs/javne%20nabavke/2015/proba.pdf |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev o jugoslovenskim zemljama|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1954 |issue=8 |pages=132–140|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn8/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Prilog pitanju veza Vojvodine i socijalističke partijske opozicije 1908–1913.|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1961 |issue=30 |pages=92–120|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn30/ |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Iz Istorije Srbije i Vojvodine, 1834–1914.|date=1973 |publisher=Matica srpska i Istorijski institut|location=Beograd i Novi Sad|url=https://www.andrijaradenicistoricar.com/32-rad/99-iz-istorije-srbije-i-vojvodine-1834-1914|ref=harv}}
[[Kategorija:Anarhisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
[[Kategorija:Jugoslovenska revolucionarna omladina u Austro-Ugarskoj]]
224k0x70nvbt33nqdfm1beeh3zfklft
42686832
42686710
2026-09-12T08:31:07Z
Stefanguzvica
88249
42686832
wikitext
text/x-wiki
{{Heroj M
|didaskalija=Krsta Iskruljev
| slika = Krsta_iskruljev.jpg
| opis_slike=
| datum_rođenja =[[21. aprila]] [[1882]].
| mesto_rođenja = [[Jasenovo (Bela Crkva)]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}}
| datum_smrti =[[6. aprila]] [[1914]]. ('''32''' god.)
| mesto_smrti =[[Nervi (selo)|Nervi]] kraj [[Genova|Đenove]]
| država_smrti ={{zastava|Kraljevina Italija}}
|profesija=učitelj, istoričar, revolucionar
}}
'''Krsta Iskruljev''' ([[ćirilica]]: Крста Искруљев; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Krszta Isskrulyev, Isskrulyev Keresztély; [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]] kraj [[Bela Crkva|Bele Crkve]], [[21. aprila]] [[1882]]. – [[Budimpešta]], [[6. aprila]] [[1914]].) bio je [[Srbi|srpski]] [[Socijalizam|socijalista]] i revolucionarni [[Sindikalizam|sindikalista]] iz [[Banat|Banata]], te višegodišnji član Socijaldemokratske radničke partije [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]. Bio je jedan od najznačajnijih srpskih levih mislilaca u Austro-Ugarskoj pre [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji je objavljivao teorijske članke i u građanskim i u radničkim listovima. Povremeno je delovao pod pseudonimom '''Uča Dobroslav'''.{{sfn|Lebl|1950|p=177}}
== Biografija ==
Krsta Iskruljev rođen je u Jasenovu kraj Bele Crkve 21. aprila 1882. godine, kao dete Aleksandra i Živke Iskruljev. Završio je Državnu gimnaziju u Beloj Crkvi, nakon čega je [[1900]]. godine otišao u Budimpeštu da pohađa univerzitet. Tokom studija je postao član Socijaldemokratske radničke partije Ugarske. Na njegovo socijalističko opredeljenje uticao je [[Vasa Stajić]], koji je u to vreme mnoge mlade inspirisao da postanu socijalisti.<ref>[https://library.hungaricana.hu/en/view/Szazadok_1970/?query=iskruljev&pg=87&layout=s Árpád Löbl, "Az igazi Vasa Stajić", ''Századok'' 104/I (1970), 78.]</ref> Iskruljev je doktorirao istoriju u Budimpešti, a njegova disertacija bila je studija o [[Mitropolit|mitropolitu]] [[Pavle Nenadović|Pavlu Nenadoviću]]. Biograf Iskruljeva, istoričar [[Arpad Lebl]], piše da su se u radovima Iskruljeva "neprekidno mešaju [[Idealizam|idealistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]] stavovi". U svojim studijama, Iskruljev piše o ekonomskoj osnovi nacionalnog pitanja i vidi korene nacionalizma u klasnom nezadovoljstvu seljaštva pod [[Feudalizam|feudalizmom]].{{sfn|Lebl|1950|p=178}} Piše agitacione članke usmerene na obrazovanje seljaštva i pokušava da aktivno uključi seljake u radnički pokret.{{sfn|Lebl|1954|pp=132–133}}
Još pre nego što je postao revolucionarni sindikalista, Iskruljev je održavao veze sa jednim od najpoznatijih srpskih socijalista i vođom sindikalističke opozicije unutar [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], [[Milorad Popović|Miloradom Popovićem]].{{sfn|Lebl|1961|p=111}} Paralelno sa članstvom u Socijaldemokratskoj partiji, bio je blizak i [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] i inspirisan radovima [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]].{{sfn|Bikar|1964|p=338}} Redovno je pisao za mađarske anarhističke novine ''Társadalmi Forradalom'' (''Socijalna revolucija'') koje je izdavao anarhistički grof [[Ervin Batthyány]]. Iskruljev je bio saradnik tih novina mnogo pre nego što je počeo da se otvoreno okreće ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|p=110}}
Početkom [[1907]]. godine, Iskruljev u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]] prisustvuje Drugom kongresu Srba socijalista u Ugarskoj kao predstavnik [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] koji žive u Budimpešti. Bio je član kandidacione komisije koja je predlagala novo rukovodstvo. Učestvovao je u diskusiji o borbi za opšte pravo glasa i istupao je protiv predloga borbe za crkvenu autonomiju [[Karlovačka mitropolija|Karlovačke mitropolije]], jer je smatrao da je ulazak socijalista u borbu za nacionalna prava određenih etničkih grupa nepotreban i da odvlači pažnju od [[Klasna borba|klasne borbe]]. Na sledećem kongresu [[1908]]. godine Iskruljev je ponovo bio član kandidacionog odbora, i referent po pitanju borbe za opšte pravo glasa.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Na Trećem kongresu, Iskruljev drži govor u kom detaljno iznosi gledište razvoja društva u duhu klasičnog [[Marksizam|marksizma]]:
{{citat|Politički život uvek odgovara ekonomskom. Dok su kraljevi svu zemlju imali u svojim rukama, donde su samo oni krojili zakone, danas imaju zemlju, rudnike, fabrike: spahije, popovi, industrijalci – oni i zakone kroje. Politika je u njihovim rukama; i oni je u svoju korist primenjuju (...) I sad dolazi [[socijalizam]] koji nastoji da ekonomske prilike promeni. I sad se socijalizam bacio na sve. Putem ekonomskih organizacija stvara sebi bolje uslove rada: veću nadnicu, kraće radno vreme, obrazuje [[proletarijat]] i čini ga klasno svesnim. Svest socijalistička, pošto ekonomski već računamo se u nešto, bacila se na celu ideologiju.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}}}
Istoričar Andrija Radenić primećuje da je već tada pozicija Iskruljeva bila radikalnija ne samo od ugarske vlade, nego i od glavnih tokova socijaldemokratije [[Druga internacionala|Druge internacionale]]. Dok je vlada predlagala uvođenje prava glasa za sve pismene muškarce preko dvadeset četiri godine, Iskruljev se zalagao za uvođenje opšteg prava glasa za sve osobe starije od dvadeset godina, bez obzira na pol i obrazovanje. Za razliku od drugih socijaldemokrata, Iskruljev tada očigledno "očekuje manje rezultate" od dobijanja opšteg prava glasa, odnosno izražava sumnju u samu svrsishodnost takve borbe u klasnom društvu.{{sfn|Radenić|1960|pp=11–13}}
=== Revolucionarni sindikalizam ===
[[Datoteka:Budapest VIII., József körút, Nemzeti szálló. Fortepan 23403.jpg|thumb|300px|Zgrada Hotela "Rémi" (danas "Nemzeti") u Budimpešti, koji je oko 1910. godine bio mesto okupljanja anarhista i sindikalista.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}]]
Pri kraju prve decenije 20. veka, Iskruljev se približio levom krilu Socijaldemokratske radničke partije Ugarske, koje je bilo pod uticajem revolucionarnog [[Sindikalizam|sindikalizma]]. Ovo krilo je predvodio njegov blizak prijatelj i saradnik [[Ervin Szabó]] i ono se protivilo "ortodoksnom" rukovodstvu partije koje je bilo pod uticajem [[Karl Kautsky|Karla Kauckog]]. Szabó je 1907. godine osnovao Budimpeštansku grupu revolucionarnih socijalista (''Forradalmi Szocialisták Budapesti Csoportja''). Iako je, po podacima ugarske tajne policije, Iskruljev bio deo te grupe još od 1908. godine, njegova neslaganja sa rukovodstvom Socijaldemokratske partije izašla su na videlo tek tokom [[1909]]. godine.{{sfn|Bikar|1964|p=331}}
Rukovodstvo partije se tokom 1909. godine često sukobljavalo sa Iskruljevim. Postao je urednik novina ''Narodni glas'', koje su bile zvanično glasilo Srpskog agitacionog odbora unutar Socijaldemokratske partije. U svojim člancima je napustio prethodnu politiku borbe za opšte pravo glasa, smatrajući je štetnom i demobilišućom. Javno istupa sa tezama "da se radništvo samo putem revolucionarnih ekonomskih organizacija, bojkota, generalnih [[Štrajk|štrajkova]] može osloboditi i da je parlamentarna akcija štetna po proletarijat, jer mu ubija revolucionarnu volju".{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Insistirao je da se partija treba da se orijentiše i prema zemljoradnicima, a ne isključivo prema radništvu u industriji. Hteo je da stavi težište rada na organizaciju radnih mesta i formiranje radničkih prosvetnih društava, te je i uspešno osnovao srpsku socijalističku narodnu biblioteku u Pešti. Na vanrednoj partijskoj konferenciji u decembru [[1909]]. godine potvrđen je izbor Iskruljeva za predsednika Srpskog agitacionog odbora, ali je kompromisno rukovodstvo sadržalo i pristalice "ortodoksne" linije mađarske socijaldemokratije.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Iskruljev je na kongresu branio gledište o primatu obrazovanja radnika i sindikalne aktivnosti nad političkom borbom za pravo glasa i parlamentarizam, te je ponavljao i svoju tezu o neophodnosti "prosvećivanja zemljoradnika".{{sfn|Radenić|1960|pp=15–18}}
[[Januar|Januara]] [[1910]]. godine, rukovodstvo Socijaldemokratske partije je sprečilo Iskruljeva da ode na osnivački kongres [[Balkanska federacija#Razvoj ideje balkanske federacije početkom 20. veka|Balkanske socijaldemokratske radničke federacije]] u [[Beograd|Beogradu]], smatravši balkansku federaciju "za preduhitrenu i preranu".{{sfn|Lebl|1950|p=176}} Iskruljev je pozicije partijskog rukovodstva smatrao [[Reforma|reformističkim]] i kritikovao ih što se preterano fokusiraju na borbu za opšte pravo glasa, a ne za revoluciju.<ref>[https://www.google.ru/books/edition/Istorijski_arhiv_Komunisti%C4%8Dke_partije_J/I2sbAQAAMAAJ?hl=en&gbpv=1 Moša Pijade (ur.), ''Istorijski arhiv Komunističke partije Jugoslavije, tom VI: Socijalistički pokret u Bosni, Vojvodini i Makedoniji'' (Beograd: Istorijsko odeljenje Centralnog komiteta KPJ, 1951), 120.]</ref> Iskruljev je imao uticaj i na grupu anarhista u Beogradu koju je predvodio [[Milan Radić]] i koja se zvala "Radnička biblioteka".{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Grupa je oformljena [[1909]]. godine, a sastojala se iz nekoliko radnika i gimnazijalaca koji su se okupljali oko beogradskog lista ''Komuna''. Bila je izrazito jasnije [[Anarhizam|anarhističke]] orijentacije nego sam Iskruljev.{{sfn|Ješić|1969|p=83}}
Na V kongresu Agitacionog odbora, u [[Februar|februaru]] [[1910]]. godine, Iskruljev dolazi u sukob sa [[Živko Topalović|Živkom Topalovićem]], izaslanikom [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], koji je bio na "kauckijanskim" pozicijama partijske većine. Posle žustre rasprave koja je pretila da preraste u tuču, Iskruljev je sa još šest delegata demonstrativno napustio kongres, a potom je izbačen iz Srpskog agitacionog odbora.{{sfn|Radenić|1960|pp=18–19}}{{sfn|Lebl|1950|pp=176–177}} Njegov predlog za formiranje seljačkih socijalističkih organizacija je odbijen od strane partijskog rukovodstva.<ref> Gábor G. Kemény, "A nemzetiségi kérdés a régi Népszavában az első világháborúig", ''Tiszatáj'' 6 (1977), 65.</ref> Nakon isključenja iz Socijaldemokratske partije, Iskruljev u Pešti deluje kroz [[Jugoslavenstvo|Jugoslovensko]] kulturno društvo "Sloboda", ali već u septembru iste godine, anarhisti su isključeni iz tog društva. Nakon toga pokušava da osnuje Jugoslovensko udruženje za radničko samoobrazovanje "Napred", čija aktivnost je bila kratkog veka.{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Iskruljev pokušava da Udruženje "Napred" preobrazi u sindikat pod nazivom Sindikat slobodnih radnika, i da organizuje klasnu radničku organizaciju koja će istovremeno delovati na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. U ovoj zamisli nije uspeo, jer je njegov uticaj među radništvom znatno opao nakon što je izbačen i iz Socijaldemokratske partije i iz Društva "Sloboda".{{sfn|Ješić|1969|p=84}} Posle izbacivanja iz svih organizacija, socijaldemokratska štampa vodila je žestoku medijsku kampanju protiv njega kao pustolova i anti-socijaliste, što mu je u velikoj meri otežalo rad.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}
Iskruljev se tad blisko povezuje i sa [[Gyula Alpári|Đulom Alparijem]], vođom leve marksističke opozcije unutar Socijaldemokratske partije, koji je takođe izbačen iz partije, i u štampi se zalaže za njegovo vraćanje u partiju. Alpari i Iskruljev pripremaju zajednički letak, u kojem ne odriču neophodnost izborne borbe, ali podržavaju odvajanje partijskih i sindikalnih struktura, bojeći se da partijska borba vodi u [[oportunizam]] i deradikalizaciju. Zajedno vode i [[Antimilitarizam|antimilitarističke]] akcije, te dolaze na zborove socijaldemokrata i pokušavaju da utiču na socijaldemokratski orijentisano radništvo. Partijska uprava aktivno radi na ometanju njihovog učešća na ovim zborovima, jer ih smatra ekstremnim i remetilačkim faktorom. Pored Alparija, Iskruljev veoma blisko sarađuje i sa ruskim emigrantima u Ugarskoj, ali njihova tačna politička ideologija i pripadnost konkretnim organizacijama nisu poznati.{{sfn|Lebl|1961|p=108}} Alpari [[1911]]. godine pokušava da osnuje novu, radikalniju socijaldemokratsku marksističku partiju u Ugarskoj, ali Iskruljev kao sindikalista ne učestvuje u tom poduhvatu.{{sfn|Lebl|1961|p=109}}
Nakon što je izolovan od srpskog dela radničkog pokreta u Ugarskoj, Iskruljev je postao aktivniji među Mađarima, ali ni tamo nije imao većeg političkog uspeha. Budimpeštanska grupa revolucionarnih socijalista se sastojala iz dve frakcije: iz "ortodoksnih" sindikalista koji su se preko sindikata borili za ostvarivanje socijalističkog društva i koje je predvodio Szabó, te anarho-sindikalista koji su se aktivno borili za ukidanje države, a koje je predvodio [[Károly Krausz]]. Iskruljev se pridružio ortodoksnim sindikalistima i zajedno sa Szabóom je pisao njihov politički program.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}<ref>[https://www.researchgate.net/profile/Andras-Bozoki-2/publication/275620881_Anarchism_in_Hungary_Theory_History_Legacies/links/5bea8f76299bf1124fce47df/Anarchism-in-Hungary-Theory-History-Legacies.pdf András Bozóki, Miklós Sükösd, ''Anarchism in Hungary Theory, History, Legacies'' (Boulder, CO: Social Science Monographs, 2005), 130–133.]</ref> 1910. godine, Szabó i Iskruljev aktivno rade na preuzimanju novina ''Társadalmi Forradalom'' da bi ih u potpunosti reorijentisali od anarhizma ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|pp=112–113}}
Pošto njegov rad na pravljenju Udruženja "Napred" nije uspeo, Iskruljev je osnovao Astalsko društvo "Slobodna tribina" koje je okupljalo oko 35 članova, mahom radnika.{{sfn|Lebl|1961|p=110}} Učestvovao je na Internacionalnoj konferenciji sekretara sindikata u Budimpešti 1911. godine, i bio je prevodilac govora [[Léon Jouhaux|Léona Jouhauxa]], vođe francuskog Opšteg saveza rada.{{sfn|Radenić|1973|pp=299–358}} 1911. dolazi i do potpunog raskida između sindikalista i anarhista, koji se formalno dele na dve organizacije, a Iskruljev ostaje na strani sindikalista. Uprkos tome, narednih godina, sindikalisti i anarhisti zajedno sarađuju u akcijama protiv austrougarskog militarizma i imperijalizma, a u tome im se priružuje i Alpari.{{sfn|Lebl|1961|pp=114–115}} U svojim govorima i predavanjima, Iskruljev podržava [[Direktna akcija|direktnu akciju]], kritikuje [[Parlamentarni sistem|parlamentarizam]] i insistira da borba za [[Demokratija|demokratiju]] i [[Republikanizam|republiku]] nije bitna, jer se socijalizam jednako bori i protiv [[Monarhija|monarhije]] i protiv građanske republike.{{sfn|Lebl|1961|pp=113–115}}
=== Saradnja sa mađarskom radikalnom štampom ===
[[Datoteka:Szabadgondolat 1913 október.jpg|thumb|300px|Naslovna stranica lista ''Slobodna misao'' iz oktobra 1913. godine.]]
Nakon 1910. godine, Iskruljev se sve više posvećuje teorijskom radu. Piše za [[Ateizam|ateistički]] časopis Szabadgondolat (''Slobodna misao''),{{sfn|Lebl|1950|p=178}} kao i za najpoznatiji mađarski sociološki časopis tog doba, [[Huszadik Század]] (''Dvadeseti vek''). ''Dvadeseti vek'' je bio glasilo ugarskih [[Radikalizam|građanskih radikala]], ali je služio i kao platforma za [[Radikalna levica|radikalnu levicu]]. U ovim teorijskim poduhvatima Iskruljeva najviše podržava Szabó, te istoričarka [[Fedora Bikar]] ocenjuje da su njih dvojica
{{citat|imali identične poglede o svim bitnim historijskim problemima, i zauzimali slično stajalište prema aktuelnim društveno-političkim pojavama u Ugarskoj i u svijetu. Naučna i političko-publicistička aktivnost i jednoga i drugoga usređsređena je na seljačko i nacionalno pitanje, na revolucioniranje radničkog pokreta, na osudu oportunizma službene socijalne demokratije, na oštru kritiku unutrašnje i vanjske politike peštanske i bečke vlade.{{sfn|Bikar|1964|p=332}}}}
''Slobodna misao'' bila je glasilo "Kruga Galilej", radikalnog studentskog udruženja koje je svoj razvoj počelo na [[Materijalizam|materijalističkim]] i [[Sekularizam|antiklerikalnim]] pozicijama, da bi mnogi od njih završili na političkim pozicijama krajnje levice. Mnogi od njih, kao [[Ilona Duczyńska]] i [[Ottó Korvin]], postaće osnivači [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. Iskruljev i Szabó bili su njihovi glavni teorijski uticaji na početku druge decenije 20. veka.{{sfn|Lebl|1961|pp=115–116}}
Pored ovih aktivnosti, Iskruljev piše originalne studije o nacionalnom pitanju na Balkanu. Opisuje prodiranje kapitalizma u Albaniju kao uzrok sve češćih pobuna albanskih seljaka, koje, iako imaju nacionalni karakter, predstavljaju jasan izraz klasnog nezadovoljstva, zloupotrebljen od strane velikih sila.{{sfn|Lebl|1950|pp=179–180}} Najjasniji izraz veze nacionalnog i klasnog Iskruljev vidi u anti-habzburškom pokretu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i u atentatu koji je počinio [[Bogdan Žerajić]]. Bosnu smatra za [[Kolonija|koloniju]] Austro-Ugarske i piše o tome kako je, pod krinkom oslobođenja od tobože zaostalog [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], Austrija namerno ostavila feudalne odnose netaknutim u korist muslimanskih begova.{{sfn|Lebl|1954|pp=134–135}} Iako je izričito smatrao da su nacionalno i klasno blisko povezani, osuđivao je nacionalne i nacionalističke pokrete kada su ih predvodile reakcionarne snage, poput crkve, koja je i dalje bila jedan od najvećih zemljoposednika i glavnih izvora bede seljaštva, a pritom je bila i blisko povezana sa vladajućim strukturama Dvojne Monarhije.{{sfn|Lebl|1954|pp=136–138}} O [[Crna Gora|Crnoj Gori]] piše da strani kapital uveliko prodite i "ruši tamošnje patrijarhalne odnose", što je rezultiralo donošenjem [[Ustav Knjaževine Crne Gore|ustava 1905. godine]]. Piše i o ličnom bogaćenju [[Nikola I Petrović Njegoš|Kralja Nikole]] i o tome kako se malobrojni njemu bliski veleposednici pretvaraju u kapitaliste.{{sfn|Lebl|1954|pp=133–134}}
=== Bolest, smrt i nasleđe ===
Politički proganjan i često hapšen, Iskruljev je živeo u krajnjoj bedi. Izdržavao se od držanja privatnih časova [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i istorije.{{sfn|Lebl|1961|pp=103, 112}} Početkom [[1913]]. godine, Iskruljev je iznenada oboleo od tada neizlečive [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Njegova aktivnost u Grupi revolucionarnih socijalista je naglo prekinuta, a glavnu ulogu među sindikalistima preuzeo je metalski radnik [[Ignácz Bellér]].{{sfn|Bikar|1964|p=331}} Iskruljev je otišao na lečenje u Italiju, u gradić Nervi kraj Đenove, gde je i preminuo 6. aprila 1914. godine.
U svom nekrologu Iskruljevu, Ervin Szabó je napisao:
{{citat|Krsta Isskruljev bio je jedan od najzdravijih, najaktivnijih ljudi, sa najviše životnog poleta, koga sam ikada poznavao; njegov temperament uvijek ga je vodio prema krajnjim nadama i najradikalnijim rješenjima. Ali on je ujedno htio da neposredno pomogne i da koristi, nastojao je da računa sa stvarnošću i sa praktičnim mogućnostima. Zato je taj, u dubini svoje duše uvijek anarhista, godinama sudjelovao u socijaldemokratskom pokretu. A kada ga je temperament izbacio iz nje, a praktična jalovost anarhizma ga nije zadovoljila, on je prišao sindikalizmu u čijoj teoriji se sastala njegova antipatija protiv demokracije sa njegovom težnjom za praktičnom djelatnošću. Na žalost, mađarske prilike isto su tako nezrele za sindikalizam kao i za anarhizam, i tako teorija i praksa Krste Isskruljeva nisu nikad dostigle ono stanje harmoničnog jedinstva, da bi mogao stvoriti nešto trajno i da bi mogao biti zadovoljan sam sa sobom. Usprkos tome, on je bio neumoran i nikad nije klonuo duhom. Kronika mađarskog radničkog pokreta, izvještaji budimpeštanske policije pod naslovom ''Revolucionarni socijalisti'' počevši od godine 1910. ne sadrže obavještenje gotovo ni o jednom događaju ili akciji, čiji izvor ne bi bio Krsta Isskruljev. Jedva mu je bilo 33 godine.</br>
I taj sin srpskih seljaka, prividno neuništive vitalnosti, naglo se slomio u proljeće 1913. Obolio je od tuberkuloze pluća i grla. Borio se godinu dana sa smrću dok najzad nije i on podlegao, početkom aprila ove godine na lijepoj talijanskoj obali, u Nerviju. Mađarski revolucionarni socijalisti uvijek će ga se sjećati.{{sfn|Bikar|1964|p=334}}}}
[[Datoteka:Genova Nervi Porticciolo 02.jpg|thumb|400px|Panorama gradića Nervi kraj Đenove, u kojem je preminuo Krsta Iskruljev.]]
Szabó će, kao i Iskruljev, umreti u osvit revolucionarnih događaja 20. veka. Međutim, svojim revolucionarnim sindikalizmom ostvarili su uticaj na najradikalnije elemente mađarske levice. Njihovi sledbenici će posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] većinom postati [[Komunizam|komunisti]]. Za vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]] [[1919]]. godine, jedan od najvažnijih jugoslovenskih [[Boljševizam|boljševika]] bio je [[Ivan Matuzović]], raniji pristaša Krste Iskruljeva. [[Lazar Vukićević]], vodeći komunista među Jugoslovenima u Mađarskoj 1919. godine, koji je pre Prvog svetskog rata bio ortodoksni socijaldemokrata koji se borio protiv Iskruljeva, priznao je da bi Iskruljevljevo znanje i iskustvo bili dragoceni za revolucionarni pokret da je još uvek živ.{{sfn|Bikar|1964|pp=342–343}}<ref>{{Cite web |url=https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |title=Dušan Kovačev, "Lazar Vukičević – Prilog istraživanju života i rada", ''Hereticus'' 1–2 (2021), 104–105. |access-date=2025-12-03 |archive-date=2024-06-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240622211034/https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |url-status=dead }}</ref> Supruga Krste Iskruljeva bila je učesnica Mađarske Sovjetske Republike i radila je u sindikatima prosvetnih radnica, te je učestvovala u sastavljanju novog obrazovnog programa za srednje škole.<ref>Béla Bellér, "A Tanácsköztársaság történetszemléletéről", ''Századok'' 1134/V–VI, 1157.</ref> Istraživač političke misli Iskruljeva, Arpad Lebl, pisao je (iz perspektive marksističkog istoričara) da Iskruljev nije pronašao "onaj pravi put koji zaista vodi u socijalističku revoluciju", ali da je njegova borba sa rukovodstvom mađarske socijaldemokratije bila "pozitivna pojava" jer je značila "kritiku s leva".{{sfn|Lebl|1961|p=111}}
Poznati srpski pedagog i aktivan član [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]] u međuratnom periodu, [[Jovan Iskruljev]] (1886–1970), bio je brat od strica Krste Iskruljeva.{{sfn|Lebl|1950|p=183}}
== Dela ==
* ''Nenádovity Pál karlóczai metropolita. 1749—1768.'' (''Karlovački mitropolit Pavle Nenadović''), doktorska disertacija (Budimpešta, 1906).
* "Ustavnost u Ugarskoj" i "Ruska revolucija", u ''Narodni glas. Srpski radnički kalendar za 1908. godinu'' (Veliki Bečkerek: Narodni glas, 1908), 19–27; 49–55.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2005.pdf ''Az albán népről és fölkeléséről''] (''O Albancima i njihovom ustanku''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 5 (1910), 550–556.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2006.pdf ''A szerb kongresszusi választások''] (''O izborima za [[Srpski narodno-crkveni sabori u Karlovačkoj mitropoliji|srpski Sabor]]''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 6 (1910), 674–677.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2007.pdf ''A szarajevói merénylet''] (''Sarajevski atentat''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 7 (1910), 55–57.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2008.pdf ''A neoszlávizmusról''] (''O [[Panslavizam|neoslavizmu]]''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 8 (1910), 139–144.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2009.pdf ''Montenegró királya''] (''Kralj Crne Gore''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 9 (1910), 204–207.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2001.pdf ''A nagyszerb propagandapörhöz''] (''[[Veleizdajnički proces|O velikosrpskom propagandnom procesu]]''), ''Huszadik Század'' XXIII, br. 1 (1911), 84–89.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2007.pdf ''A szerb nemzeti kongresszus''] (''Srpski narodni sabor''), ''Huszadik Század'' XXIV, br. 7 (1911), 79–82.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Horvát közállapotok''] (''Situacija u Hrvatskoj''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 171–175.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Az új bosnyák politikai rendszer''] (''Novi bosanski politički sistem''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 176–178.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%200910.pdf ''A szerb egyházi autonómia ügye''] (''Slučaj srpske crkvene autonomije''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 9–10 (1912), 430–433.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%201112.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 11–12 (1912), 785–788.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_11.pdf ''Balkán-szövetség és a háború''] (''[[Balkanski savez]] i rat''), ''Szabadgondolat'' 11 (1912), 368–371.
* ''Krapotkin Péter herczeg'' (''Knez Petar Kropotkin''), ''Az Ujság'' 18.12.1912, 12–13.
* [https://misc.bibl.u-szeged.hu/69042/1/penzvilag_1912_032.pdf ''A monarchia és a nemzetiségi kérdé''] (''Monarhija i pitanje nacionalnih manjina''), odgovor na anketu časopisa ''Pénzvilág'' god II, br. 32 (1912), 1212–1213.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_12.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Szabadgondolat'' 12 (1912), 400–403.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1913/1913_02.pdf ''A szerb és az albán kérdés''] (''Srpsko i albansko pitanje''), ''Szabadgondolat'' 2 (1913), 44–48.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1913/1913%200708.pdf ''A szerb parasztzádrugák (szövetkezetek)''] (''Srpske seljačke zadruge (kooperative)''), ''Huszadik Század'' XXVIII br. 7–8 (1913), 88–93.
== Reference ==
{{reflist|2}}
=== Literatura ===
* {{cite journal |last1=Bikar|first1=Fedora|title=Uloga Ervina Szabóa u radničkom pokretu Mađara i nemađarskih naroda Ugarske od 1900 do 1918.|journal=Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije |date=1964 |issue=5 |pages=223–346|url=https://dizbi.hazu.hr/d17b118n/main/g/2z/2jt/g2z2jt7vd34a.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Ješić|first1=Rafailo|title=Ideološko-političke struje u radničkom pokretu Srbije 1903–1914.|journal=Tokovi revolucije|date=1969 |issue=1 |pages=3–156|url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1-1969/1969_4_01_Jesic.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev i Srpski agitacioni odbor|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1950 |issue=1 |pages=176–184|url=https://www.maticasrpska.org.rs/javne%20nabavke/2015/proba.pdf |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev o jugoslovenskim zemljama|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1954 |issue=8 |pages=132–140|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn8/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Prilog pitanju veza Vojvodine i socijalističke partijske opozicije 1908–1913.|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1961 |issue=30 |pages=92–120|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn30/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Kongresi Srba socijaldemokrata Vojvodine do Prvog svetskog rata|journal=Spomenik SANU, Odeljenje društvenih nauka|date=1960|issue=109 |pages=1–36|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Iz Istorije Srbije i Vojvodine, 1834–1914.|date=1973 |publisher=Matica srpska i Istorijski institut|location=Beograd i Novi Sad|url=https://www.andrijaradenicistoricar.com/32-rad/99-iz-istorije-srbije-i-vojvodine-1834-1914|ref=harv}}
[[Kategorija:Anarhisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
[[Kategorija:Jugoslovenska revolucionarna omladina u Austro-Ugarskoj]]
d9h8jwxdty4ljzlgf3gxiese1e0lfwz
42686833
42686832
2026-09-12T08:37:38Z
Stefanguzvica
88249
42686833
wikitext
text/x-wiki
{{Heroj M
|didaskalija=Krsta Iskruljev
| slika = Krsta_iskruljev.jpg
| opis_slike=
| datum_rođenja =[[21. aprila]] [[1882]].
| mesto_rođenja = [[Jasenovo (Bela Crkva)]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}}
| datum_smrti =[[6. aprila]] [[1914]]. ('''32''' god.)
| mesto_smrti =[[Nervi (selo)|Nervi]] kraj [[Genova|Đenove]]
| država_smrti ={{zastava|Kraljevina Italija}}
|profesija=učitelj, istoričar, revolucionar
}}
'''Krsta Iskruljev''' ([[ćirilica]]: Крста Искруљев; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Krszta Isskrulyev, Isskrulyev Keresztély; [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]] kraj [[Bela Crkva|Bele Crkve]], [[21. aprila]] [[1882]]. – [[Budimpešta]], [[6. aprila]] [[1914]].) bio je [[Srbi|srpski]] [[Socijalizam|socijalista]] i revolucionarni [[Sindikalizam|sindikalista]] iz [[Banat|Banata]], te višegodišnji član Socijaldemokratske radničke partije [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]. Bio je jedan od najznačajnijih srpskih levih mislilaca u Austro-Ugarskoj pre [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji je objavljivao teorijske članke i u građanskim i u radničkim listovima. Povremeno je delovao pod pseudonimom '''Uča Dobroslav'''.{{sfn|Lebl|1950|p=177}}
== Biografija ==
Krsta Iskruljev rođen je u Jasenovu kraj Bele Crkve 21. aprila 1882. godine, kao dete Aleksandra i Živke Iskruljev. Završio je Državnu gimnaziju u Beloj Crkvi, nakon čega je [[1900]]. godine otišao u Budimpeštu da pohađa univerzitet. Tokom studija je postao član Socijaldemokratske radničke partije Ugarske. Na njegovo socijalističko opredeljenje uticao je [[Vasa Stajić]], koji je u to vreme mnoge mlade inspirisao da postanu socijalisti.<ref>[https://library.hungaricana.hu/en/view/Szazadok_1970/?query=iskruljev&pg=87&layout=s Árpád Löbl, "Az igazi Vasa Stajić", ''Századok'' 104/I (1970), 78.]</ref> Iskruljev je doktorirao istoriju u Budimpešti, a njegova disertacija bila je studija o [[Mitropolit|mitropolitu]] [[Pavle Nenadović|Pavlu Nenadoviću]]. Biograf Iskruljeva, istoričar [[Arpad Lebl]], piše da su se u radovima Iskruljeva "neprekidno mešaju [[Idealizam|idealistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]] stavovi". U svojim studijama, Iskruljev piše o ekonomskoj osnovi nacionalnog pitanja i vidi korene nacionalizma u klasnom nezadovoljstvu seljaštva pod [[Feudalizam|feudalizmom]].{{sfn|Lebl|1950|p=178}} Piše agitacione članke usmerene na obrazovanje seljaštva i pokušava da aktivno uključi seljake u radnički pokret.{{sfn|Lebl|1954|pp=132–133}}
Još pre nego što je postao revolucionarni sindikalista, Iskruljev je održavao veze sa jednim od najpoznatijih srpskih socijalista i vođom sindikalističke opozicije unutar [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], [[Milorad Popović|Miloradom Popovićem]].{{sfn|Lebl|1961|p=111}} Paralelno sa članstvom u Socijaldemokratskoj partiji, bio je blizak i [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] i inspirisan radovima [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]].{{sfn|Bikar|1964|p=338}} Redovno je pisao za mađarske anarhističke novine ''Társadalmi Forradalom'' (''Socijalna revolucija'') koje je izdavao anarhistički grof [[Ervin Batthyány]]. Iskruljev je bio saradnik tih novina mnogo pre nego što je počeo da se otvoreno okreće ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|p=110}}
Početkom [[1907]]. godine, Iskruljev u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]] prisustvuje Drugom kongresu Srba socijalista u Ugarskoj kao predstavnik [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] koji žive u Budimpešti. Bio je član kandidacione komisije koja je predlagala novo rukovodstvo. Učestvovao je u diskusiji o borbi za opšte pravo glasa i istupao je protiv predloga borbe za crkvenu autonomiju [[Karlovačka mitropolija|Karlovačke mitropolije]], jer je smatrao da je ulazak socijalista u borbu za nacionalna prava određenih etničkih grupa nepotreban i da odvlači pažnju od [[Klasna borba|klasne borbe]]. Na sledećem kongresu [[1908]]. godine Iskruljev je ponovo bio član kandidacionog odbora, i referent po pitanju borbe za opšte pravo glasa.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Na Trećem kongresu, Iskruljev drži govor u kom detaljno iznosi gledište razvoja društva u duhu klasičnog [[Marksizam|marksizma]]:
{{citat|Politički život uvek odgovara ekonomskom. Dok su kraljevi svu zemlju imali u svojim rukama, donde su samo oni krojili zakone, danas imaju zemlju, rudnike, fabrike: spahije, popovi, industrijalci – oni i zakone kroje. Politika je u njihovim rukama; i oni je u svoju korist primenjuju (...) I sad dolazi [[socijalizam]] koji nastoji da ekonomske prilike promeni. I sad se socijalizam bacio na sve. Putem ekonomskih organizacija stvara sebi bolje uslove rada: veću nadnicu, kraće radno vreme, obrazuje [[proletarijat]] i čini ga klasno svesnim. Svest socijalistička, pošto ekonomski već računamo se u nešto, bacila se na celu ideologiju.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}}}
Istoričar Andrija Radenić primećuje da je već tada pozicija Iskruljeva bila radikalnija ne samo od ugarske vlade, nego i od glavnih tokova socijaldemokratije [[Druga internacionala|Druge internacionale]]. Dok je vlada predlagala uvođenje prava glasa za sve pismene muškarce preko dvadeset četiri godine, Iskruljev se zalagao za uvođenje opšteg prava glasa za sve osobe starije od dvadeset godina, bez obzira na pol i obrazovanje. Za razliku od drugih socijaldemokrata, Iskruljev tada očigledno "očekuje manje rezultate" od dobijanja opšteg prava glasa, odnosno izražava sumnju u samu svrsishodnost takve borbe u klasnom društvu.{{sfn|Radenić|1960|pp=11–13}}
=== Revolucionarni sindikalizam ===
[[Datoteka:Budapest VIII., József körút, Nemzeti szálló. Fortepan 23403.jpg|thumb|300px|Zgrada Hotela "Rémi" (danas "Nemzeti") u Budimpešti, koji je oko 1910. godine bio mesto okupljanja anarhista i sindikalista.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}]]
Pri kraju prve decenije 20. veka, Iskruljev se približio levom krilu Socijaldemokratske radničke partije Ugarske, koje je bilo pod uticajem revolucionarnog [[Sindikalizam|sindikalizma]]. Ovo krilo je predvodio njegov blizak prijatelj i saradnik [[Ervin Szabó]] i ono se protivilo "ortodoksnom" rukovodstvu partije koje je bilo pod uticajem [[Karl Kautsky|Karla Kauckog]]. Szabó je 1907. godine osnovao Budimpeštansku grupu revolucionarnih socijalista (''Forradalmi Szocialisták Budapesti Csoportja''). Iako je, po podacima ugarske tajne policije, Iskruljev bio deo te grupe još od 1908. godine, njegova neslaganja sa rukovodstvom Socijaldemokratske partije izašla su na videlo tek tokom [[1909]]. godine.{{sfn|Bikar|1964|p=331}}
Rukovodstvo partije se tokom 1909. godine često sukobljavalo sa Iskruljevim. Postao je urednik novina ''Narodni glas'', koje su bile zvanično glasilo Srpskog agitacionog odbora unutar Socijaldemokratske partije. U svojim člancima je napustio prethodnu politiku borbe za opšte pravo glasa, smatrajući je štetnom i demobilišućom. Javno istupa sa tezama "da se radništvo samo putem revolucionarnih ekonomskih organizacija, bojkota, generalnih [[Štrajk|štrajkova]] može osloboditi i da je parlamentarna akcija štetna po proletarijat, jer mu ubija revolucionarnu volju".{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Insistirao je da se partija treba da se orijentiše i prema zemljoradnicima, a ne isključivo prema radništvu u industriji. Hteo je da stavi težište rada na organizaciju radnih mesta i formiranje radničkih prosvetnih društava, te je i uspešno osnovao srpsku socijalističku narodnu biblioteku u Pešti. Na vanrednoj partijskoj konferenciji u decembru [[1909]]. godine potvrđen je izbor Iskruljeva za predsednika Srpskog agitacionog odbora, ali je kompromisno rukovodstvo sadržalo i pristalice "ortodoksne" linije mađarske socijaldemokratije.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Iskruljev je na kongresu branio gledište o primatu obrazovanja radnika i sindikalne aktivnosti nad političkom borbom za pravo glasa i parlamentarizam, te je ponavljao i svoju tezu o neophodnosti "prosvećivanja zemljoradnika".{{sfn|Radenić|1960|pp=15–18}}
[[Januar|Januara]] [[1910]]. godine, rukovodstvo Socijaldemokratske partije je sprečilo Iskruljeva da ode na osnivački kongres [[Balkanska federacija#Razvoj ideje balkanske federacije početkom 20. veka|Balkanske socijaldemokratske radničke federacije]] u [[Beograd|Beogradu]], smatravši balkansku federaciju "za preduhitrenu i preranu".{{sfn|Lebl|1950|p=176}} Iskruljev je pozicije partijskog rukovodstva smatrao [[Reforma|reformističkim]] i kritikovao ih što se preterano fokusiraju na borbu za opšte pravo glasa, a ne za revoluciju.<ref>[https://www.google.ru/books/edition/Istorijski_arhiv_Komunisti%C4%8Dke_partije_J/I2sbAQAAMAAJ?hl=en&gbpv=1 Moša Pijade (ur.), ''Istorijski arhiv Komunističke partije Jugoslavije, tom VI: Socijalistički pokret u Bosni, Vojvodini i Makedoniji'' (Beograd: Istorijsko odeljenje Centralnog komiteta KPJ, 1951), 120.]</ref> Iskruljev je imao uticaj i na grupu anarhista u Beogradu koju je predvodio [[Milan Radić]] i koja se zvala "Radnička biblioteka".{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Grupa je oformljena [[1909]]. godine, a sastojala se iz nekoliko radnika i gimnazijalaca koji su se okupljali oko beogradskog lista ''Komuna''. Bila je izrazito jasnije [[Anarhizam|anarhističke]] orijentacije nego sam Iskruljev.{{sfn|Ješić|1969|p=83}}
Na V kongresu Agitacionog odbora, u [[Februar|februaru]] [[1910]]. godine, Iskruljev dolazi u sukob sa [[Živko Topalović|Živkom Topalovićem]], izaslanikom [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], koji je bio na "kauckijanskim" pozicijama partijske većine. Posle žustre rasprave koja je pretila da preraste u tuču, Iskruljev je sa još šest delegata demonstrativno napustio kongres, a potom je izbačen iz Srpskog agitacionog odbora.{{sfn|Radenić|1960|pp=18–19}}{{sfn|Lebl|1950|pp=176–177}} Njegov predlog za formiranje seljačkih socijalističkih organizacija je odbijen od strane partijskog rukovodstva.<ref> Gábor G. Kemény, "A nemzetiségi kérdés a régi Népszavában az első világháborúig", ''Tiszatáj'' 6 (1977), 65.</ref> Nakon isključenja iz Socijaldemokratske partije, Iskruljev u Pešti deluje kroz [[Jugoslavenstvo|Jugoslovensko]] kulturno društvo "Sloboda", ali već u septembru iste godine, anarhisti su isključeni iz tog društva. Nakon toga pokušava da osnuje Jugoslovensko udruženje za radničko samoobrazovanje "Napred", čija aktivnost je bila kratkog veka.{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Iskruljev pokušava da Udruženje "Napred" preobrazi u sindikat pod nazivom Sindikat slobodnih radnika, i da organizuje klasnu radničku organizaciju koja će istovremeno delovati na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. U ovoj zamisli nije uspeo, jer je njegov uticaj među radništvom znatno opao nakon što je izbačen i iz Socijaldemokratske partije i iz Društva "Sloboda".{{sfn|Ješić|1969|p=84}} Posle izbacivanja iz svih organizacija, socijaldemokratska štampa vodila je žestoku medijsku kampanju protiv njega kao pustolova i anti-socijaliste, što mu je u velikoj meri otežalo rad.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}
Iskruljev se tad blisko povezuje i sa [[Gyula Alpári|Đulom Alparijem]], vođom leve marksističke opozcije unutar Socijaldemokratske partije, koji je takođe izbačen iz partije, i u štampi se zalaže za njegovo vraćanje u partiju. Alpari i Iskruljev pripremaju zajednički letak, u kojem ne odriču neophodnost izborne borbe, ali podržavaju odvajanje partijskih i sindikalnih struktura, bojeći se da partijska borba vodi u [[oportunizam]] i deradikalizaciju. Zajedno vode i [[Antimilitarizam|antimilitarističke]] akcije, te dolaze na zborove socijaldemokrata i pokušavaju da utiču na socijaldemokratski orijentisano radništvo. Partijska uprava aktivno radi na ometanju njihovog učešća na ovim zborovima, jer ih smatra ekstremnim i remetilačkim faktorom. Pored Alparija, Iskruljev veoma blisko sarađuje i sa ruskim emigrantima u Ugarskoj, ali njihova tačna politička ideologija i pripadnost konkretnim organizacijama nisu poznati.{{sfn|Lebl|1961|p=108}} Alpari [[1911]]. godine pokušava da osnuje novu, radikalniju socijaldemokratsku marksističku partiju u Ugarskoj, ali Iskruljev kao sindikalista ne učestvuje u tom poduhvatu.{{sfn|Lebl|1961|p=109}}
Nakon što je izolovan od srpskog dela radničkog pokreta u Ugarskoj, Iskruljev je postao aktivniji među Mađarima, ali ni tamo nije imao većeg političkog uspeha. Budimpeštanska grupa revolucionarnih socijalista se sastojala iz dve frakcije: iz "ortodoksnih" sindikalista koji su se preko sindikata borili za ostvarivanje socijalističkog društva i koje je predvodio Szabó, te anarho-sindikalista koji su se aktivno borili za ukidanje države, a koje je predvodio [[Károly Krausz]]. Iskruljev se pridružio ortodoksnim sindikalistima i zajedno sa Szabóom je pisao njihov politički program.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}<ref>[https://www.researchgate.net/profile/Andras-Bozoki-2/publication/275620881_Anarchism_in_Hungary_Theory_History_Legacies/links/5bea8f76299bf1124fce47df/Anarchism-in-Hungary-Theory-History-Legacies.pdf András Bozóki, Miklós Sükösd, ''Anarchism in Hungary Theory, History, Legacies'' (Boulder, CO: Social Science Monographs, 2005), 130–133.]</ref> 1910. godine, Szabó i Iskruljev aktivno rade na preuzimanju novina ''Társadalmi Forradalom'' da bi ih u potpunosti reorijentisali od anarhizma ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|pp=112–113}}
Pošto njegov rad na pravljenju Udruženja "Napred" nije uspeo, Iskruljev je osnovao Astalsko društvo "Slobodna tribina" koje je okupljalo oko 35 članova, mahom radnika.{{sfn|Lebl|1961|p=110}} Učestvovao je na Internacionalnoj konferenciji sekretara sindikata u Budimpešti 1911. godine, i bio je prevodilac govora [[Léon Jouhaux|Léona Jouhauxa]], vođe francuskog Opšteg saveza rada.{{sfn|Radenić|1973|pp=299–358}} 1911. dolazi i do potpunog raskida između sindikalista i anarhista, koji se formalno dele na dve organizacije, a Iskruljev ostaje na strani sindikalista. Uprkos tome, narednih godina, sindikalisti i anarhisti zajedno sarađuju u akcijama protiv austrougarskog militarizma i imperijalizma, a u tome im se priružuje i Alpari.{{sfn|Lebl|1961|pp=114–115}} U svojim govorima i predavanjima, Iskruljev podržava [[Direktna akcija|direktnu akciju]], kritikuje [[Parlamentarni sistem|parlamentarizam]] i insistira da borba za [[Demokratija|demokratiju]] i [[Republikanizam|republiku]] nije bitna, jer se socijalizam jednako bori i protiv [[Monarhija|monarhije]] i protiv građanske republike.{{sfn|Lebl|1961|pp=113–115}}
=== Saradnja sa mađarskom radikalnom štampom ===
[[Datoteka:Szabadgondolat 1913 október.jpg|thumb|300px|Naslovna stranica lista ''Slobodna misao'' iz oktobra 1913. godine.]]
Nakon 1910. godine, Iskruljev se sve više posvećuje teorijskom radu. Piše za [[Ateizam|ateistički]] časopis Szabadgondolat (''Slobodna misao''),{{sfn|Lebl|1950|p=178}} kao i za najpoznatiji mađarski sociološki časopis tog doba, [[Huszadik Század]] (''Dvadeseti vek''). ''Dvadeseti vek'' je bio glasilo ugarskih [[Radikalizam|građanskih radikala]], ali je služio i kao platforma za [[Radikalna levica|radikalnu levicu]]. U ovim teorijskim poduhvatima Iskruljeva najviše podržava Szabó, te istoričarka [[Fedora Bikar]] ocenjuje da su njih dvojica
{{citat|imali identične poglede o svim bitnim historijskim problemima, i zauzimali slično stajalište prema aktuelnim društveno-političkim pojavama u Ugarskoj i u svijetu. Naučna i političko-publicistička aktivnost i jednoga i drugoga usređsređena je na seljačko i nacionalno pitanje, na revolucioniranje radničkog pokreta, na osudu oportunizma službene socijalne demokratije, na oštru kritiku unutrašnje i vanjske politike peštanske i bečke vlade.{{sfn|Bikar|1964|p=332}}}}
''Slobodna misao'' bila je glasilo "Kruga Galilej", radikalnog studentskog udruženja koje je svoj razvoj počelo na [[Materijalizam|materijalističkim]] i [[Sekularizam|antiklerikalnim]] pozicijama, da bi mnogi od njih završili na političkim pozicijama krajnje levice. Mnogi od njih, kao [[Ilona Duczyńska]] i [[Ottó Korvin]], postaće osnivači [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. Iskruljev i Szabó bili su njihovi glavni teorijski uticaji na početku druge decenije 20. veka.{{sfn|Lebl|1961|pp=115–116}}
Pored ovih aktivnosti, Iskruljev piše originalne studije o nacionalnom pitanju na Balkanu. Opisuje prodiranje kapitalizma u Albaniju kao uzrok sve češćih pobuna albanskih seljaka, koje, iako imaju nacionalni karakter, predstavljaju jasan izraz klasnog nezadovoljstva, zloupotrebljen od strane velikih sila.{{sfn|Lebl|1950|pp=179–180}} Najjasniji izraz veze nacionalnog i klasnog Iskruljev vidi u anti-habzburškom pokretu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i u atentatu koji je počinio [[Bogdan Žerajić]]. Bosnu smatra za [[Kolonija|koloniju]] Austro-Ugarske i piše o tome kako je, pod krinkom oslobođenja od tobože zaostalog [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], Austrija namerno ostavila feudalne odnose netaknutim u korist muslimanskih begova.{{sfn|Lebl|1954|pp=134–135}} Iako je izričito smatrao da su nacionalno i klasno blisko povezani, osuđivao je nacionalne i nacionalističke pokrete kada su ih predvodile reakcionarne snage, poput crkve, koja je i dalje bila jedan od najvećih zemljoposednika i glavnih izvora bede seljaštva, a pritom je bila i blisko povezana sa vladajućim strukturama Dvojne Monarhije.{{sfn|Lebl|1954|pp=136–138}} O [[Crna Gora|Crnoj Gori]] piše da strani kapital uveliko prodite i "ruši tamošnje patrijarhalne odnose", što je rezultiralo donošenjem [[Ustav Knjaževine Crne Gore|ustava 1905. godine]]. Piše i o ličnom bogaćenju [[Nikola I Petrović Njegoš|Kralja Nikole]] i o tome kako se malobrojni njemu bliski veleposednici pretvaraju u kapitaliste.{{sfn|Lebl|1954|pp=133–134}}
=== Bolest, smrt i nasleđe ===
Politički proganjan i često hapšen, Iskruljev je živeo u krajnjoj bedi. Izdržavao se od držanja privatnih časova [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i istorije.{{sfn|Lebl|1961|pp=103, 112}} Početkom [[1913]]. godine, Iskruljev je iznenada oboleo od tada neizlečive [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Njegova aktivnost u Grupi revolucionarnih socijalista je naglo prekinuta, a glavnu ulogu među sindikalistima preuzeo je metalski radnik [[Ignácz Bellér]].{{sfn|Bikar|1964|p=331}} Iskruljev je otišao na lečenje u Italiju, u gradić Nervi kraj Đenove, gde je i preminuo 6. aprila 1914. godine.
U svom nekrologu Iskruljevu, Ervin Szabó je napisao:
{{citat|Krsta Isskruljev bio je jedan od najzdravijih, najaktivnijih ljudi, sa najviše životnog poleta, koga sam ikada poznavao; njegov temperament uvijek ga je vodio prema krajnjim nadama i najradikalnijim rješenjima. Ali on je ujedno htio da neposredno pomogne i da koristi, nastojao je da računa sa stvarnošću i sa praktičnim mogućnostima. Zato je taj, u dubini svoje duše uvijek anarhista, godinama sudjelovao u socijaldemokratskom pokretu. A kada ga je temperament izbacio iz nje, a praktična jalovost anarhizma ga nije zadovoljila, on je prišao sindikalizmu u čijoj teoriji se sastala njegova antipatija protiv demokracije sa njegovom težnjom za praktičnom djelatnošću. Na žalost, mađarske prilike isto su tako nezrele za sindikalizam kao i za anarhizam, i tako teorija i praksa Krste Isskruljeva nisu nikad dostigle ono stanje harmoničnog jedinstva, da bi mogao stvoriti nešto trajno i da bi mogao biti zadovoljan sam sa sobom. Usprkos tome, on je bio neumoran i nikad nije klonuo duhom. Kronika mađarskog radničkog pokreta, izvještaji budimpeštanske policije pod naslovom ''Revolucionarni socijalisti'' počevši od godine 1910. ne sadrže obavještenje gotovo ni o jednom događaju ili akciji, čiji izvor ne bi bio Krsta Isskruljev. Jedva mu je bilo 33 godine.</br>
I taj sin srpskih seljaka, prividno neuništive vitalnosti, naglo se slomio u proljeće 1913. Obolio je od tuberkuloze pluća i grla. Borio se godinu dana sa smrću dok najzad nije i on podlegao, početkom aprila ove godine na lijepoj talijanskoj obali, u Nerviju. Mađarski revolucionarni socijalisti uvijek će ga se sjećati.{{sfn|Bikar|1964|p=334}}}}
[[Datoteka:Genova Nervi Porticciolo 02.jpg|thumb|400px|Panorama gradića Nervi kraj Đenove, u kojem je preminuo Krsta Iskruljev.]]
Szabó će, kao i Iskruljev, umreti u osvit revolucionarnih događaja 20. veka. Međutim, svojim revolucionarnim sindikalizmom ostvarili su uticaj na najradikalnije elemente mađarske levice. Njihovi sledbenici će posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] većinom postati [[Komunizam|komunisti]]. Za vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]] [[1919]]. godine, jedan od najvažnijih jugoslovenskih [[Boljševizam|boljševika]] bio je [[Ivan Matuzović]], raniji pristaša Krste Iskruljeva. [[Lazar Vukićević]], vodeći komunista među Jugoslovenima u Mađarskoj 1919. godine, koji je pre Prvog svetskog rata bio ortodoksni socijaldemokrata na strani rukovodstva koje je bilo protiv Iskruljeva, priznao je da bi Iskruljevljevo znanje i iskustvo bili dragoceni za revolucionarni pokret da je još uvek živ.{{sfn|Bikar|1964|pp=342–343}}<ref>{{Cite web |url=https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |title=Dušan Kovačev, "Lazar Vukičević – Prilog istraživanju života i rada", ''Hereticus'' 1–2 (2021), 104–105. |access-date=2025-12-03 |archive-date=2024-06-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240622211034/https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |url-status=dead }}</ref> Supruga Krste Iskruljeva bila je učesnica Mađarske Sovjetske Republike i radila je u sindikatima prosvetnih radnica, te je učestvovala u sastavljanju novog obrazovnog programa za srednje škole.<ref>Béla Bellér, "A Tanácsköztársaság történetszemléletéről", ''Századok'' 1134/V–VI, 1157.</ref> Istraživač političke misli Iskruljeva, Arpad Lebl, pisao je (iz perspektive marksističkog istoričara) da Iskruljev nije pronašao "onaj pravi put koji zaista vodi u socijalističku revoluciju", ali da je njegova borba sa rukovodstvom mađarske socijaldemokratije bila "pozitivna pojava" jer je značila "kritiku s leva".{{sfn|Lebl|1961|p=111}}
Poznati srpski pedagog i aktivan član [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]] u međuratnom periodu, [[Jovan Iskruljev]] (1886–1970), bio je brat od strica Krste Iskruljeva.{{sfn|Lebl|1950|p=183}}
== Dela ==
* ''Nenádovity Pál karlóczai metropolita. 1749—1768.'' (''Karlovački mitropolit Pavle Nenadović''), doktorska disertacija (Budimpešta, 1906).
* "Ustavnost u Ugarskoj" i "Ruska revolucija", u ''Narodni glas. Srpski radnički kalendar za 1908. godinu'' (Veliki Bečkerek: Narodni glas, 1908), 19–27; 49–55.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2005.pdf ''Az albán népről és fölkeléséről''] (''O Albancima i njihovom ustanku''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 5 (1910), 550–556.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2006.pdf ''A szerb kongresszusi választások''] (''O izborima za [[Srpski narodno-crkveni sabori u Karlovačkoj mitropoliji|srpski Sabor]]''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 6 (1910), 674–677.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2007.pdf ''A szarajevói merénylet''] (''Sarajevski atentat''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 7 (1910), 55–57.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2008.pdf ''A neoszlávizmusról''] (''O [[Panslavizam|neoslavizmu]]''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 8 (1910), 139–144.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2009.pdf ''Montenegró királya''] (''Kralj Crne Gore''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 9 (1910), 204–207.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2001.pdf ''A nagyszerb propagandapörhöz''] (''[[Veleizdajnički proces|O velikosrpskom propagandnom procesu]]''), ''Huszadik Század'' XXIII, br. 1 (1911), 84–89.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2007.pdf ''A szerb nemzeti kongresszus''] (''Srpski narodni sabor''), ''Huszadik Század'' XXIV, br. 7 (1911), 79–82.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Horvát közállapotok''] (''Situacija u Hrvatskoj''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 171–175.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Az új bosnyák politikai rendszer''] (''Novi bosanski politički sistem''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 176–178.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%200910.pdf ''A szerb egyházi autonómia ügye''] (''Slučaj srpske crkvene autonomije''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 9–10 (1912), 430–433.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%201112.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 11–12 (1912), 785–788.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_11.pdf ''Balkán-szövetség és a háború''] (''[[Balkanski savez]] i rat''), ''Szabadgondolat'' 11 (1912), 368–371.
* ''Krapotkin Péter herczeg'' (''Knez Petar Kropotkin''), ''Az Ujság'' 18.12.1912, 12–13.
* [https://misc.bibl.u-szeged.hu/69042/1/penzvilag_1912_032.pdf ''A monarchia és a nemzetiségi kérdé''] (''Monarhija i pitanje nacionalnih manjina''), odgovor na anketu časopisa ''Pénzvilág'' god II, br. 32 (1912), 1212–1213.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_12.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Szabadgondolat'' 12 (1912), 400–403.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1913/1913_02.pdf ''A szerb és az albán kérdés''] (''Srpsko i albansko pitanje''), ''Szabadgondolat'' 2 (1913), 44–48.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1913/1913%200708.pdf ''A szerb parasztzádrugák (szövetkezetek)''] (''Srpske seljačke zadruge (kooperative)''), ''Huszadik Század'' XXVIII br. 7–8 (1913), 88–93.
== Reference ==
{{reflist|2}}
=== Literatura ===
* {{cite journal |last1=Bikar|first1=Fedora|title=Uloga Ervina Szabóa u radničkom pokretu Mađara i nemađarskih naroda Ugarske od 1900 do 1918.|journal=Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije |date=1964 |issue=5 |pages=223–346|url=https://dizbi.hazu.hr/d17b118n/main/g/2z/2jt/g2z2jt7vd34a.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Ješić|first1=Rafailo|title=Ideološko-političke struje u radničkom pokretu Srbije 1903–1914.|journal=Tokovi revolucije|date=1969 |issue=1 |pages=3–156|url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1-1969/1969_4_01_Jesic.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev i Srpski agitacioni odbor|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1950 |issue=1 |pages=176–184|url=https://www.maticasrpska.org.rs/javne%20nabavke/2015/proba.pdf |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev o jugoslovenskim zemljama|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1954 |issue=8 |pages=132–140|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn8/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Prilog pitanju veza Vojvodine i socijalističke partijske opozicije 1908–1913.|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1961 |issue=30 |pages=92–120|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn30/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Kongresi Srba socijaldemokrata Vojvodine do Prvog svetskog rata|journal=Spomenik SANU, Odeljenje društvenih nauka|date=1960|issue=109 |pages=1–36|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Iz Istorije Srbije i Vojvodine, 1834–1914.|date=1973 |publisher=Matica srpska i Istorijski institut|location=Beograd i Novi Sad|url=https://www.andrijaradenicistoricar.com/32-rad/99-iz-istorije-srbije-i-vojvodine-1834-1914|ref=harv}}
[[Kategorija:Anarhisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
[[Kategorija:Jugoslovenska revolucionarna omladina u Austro-Ugarskoj]]
stp7hm8dqjgpw21ysbuxaenbj59b0e8
42686835
42686833
2026-09-12T08:50:59Z
Stefanguzvica
88249
/* Dela */
42686835
wikitext
text/x-wiki
{{Heroj M
|didaskalija=Krsta Iskruljev
| slika = Krsta_iskruljev.jpg
| opis_slike=
| datum_rođenja =[[21. aprila]] [[1882]].
| mesto_rođenja = [[Jasenovo (Bela Crkva)]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}}
| datum_smrti =[[6. aprila]] [[1914]]. ('''32''' god.)
| mesto_smrti =[[Nervi (selo)|Nervi]] kraj [[Genova|Đenove]]
| država_smrti ={{zastava|Kraljevina Italija}}
|profesija=učitelj, istoričar, revolucionar
}}
'''Krsta Iskruljev''' ([[ćirilica]]: Крста Искруљев; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Krszta Isskrulyev, Isskrulyev Keresztély; [[Jasenovo (Bela Crkva)|Jasenovo]] kraj [[Bela Crkva|Bele Crkve]], [[21. aprila]] [[1882]]. – [[Budimpešta]], [[6. aprila]] [[1914]].) bio je [[Srbi|srpski]] [[Socijalizam|socijalista]] i revolucionarni [[Sindikalizam|sindikalista]] iz [[Banat|Banata]], te višegodišnji član Socijaldemokratske radničke partije [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]. Bio je jedan od najznačajnijih srpskih levih mislilaca u Austro-Ugarskoj pre [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], koji je objavljivao teorijske članke i u građanskim i u radničkim listovima. Povremeno je delovao pod pseudonimom '''Uča Dobroslav'''.{{sfn|Lebl|1950|p=177}}
== Biografija ==
Krsta Iskruljev rođen je u Jasenovu kraj Bele Crkve 21. aprila 1882. godine, kao dete Aleksandra i Živke Iskruljev. Završio je Državnu gimnaziju u Beloj Crkvi, nakon čega je [[1900]]. godine otišao u Budimpeštu da pohađa univerzitet. Tokom studija je postao član Socijaldemokratske radničke partije Ugarske. Na njegovo socijalističko opredeljenje uticao je [[Vasa Stajić]], koji je u to vreme mnoge mlade inspirisao da postanu socijalisti.<ref>[https://library.hungaricana.hu/en/view/Szazadok_1970/?query=iskruljev&pg=87&layout=s Árpád Löbl, "Az igazi Vasa Stajić", ''Századok'' 104/I (1970), 78.]</ref> Iskruljev je doktorirao istoriju u Budimpešti, a njegova disertacija bila je studija o [[Mitropolit|mitropolitu]] [[Pavle Nenadović|Pavlu Nenadoviću]]. Biograf Iskruljeva, istoričar [[Arpad Lebl]], piše da su se u radovima Iskruljeva "neprekidno mešaju [[Idealizam|idealistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]] stavovi". U svojim studijama, Iskruljev piše o ekonomskoj osnovi nacionalnog pitanja i vidi korene nacionalizma u klasnom nezadovoljstvu seljaštva pod [[Feudalizam|feudalizmom]].{{sfn|Lebl|1950|p=178}} Piše agitacione članke usmerene na obrazovanje seljaštva i pokušava da aktivno uključi seljake u radnički pokret.{{sfn|Lebl|1954|pp=132–133}}
Još pre nego što je postao revolucionarni sindikalista, Iskruljev je održavao veze sa jednim od najpoznatijih srpskih socijalista i vođom sindikalističke opozicije unutar [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], [[Milorad Popović|Miloradom Popovićem]].{{sfn|Lebl|1961|p=111}} Paralelno sa članstvom u Socijaldemokratskoj partiji, bio je blizak i [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] i inspirisan radovima [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]].{{sfn|Bikar|1964|p=338}} Redovno je pisao za mađarske anarhističke novine ''Társadalmi Forradalom'' (''Socijalna revolucija'') koje je izdavao anarhistički grof [[Ervin Batthyány]]. Iskruljev je bio saradnik tih novina mnogo pre nego što je počeo da se otvoreno okreće ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|p=110}}
Početkom [[1907]]. godine, Iskruljev u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]] prisustvuje Drugom kongresu Srba socijalista u Ugarskoj kao predstavnik [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] koji žive u Budimpešti. Bio je član kandidacione komisije koja je predlagala novo rukovodstvo. Učestvovao je u diskusiji o borbi za opšte pravo glasa i istupao je protiv predloga borbe za crkvenu autonomiju [[Karlovačka mitropolija|Karlovačke mitropolije]], jer je smatrao da je ulazak socijalista u borbu za nacionalna prava određenih etničkih grupa nepotreban i da odvlači pažnju od [[Klasna borba|klasne borbe]]. Na sledećem kongresu [[1908]]. godine Iskruljev je ponovo bio član kandidacionog odbora, i referent po pitanju borbe za opšte pravo glasa.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Na Trećem kongresu, Iskruljev drži govor u kom detaljno iznosi gledište razvoja društva u duhu klasičnog [[Marksizam|marksizma]]:
{{citat|Politički život uvek odgovara ekonomskom. Dok su kraljevi svu zemlju imali u svojim rukama, donde su samo oni krojili zakone, danas imaju zemlju, rudnike, fabrike: spahije, popovi, industrijalci – oni i zakone kroje. Politika je u njihovim rukama; i oni je u svoju korist primenjuju (...) I sad dolazi [[socijalizam]] koji nastoji da ekonomske prilike promeni. I sad se socijalizam bacio na sve. Putem ekonomskih organizacija stvara sebi bolje uslove rada: veću nadnicu, kraće radno vreme, obrazuje [[proletarijat]] i čini ga klasno svesnim. Svest socijalistička, pošto ekonomski već računamo se u nešto, bacila se na celu ideologiju.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}}}
Istoričar Andrija Radenić primećuje da je već tada pozicija Iskruljeva bila radikalnija ne samo od ugarske vlade, nego i od glavnih tokova socijaldemokratije [[Druga internacionala|Druge internacionale]]. Dok je vlada predlagala uvođenje prava glasa za sve pismene muškarce preko dvadeset četiri godine, Iskruljev se zalagao za uvođenje opšteg prava glasa za sve osobe starije od dvadeset godina, bez obzira na pol i obrazovanje. Za razliku od drugih socijaldemokrata, Iskruljev tada očigledno "očekuje manje rezultate" od dobijanja opšteg prava glasa, odnosno izražava sumnju u samu svrsishodnost takve borbe u klasnom društvu.{{sfn|Radenić|1960|pp=11–13}}
=== Revolucionarni sindikalizam ===
[[Datoteka:Budapest VIII., József körút, Nemzeti szálló. Fortepan 23403.jpg|thumb|300px|Zgrada Hotela "Rémi" (danas "Nemzeti") u Budimpešti, koji je oko 1910. godine bio mesto okupljanja anarhista i sindikalista.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}]]
Pri kraju prve decenije 20. veka, Iskruljev se približio levom krilu Socijaldemokratske radničke partije Ugarske, koje je bilo pod uticajem revolucionarnog [[Sindikalizam|sindikalizma]]. Ovo krilo je predvodio njegov blizak prijatelj i saradnik [[Ervin Szabó]] i ono se protivilo "ortodoksnom" rukovodstvu partije koje je bilo pod uticajem [[Karl Kautsky|Karla Kauckog]]. Szabó je 1907. godine osnovao Budimpeštansku grupu revolucionarnih socijalista (''Forradalmi Szocialisták Budapesti Csoportja''). Iako je, po podacima ugarske tajne policije, Iskruljev bio deo te grupe još od 1908. godine, njegova neslaganja sa rukovodstvom Socijaldemokratske partije izašla su na videlo tek tokom [[1909]]. godine.{{sfn|Bikar|1964|p=331}}
Rukovodstvo partije se tokom 1909. godine često sukobljavalo sa Iskruljevim. Postao je urednik novina ''Narodni glas'', koje su bile zvanično glasilo Srpskog agitacionog odbora unutar Socijaldemokratske partije. U svojim člancima je napustio prethodnu politiku borbe za opšte pravo glasa, smatrajući je štetnom i demobilišućom. Javno istupa sa tezama "da se radništvo samo putem revolucionarnih ekonomskih organizacija, bojkota, generalnih [[Štrajk|štrajkova]] može osloboditi i da je parlamentarna akcija štetna po proletarijat, jer mu ubija revolucionarnu volju".{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Insistirao je da se partija treba da se orijentiše i prema zemljoradnicima, a ne isključivo prema radništvu u industriji. Hteo je da stavi težište rada na organizaciju radnih mesta i formiranje radničkih prosvetnih društava, te je i uspešno osnovao srpsku socijalističku narodnu biblioteku u Pešti. Na vanrednoj partijskoj konferenciji u decembru [[1909]]. godine potvrđen je izbor Iskruljeva za predsednika Srpskog agitacionog odbora, ali je kompromisno rukovodstvo sadržalo i pristalice "ortodoksne" linije mađarske socijaldemokratije.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}} Iskruljev je na kongresu branio gledište o primatu obrazovanja radnika i sindikalne aktivnosti nad političkom borbom za pravo glasa i parlamentarizam, te je ponavljao i svoju tezu o neophodnosti "prosvećivanja zemljoradnika".{{sfn|Radenić|1960|pp=15–18}}
[[Januar|Januara]] [[1910]]. godine, rukovodstvo Socijaldemokratske partije je sprečilo Iskruljeva da ode na osnivački kongres [[Balkanska federacija#Razvoj ideje balkanske federacije početkom 20. veka|Balkanske socijaldemokratske radničke federacije]] u [[Beograd|Beogradu]], smatravši balkansku federaciju "za preduhitrenu i preranu".{{sfn|Lebl|1950|p=176}} Iskruljev je pozicije partijskog rukovodstva smatrao [[Reforma|reformističkim]] i kritikovao ih što se preterano fokusiraju na borbu za opšte pravo glasa, a ne za revoluciju.<ref>[https://www.google.ru/books/edition/Istorijski_arhiv_Komunisti%C4%8Dke_partije_J/I2sbAQAAMAAJ?hl=en&gbpv=1 Moša Pijade (ur.), ''Istorijski arhiv Komunističke partije Jugoslavije, tom VI: Socijalistički pokret u Bosni, Vojvodini i Makedoniji'' (Beograd: Istorijsko odeljenje Centralnog komiteta KPJ, 1951), 120.]</ref> Iskruljev je imao uticaj i na grupu anarhista u Beogradu koju je predvodio [[Milan Radić]] i koja se zvala "Radnička biblioteka".{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Grupa je oformljena [[1909]]. godine, a sastojala se iz nekoliko radnika i gimnazijalaca koji su se okupljali oko beogradskog lista ''Komuna''. Bila je izrazito jasnije [[Anarhizam|anarhističke]] orijentacije nego sam Iskruljev.{{sfn|Ješić|1969|p=83}}
Na V kongresu Agitacionog odbora, u [[Februar|februaru]] [[1910]]. godine, Iskruljev dolazi u sukob sa [[Živko Topalović|Živkom Topalovićem]], izaslanikom [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]], koji je bio na "kauckijanskim" pozicijama partijske većine. Posle žustre rasprave koja je pretila da preraste u tuču, Iskruljev je sa još šest delegata demonstrativno napustio kongres, a potom je izbačen iz Srpskog agitacionog odbora.{{sfn|Radenić|1960|pp=18–19}}{{sfn|Lebl|1950|pp=176–177}} Njegov predlog za formiranje seljačkih socijalističkih organizacija je odbijen od strane partijskog rukovodstva.<ref> Gábor G. Kemény, "A nemzetiségi kérdés a régi Népszavában az első világháborúig", ''Tiszatáj'' 6 (1977), 65.</ref> Nakon isključenja iz Socijaldemokratske partije, Iskruljev u Pešti deluje kroz [[Jugoslavenstvo|Jugoslovensko]] kulturno društvo "Sloboda", ali već u septembru iste godine, anarhisti su isključeni iz tog društva. Nakon toga pokušava da osnuje Jugoslovensko udruženje za radničko samoobrazovanje "Napred", čija aktivnost je bila kratkog veka.{{sfn|Ješić|1969|p=81}} Iskruljev pokušava da Udruženje "Napred" preobrazi u sindikat pod nazivom Sindikat slobodnih radnika, i da organizuje klasnu radničku organizaciju koja će istovremeno delovati na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. U ovoj zamisli nije uspeo, jer je njegov uticaj među radništvom znatno opao nakon što je izbačen i iz Socijaldemokratske partije i iz Društva "Sloboda".{{sfn|Ješić|1969|p=84}} Posle izbacivanja iz svih organizacija, socijaldemokratska štampa vodila je žestoku medijsku kampanju protiv njega kao pustolova i anti-socijaliste, što mu je u velikoj meri otežalo rad.{{sfn|Radenić|1973|pp=232–298}}
Iskruljev se tad blisko povezuje i sa [[Gyula Alpári|Đulom Alparijem]], vođom leve marksističke opozcije unutar Socijaldemokratske partije, koji je takođe izbačen iz partije, i u štampi se zalaže za njegovo vraćanje u partiju. Alpari i Iskruljev pripremaju zajednički letak, u kojem ne odriču neophodnost izborne borbe, ali podržavaju odvajanje partijskih i sindikalnih struktura, bojeći se da partijska borba vodi u [[oportunizam]] i deradikalizaciju. Zajedno vode i [[Antimilitarizam|antimilitarističke]] akcije, te dolaze na zborove socijaldemokrata i pokušavaju da utiču na socijaldemokratski orijentisano radništvo. Partijska uprava aktivno radi na ometanju njihovog učešća na ovim zborovima, jer ih smatra ekstremnim i remetilačkim faktorom. Pored Alparija, Iskruljev veoma blisko sarađuje i sa ruskim emigrantima u Ugarskoj, ali njihova tačna politička ideologija i pripadnost konkretnim organizacijama nisu poznati.{{sfn|Lebl|1961|p=108}} Alpari [[1911]]. godine pokušava da osnuje novu, radikalniju socijaldemokratsku marksističku partiju u Ugarskoj, ali Iskruljev kao sindikalista ne učestvuje u tom poduhvatu.{{sfn|Lebl|1961|p=109}}
Nakon što je izolovan od srpskog dela radničkog pokreta u Ugarskoj, Iskruljev je postao aktivniji među Mađarima, ali ni tamo nije imao većeg političkog uspeha. Budimpeštanska grupa revolucionarnih socijalista se sastojala iz dve frakcije: iz "ortodoksnih" sindikalista koji su se preko sindikata borili za ostvarivanje socijalističkog društva i koje je predvodio Szabó, te anarho-sindikalista koji su se aktivno borili za ukidanje države, a koje je predvodio [[Károly Krausz]]. Iskruljev se pridružio ortodoksnim sindikalistima i zajedno sa Szabóom je pisao njihov politički program.{{sfn|Lebl|1961|p=112}}<ref>[https://www.researchgate.net/profile/Andras-Bozoki-2/publication/275620881_Anarchism_in_Hungary_Theory_History_Legacies/links/5bea8f76299bf1124fce47df/Anarchism-in-Hungary-Theory-History-Legacies.pdf András Bozóki, Miklós Sükösd, ''Anarchism in Hungary Theory, History, Legacies'' (Boulder, CO: Social Science Monographs, 2005), 130–133.]</ref> 1910. godine, Szabó i Iskruljev aktivno rade na preuzimanju novina ''Társadalmi Forradalom'' da bi ih u potpunosti reorijentisali od anarhizma ka revolucionarnom sindikalizmu.{{sfn|Lebl|1961|pp=112–113}}
Pošto njegov rad na pravljenju Udruženja "Napred" nije uspeo, Iskruljev je osnovao Astalsko društvo "Slobodna tribina" koje je okupljalo oko 35 članova, mahom radnika.{{sfn|Lebl|1961|p=110}} Učestvovao je na Internacionalnoj konferenciji sekretara sindikata u Budimpešti 1911. godine, i bio je prevodilac govora [[Léon Jouhaux|Léona Jouhauxa]], vođe francuskog Opšteg saveza rada.{{sfn|Radenić|1973|pp=299–358}} 1911. dolazi i do potpunog raskida između sindikalista i anarhista, koji se formalno dele na dve organizacije, a Iskruljev ostaje na strani sindikalista. Uprkos tome, narednih godina, sindikalisti i anarhisti zajedno sarađuju u akcijama protiv austrougarskog militarizma i imperijalizma, a u tome im se priružuje i Alpari.{{sfn|Lebl|1961|pp=114–115}} U svojim govorima i predavanjima, Iskruljev podržava [[Direktna akcija|direktnu akciju]], kritikuje [[Parlamentarni sistem|parlamentarizam]] i insistira da borba za [[Demokratija|demokratiju]] i [[Republikanizam|republiku]] nije bitna, jer se socijalizam jednako bori i protiv [[Monarhija|monarhije]] i protiv građanske republike.{{sfn|Lebl|1961|pp=113–115}}
=== Saradnja sa mađarskom radikalnom štampom ===
[[Datoteka:Szabadgondolat 1913 október.jpg|thumb|300px|Naslovna stranica lista ''Slobodna misao'' iz oktobra 1913. godine.]]
Nakon 1910. godine, Iskruljev se sve više posvećuje teorijskom radu. Piše za [[Ateizam|ateistički]] časopis Szabadgondolat (''Slobodna misao''),{{sfn|Lebl|1950|p=178}} kao i za najpoznatiji mađarski sociološki časopis tog doba, [[Huszadik Század]] (''Dvadeseti vek''). ''Dvadeseti vek'' je bio glasilo ugarskih [[Radikalizam|građanskih radikala]], ali je služio i kao platforma za [[Radikalna levica|radikalnu levicu]]. U ovim teorijskim poduhvatima Iskruljeva najviše podržava Szabó, te istoričarka [[Fedora Bikar]] ocenjuje da su njih dvojica
{{citat|imali identične poglede o svim bitnim historijskim problemima, i zauzimali slično stajalište prema aktuelnim društveno-političkim pojavama u Ugarskoj i u svijetu. Naučna i političko-publicistička aktivnost i jednoga i drugoga usređsređena je na seljačko i nacionalno pitanje, na revolucioniranje radničkog pokreta, na osudu oportunizma službene socijalne demokratije, na oštru kritiku unutrašnje i vanjske politike peštanske i bečke vlade.{{sfn|Bikar|1964|p=332}}}}
''Slobodna misao'' bila je glasilo "Kruga Galilej", radikalnog studentskog udruženja koje je svoj razvoj počelo na [[Materijalizam|materijalističkim]] i [[Sekularizam|antiklerikalnim]] pozicijama, da bi mnogi od njih završili na političkim pozicijama krajnje levice. Mnogi od njih, kao [[Ilona Duczyńska]] i [[Ottó Korvin]], postaće osnivači [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. Iskruljev i Szabó bili su njihovi glavni teorijski uticaji na početku druge decenije 20. veka.{{sfn|Lebl|1961|pp=115–116}}
Pored ovih aktivnosti, Iskruljev piše originalne studije o nacionalnom pitanju na Balkanu. Opisuje prodiranje kapitalizma u Albaniju kao uzrok sve češćih pobuna albanskih seljaka, koje, iako imaju nacionalni karakter, predstavljaju jasan izraz klasnog nezadovoljstva, zloupotrebljen od strane velikih sila.{{sfn|Lebl|1950|pp=179–180}} Najjasniji izraz veze nacionalnog i klasnog Iskruljev vidi u anti-habzburškom pokretu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i u atentatu koji je počinio [[Bogdan Žerajić]]. Bosnu smatra za [[Kolonija|koloniju]] Austro-Ugarske i piše o tome kako je, pod krinkom oslobođenja od tobože zaostalog [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], Austrija namerno ostavila feudalne odnose netaknutim u korist muslimanskih begova.{{sfn|Lebl|1954|pp=134–135}} Iako je izričito smatrao da su nacionalno i klasno blisko povezani, osuđivao je nacionalne i nacionalističke pokrete kada su ih predvodile reakcionarne snage, poput crkve, koja je i dalje bila jedan od najvećih zemljoposednika i glavnih izvora bede seljaštva, a pritom je bila i blisko povezana sa vladajućim strukturama Dvojne Monarhije.{{sfn|Lebl|1954|pp=136–138}} O [[Crna Gora|Crnoj Gori]] piše da strani kapital uveliko prodite i "ruši tamošnje patrijarhalne odnose", što je rezultiralo donošenjem [[Ustav Knjaževine Crne Gore|ustava 1905. godine]]. Piše i o ličnom bogaćenju [[Nikola I Petrović Njegoš|Kralja Nikole]] i o tome kako se malobrojni njemu bliski veleposednici pretvaraju u kapitaliste.{{sfn|Lebl|1954|pp=133–134}}
=== Bolest, smrt i nasleđe ===
Politički proganjan i često hapšen, Iskruljev je živeo u krajnjoj bedi. Izdržavao se od držanja privatnih časova [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i istorije.{{sfn|Lebl|1961|pp=103, 112}} Početkom [[1913]]. godine, Iskruljev je iznenada oboleo od tada neizlečive [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Njegova aktivnost u Grupi revolucionarnih socijalista je naglo prekinuta, a glavnu ulogu među sindikalistima preuzeo je metalski radnik [[Ignácz Bellér]].{{sfn|Bikar|1964|p=331}} Iskruljev je otišao na lečenje u Italiju, u gradić Nervi kraj Đenove, gde je i preminuo 6. aprila 1914. godine.
U svom nekrologu Iskruljevu, Ervin Szabó je napisao:
{{citat|Krsta Isskruljev bio je jedan od najzdravijih, najaktivnijih ljudi, sa najviše životnog poleta, koga sam ikada poznavao; njegov temperament uvijek ga je vodio prema krajnjim nadama i najradikalnijim rješenjima. Ali on je ujedno htio da neposredno pomogne i da koristi, nastojao je da računa sa stvarnošću i sa praktičnim mogućnostima. Zato je taj, u dubini svoje duše uvijek anarhista, godinama sudjelovao u socijaldemokratskom pokretu. A kada ga je temperament izbacio iz nje, a praktična jalovost anarhizma ga nije zadovoljila, on je prišao sindikalizmu u čijoj teoriji se sastala njegova antipatija protiv demokracije sa njegovom težnjom za praktičnom djelatnošću. Na žalost, mađarske prilike isto su tako nezrele za sindikalizam kao i za anarhizam, i tako teorija i praksa Krste Isskruljeva nisu nikad dostigle ono stanje harmoničnog jedinstva, da bi mogao stvoriti nešto trajno i da bi mogao biti zadovoljan sam sa sobom. Usprkos tome, on je bio neumoran i nikad nije klonuo duhom. Kronika mađarskog radničkog pokreta, izvještaji budimpeštanske policije pod naslovom ''Revolucionarni socijalisti'' počevši od godine 1910. ne sadrže obavještenje gotovo ni o jednom događaju ili akciji, čiji izvor ne bi bio Krsta Isskruljev. Jedva mu je bilo 33 godine.</br>
I taj sin srpskih seljaka, prividno neuništive vitalnosti, naglo se slomio u proljeće 1913. Obolio je od tuberkuloze pluća i grla. Borio se godinu dana sa smrću dok najzad nije i on podlegao, početkom aprila ove godine na lijepoj talijanskoj obali, u Nerviju. Mađarski revolucionarni socijalisti uvijek će ga se sjećati.{{sfn|Bikar|1964|p=334}}}}
[[Datoteka:Genova Nervi Porticciolo 02.jpg|thumb|400px|Panorama gradića Nervi kraj Đenove, u kojem je preminuo Krsta Iskruljev.]]
Szabó će, kao i Iskruljev, umreti u osvit revolucionarnih događaja 20. veka. Međutim, svojim revolucionarnim sindikalizmom ostvarili su uticaj na najradikalnije elemente mađarske levice. Njihovi sledbenici će posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] većinom postati [[Komunizam|komunisti]]. Za vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]] [[1919]]. godine, jedan od najvažnijih jugoslovenskih [[Boljševizam|boljševika]] bio je [[Ivan Matuzović]], raniji pristaša Krste Iskruljeva. [[Lazar Vukićević]], vodeći komunista među Jugoslovenima u Mađarskoj 1919. godine, koji je pre Prvog svetskog rata bio ortodoksni socijaldemokrata na strani rukovodstva koje je bilo protiv Iskruljeva, priznao je da bi Iskruljevljevo znanje i iskustvo bili dragoceni za revolucionarni pokret da je još uvek živ.{{sfn|Bikar|1964|pp=342–343}}<ref>{{Cite web |url=https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |title=Dušan Kovačev, "Lazar Vukičević – Prilog istraživanju života i rada", ''Hereticus'' 1–2 (2021), 104–105. |access-date=2025-12-03 |archive-date=2024-06-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240622211034/https://hereticus.rs/wp-content/uploads/Hereticus-2021-XIX-1-2-Bilans-srpskog-Oktobra-dvadest-godina-posle.pdf |url-status=dead }}</ref> Supruga Krste Iskruljeva bila je učesnica Mađarske Sovjetske Republike i radila je u sindikatima prosvetnih radnica, te je učestvovala u sastavljanju novog obrazovnog programa za srednje škole.<ref>Béla Bellér, "A Tanácsköztársaság történetszemléletéről", ''Századok'' 1134/V–VI, 1157.</ref> Istraživač političke misli Iskruljeva, Arpad Lebl, pisao je (iz perspektive marksističkog istoričara) da Iskruljev nije pronašao "onaj pravi put koji zaista vodi u socijalističku revoluciju", ali da je njegova borba sa rukovodstvom mađarske socijaldemokratije bila "pozitivna pojava" jer je značila "kritiku s leva".{{sfn|Lebl|1961|p=111}}
Poznati srpski pedagog i aktivan član [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije Jugoslavije]] u međuratnom periodu, [[Jovan Iskruljev]] (1886–1970), bio je brat od strica Krste Iskruljeva.{{sfn|Lebl|1950|p=183}}
== Dela ==
* ''Nenádovity Pál karlóczai metropolita. 1749—1768.'' (''Karlovački mitropolit Pavle Nenadović''), doktorska disertacija (Budimpešta, 1906).
* "Ustavnost u Ugarskoj" i "Ruska revolucija", u ''Narodni glas. Srpski radnički kalendar za 1908. godinu'' (Veliki Bečkerek: Narodni glas, 1908), 19–27; 49–55.
* "Socijalizam", ''Glas slobode'' br. 25 (25. decembra 1909), 2–3.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2005.pdf ''Az albán népről és fölkeléséről''] (''O Albancima i njihovom ustanku''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 5 (1910), 550–556.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2006.pdf ''A szerb kongresszusi választások''] (''O izborima za [[Srpski narodno-crkveni sabori u Karlovačkoj mitropoliji|srpski Sabor]]''), ''Huszadik Század'' XXI, br. 6 (1910), 674–677.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2007.pdf ''A szarajevói merénylet''] (''Sarajevski atentat''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 7 (1910), 55–57.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2008.pdf ''A neoszlávizmusról''] (''O [[Panslavizam|neoslavizmu]]''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 8 (1910), 139–144.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1910/1910%2009.pdf ''Montenegró királya''] (''Kralj Crne Gore''), ''Huszadik Század'' XXII, br. 9 (1910), 204–207.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2001.pdf ''A nagyszerb propagandapörhöz''] (''[[Veleizdajnički proces|O velikosrpskom propagandnom procesu]]''), ''Huszadik Század'' XXIII, br. 1 (1911), 84–89.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1911/1911%2007.pdf ''A szerb nemzeti kongresszus''] (''Srpski narodni sabor''), ''Huszadik Század'' XXIV, br. 7 (1911), 79–82.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Horvát közállapotok''] (''Situacija u Hrvatskoj''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 171–175.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%2007.pdf ''Az új bosnyák politikai rendszer''] (''Novi bosanski politički sistem''), ''Huszadik Század'' XXVI, br. 7 (1912), 176–178.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%200910.pdf ''A szerb egyházi autonómia ügye''] (''Slučaj srpske crkvene autonomije''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 9–10 (1912), 430–433.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1912/1912%201112.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Huszadik Század'' XXVI br. 11–12 (1912), 785–788.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_11.pdf ''Balkán-szövetség és a háború''] (''[[Balkanski savez]] i rat''), ''Szabadgondolat'' 11 (1912), 368–371.
* ''Krapotkin Péter herczeg'' (''Knez Petar Kropotkin''), ''Az Ujság'' 18.12.1912, 12–13.
* [https://misc.bibl.u-szeged.hu/69042/1/penzvilag_1912_032.pdf ''A monarchia és a nemzetiségi kérdé''] (''Monarhija i pitanje nacionalnih manjina''), odgovor na anketu časopisa ''Pénzvilág'' god II, br. 32 (1912), 1212–1213.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1912/1912_12.pdf ''Krapotkin Péter''] (''Petar Kropotkin''), ''Szabadgondolat'' 12 (1912), 400–403.
* [https://mtda.hu/szabadgondolat/1913/1913_02.pdf ''A szerb és az albán kérdés''] (''Srpsko i albansko pitanje''), ''Szabadgondolat'' 2 (1913), 44–48.
* [https://mtda.hu/huszadik_szazad/text/1913/1913%200708.pdf ''A szerb parasztzádrugák (szövetkezetek)''] (''Srpske seljačke zadruge (kooperative)''), ''Huszadik Század'' XXVIII br. 7–8 (1913), 88–93.
== Reference ==
{{reflist|2}}
=== Literatura ===
* {{cite journal |last1=Bikar|first1=Fedora|title=Uloga Ervina Szabóa u radničkom pokretu Mađara i nemađarskih naroda Ugarske od 1900 do 1918.|journal=Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije |date=1964 |issue=5 |pages=223–346|url=https://dizbi.hazu.hr/d17b118n/main/g/2z/2jt/g2z2jt7vd34a.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Ješić|first1=Rafailo|title=Ideološko-političke struje u radničkom pokretu Srbije 1903–1914.|journal=Tokovi revolucije|date=1969 |issue=1 |pages=3–156|url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1-1969/1969_4_01_Jesic.pdf|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev i Srpski agitacioni odbor|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1950 |issue=1 |pages=176–184|url=https://www.maticasrpska.org.rs/javne%20nabavke/2015/proba.pdf |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Dr Krsta Iskruljev o jugoslovenskim zemljama|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1954 |issue=8 |pages=132–140|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn8/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Prilog pitanju veza Vojvodine i socijalističke partijske opozicije 1908–1913.|journal=Zbornik Matice Srpske za društvene nauke |date=1961 |issue=30 |pages=92–120|url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn30/ |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Kongresi Srba socijaldemokrata Vojvodine do Prvog svetskog rata|journal=Spomenik SANU, Odeljenje društvenih nauka|date=1960|issue=109 |pages=1–36|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Radenić|first1=Andrija|title=Iz Istorije Srbije i Vojvodine, 1834–1914.|date=1973 |publisher=Matica srpska i Istorijski institut|location=Beograd i Novi Sad|url=https://www.andrijaradenicistoricar.com/32-rad/99-iz-istorije-srbije-i-vojvodine-1834-1914|ref=harv}}
[[Kategorija:Anarhisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
[[Kategorija:Jugoslovenska revolucionarna omladina u Austro-Ugarskoj]]
svdy26s8u087j0mwrx307mhaw630ekb
Korisnik:Ekvatarina/igralište
2
4717073
42686647
42686419
2026-09-11T16:02:39Z
Ekvatarina
270952
42686647
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija sportista
| ime = Angelina Topić
| slika = File:2022-08-21 European Championships 2022 – Women's High Jump by Sandro Halank–004-cropped.jpg
|mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]]}}
|visina = 183 cm
|datum_rođenja = {{birth date and age|2005|7|26|hr=yes}}
| medalje =
{{Medalje sport | [[Atletika]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|SRB}}}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje bronca|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje srebro|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Toruń 2026.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]] | skok u vis}}
{{Medalje bronca| [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje srebro| [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Apeldoorn 2025.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Lima 2024.| skok u vis}}
{{Medalje bronca| Cali 2022. | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva za mlađe seniorke}}
{{Medalje zlato | Bergen 2025.| skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Jeruzalem 2023. |skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva za mlađe juniorke}}
{{Medalje zlato | Jeruzalem 2022. | skok u vis}}
|headercolor=lightsteelblue
|or=2,00 m '''NR''' ([[skok u vis]])<ref name="WA">[https://worldathletics.org/athletes/serbia/angelina-topic-14841858 Angelina TOPIĆ]. worldathletics.org (pristupljeno 10. rujna 2026.)</ref>
|država={{flagicon|SRB}} Srbija
|sport=[[atletika]]
|discipline_tip=Disciplina
|discipline=[[skok u vis]]
}}
'''Angelina Topić''' ([[Beograd]], [[26. srpnja]] [[2005]].) [[Srbija|srpska]] je [[Atletika|atletičarka]] koja se natječe u [[skok u vis|skoku u vis]]. Osvojivši broncu sa 17 godina na [[Europsko prvenstvo u atletici|Europskome prvenstvu u atletici]] [[2022.]] godine, postala je najmlađa osvajačica medalje u povijesti toga natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Berkeley |first=Geoff |date=2022-09-30 |title=Topić targets high jump greatness after claiming EOC Piotr Nurowski Prize |url=https://www.insidethegames.biz/articles/1128686/topic-wins-eoc-piotr-nurowski-prize |access-date=10. rujna 2026 |website=[[Inside the Games]]}}</ref> Iste je godine osvojila treće mjesto na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetskome juniorskom prvenstvu]]. Također je osvojila srebro na Europskome prvenstvu [[2024.]] godine i broncu na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskome prvenstvu]] [[2025.]] godine.
Topić je srpska državna rekorderka u skoku u vis. Trenutačni je rekord postavila [[2026.]] godine, kada je preskočila dva metra.<ref name="WA"/> Uz to je jedna od pet nositeljica rekorda u konkurenciji mlađih juniorki, koji iznosi 1,96 metara.<ref name="U18">{{cite news|title=Topic equals world U18 high jump best with 1.96m at Serbian Championships|url=https://www.european-athletics.com/news/topic-equals-world-u18-high-jump-best-with-1-96m-at-serbian-championships|website=[[European Athletics]]|date=27. lipnja 2022|access-date=10 rujna 2022}}</ref>
== Biografija ==
Angelina Topić odrasla je u atletskoj obitelji. [[Biljana Topić]], njezina majka, bivša je [[troskok|troskokašica]], a otac i trener [[Dragutin Topić]] nekadašnji je europski prvak u skoku u vis i aktualni državni rekorder u istoj disciplini.<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/sport/ostalo/roditelji-su-joj-srpski-rekorderi-i-legende-a-ona-napada-zlato/|title=Roditelji su joj srpski rekorderi i legende, a ona skače za zlato|language=sr|website=nova.rs|date=21. kolovoza 2021 |access-date=11. rujna 2026}}</ref>
Kada je imala 16 godina, Topić je preskočila 1,96 metara na Prvenstvu Srbije u [[Kruševac|Kruševcu]] [[2022.]] godine. Time je postavila novi državni rekord i izjednačila aktualni svjetski rekord u kategoriji mlađih juniorki.<ref name="U18"/> Mjesec dana poslije toga u [[Jeruzalem]]u je preskočila 1,92 metra i osvojila [[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2022.|Europsko prvenstvo za mlađe juniore]]. U [[kolovoz]]u je ostvarila za jedan centimetar bolji rezultat na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] u [[Cali]]ju, gdje je osvojila brončanu medalju. Istoga je mjeseca nastupila na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u i tamo također preskočila 1,93 metra. Iako joj je to bilo prvo seniorsko prvenstvo, osvojila je treće mjesto i postala najmlađa atletičarka u povijesti toga natjecanja koja je osvojila medalju.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/page/sport/sr/story/87/atletika/4928513/angelina-topic-ep-minhen-skok-uvis-bronza-medalja.html|title=Angelina Topić osvojila bronzu na EP u skoku uvis|language=sr|website=rts.rs|access-date=11. rujna 2026}}</ref><ref name="EA2022summary">{{Cite web |date=2022-10-03 |title=European bronze medallist Topic wins prestigious Piotr Nurowski Prize |url=https://www.european-athletics.com/news/european-bronze-medallist-topic-wins-prestigious-piotr-nurowski-prize |access-date=11. rujna 2026|website=[[European Athletics]] |language=en}}</ref>
U [[siječanj|siječnju]] [[2023.]] godine oborila je tadašnji srpski dvoranski rekord u skoku u vis, koji je držala [[Ivana Španović]]. To je postigla na mitingu u [[Beograd]]u, gdje je preskočila 1,94 metra.<ref>{{Cite web |date=25. siječnja 2023 |title=Tromeč reprezentacija: Angelina Topić oborila nacionalni rekord |url=https://www.zurnal.rs/sr/clanak/146334/tromec-reprezentacija-angelina-topic-oborila-nacionalni-rekord |access-date=11. rujna 2026 |website=[[Sportski žurnal]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=24. siječnja 2023 |title= Angelina Topić nadmašila Ivanu Španović i oborila državni rekord za starije juniorke |url=https://www.rts.rs/lat/sport/atletika/5353137/angelina-topic-oborila-drzavni-rekord-starije-juniorke-spanovic.html |access-date=11. rujna 2026 |website=[[Radio Televizija Srbije]]}}</ref>
U [[lipanj|lipnju]] [[2024.]] godine osvojila je srebrnu medalju u skoku u vis na [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europskome prvenstvu]].<ref>{{Cite web |last=Beta |first=RTS |date=2024-06-09 |title=Angelina Topić osvojila srebro na Evropskom prvenstvu |url=https://www.021.rs/info/sport/378104/angelina-topic-osvojila-srebro-na-evropskom-prvenstvu |access-date=11. rujna 2026 |website=021.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref> Tamo se natjecala i u [[skok u dalj|skoku u dalj]], ali nije prošla u finale.<ref>{{Cite web |last=sport |first=TV Arena |title=Angelina Topić stala u kvalifikacijama skoka udalj: Milica Gardašević takođe bez finala EP |url=https://www.tvarenasport.com/ostali-sportovi/vesti-iz-ostalih-sportova/28463/angelina-topic-i-milica-gardasevic-bez-finala-skoka-udalj-na-ep/news |access-date=11. rujna 2026 |website=Arena Sport |language=sr-RS}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u pretrpjela je prijelom desnoga gležnja tijekom zagrijavanja uoči kvalifikacija. Iako se uspjela plasirati u finale, morala je zbog ozljede odustati od daljnjega natjecanja.<ref>{{cite news |title=Serbia high jumper Angelina Topic will miss the Paris Olympics final after fracturing her ankle |url=https://apnews.com/article/2024-olympics-angelina-topic-high-jump-0275da7dfb303c2aec84968bd3cc77d5 |work=The Associated Press |date=2. kolovoza 2024}}</ref> Manje od mjesec dana nakon toga osvojila je zlato na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]].<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-u20-championships/lima24/news/report/day-five-afternoon-lima-24-jamaica-reid-usa-berhe-topic | title=Reid anchors Jamaica to 4x100m title to secure golden double in Lima |website=worldathletics.org }}</ref>
U [[ožujak|ožujku]] [[2025.]] godine osvojila je srebrnu medalju u skoku u vis na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Europskome dvoranskom prvenstvu]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-09 |title=Magičnoj Angelini srebro na Evropskom prvenstvu, Topićeva ponovo oduševila čitav svet |url=https://nova.rs/sport/sport-ostalo/angelina-topic-srebro-evropsko-prvenstvo-apeldorn-2025/ |access-date=11. rujna 2026|website=Nova.rs |language=sr-RS}}</ref> Istoga je mjeseca osvojila četvrto mjesto na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-24 |title=Završeno Svetsko atletsko prvenstvo u dvorani! Angelina Topić četvrta na svetu u skoku uvis! |url=https://oks.org.rs/zavrseno-svetsko-atletsko-prvenstvo-u-dvorani-angelina-topic-cetvrta-na-svetu-u-skoku-uvis/ |access-date=11. rujna 2026 |website=Olimpijski komitet Srbije |language=sr-RS}}</ref> U [[srpanj|srpnju]] je osvojila zlatnu medalju na [[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore 2025.|Europskome prvenstvu za mlađe seniore]],<ref>{{Cite web |last=B92 |title=Angelina blista posle zlata: "Imala sam u rancu kapu, šal, rukavice..." VIDEO - Vesti - Atletika - B92.sport |url=https://www.b92.net/sport/atletika/vesti/147757/angelina-topic-izjava-posle-zlata-na-ep/vest |access-date=11. rujna 2026 |website=B92.net |language=sr}}</ref> a u [[rujan|rujnu]] je podijelila treće mjesto s [[Jaroslava Magučih|Jaroslavom Magučih]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] nakon preskočenih 1,97 metara.<ref>{{Cite web |date=2025-09-21 |title=Angelina Topić osvojila bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/c78nm0791vjo/lat |access-date=11. rujna 2026|website=BBC News na srpskom |language=sr-latn}}</ref> Iduće je godine u [[veljača|veljači]] postavila novi srpski državni rekord u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], gdje je preskočila dva metra.<ref>{{Cite web |last=Todorović |first=Vladimir |date=2026-02-24 |title=(VIDEO) Magija Angeline Topić - rekord i konačno preko 2,00! |url=https://sportklub.n1info.rs/atletika/angelina-topic-oborila-drzavni-rekord-preskocila-200-metara/ |access-date=11. rujna 2026 |website=Sportklub |language=sr-RS}}</ref>
== Postignuća ==
=== Međunarodna natjecanja ===
{| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;"
|+Nastupi za {{flagicon|SRB}} [[Srbija|Srbiju]]
|----
!scope="col"| Godina
!scope="col"| Natjecanje
!scope="col"| Mjesto
!scope="col"| Plasman
!scope="col"| Disciplina
!scope="col"| Rezultat
|-
|rowspan=7|[[2021.]]
|{{nowrap|Balkansko dvoransko prvenstvo za juniore}}
|{{flagicon|BUL}} [[Sofija]]
|style="text-align: center"bgcolor=silver|2. mjesto
|style="text-align: center"|skok u vis
|style="text-align: center"|1,82 m
|-
|Balkansko prvenstvo za juniore
|{{flagicon|TUR}} [[Istanbul]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|style="text-align: center"|skok u vis
|style="text-align: center"|1,88 m
|-
|[[2021 European Athletics Team Championships#Third League|European Team Championships Third League]]
|[[Limassol]], Cyprus
|bgcolor=silver|2nd
|High jump
|[[2021 European Athletics Team Championships#Women's events 4|1.85 m]]
|-
|[[Balkansko prvenstvo u atletici|Balkansko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|SRB}} [[Smederevo]]}}
|style="text-align: center"|10. mjesto
|style="text-align: center"|skok u vis
|style="text-align: center"|1,82 m
|-
|[[2021 European Athletics U20 Championships|European U20 Championships]]
|{{flagicon|EST}} [[Tallinn]]
|8th
|High jump
|[[2021 European Athletics U20 Championships#Field 2|1.83 m]]
|-
|Balkan U18 Championships
|[[Kraljevo]], Serbia
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|1.83 m
|-
|[[2021 World Athletics U20 Championships|World U20 Championships]]
|[[Nairobi]], Kenya
|6th
|High jump
|[[2021 World Athletics U20 Championships – Women's high jump|1.84 m]]
|-
|rowspan=6|2022
|Balkan U20 Indoor Championships
|[[Belgrade]], Serbia
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|1.86 m
|-
|[[2022 World Athletics Indoor Championships|World Indoor Championships]]
|[[Belgrade]], Serbia
|9th
|High jump
|[[2022 World Athletics Indoor Championships – Women's high jump|1.88 m]]
|-
|Balkan U18 Championships
|[[Bar, Montenegro|Bar]], Montenegro
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|1.90 m
|-
|[[2022 European Athletics U18 Championships|European U18 Championships]]
|[[Jerusalem]], Israel
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|[[2022 European Athletics U18 Championships#Women|1.92 m]]
|-
|[[2022 World Athletics U20 Championships|World U20 Championships]]
|[[Cali]], Colombia
|bgcolor=cc9966|3rd
|High jump
|[[2022 World Athletics U20 Championships – Women's high jump|1.93 m]]
|-
|[[2022 European Athletics Championships|European Championships]]
|[[Munich]], Germany
|bgcolor=cc9966|3rd
|High jump
|[[2022 European Athletics Championships – Women's high jump|1.93 m]]
|-
|rowspan=8|2023
|[[2023 European Athletics Indoor Championships|European Indoor Championships]]
|[[Istanbul, Turkey]]
|4th
|High jump
|[[2023 European Athletics Indoor Championships – Women's high jump|1.94 m]]
|-
|[[2023 European Athletics Team Championships|European Team Championships]]
|[[Kraków]], Poland
|5th
|High jump
|[[2023 European Athletics Team Championships Second Division#Women's events|1.91 m]]
|-
|rowspan=2|[[2023 European Athletics U20 Championships|European U20 Championships]]
|rowspan=2|[[Jerusalem]], Israel
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|1.90 m
|-
|6th
|Long jump
|6.42 m
|-
|[[2023 World Athletics Championships|World Championships]]
|[[Budapest]], Hungary
|7th
|High jump
|[[2023 World Athletics Championships – Women's high jump|1.94 m]]
|-
|[[2023 Diamond League|Diamond League]]
|[[Paris, France|Paris]], France
|bgcolor=cc9966|3rd
|High jump
|1.97 m
|-
|[[2023 Diamond League|Diamond League]]
|[[Brussels, Belgium|Brussels]], Belgium
|bgcolor=silver|2nd
|High jump
|1.97 m
|-
|[[2023 Diamond League|Diamond League]]
|[[Eugene, Oregon|Eugene]], United States
|bgcolor=cc9966|3rd
|High jump
|1.95 m
|-
|rowspan=6|2024
|[[2024 World Athletics Indoor Championships|World Indoor Championships]]
|[[Glasgow, United Kingdom]]
|5th
|High jump
|[[2024 World Athletics Indoor Championships – Women's high jump|1.92 m]]
|-
|rowspan=2|[[2024 European Athletics Championships|European Championships]]
|rowspan=2|[[Rome, Italy]]
|bgcolor=silver|2nd
|High jump
|[[2024 European Athletics Championships – Women's high jump|1.97 m]]
|-
|26th (q)
|Long jump
|[[2024 European Athletics Championships – Women's long jump|6.29 m]]
|-
|[[Athletics at the 2024 Summer Olympics|Olympic Games]]
|[[Paris, France]]
|12th (q)
|High jump
|[[Athletics at the 2024 Summer Olympics – Women's high jump|1.92 m]]<sup>1</sup>
|-
|[[2024 World Athletics U20 Championships|World U20 Championships]]
|[[Lima]], Peru
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|[[2024 World Athletics U20 Championships – Women's high jump|1.91 m]]
|-
|[[2024 Diamond League|Diamond League]]
|[[Brussels]], Belgium
|5th
|High jump
|[[2024 Diamond League#Women|1.88 m]]
|-
|rowspan=5|2025
|[[2025 European Athletics Indoor Championships|European Indoor Championships]]
|[[Apeldoorn, Netherlands]]
|bgcolor=silver|2nd
|High jump
|[[2025 European Athletics Indoor Championships – Women's high jump|1.95 m]]
|-
|[[2025 World Athletics Indoor Championships|World Indoor Championships]]
|[[Nanjing, China]]
|4th
|High jump
|[[2025 World Athletics Indoor Championships – Women's high jump|1.95 m]]
|-
|[[2025 European Athletics U23 Championships|European U23 Championships]]
|[[Bergen, Norway]]
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|[[2025 European Athletics U23 Championships – Women's high jump|1.95 m]]
|-
|[[2025 Balkan Athletics Championships|Balkan Athletics Championships]]
|[[Volos, Greece]]
|bgcolor=gold|1st
|High jump
|1.93 m
|-
|[[2025 World Athletics Championships|World Championships]]
|[[Tokyo]], Japan
|bgcolor=cc9966|3rd
|High jump
|[[2025 World Athletics Championships – Women's high jump|1.97 m]]
|-
|rowspan=2|2026
|[[2026 World Athletics Indoor Championships|World Indoor Championships]]
|[[Torun]], Poland
|bgcolor=silver|2nd
|High jump
|[[2026 World Athletics Indoor Championships – Women's high jump|1.99 m]]
|-
|[[2026 European Athletics Championships|European Championships]]
|[[Birmingham, United Kingdom]]
|12th
|High jump
|[[2026 European Athletics Championships – Women's high jump|1.83 m]]
|}
<sup>1</sup>Did not start in the final.
=== Osobni rekordi ===
== Reference ==
{{Izvori}}
cm3qod2prfz307ej6aa5arsrxl5fukw
42686659
42686647
2026-09-11T16:28:43Z
Ekvatarina
270952
/* Postignuća */
42686659
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija sportista
| ime = Angelina Topić
| slika = File:2022-08-21 European Championships 2022 – Women's High Jump by Sandro Halank–004-cropped.jpg
|mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]]}}
|visina = 183 cm
|datum_rođenja = {{birth date and age|2005|7|26|hr=yes}}
| medalje =
{{Medalje sport | [[Atletika]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|SRB}}}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje bronca|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje srebro|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Toruń 2026.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]] | skok u vis}}
{{Medalje bronca| [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje srebro| [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Apeldoorn 2025.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Lima 2024.| skok u vis}}
{{Medalje bronca| Cali 2022. | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva za mlađe seniorke}}
{{Medalje zlato | Bergen 2025.| skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Jeruzalem 2023. |skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva za mlađe juniorke}}
{{Medalje zlato | Jeruzalem 2022. | skok u vis}}
|headercolor=lightsteelblue
|or=2,00 m '''NR''' ([[skok u vis]])<ref name="WA">[https://worldathletics.org/athletes/serbia/angelina-topic-14841858 Angelina TOPIĆ]. worldathletics.org (pristupljeno 10. rujna 2026.)</ref>
|država={{flagicon|SRB}} Srbija
|sport=[[atletika]]
|discipline_tip=Disciplina
|discipline=[[skok u vis]]
}}
'''Angelina Topić''' ([[Beograd]], [[26. srpnja]] [[2005]].) [[Srbija|srpska]] je [[Atletika|atletičarka]] koja se natječe u [[skok u vis|skoku u vis]]. Osvojivši broncu sa 17 godina na [[Europsko prvenstvo u atletici|Europskome prvenstvu u atletici]] [[2022.]] godine, postala je najmlađa osvajačica medalje u povijesti toga natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Berkeley |first=Geoff |date=2022-09-30 |title=Topić targets high jump greatness after claiming EOC Piotr Nurowski Prize |url=https://www.insidethegames.biz/articles/1128686/topic-wins-eoc-piotr-nurowski-prize |access-date=10. rujna 2026 |website=[[Inside the Games]]}}</ref> Iste je godine osvojila treće mjesto na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetskome juniorskom prvenstvu]]. Također je osvojila srebro na Europskome prvenstvu [[2024.]] godine i broncu na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskome prvenstvu]] [[2025.]] godine.
Topić je srpska državna rekorderka u skoku u vis. Trenutačni je rekord postavila [[2026.]] godine, kada je preskočila dva metra.<ref name="WA"/> Uz to je jedna od pet nositeljica rekorda u konkurenciji mlađih juniorki, koji iznosi 1,96 metara.<ref name="U18">{{cite news|title=Topic equals world U18 high jump best with 1.96m at Serbian Championships|url=https://www.european-athletics.com/news/topic-equals-world-u18-high-jump-best-with-1-96m-at-serbian-championships|website=[[European Athletics]]|date=27. lipnja 2022|access-date=10 rujna 2022}}</ref>
== Biografija ==
Angelina Topić odrasla je u atletskoj obitelji. [[Biljana Topić]], njezina majka, bivša je [[troskok|troskokašica]], a otac i trener [[Dragutin Topić]] nekadašnji je europski prvak u skoku u vis i aktualni državni rekorder u istoj disciplini.<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/sport/ostalo/roditelji-su-joj-srpski-rekorderi-i-legende-a-ona-napada-zlato/|title=Roditelji su joj srpski rekorderi i legende, a ona skače za zlato|language=sr|website=nova.rs|date=21. kolovoza 2021 |access-date=11. rujna 2026}}</ref>
Kada je imala 16 godina, Topić je preskočila 1,96 metara na Prvenstvu Srbije u [[Kruševac|Kruševcu]] [[2022.]] godine. Time je postavila novi državni rekord i izjednačila aktualni svjetski rekord u kategoriji mlađih juniorki.<ref name="U18"/> Mjesec dana poslije toga u [[Jeruzalem]]u je preskočila 1,92 metra i osvojila [[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2022.|Europsko prvenstvo za mlađe juniore]]. U [[kolovoz]]u je ostvarila za jedan centimetar bolji rezultat na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] u [[Cali]]ju, gdje je osvojila brončanu medalju. Istoga je mjeseca nastupila na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u i tamo također preskočila 1,93 metra. Iako joj je to bilo prvo seniorsko prvenstvo, osvojila je treće mjesto i postala najmlađa atletičarka u povijesti toga natjecanja koja je osvojila medalju.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/page/sport/sr/story/87/atletika/4928513/angelina-topic-ep-minhen-skok-uvis-bronza-medalja.html|title=Angelina Topić osvojila bronzu na EP u skoku uvis|language=sr|website=rts.rs|access-date=11. rujna 2026}}</ref><ref name="EA2022summary">{{Cite web |date=2022-10-03 |title=European bronze medallist Topic wins prestigious Piotr Nurowski Prize |url=https://www.european-athletics.com/news/european-bronze-medallist-topic-wins-prestigious-piotr-nurowski-prize |access-date=11. rujna 2026|website=[[European Athletics]] |language=en}}</ref>
U [[siječanj|siječnju]] [[2023.]] godine oborila je tadašnji srpski dvoranski rekord u skoku u vis, koji je držala [[Ivana Španović]]. To je postigla na mitingu u [[Beograd]]u, gdje je preskočila 1,94 metra.<ref>{{Cite web |date=25. siječnja 2023 |title=Tromeč reprezentacija: Angelina Topić oborila nacionalni rekord |url=https://www.zurnal.rs/sr/clanak/146334/tromec-reprezentacija-angelina-topic-oborila-nacionalni-rekord |access-date=11. rujna 2026 |website=[[Sportski žurnal]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=24. siječnja 2023 |title= Angelina Topić nadmašila Ivanu Španović i oborila državni rekord za starije juniorke |url=https://www.rts.rs/lat/sport/atletika/5353137/angelina-topic-oborila-drzavni-rekord-starije-juniorke-spanovic.html |access-date=11. rujna 2026 |website=[[Radio Televizija Srbije]]}}</ref>
U [[lipanj|lipnju]] [[2024.]] godine osvojila je srebrnu medalju u skoku u vis na [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europskome prvenstvu]].<ref>{{Cite web |last=Beta |first=RTS |date=2024-06-09 |title=Angelina Topić osvojila srebro na Evropskom prvenstvu |url=https://www.021.rs/info/sport/378104/angelina-topic-osvojila-srebro-na-evropskom-prvenstvu |access-date=11. rujna 2026 |website=021.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref> Tamo se natjecala i u [[skok u dalj|skoku u dalj]], ali nije prošla u finale.<ref>{{Cite web |last=sport |first=TV Arena |title=Angelina Topić stala u kvalifikacijama skoka udalj: Milica Gardašević takođe bez finala EP |url=https://www.tvarenasport.com/ostali-sportovi/vesti-iz-ostalih-sportova/28463/angelina-topic-i-milica-gardasevic-bez-finala-skoka-udalj-na-ep/news |access-date=11. rujna 2026 |website=Arena Sport |language=sr-RS}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u pretrpjela je prijelom desnoga gležnja tijekom zagrijavanja uoči kvalifikacija. Iako se uspjela plasirati u finale, morala je zbog ozljede odustati od daljnjega natjecanja.<ref>{{cite news |title=Serbia high jumper Angelina Topic will miss the Paris Olympics final after fracturing her ankle |url=https://apnews.com/article/2024-olympics-angelina-topic-high-jump-0275da7dfb303c2aec84968bd3cc77d5 |work=The Associated Press |date=2. kolovoza 2024}}</ref> Manje od mjesec dana nakon toga osvojila je zlato na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]].<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-u20-championships/lima24/news/report/day-five-afternoon-lima-24-jamaica-reid-usa-berhe-topic | title=Reid anchors Jamaica to 4x100m title to secure golden double in Lima |website=worldathletics.org }}</ref>
U [[ožujak|ožujku]] [[2025.]] godine osvojila je srebrnu medalju u skoku u vis na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Europskome dvoranskom prvenstvu]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-09 |title=Magičnoj Angelini srebro na Evropskom prvenstvu, Topićeva ponovo oduševila čitav svet |url=https://nova.rs/sport/sport-ostalo/angelina-topic-srebro-evropsko-prvenstvo-apeldorn-2025/ |access-date=11. rujna 2026|website=Nova.rs |language=sr-RS}}</ref> Istoga je mjeseca osvojila četvrto mjesto na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-24 |title=Završeno Svetsko atletsko prvenstvo u dvorani! Angelina Topić četvrta na svetu u skoku uvis! |url=https://oks.org.rs/zavrseno-svetsko-atletsko-prvenstvo-u-dvorani-angelina-topic-cetvrta-na-svetu-u-skoku-uvis/ |access-date=11. rujna 2026 |website=Olimpijski komitet Srbije |language=sr-RS}}</ref> U [[srpanj|srpnju]] je osvojila zlatnu medalju na [[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore 2025.|Europskome prvenstvu za mlađe seniore]],<ref>{{Cite web |last=B92 |title=Angelina blista posle zlata: "Imala sam u rancu kapu, šal, rukavice..." VIDEO - Vesti - Atletika - B92.sport |url=https://www.b92.net/sport/atletika/vesti/147757/angelina-topic-izjava-posle-zlata-na-ep/vest |access-date=11. rujna 2026 |website=B92.net |language=sr}}</ref> a u [[rujan|rujnu]] je podijelila treće mjesto s [[Jaroslava Magučih|Jaroslavom Magučih]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] nakon preskočenih 1,97 metara.<ref>{{Cite web |date=2025-09-21 |title=Angelina Topić osvojila bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/c78nm0791vjo/lat |access-date=11. rujna 2026|website=BBC News na srpskom |language=sr-latn}}</ref> Iduće je godine u [[veljača|veljači]] postavila novi srpski državni rekord u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], gdje je preskočila dva metra.<ref>{{Cite web |last=Todorović |first=Vladimir |date=2026-02-24 |title=(VIDEO) Magija Angeline Topić - rekord i konačno preko 2,00! |url=https://sportklub.n1info.rs/atletika/angelina-topic-oborila-drzavni-rekord-preskocila-200-metara/ |access-date=11. rujna 2026 |website=Sportklub |language=sr-RS}}</ref>
== Postignuća ==
=== Međunarodna natjecanja ===
{| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;"
|+Nastupi za {{flagicon|SRB}} [[Srbija|Srbiju]]
|----
!scope="col"| Godina
!scope="col"| Natjecanje
!scope="col"| Mjesto
!scope="col"| Plasman
!scope="col"| Rezultat
|-
|-
|rowspan=4|[[2022.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]}}
|align="center"| 9. mjesto
|align="center" |1,88 m
|-
|{{nowrap|[[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2022.|Europsko prvenstvo za mlađe juniore]]}}
|{{flagicon|ISR}} [[Jeruzalem]]
|align="center" bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center" |1,92 m
|-
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|COL}} [[Cali]]
|align="center" bgcolor=cc9966| 3. mjesto
|align="center" |1,93 m
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|GER}} [[München]]}}
|align="center" bgcolor=cc9966| 3. mjesto
|align="center" |1,93 m
|-
| rowspan="4" |[[2023.]]
|[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2023.|Europsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|TUR}} [[Istanbul]]
|align="center"| 4. mjesto
|align="center" |1,94 m
|-
|[[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2023.|Europsko juniorsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISR}} [[Jeruzalem]]}}
|align="center" bgcolor=gold| 1. mjesto
|align="center" |1,90 m
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]]}}
|align="center" | 7. mjesto
|align="center" | 1,94 m
|-
|colspan=2|[[Dijamantna liga 2023.|Dijamantna liga]]
|align="center" bgcolor="cc9966" | 3. mjesto
|align="center" | 1,95 m
|-
| rowspan=3 |[[2024.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|GBR}} [[Glasgow]]
|align="center" | 5. mjesto
|align="center" | 1,92 m
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Rim]]
|align="center" bgcolor=silver| 2. mjesto
|align="center" | 1,97 m
|-
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|PER}} [[Lima]]
|align="center" bgcolor=gold| 1. mjesto
|align="center" |1,91 m
|-
|rowspan=2|[[2025.]]
|[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Europsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|NED}} [[Apeldoorn]]
|align="center" bgcolor=silver| 2. mjesto
|align="center" |1,95 m
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|align="center" bgcolor=cc9966| 3. mjesto
|align="center" |1,97 m
|-
|[[2026.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|align="center" bgcolor="silver" | 2. mjesto
|align="center" | 1,99 m
|}
=== Osobni rekordi ===
== Reference ==
{{Izvori}}
gihd1nygu0flbhqc2sdy52rtd8y0btm
42686661
42686659
2026-09-11T16:40:31Z
Ekvatarina
270952
42686661
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija sportista
| ime = Angelina Topić
| slika = File:2022-08-21 European Championships 2022 – Women's High Jump by Sandro Halank–004-cropped.jpg
|mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]]}}
|visina = 183 cm
|datum_rođenja = {{birth date and age|2005|7|26|hr=yes}}
| medalje =
{{Medalje sport | [[Atletika]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|SRB}}}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje bronca|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje srebro|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Toruń 2026.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]] | skok u vis}}
{{Medalje bronca| [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje srebro| [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Apeldoorn 2025.]] | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Lima 2024.| skok u vis}}
{{Medalje bronca| Cali 2022. | skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva za mlađe seniorke}}
{{Medalje zlato | Bergen 2025.| skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Jeruzalem 2023. |skok u vis}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva za mlađe juniorke}}
{{Medalje zlato | Jeruzalem 2022. | skok u vis}}
|headercolor=lightsteelblue
|or=2,00 m '''NR''' ([[skok u vis]])<ref name="WA">[https://worldathletics.org/athletes/serbia/angelina-topic-14841858 Angelina TOPIĆ]. worldathletics.org (pristupljeno 10. rujna 2026.)</ref>
|država={{flagicon|SRB}} Srbija
|sport=[[atletika]]
|discipline_tip=Disciplina
|discipline=[[skok u vis]]
}}
'''Angelina Topić''' ([[Beograd]], [[26. srpnja]] [[2005]].) [[Srbija|srpska]] je [[Atletika|atletičarka]] koja se natječe u [[skok u vis|skoku u vis]]. Osvojivši broncu sa 17 godina na [[Europsko prvenstvo u atletici|Europskome prvenstvu u atletici]] [[2022.]] godine, postala je najmlađa osvajačica medalje u povijesti toga natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Berkeley |first=Geoff |date=2022-09-30 |title=Topić targets high jump greatness after claiming EOC Piotr Nurowski Prize |url=https://www.insidethegames.biz/articles/1128686/topic-wins-eoc-piotr-nurowski-prize |access-date=10. rujna 2026 |website=[[Inside the Games]]}}</ref> Iste je godine osvojila treće mjesto na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetskome juniorskom prvenstvu]]. Također je osvojila srebro na Europskome prvenstvu [[2024.]] godine i broncu na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskome prvenstvu]] [[2025.]] godine.
Topić je srpska državna rekorderka u skoku u vis. Trenutačni je rekord postavila [[2026.]] godine, kada je preskočila dva metra.<ref name="WA"/> Uz to je jedna od pet nositeljica svjetskoga rekorda u konkurenciji mlađih juniorki, koji iznosi 1,96 metara.<ref name="U18">{{cite news|title=Topic equals world U18 high jump best with 1.96m at Serbian Championships|url=https://www.european-athletics.com/news/topic-equals-world-u18-high-jump-best-with-1-96m-at-serbian-championships|website=[[European Athletics]]|date=27. lipnja 2022|access-date=10 rujna 2022}}</ref>
== Biografija ==
Angelina Topić odrasla je u atletskoj obitelji. [[Biljana Topić]], njezina majka, bivša je [[troskok|troskokašica]], a otac i trener [[Dragutin Topić]] nekadašnji je europski prvak u skoku u vis i aktualni državni rekorder u istoj disciplini.<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/sport/ostalo/roditelji-su-joj-srpski-rekorderi-i-legende-a-ona-napada-zlato/|title=Roditelji su joj srpski rekorderi i legende, a ona skače za zlato|language=sr|website=nova.rs|date=21. kolovoza 2021 |access-date=11. rujna 2026}}</ref>
Kada je imala 16 godina, Topić je preskočila 1,96 metara na Prvenstvu Srbije u [[Kruševac|Kruševcu]] [[2022.]] godine. Time je postavila novi državni rekord i izjednačila aktualni svjetski rekord u kategoriji mlađih juniorki.<ref name="U18"/> Mjesec dana poslije toga u [[Jeruzalem]]u je preskočila 1,92 metra i osvojila [[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2022.|Europsko prvenstvo za mlađe juniore]]. U [[kolovoz]]u je ostvarila za jedan centimetar bolji rezultat na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] u [[Cali]]ju, gdje je osvojila brončanu medalju. Istoga je mjeseca nastupila na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u i tamo također preskočila 1,93 metra. Iako joj je to bilo prvo seniorsko prvenstvo, osvojila je treće mjesto i postala najmlađa atletičarka u povijesti toga natjecanja koja je osvojila medalju.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/page/sport/sr/story/87/atletika/4928513/angelina-topic-ep-minhen-skok-uvis-bronza-medalja.html|title=Angelina Topić osvojila bronzu na EP u skoku uvis|language=sr|website=rts.rs|access-date=11. rujna 2026}}</ref><ref name="EA2022summary">{{Cite web |date=2022-10-03 |title=European bronze medallist Topic wins prestigious Piotr Nurowski Prize |url=https://www.european-athletics.com/news/european-bronze-medallist-topic-wins-prestigious-piotr-nurowski-prize |access-date=11. rujna 2026|website=[[European Athletics]] |language=en}}</ref>
U [[siječanj|siječnju]] [[2023.]] godine oborila je tadašnji srpski dvoranski rekord u skoku u vis, koji je držala [[Ivana Španović]]. To je postigla na mitingu u [[Beograd]]u, gdje je preskočila 1,94 metra.<ref>{{Cite web |date=25. siječnja 2023 |title=Tromeč reprezentacija: Angelina Topić oborila nacionalni rekord |url=https://www.zurnal.rs/sr/clanak/146334/tromec-reprezentacija-angelina-topic-oborila-nacionalni-rekord |access-date=11. rujna 2026 |website=[[Sportski žurnal]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=24. siječnja 2023 |title= Angelina Topić nadmašila Ivanu Španović i oborila državni rekord za starije juniorke |url=https://www.rts.rs/lat/sport/atletika/5353137/angelina-topic-oborila-drzavni-rekord-starije-juniorke-spanovic.html |access-date=11. rujna 2026 |website=[[Radio Televizija Srbije]]}}</ref>
U [[lipanj|lipnju]] [[2024.]] godine osvojila je srebrnu medalju u skoku u vis na [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europskome prvenstvu]].<ref>{{Cite web |last=Beta |first=RTS |date=2024-06-09 |title=Angelina Topić osvojila srebro na Evropskom prvenstvu |url=https://www.021.rs/info/sport/378104/angelina-topic-osvojila-srebro-na-evropskom-prvenstvu |access-date=11. rujna 2026 |website=021.rs |language=sr-Latn-RS}}</ref> Tamo se natjecala i u [[skok u dalj|skoku u dalj]], ali nije prošla u finale.<ref>{{Cite web |last=sport |first=TV Arena |title=Angelina Topić stala u kvalifikacijama skoka udalj: Milica Gardašević takođe bez finala EP |url=https://www.tvarenasport.com/ostali-sportovi/vesti-iz-ostalih-sportova/28463/angelina-topic-i-milica-gardasevic-bez-finala-skoka-udalj-na-ep/news |access-date=11. rujna 2026 |website=Arena Sport |language=sr-RS}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u pretrpjela je prijelom desnoga gležnja tijekom zagrijavanja uoči kvalifikacija. Iako se uspjela plasirati u finale, morala je zbog ozljede odustati od daljnjega natjecanja.<ref>{{cite news |title=Serbia high jumper Angelina Topic will miss the Paris Olympics final after fracturing her ankle |url=https://apnews.com/article/2024-olympics-angelina-topic-high-jump-0275da7dfb303c2aec84968bd3cc77d5 |work=The Associated Press |date=2. kolovoza 2024}}</ref> Manje od mjesec dana nakon toga osvojila je zlato na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]].<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-u20-championships/lima24/news/report/day-five-afternoon-lima-24-jamaica-reid-usa-berhe-topic | title=Reid anchors Jamaica to 4x100m title to secure golden double in Lima |website=worldathletics.org }}</ref>
U [[ožujak|ožujku]] [[2025.]] godine osvojila je srebrnu medalju u skoku u vis na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Europskome dvoranskom prvenstvu]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-09 |title=Magičnoj Angelini srebro na Evropskom prvenstvu, Topićeva ponovo oduševila čitav svet |url=https://nova.rs/sport/sport-ostalo/angelina-topic-srebro-evropsko-prvenstvo-apeldorn-2025/ |access-date=11. rujna 2026|website=Nova.rs |language=sr-RS}}</ref> Istoga je mjeseca osvojila četvrto mjesto na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-24 |title=Završeno Svetsko atletsko prvenstvo u dvorani! Angelina Topić četvrta na svetu u skoku uvis! |url=https://oks.org.rs/zavrseno-svetsko-atletsko-prvenstvo-u-dvorani-angelina-topic-cetvrta-na-svetu-u-skoku-uvis/ |access-date=11. rujna 2026 |website=Olimpijski komitet Srbije |language=sr-RS}}</ref> U [[srpanj|srpnju]] je osvojila zlatnu medalju na [[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore 2025.|Europskome prvenstvu za mlađe seniore]],<ref>{{Cite web |last=B92 |title=Angelina blista posle zlata: "Imala sam u rancu kapu, šal, rukavice..." VIDEO - Vesti - Atletika - B92.sport |url=https://www.b92.net/sport/atletika/vesti/147757/angelina-topic-izjava-posle-zlata-na-ep/vest |access-date=11. rujna 2026 |website=B92.net |language=sr}}</ref> a u [[rujan|rujnu]] je podijelila treće mjesto s [[Jaroslava Magučih|Jaroslavom Magučih]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] nakon preskočenih 1,97 metara.<ref>{{Cite web |date=2025-09-21 |title=Angelina Topić osvojila bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/c78nm0791vjo/lat |access-date=11. rujna 2026|website=BBC News na srpskom |language=sr-latn}}</ref> Iduće je godine u [[veljača|veljači]] postavila novi srpski državni rekord u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], gdje je preskočila dva metra.<ref>{{Cite web |last=Todorović |first=Vladimir |date=2026-02-24 |title=(VIDEO) Magija Angeline Topić - rekord i konačno preko 2,00! |url=https://sportklub.n1info.rs/atletika/angelina-topic-oborila-drzavni-rekord-preskocila-200-metara/ |access-date=11. rujna 2026 |website=Sportklub |language=sr-RS}}</ref>
== Postignuća ==
=== Međunarodna natjecanja ===
{| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;"
|+Nastupi za {{flagicon|SRB}} [[Srbija|Srbiju]]
|----
!scope="col"| Godina
!scope="col"| Natjecanje
!scope="col"| Mjesto
!scope="col"| Plasman
!scope="col"| Rezultat
|-
|-
|rowspan=4|[[2022.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]}}
|align="center"| 9. mjesto
|align="center" |1,88 m
|-
|{{nowrap|[[Europsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2022.|Europsko prvenstvo za mlađe juniore]]}}
|{{flagicon|ISR}} [[Jeruzalem]]
|align="center" bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center" |1,92 m
|-
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|COL}} [[Cali]]
|align="center" bgcolor=cc9966| 3. mjesto
|align="center" |1,93 m
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|GER}} [[München]]}}
|align="center" bgcolor=cc9966| 3. mjesto
|align="center" |1,93 m
|-
| rowspan="4" |[[2023.]]
|[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2023.|Europsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|TUR}} [[Istanbul]]
|align="center"| 4. mjesto
|align="center" |1,94 m
|-
|[[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2023.|Europsko juniorsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISR}} [[Jeruzalem]]}}
|align="center" bgcolor=gold| 1. mjesto
|align="center" |1,90 m
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]]}}
|align="center" | 7. mjesto
|align="center" | 1,94 m
|-
|colspan=2|[[Dijamantna liga 2023.|Dijamantna liga]]
|align="center" bgcolor="cc9966" | 3. mjesto
|align="center" | 1,95 m
|-
| rowspan=3 |[[2024.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|SCO}} [[Glasgow]]
|align="center" | 5. mjesto
|align="center" | 1,92 m
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Rim]]
|align="center" bgcolor=silver| 2. mjesto
|align="center" | 1,97 m
|-
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|PER}} [[Lima]]
|align="center" bgcolor=gold| 1. mjesto
|align="center" |1,91 m
|-
|rowspan=2|[[2025.]]
|[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Europsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|NED}} [[Apeldoorn]]
|align="center" bgcolor=silver| 2. mjesto
|align="center" |1,95 m
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|align="center" bgcolor=cc9966| 3. mjesto
|align="center" |1,97 m
|-
|[[2026.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|align="center" bgcolor="silver" | 2. mjesto
|align="center" | 1,99 m
|}
=== Osobni rekordi ===
== Reference ==
{{Izvori}}
78h22hgmreuxdq4ow3jymjjxy93dghh
Laka konjica (Mađarska)
0
4722032
42686554
42660021
2026-09-11T13:32:43Z
Edgar Allan Poe
29250
/* Počeci i olimpijsko zlato */ lektura
42686554
wikitext
text/x-wiki
[[File:Golden Team 1953.jpg|thumb|500px|right|{{center|'''"Laka konjica" 1953. godine'''<br />''prednji red:'' [[Mihály Lantos]], [[Ferenc Puskás]], [[Gyula Grosics]]<br />''stražnji red:'' [[Gyula Lóránt]], [[Jenő Buzánszky]], [[Nándor Hidegkuti]], [[Sándor Kocsis]], [[József Zakariás]], [[Zoltán Czibor]], [[József Bozsik]], [[László Budai]]}}]]
"'''Laka konjica'''"<ref>{{Cite web |last=Stevović |first=Dejan |date=2022-11-13 |title=7: Tužan kas “Lake konjice” |url=https://sportklub.n1info.rs/fudbal/fifa-world-cup/7-tuzan-kas-lake-konjice/ |url-status=live |access-date=2026-05-08 |website=[[SportKlub]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Karin |first=Vice |date=2025-01-05 |title=Bili su najbolja reprezentacija ikad. Komunizam ih je stvorio pa uništio |url=https://www.index.hr/sport/clanak/bili-su-najbolja-reprezentacija-ikad-komunizam-ih-je-stvorio-pa-unistio/2626837.aspx |url-status=live |access-date=2026-05-08 |website=[[Index.hr]] |quote=(...) Prva velika reprezentacija svjetskog nogometa bila je mađarska generacija, '''na ovim prostorima poznata kao Laka konjica''', ali svoju dominaciju nije okrunila jer je jedini poraz doživjela u finalu Svjetskog prvenstva. (...)}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ledinski |first=Karlo |date=2015-11-17 |title=Mađari su nekad bili najveća nogometna sila na svijetu |url=https://www.vecernji.hr/sport/madari-su-nekada-bili-najveca-nogometna-sila-i-sad-idu-na-europsko-prvenstvo-1037942 |url-status=live |access-date=2026-05-08 |website=''[[Večernji list]]'' |quote=(...) '''Znamenita mađarska “laka konjica”''' oduševljavala je nogometni svijet 50-ih godina, a mnogi smatraju da je to najbolja momčad koja je ikada hodala zemljom. (...)}}</ref><ref>{{Cite web |date=2013-12-02 |title=Pogledajte kako je 'laka konjica' promijenila historiju fudbala (VIDEO) |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/pogledajte-kako-je-laka-konjica-promijenila-historiju-fudbala-video/133536 |url-status=live |access-date=2026-05-08 |website=[[Radio Sarajevo]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Medo |first=Ivica |date=2012-09-21 |title=Neponovljiva navala opet zajedno: Možda i najveći svih vremena! |url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/svjetski_nogomet/neponovljiva-navala-opet-zajedno-mozda-i-najveci-svih-vremena.html |url-status=live |access-date=2026-05-08 |website=Gol.hr|quote=(...) „Laka konjica“ je vjerojatno najveća, ali i najtragičnija momčad svih vremena.(...)}}</ref> ([[mađarski]]: ''Aranycsapat'', dosl. "Zlatna momčad") jest nadimak koji se odnosi na zlatnu generaciju [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|mađarske nogometne reprezentacije]] iz [[1950-e|1950-ih]] godina. Danas se smatra kako je ova mađarska reprezentacija bila najbolja svjetska reprezentacija svog vremena, a svoj je status izgradila kroz nekoliko slavnih utakmica, uključujući četvrtfinale ("[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]") protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], polufinale protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]] i finale ("[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|Čudo u Bernu]]") protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|FIFA Svjetskom prvenstvu 1954.]] godine. Ova je reprezentacija nanijela poraze tadašnjim nogometnim silama poput [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] prije nego što su se nakon [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] [[1956.]] raspali. Reprezentacija je u različitim dijelovima svijeta bila poznata i po drugim nadimcima.
U periodu između [[1949.]] i [[1956.]], "Laka konjica" odigrala je 71 utakmicu, uz 53 pobjede, 12 remija i samo šest poraza, s tim da je samo jedan od tih poraza bio u službenoj utakmici, onaj od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]] u finalu [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|FIFA Svjetskog prvenstva 1954.]] godine;<ref>{{Cite news|url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/mighty-magyars-and-hungarys-four-year-unbeaten-streak|title=Mighty Magyars and Hungary’s four-year unbeaten streak|work=FIFA}}</ref> ostalih pet poraza bili su prijateljske utakmice. U toj su 71 utakmici postigli 284 gola. Prema [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|Elo ljestvici]], "Laka konjica" ostvarila je najviši broj bodova za neku reprezentaciju ikada (2231 bodova ostvarenih [[30. lipnja]] [[1954.]]), a [[2016.]] godine [[BBC]] ih je proglasio najboljom nogometnom reprezentacijom u historiji.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/36387046|title=The greatest international team ever?|work=BBC Sport}}</ref>
U historijskom kontekstu, smatra se kako je "Laka konjica" uspješno implementirala rani oblik "[[totalni fudbal|totalnog nogometa]]", koji će [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|nizozemska reprezentacija]] usavršiti tijekom [[1970-e|1970-ih]] godina. Također se smatra da je ova reprezentacija uvela novi, znanstveni način vođenja momčadi te taktičke inovacije koje su u narednim desetljećima naširoko prihvaćene.
== Ključne osobe ==
[[File:Aranycsapat.png|thumb|Fleksibilna formacija 3–2–3–2 koju je koristila "Laka konjica".]]
Jezgru momčadi činila su šestorica igrača – napadači [[Ferenc Puskás]], [[Sándor Kocsis]] i [[Zoltán Czibor]], defenzivni vezni [[József Bozsik]] i [[Gyula Grosics]], svi redom igrači [[Budapest Honvéd FC|Honvéda]], te ofenzivni vezni [[Nándor Hidegkuti]], koji je igrao za [[MTK Budapest FC|MTK]]. Izbornik je bio [[Gusztáv Sebes]], koji je ranije bio sindikalist u [[Renault]]ovim tvornicama u [[Budimpešta|Budimpešti]] i predratnom [[Pariz]]u, shodno čemu je dobio odobrenje zamjenika ministra sporta da vodi reprezentaciju.
Sebes je zaslužan za tri značajne inovacije. Prvo, uveo je kondicijske režime za svoje igrače te klupsku politiku na reprezentativnom nivou, što je dovelo do redovnih reprezentativnih treninga. Drugo, osmislio je taktički koncept dubinskog centarfora. U to je doba većina nogometnih momčadi igrala tzv. WM formaciju, gdje je centarfor bio isturen u napadačkoj liniji s tri napadača i dva krila. Sebes je povukao centarfora natrag u vezni red, a po potrebi je i krila vraćao u vezni red. Ovo je efektivno stvorilo iznimno fleksibilnu 3–2–3–2 formaciju, što je momčadi omogućilo da brzo mijenja između napada i obrane. Ova je taktika također izvlačila braniče s njihovih pozicija, s obzirom da su centarhalfovi navikli na "flaster" čuvanje centarfora morali svog igrača pratiti sve do veznog reda. Treće, Sabes je poticao svoje igrače na prilagodljivost – ideal je bio stvoriti igrače koji bi bili sposobni igrati jednako dobro na svakoj poziciji. To je tada bila revolucionarna ideja jer su igrači uglavnom bili navikli igrati samo na jednoj specifičnoj poziciji. Sve skupa, ova je taktika bila preteča "[[Totalni nogomet|totalnog nogometa]]". Puskás je jednom prilikom rekao: "Kada smo napadali, svi su napadali, a isto je bilo i u obrani. Bili smo prototip totalnog nogometa".<ref>[https://web.archive.org/web/20110115075922/http://www.fifa.com/classicfootball/news/newsid=510979.html FIFA.com]</ref>
Također, značajan utjecaj na Sebesa i "Laku konjicu" imao je trener [[Jimmy Hogan]], jedan od pionira nogometa. Tadašnji predsjednik predsjednik Mađarskog nogometnog saveza, [[Sándor Barcs]], rekao je: "Jimmy Hogan naučio nas je sve što znamo o nogometu".<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2003/nov/22/sport.comment2|title=How total football inventor was lost to Hungary|website=[[TheGuardian.com]]|date=22 November 2003}}</ref> Čak je i Sebes odao počast engleskom pioniru: "Igrali smo nogomet kako nas je naučio Jimmy Hogan. Kada se bude pričalo o našoj nogometnoj povijesti, njegovo ime treba biti upisano zlatnim slovima".<ref name=Anatomy>Jonathan Wilson, ''The Anatomy of England: a History in Ten Matches'' (Orion Publishing Group, London 2010)</ref>
== Historija ==
=== Počeci i olimpijsko zlato ===
"Laka konjica" nastala je [[1949.]] godine kada je [[Gusztáv Sebes]] preuzeo klupu [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|mađarske reprezentacije]]. Do [[14. svibnja]] [[1950.]] godine, reprezentacija je odigrala osam utakmica bez poraza, da bi na taj dan izgubili od [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]] u prijateljskoj utakmici. Međutim, od njihove sljedeće utakmice, koja je odigrana [[4. lipnja]] [[1950.]] godine pa sve do [[4. srpnja]] [[1954.]] godine, "Laka konjica" je imala niz od 32 utakmice bez poraza, odnosno 29 pobjeda i samo tri remija.
[[File:1952 Summer olympics, olympic stadium. The Hungarian national team after the final (Hungary - Yugoslavia 2-0).jpg|thumb|left|"Laka konjica" na Olimpijskom stadionu u [[Helsinki]]ju nakon osvajanja zlatne medalje u finalu protiv [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|FNR Jugoslavije]].]]
"Laka konjica" je na [[Ljetne olimpijske igre 1952.|Olimpijske igrame 1952.]] godine u [[Helsinki]]ju stigla bez da su znali za poraz pune dvije godine. U skupini su imali lagan posao, što im je osiguralo polufinalni ogled s aktualnim olimpijskim prvacima, [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedskom]]. "Laka konjica" pregazila je olimpijske prvake 6:0 te osigurala finale protiv [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|FNR Jugoslavije]], koju su pobijedili 2:0 golovima [[Ferenc Puskás|Puskása]] i [[Zoltán Czibor|Czibora]]. Mađari su tako postali olimpijski prvaci, a unatoč sjajnim nastupima u narednim godinama, ovo olimpijsko zlato bit će im jedino zlato na nekom velikom međunarodnom natjecanju.
Još od [[1948.]] godine, mađarska je reprezentacija sudjelovala i na [[Srednjoevropski međunarodni kup|Srednjoeuropskom međunarodnom kupu]], koji se igrao od [[1948.]] do [[1953.]] godine. Ovu preteču [[UEFA Euro|Europskog prvenstva]] igrale su reprezentacije iz Srednje Europe, a Mađarska je svoj dio turnira kompletirala u svibnju [[1953.]] godine s pet pobjeda, jednim remijem i dva poraza (iz ere prije "Lake konjice"), što je bilo dovoljno za prvo mjesto. U studenom iste godine, odigrali su tzv. "[[Utakmica stoljeća (1953)|Utakmicu stoljeća]]" protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] na [[Wembley Stadium (1923)|Wembleyju]] pred 100,000 gledatelja. Englezi su pozvali Mađare na prijateljski ogled nakon što je "Laka konjica" osvojila olimpijsko zlato. Kako Engleska do tada nikada nije izgubila na domaćem terenu od nebritanske momčadi (imali su poraz od [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irske]] iz [[1949.]] godine), [[The Football Association|savez]] je bio uvjeren u pobjedu, smatrajući da su njihovi igrači tehnički i taktički superiorniji u odnosu na igrače iz bilo koje druge zemlje. Engleska je tada bila treća, a Mađarska prva reprezentacija svijeta, tako da je anticipacija bila iznimna, što je engleske medije navelo da utakmici daju nadimak "Utakmica stoljeća".<ref name="glanville1">{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2009/may/17/seven-deadly-sins-football-hungary-england|title=The Hungarian disasters – England v Hungary, 1953-4|last=Glanville|first=Brian|date=17 May 2009|work=The Observer|publisher=Guardian News and Media Limited|access-date=23 March 2011}}</ref><ref name="sportsillustrated">{{cite news|url=http://sportsillustrated.cnn.com/2003/soccer/11/25/bc.soc.hungary.gameofce.ap/|archive-url=https://web.archive.org/web/20121104031645/http://sportsillustrated.cnn.com/2003/soccer/11/25/bc.soc.hungary.gameofce.ap/|url-status=dead|archive-date=November 4, 2012|title=Hungary marks 50th year since England win|date=25 November 2003|work=Sports Illustrated|publisher=CNN/[[Sports Illustrated]]|access-date=23 March 2011}}</ref>
{{multiple image
<!-- Layout parameters -->
| align = right
| direction = vertical
| background color =
| total_width = 350px
| caption_align =
| image1 = Wembley Stadium, the Hungarian national team before the 6-3 match against England.jpg
| alt1 =
| link1 =
| thumbtime1 =
| caption1 = "Laka konjica" na [[Wembley Stadium (1923)|Wembleyju]] prije početka historijske "[[Utakmica stoljeća (1953)|Utakmice stoljeća]]" protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]].
| image2 = 1954 Hungary 7–1 England, (association football friendly) Golden Team.jpg
| alt2 =
| link2 =
| caption2 = Publika u [[Budimpešta|Budimpešti]] slavi historijski poraz Engleske od "Lake konjice" u revanšu pred početak [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetskog prvenstva 1954.]] godine.
| footer =
}}
Na opći šok domaćina, "Laka konjica" poveća je već u prvoj minuti, a do 27. minute imali su prednost od 4:1. Konačni rezultat bio je 6:3 za Mađarsku, pri čemu je [[Nándor Hidegkuti]] postigao hat-trick, uz još dva Puskásova gola i jedan [[József Bozsik|Józsefa Bozsika]]. Za Engleze je to bio šamar i lekcija koja je odjeknula zemljom, a posljedično je dovela do promjene prakse na Otoku, odnosno engleski su treneri počeli primjenjivati kontinentalne taktike i pristupe te tako adaptirali svoju igru.<ref name="glanville1" />
Ubrzo je organiziran i [[Mađarska – Engleska (prijateljska utakmica, 1954)|revanš]] između reprezentacija u [[Budimpešta|Budimpešti]], koji se odigrao [[23. svibnja]] [[1954.]] godine, tri tjedna prije početka [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetskog prvenstva]]. Englezi su se nadali osveti i vodili su se mišlju da je poraz na Wembleyju bila anomalija, međutim "Laka konjica" ih je pregazila rezultatom 7:1 i tako im nanijela najteži poraz u historiji.<ref name="glanville1" />
=== FIFA Svjetsko prvenstvo 1954. ===
{{main|FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.}}
Mađarska je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]] godine došla kao glavni favorit – četiri godine nisu znali za poraz, a dvije uvjerljive pobjede protiv Engleske (ukupno 13:4) dokazale su svijetu da je "Laka konjica" najveći favorit za naslov prvaka svijeta. Šesnaest reprezentacija raspoređeno je u četiri grupe po četiri reprezentacije, dva nositelja i dva nenositelja; svaka je reprezentacija igrala samo dvije utakmice, odnosno međusobno su igrali samo nositelji protiv nenositelja. Mađarska je tako igrala protiv [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] (9:0) i [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadne Njemačke]] (8:3) i s dvama pobjedama osigurala prvo mjesto u grupi u kojoj je prošla još i Zapadna Njemačka. Iako je izdominirala u grupi, Mađarska je na dvije utakmice ostala bez Puskása, koji je zadobio ozljedu gležnja nakon prekršaja na njemu u utakmici protiv Zapadne Njemačke.
Četvrtfinalni ogled donio je dugoočekivani okršaj s [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]]. Brazil je bio jedan od favorita za naslov, a nakon [[Maracanazo|šokantnog poraza]] od [[Fudbalska reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] u posljednjoj utakmici [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine, Brazilci su bili željni novog finala i naslova prvaka. Međutim, ono što je trebala biti ljepotica prvenstva pretvorilo se praktički u tučnjavu između dvaju reprezentacija koja je zbog velikog broja grubih prekršaja dobila nadimak "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]". Nakon što je Mađarska povela 2:0 u prvih sedam minuta, momčadi su počele svoju seriju grubih prekršaja, što je dovelo do brojnih prekida, slobodnih udaraca i čak tri isključenja; "Laka konjica" na kraju je slavila 4:2. Igrači su se nastavili tuči i nakon utakmice, u tunelu i u svlačionicama, zbog čega se ova utakmica smatra jednom od najbrutalnijih u historiji nogometa. Engleski sudac [[Arthur Edward Ellis]], koji je vodio utakmicu, kasnije je rekao: "Mislio sam da će to biti najveća utakmica koju ću ikada vidjeti. Bio sam na svjetskom vrhu. Ne znam jesu li politika i vjera imali ikakve veze s tim, ali ponašali su se kao životinje. Čista sramota. Bila je to grozna utakmica. U današnjim okolnostima, toliko bi igrača bilo isključeno da bi morali prekinuti utakmicu. Ja sam jedino želio dovesti utakmicu do kraja".<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/sport/football-ellis-a-knockout-during-the-battle-of-berne-1163887.html |title=Football: Ellis a knockout during the Battle of Berne – Sport |work=The Independent |date=1998-06-09 |access-date=2011-03-14}}</ref>
Mađarskoj je uslijedio polufinalni ogled s Urugvajom, reprezentacijom koja dotad nikada nije izgubila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom prvenstvu]] i koja je osvojila oba prethodna turnira na kojima je sudjelovala bez poraza. Iako je "Laka konjica" i dalje bila bez Puskása, uspjeli su povesti golom Czibora, a Urugvajci se nisu uspjeli vratiti do poluvremena. Odmah na početku drugog dijela, Hidegkuti je povećao mađarsku prednost na 2:0. Urugvajci su tada krenuli u potpunu ofenzicu, a petnaest minuta prije kraja, [[Juan Hohberg]] je smanjio mađarsku prednost. Mađari su se branili, ali Hohberg je u 86. minuti izjednačio rezultat i odveo utakmicu u produžetke. U produžecima se ukazao [[Sándor Kocsis]], koji je s dva gola povećao mađarsku prednost na 4:2 i odveo ih do pobjede. Urugvaj je tako doživio svoj prvi poraz na Svjetskim prvenstvima, a Mađarska je otišla u svoje drugo finale, nakon [[1938.]] godine.
[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|Finalni ogled]] igrao se, tako, između Mađarske i Zapadne Njemačke, izvorno nenositeljice koja je u drugu fazu uspjela proći tek nakon majstorice protiv [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Mađarska je bila veliki favorit; od [[1949.]] do te utakmice imali su samo jedan poraz, a bili su u seriji od 32 utakmice bez poraza od [[1950.]] godine, a uz to su pregazili Zapadnu Njemačku u grupi rezultatom 8:3. Sve je upućivalo na to da će Mađarska postati svjetski prvak, unatoč činjenici da se Puskás nije potpuno opravio (međutim, izbornik je odlučio uvrstiti ta u postavu). Upravo je Puskás doveo Mađare u rano vodstvo u 6. minuti, a Czibor je kasnije povećao na 2:0. Ipak, Nijemci su tada pritisli te su preko [[Max Morlock|Maxa Morlocka]] brzo smanjili na 2:1. Nakon kornera u 18. minuti, [[Helmut Rahn]] postiže novi gol za Njemačku i tako izravnava rezultat; Mađari su se žalili da je njihov golman bio ometan tijekom tog kornera, ali žalbe nisu uvažene. Mađari su u drugom poluvremenu dali sve u napad, međutim njemačka obrana bila je spremna, a golman [[Toni Turek]] imao je nekoliko sjajnih obrana. Šest minuta prije kraja, Rahn je postigao svoj drugi gol za vodstvo Zapadne Njemačke 2:3. Puskás je dvije minute prije kraja postigao izjednačujući gol, ali isti je poništen zbog zaleđa, a minutu prije kraja Kocsis je srušen u kaznenom prostoru Nijemaca, ali sudac nije procijenio da se radi o prekršaju za penal. "[[Čudo u Bernu (1954)|Čudo u Bernu]]", kako su mediji nazvali ovu utakmicu, bio je šok u svijetu nogometa i trenutak koji je "Laku konjicu" ostavio na jednom olimpijskom zlatu i bez titule prvaka svijeta. Mađarski niz od 32 pobjede za redom prekinut je, a ovo im je bio prvi poraz od [[1950.]] godine te prvi i jedini poraz u nekoj službenoj utakmici (oba ostala poraza bila su u prijateljskim susretima).
Kako bi izbjegli razočarane navijače, igrači su diskretno vraćeni u Mađarsku, gdje su "identificirani krivci" za razočaravajući poraz; golman [[Gyula Grosics]] posebno je istaknut među njima. Međutim, unatoč ovom razočarenju, "Laka konjica" nastavila je s dobrim igrama.
=== Posljednje godine ===
U prosincu [[1954.]] godine, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] je ugostila "Laku konjicu" na [[Hampden Park]]u pred više od 113,000 gledatelja. Škoti su bili odlučni u naumu da se ne osramote kao Englezi ranije te su se odlučili na kontranapade kao svoju glavnu taktiku. Ovakav pristup doveo je do otvorene utakmice s puno golova. Mađati su poveli preko Bozsik u 20. minuti, a šest minuta kasnije Hidegkuti je povećao na 2:0. Škoti su preko [[Tommy Ring|Tommyja Ringa]] smanjili na 2:1 u 36. minuti, međutim [[Károly Sándor]] ponovo je povećao na 3:1 netom prije poluvremena. Drugo je poluvrijeme nastavljeno na isti način. Škotsko krilo [[John Mackenzie (fudbaler)|John Mackenzie]] bio je bolji u okršaju s [[Mihály Lantos|Mihályjem Lantosom]], što je omogućilo [[Bobby Johnstone|Bobbyju Johnstoneu]] da smanji na 3:2 na samom početku drugog poluvremena. Škoti su nastavili pritiskati, a samo ih je loša realizacija spriječila da izjednače rezultat; pred kraj utakmice, Mađari su pokrenuli kontranapad iz kojeg je Kocsis postigao gol za konačnih 4:2 za "Laku konjicu". Škoti su bili najbliže pobjedi nad Mađarima u nekoj prijateljskoj utakmici još od [[1950.]] godine, a Puskás je nakon utakmice pohvalio Mackenzieja.<ref>{{cite web |url=http://www.scotland.org/features/item/comments/the-firhill-flyer/ |title=The firhill flyer | Comments | The Official Gateway to Scotland |publisher=Scotland.org |access-date=2011-03-14 |archive-date=2011-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721002015/http://www.scotland.org/features/item/comments/the-firhill-flyer/ |url-status=dead }}</ref> "Laka konjica" je nakon razočaravajućeg "Čuda u Bernu" uspjela ostvariti niz od 18 utakmica bez poraza, prije nego ih je [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] pobijedila u prijateljskoj utakmici u [[Bruxelles]]u u lipnju [[1956.]] godine; bio je to posljednji poraz "Lake konjice". U lipnju, nakon poraza od Belgije i remija s [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugalom]], izbornik Sebes također je dobio otkaz, a reprezentaciju je preuzeo [[Márton Bukovi]], koji je vodio "Laku konjicu" i u prijateljskoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] u [[Moskva|Moskvi]] pred 102,000 gledatelja. [[Zoltán Czibor]] postigao je jedini gol na utakmici za historijsku pobjedu Mađarske protiv Sovjeta, kojima je to bio prvi poraz na domaćem terenu u historiji. Sovjeti su tada smatrani "prirodnim nasljednicima" mađarske reprezentacije, a kako su ujedno bili i "glavni" u [[Istočni blok|Istočnom bloku]], sovjetske su vlasti očekivale laganu pobjedu svoje reprezentacije, koja se, ipak, nije dogodila.
== Raspad ==
Godina [[1956.]] bila je presudna za "Laku konjicu". Igrači [[Budapest Honvéd FC|Honvéda]], koji su činili većinu reprezentacije, igrali su u [[Evropski kup|Europskom kupu]] tijekom sezone [[1956.]]/[[1957.]] te su u prvom krugu igrali protiv [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]]. U Španjolskoj su izgubili 3:2, ali prije uzvratne utakmice, izbila je [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarska revolucija]]. Igrači su odlučili ne vratiti se u Mađarsku te su dogovorili da se uzvrat s Bilbaom igra u [[Bruxelles]]u. Utakmica je završila rezultatom 3:3 tako da je Athletic prošao dalje. Nakon ovog ispadanja, igrači su se našli u limbu te su organizirali dobrotvornu turneju na Zapadu s ciljem prikupljanja novčanih sredstava, unatoč protivljenju FIFA-e i mađarskih vlasti. Igrači su pozvali svoje obitelji iz Mađarske, međutim nakon što su završili brazilski dio turneje i vratili se u Europu, igrači su se razdvojili. Dio ih se vratio u Mađarsku, dok je dio odlučio ostati na Zapadu. Ovo je bio službeni kraj "Lake konjice".
Kocsis i Czibor otišli su u Španjolsku i igrali za [[FC Barcelona|Barcelonu]], dok je Puskás igrao za [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i kasnije dobio španjolsko državljanstvo te nastupao za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]]. Hidegkuti se vratio u Mađarsku kao igrač, a kasnije je vodio [[MTK Budapest FC|MTK]] prije nego je emigrirao i imao uspješnu trenersku karijeru u [[Italija|Italiji]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Egipat|Egiptu]]. Bozsik se također vratio u Mađarsku i bio trener. Njih su dvojica, zajedno s još nekoliko povratnika, bili malobrojni članovi "Lake konjice" koji su predstavljali Mađarsku na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine u [[Švedska|Švedskoj]]. Iako je dobio otkaz kao izbornik, Sebes je ostao u Mađarskoj te imao umjeren uspjeh kao trener nekoliko mađarskih klubova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/coaches/coach=61688/bio.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070709064600/http://www.fifa.com/classicfootball/coaches/coach%3D61688/bio.html |archive-date=2007-07-09 |title=Classic Coach: Gusztav Sebes |publisher=FIFA.com |date=1953-11-25 |access-date=2011-03-14 |url-status=dead }}</ref>
== Historijski značaj ==
[[File:Szegedvaros-aranycsapat.JPG|thumb|Spomenik "Lakoj konjici" u [[Szeged]]u.]]
Osim što je bila jedna od najboljih reprezentacija svih vremena, "Laka konjica" imala je i historijski značaj zbog tri doprinosa koja su imala značajan utjecaj na razvoj modernog nogometa. Izbornik [[Gusztáv Sebes]] uveo je nova taktička rješenja, fokusirao se na reprezentaciju čiju su jezgru činili igrači koji su redovito igrali i trenirali zajedno te su se navikli igrati kao tim te je razvijao koncept da svaki igrač može igrati na bilo kojoj poziciji.
Sebes je uveo taktičke inovacije u igru – od kojih je najznačajniji dubinski centarfor – u vremenu kada je većina momčadi već 20 godina igrala WM formaciju. Ovo je bila taktička revolucija koja je, u kombinaciji s fleksibilnom formacijom 3–2–3–2 koju su Mađari igrali, dovela do njihovog uspjeha te je imala značajan utjecaj na klupski i reprezentativni nogomet diljem svijeta. Upravo je ova taktička formacija dovela do nastanka formacije 4–2–4.
Sebesova ideja da koristi igrače iz manjeg broja klubova pokazala se također revolucionarnom za to vrijeme, a bila je ključna za uspjeh momčadi u tom periodu. Većina tadašnjih reprezentacija birala u svoj sastav najbolje igrače, ne vodeći računa o kvaliteti tima kao takvog; primjerice, Engleska je imala (ne)slavne izborničke odbore koji su sastavljali reprezentaciju za svaku pojedinu utakmicu ne vodeći računa o kontinuitetu ili momčadskoj koheziji. Koristeći igrače koji su igrali zajedno u klubovima te su se jako dobro poznavali, odnosno dobro su igrali zajedno u timu, Sebes je na reprezentativnom nivou uveo osjećaj koherentnosti koji je dotad bio nepoznat u bilo kojoj reprezentaciji svijeta. Utjecaj ovog pristupa bio je enorman: Sovjeti su ovaj pristup primijenili tijekom [[1960-e|1960-ih]] godina i imali značajan uspjeh na europskom nivou, dok je Engleska osvojila [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|naslov prvaka 1966.]] godine s reprezentacijom čiju su jezgru činili igrači [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Sebes je također organizirao rigorozne treninge i zahtijevao visoke standarde fizičke spreme od svojih reprezentativaca, kao i dobru taktičku svijest, sve mahom aspekti koje su ostale reprezentacije zanemarivale. Na taj je način "Laka konjica" mogla pretrčati i nadigrati svoje protivnike.
U konačnici, Sebesov izbornički uspjeh bio je temeljen i na primjeni ideje pionira [[Jimmy Hogan|Jimmyja Hogana]] da bi svaki igrač na terenu trebao moći igrati na svakoj poziciji. Ta je ideja bila revolucionarna u periodu kada su igrači uglavnom bili fiksno vezano uz dodijeljene im pozicije te su uglavnom igrači igrač na igrača. Sebes je ovu taktiku mogao primijeniti isključivo zahvaljujući činjenici da je imao jezgru vrlo talentiranih igrača koji su bili naviknuti igrati zajedno, shodno čemu su lako mogli mijenjati pozicije. Dvadesetak godina kasnije, [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] će na ovom Sebesovom konceptu izgraditi svoj "[[totalni nogomet]]".
== Rezultati ==
{| class="wikitable sortable"
|-
!#
!Datum
!Lokacija
!Protivnik
!Rezultat
!Natjecanje
!Gledatelja
!Izvještaj
|-
! 1.
| {{center|[[8. svibnja]] [[1949.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1946}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|6:1}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|50,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6581 Izvještaj]
|-
! 2.
| {{center|[[12. lipnja]] [[1949.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1946}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]]
| bgcolor=#FFD| {{center|1:1}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|45,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6610 Izvještaj]
|-
! 3.
| {{center|[[19. lipnja]] [[1949.]]}}
| {{flagicon|ŠVE}} [[Stadion Råsunda]], [[Stockholm]]
| {{NogRep|ŠVE}}
| bgcolor=#FFD| {{center|2:2}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|37,781}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6585 Izvještaj]
|-
! 4.
| {{center|[[10. srpnja]] [[1949.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1946}} [[Stadion Nagyerdei]], [[Debrecen]]
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|8:2}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|28,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6623 Izvještaj]
|-
! 5.
| {{center|[[16. listopada]] [[1949.]]}}
| {{flagicon|AUT}} [[Ernst-Happel-Stadion|Praterstadion]], [[Beč]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|3:4}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|65,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6638 Izvještaj]
|-
! 6.
| {{center|[[30. listopada]] [[1949.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|BUG|1948}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|5:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|36,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6572 Izvještaj]
|-
! 7.
| {{center|[[20. studenog]] [[1949.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ŠVE}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|5:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|46,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6587 Izvještaj]
|-
! 8.
| {{center|[[30. travnja]] [[1950.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ČSR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|5:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|47,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6697 Izvještaj]
|-
! 9.
| {{center|[[14. svibnja]] [[1950.]]}}
| {{flagicon|AUT}} [[Ernst-Happel-Stadion|Praterstadion]], [[Beč]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ffdddd| {{center|5:3}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|63,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6667 Izvještaj]
|-
! 10.
| {{center|[[4. lipnja]] [[1950.]]}}
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Stadion Poljske vojske]], [[Varšava]]
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:5}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|47,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6681 Izvještaj]
|-
! 11.
| {{center|[[24. rujna]] [[1950.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|ALB|1946}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|12:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|38,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6669 Izvještaj]
|-
! 12.
| {{center|[[29. listopada]] [[1950.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|4:3}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|45,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6670 Izvještaj]
|-
! 13.
| {{center|[[12. studenog]] [[1950.]]}}
| {{flagicon|BUG|1948}} [[Stadion Balgarska Armia|Stadion Narodna Armia]], [[Sofija]]
| {{flagicon|BUG|1948}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
| bgcolor=#FFD| {{center|1:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|30,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=6652 Izvještaj]
|-
! 14.
| {{center|[[27. svibnja]] [[1951.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|6:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|42,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14203 Izvještaj]
|-
! 15.
| {{center|[[14. listopada]] [[1951.]]}}
| {{flagicon|ČSSR}} [[Gradski stadion (Ostrava)|Gradski stadion]], [[Ostrava]]
| {{NogRep|ČSR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:2}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|40,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14229 Izvještaj]
|-
! 16.
| {{center|[[18. studenog]] [[1951.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|FIN}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|8:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|40,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14243 Izvještaj]
|-
! (17.)
| {{center|[[18. svibnja]] [[1952.]]{{efn|name=IB|Tri utakmice koje je "Laka konjica" odigrala u svibnju protiv [[Fudbalska reprezentacija Istočne Njemačke|Istočne Njemačke]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ne smatraju se službenim utakmicama te se ne registriraju u službenim statistikama.}}}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|DDR|1949}} [[Fudbalska reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|5:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|38,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14270 Izvještaj]
|-
! (18.)
| {{center|[[24. svibnja]] [[1952.]]{{efn|name=IB}}}}
| {{flagicon|SSSR|1936}} [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]], [[Moskva]]
| {{flagicon|SSSR|1936}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| bgcolor=#FFD| {{center|1:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|80,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=88888 Izvještaj]
|-
! (19.)
| {{center|[[27. svibnja]] [[1952.]]{{efn|name=IB}}}}
| {{flagicon|SSSR|1936}} [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]], [[Moskva]]
| {{flagicon|SSSR|1936}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| bgcolor=#ffdddd| {{center|2:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|80,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=88889 Izvještaj]
|-
! 20.
| {{center|[[15. lipnja]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Stadion Poljske vojske]], [[Varšava]]
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:5}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|40,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14285 Izvještaj]
|-
! 21.
| {{center|[[22. lipnja]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|FIN}} [[Olimpijski stadion u Helsinkiju|Olimpijski stadion]], [[Helsinki]]
| {{NogRep|FIN}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:6}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|17,634}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14286 Izvještaj]
|-
! 22.
| {{center|[[15. srpnja]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|FIN}} [[Fudbalski stadion Kupittaa|Nogometni stadion Kupittaa]], [[Turku]]
| {{flagicon|RUM|1948}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:1}}
| [[Ljetne olimpijske igre 1952.|Olimpijske igre 1952.]]
| {{center|10,588}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14291 Izvještaj]
|-
! 23.
| {{center|[[21. srpnja]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|FIN}} [[Olimpijski stadion u Helsinkiju|Olimpijski stadion]], [[Helsinki]]
| {{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|3:0}}
| [[Ljetne olimpijske igre 1952.|Olimpijske igre 1952.]]
| {{center|13,870}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14304 Izvještaj]
|-
! 24.
| {{center|[[24. srpnja]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|FIN}} [[Arena Arto Tolsa]], [[Kotka]]
| {{NogRep|TUR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|7:1}}
| [[Ljetne olimpijske igre 1952.|Olimpijske igre 1952.]]
| {{center|4,743}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14310 Izvještaj]
|-
! 25.
| {{center|[[28. srpnja]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|FIN}} [[Olimpijski stadion u Helsinkiju|Olimpijski stadion]], [[Helsinki]]
| {{NogRep|ŠVE}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|6:0}}
| [[Ljetne olimpijske igre 1952.|Olimpijske igre 1952.]]
| {{center|30,471}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14312 Izvještaj]
|-
! 26.
| {{center|[[2. kolovoza]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|FIN}} [[Olimpijski stadion u Helsinkiju|Olimpijski stadion]], [[Helsinki]]
| {{flagicon|FNRJ}} [[Fudbalska reprezentacija FNR Jugoslavije|FNR Jugoslavija]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:0}}
| [[Ljetne olimpijske igre 1952.|Olimpijske igre 1952.]] (finale)
| {{center|58,553}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14316 Izvještaj]
|-
! 27.
| {{center|[[20. rujna]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Wankdorfstadion]], [[Bern]]
| {{NogRep|ŠVI}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:4}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|30,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14320 Izvještaj]
|-
! 28.
| {{center|[[19. listopada]] [[1952.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ČSR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|5:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|48,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14332 Izvještaj]
|-
! 29.
| {{center|[[26. travnja]] [[1953.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Megyeri úti Stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#FFD| {{center|1:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|44,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14363 Izvještaj]
|-
! 30.
| {{center|[[17. svibnja]] [[1953.]]}}
| {{flagicon|ITA|1946}} [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
| {{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|0:3}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|80,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14372 Izvještaj]
|-
! 31.
| {{center|[[5. srpnja]] [[1953.]]}}
| {{flagicon|ŠVE}} [[Stadion Råsunda]], [[Stockholm]]
| {{NogRep|ŠVE}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:4}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|35,867}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14391 Izvještaj]
|-
! 32.
| rowspan=2| {{center|[[4. listopada]] [[1953.]]{{efn|Prema svim dostupnim izvorima, ove su se dvije utakmice doista odigrale istoga dana,<ref>[https://www.rsssf.org/tablesh/hong-intres.html RSSSF: Međunarodne utakmice Mađarske]</ref> međutim ostaje nejasno kako je mađarska reprezentacija mogla igrati dvije utakmice u dva različita grada (udaljena oko 1,000 kilometara) istoga dana, tako da se ovdje vjerojatno radi o omašci u navođenju datuma.}}}}
| {{flagicon|BUG|1948}} [[Nacionalni stadion Vasil Levski]], [[Sofija]]
| {{flagicon|BUG|1948}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
| bgcolor=#FFD| {{center|1:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|50,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14408 Izvještaj]
|-
! 33.
| {{flagicon|ČSSR}} [[Veliki strahovski stadion]], [[Prag]]
| {{NogRep|ČSR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:5}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|47,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14409 Izvještaj]
|-
! 34.
| {{center|[[11. listopada]] [[1953.]]}}
| {{flagicon|AUT}} [[Ernst-Happel-Stadion|Praterstadion]], [[Beč]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:3}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|65,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14416 Izvještaj]
|-
! 35.
| {{center|[[15. studenog]] [[1953.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ŠVE}}
| bgcolor=#FFD| {{center|2:2}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|80,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14434 Izvještaj]
|-
! 36.
| {{center|[[25. studenog]] [[1953.]]}}
| {{flagicon|UK}} [[Wembley Stadium (1923)|Wembley]], [[London]]
| {{NogRep|ENG}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|[[Utakmica stoljeća (1953)|3:6]]}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|100,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14439 Izvještaj]
|-
! 37.
| {{center|[[12. veljače]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|EGI|1952}} [[Stadion Muhtar al-Tataš|Stadion princa Faruka]], [[Kairo]]
| {{flagicon|EGI|1952}} [[Fudbalska reprezentacija Egipta|Egipat]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|0:3}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|28,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14449 Izvještaj]
|-
! 38.
| {{center|[[11. travnja]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|AUT}} [[Ernst-Happel-Stadion|Praterstadion]], [[Beč]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|0:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|62,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14463 Izvještaj]
|-
! 39.
| {{center|[[24. ožujka]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ENG}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|[[Mađarska – Engleska (prijateljska utakmica, 1954)|7:1]]}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|92,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14477 Izvještaj]
|-
! 40.
| {{center|[[17. lipnja]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Hardturm]], [[Zürich]]
| {{flagicon|JKO|1949}} [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|9:0}}
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]]
| {{center|18,000}}
| [https://es.fifa.com/worldcup/archive/switzerland1954/matches/match/1294/#match-lineups Izvještaj]
|-
! 41.
| {{center|[[20. lipnja]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[St. Jakob Stadium]], [[Basel]]
| {{NogRep|ZNJE}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|8:3}}
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]]
| {{center|65,000}}
| [https://es.fifa.com/worldcup/archive/switzerland1954/matches/match/1277/#match-lineups Izvještaj]
|-
! 42.
| {{center|[[27. lipnja]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Wankdorf Stadium]], [[Bern]]
| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazil]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|4:2]]}}
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]]
| {{center|60,000}}
| [https://es.fifa.com/worldcup/archive/switzerland1954/matches/match/1248/#match-lineups Izvještaj]
|-
! 43.
| {{center|[[30. lipnja]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Stade Olympique de la Pontaise]], [[Lausanne]]
| {{NogRep|URU}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|4:2 (pr.)}}
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]]
| {{center|45,000}}
| [https://es.fifa.com/worldcup/archive/switzerland1954/matches/match/1295/#match-lineups Izvještaj]
|-
! 44.
| {{center|[[4. srpnja]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Wankdorf Stadium]], [[Bern]]
| {{NogRep|ZNJE}}
| bgcolor=#ffdddd| {{center|[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]}}
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]] (finale)
| {{center|60,000}}
| [https://es.fifa.com/worldcup/archive/switzerland1954/matches/match/1278/#match-lineups Izvještaj]
|-
! 45.
| {{center|[[19. rujna]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|RUM|1952}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|5:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|93,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14521 Izvještaj]
|-
! 46.
| {{center|[[26. rujna]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|SSSR|1936}} [[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]], [[Moskva]]
| {{flagicon|SSSR|1936}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| bgcolor=#FFD| {{center|1:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|54,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14526 Izvještaj]
|-
! 47.
| {{center|[[10. listopada]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ŠVI}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|3:0}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|94,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14532 Izvještaj]
|-
! 48.
| {{center|[[24. listopada]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ČSR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|4:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|93,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14539 Izvještaj]
|-
! 49.
| {{center|[[14. studenog]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|4:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|94,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14548 Izvještaj]
|-
! 50.
| {{center|[[8. prosinca]] [[1954.]]}}
| {{flagicon|UK}} [[Hampden Park]], [[Glasgow]]
| {{NogRep|ŠKO}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:4}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|113,146}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14552 Izvještaj]
|-
! 51.
| {{center|[[24. travnja]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|AUT}} [[Ernst-Happel-Stadion|Praterstadion]], [[Beč]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#FFD| {{center|2:2}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|60,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14570 Izvještaj]
|-
! 52.
| {{center|[[8. svibnja]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|NOR}} [[Stadion Ullevaal]], [[Oslo]]
| {{NogRep|NOR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|0:5}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|27,548}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14576 Izvještaj]
|-
! 53.
| {{center|[[11. svibnja]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|ŠVE}} [[Stadion Råsunda]], [[Stockholm]]
| {{NogRep|ŠVE}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|3:7}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|38,690}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14578 Izvještaj]
|-
! 54.
| {{center|[[15. svibnja]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|DAN}} [[Københavns Idrætspark|Idrætspark]], [[Kopenhagen]]
| {{NogRep|DAN}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|0:6}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|41,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14581 Izvještaj]
|-
! 55.
| {{center|[[19. svibnja]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|FIN}} [[Olimpijski stadion u Helsinkiju|Olimpijski stadion]], [[Helsinki]]
| {{NogRep|FIN}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:9}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|28,624}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14585 Izvještaj]
|-
! 56.
| {{center|[[29. svibnja]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ŠKO}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|3:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|102,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14592 Izvještaj]
|-
! 57.
| {{center|[[17. rujna]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Stade Olympique de la Pontaise]], [[Lausanne]]
| {{NogRep|ŠVI}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|4:5}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|40,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14616 Izvještaj]
|-
! 58.
| {{center|[[25. rujna]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|USR}}
| bgcolor=#FFD| {{center|1:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|103,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14619 Izvještaj]
|-
! 59.
| {{center|[[2. listopada]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|ČSSR}} [[Veliki strahovski stadion]], [[Prag]]
| {{NogRep|ČSR}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:3}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|50,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14625 Izvještaj]
|-
! 60.
| {{center|[[16. listopada]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|AUT}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|6:1}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|104,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14631 Izvještaj]
|-
! 61.
| {{center|[[13. studenog]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ŠVE}}
| bgcolor=#ccffcc| {{center|4:2}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|90,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14643 Izvještaj]
|-
! 62.
| {{center|[[27. studenog]] [[1955.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|2:0}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|70,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14651 Izvještaj]
|-
! 63.
| {{center|[[19. veljače]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|TUR}} [[Stadion BJK İnönü|Stadion Mithatpaşa]], [[Istanbul]]
| {{NogRep|TUR}}
| bgcolor=#ffdddd| {{center|3:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|33,000}}
| [https://www.magyarfutball.hu/hu/merkozesek/1956-02-19/torokorszag-magyarorszag Izvještaj]
|-
! 64.
| {{center|[[29. veljače]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|LIB|1943}} [[Općinski stadion (Bejrut)|Općinski stadion]], [[Bejrut]]
| {{flagicon|LIB|1943}} [[Fudbalska reprezentacija Libanona|Libanon]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:4}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|20,000}}
| [https://www.magyarfutball.hu/hu/merkozesek/1956-02-29/libanon-budapest Izvještaj]
|-
! 65.
| {{center|[[29. travnja]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|FNRJ}} [[Fudbalska reprezentacija FNR Jugoslavije|FNR Jugoslavija]]
| bgcolor=#FFD| {{center|2:2}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|100,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14676 Izvještaj]
|-
! 66.
| {{center|[[20. svibnja]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{NogRep|ČSR}}
| bgcolor=#ffdddd| {{center|2:4}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|90,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14686 Izvještaj]
|-
! 67.
| {{center|[[3. lipnja]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|BEL}} [[Stadion kralja Baudouina|Stadion Heysel]], [[Bruxelles]]
| {{NogRep|BEL}}
| bgcolor=#ffdddd| {{center|5:4}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|59,299}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14691 Izvještaj]
|-
! 68.
| {{center|[[9. lipnja]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|POR}} [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
| {{NogRep|POR}}
| bgcolor=#FFD| {{center|2:2}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|70,000}}
| [https://www.magyarfutball.hu/hu/merkozesek/1956-06-09/portugalia-magyarorszag Izvještaj]
|-
! 69.
| {{center|[[15. srpnja]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|MAĐ|1949}} [[Stadion Ferenc Puskás|Narodni stadion]], [[Budimpešta]]
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|4:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|48,000}}
| [https://www.magyarfutball.hu/hu/merkozesek/1956-07-15/magyarorszag-lengyelorszag Izvještaj]
|-
! 70.
| {{center|[[16. rujna]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|FNRJ}} [[Stadion JNA]], [[Beograd]]
| {{flagicon|FNRJ}} [[Fudbalska reprezentacija FNR Jugoslavije|FNR Jugoslavija]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|1:3}}
| [[Srednjoeuropski međunarodni kup]]
| {{center|55,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14723 Izvještaj]
|-
! 71.
| {{center|[[23. rujna]] [[1956.]]}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Stadion Lužnjiki|Centralni stadion V. I. Lenjina]], [[Moskva]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| bgcolor=#ccffcc| {{center|0:1}}
| Prijateljska utakmica
| {{center|102,000}}
| [https://eu-football.info/_match.php?id=14727 Izvještaj]
|}
== Rekordi i statistike ==
[[File:Hungarian pennant World Cup 1954.jpg|thumb|Zastavica mađarske reprezentacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.]] godine.]]
Tijekom sedam godina igranja, "Laka konjica" postavila je niz rekorda u različitim kategorijama, neki od kojih su aktualni još i danas. Uz to, postavili su i niz precedenata u historiji nogometa, odnosno bili su prva reprezentacija koja je napravila određene stvari. Što se tiče rekorda, oni su sljedeći:
*'''Svjetski rekordi'''
** Najviše uzastopnih utakmica s barem jednim postignutim golom: 73 utakmice ([[10. travnja]] [[1949.]] – [[16. lipnja]] [[1957.]])
** Najduži vremenski period bez poraza u XX. i XXI. vijeku: 4 godine i 1 mjesec ([[4. lipnja]] [[1950.]] – [[4. srpnja]] [[1954.]])
** Najviše golova u suradnji između dva igrača u startnoj postavi iste reprezentacije: 159 golova ([[Ferenc Puskás]] i [[Sándor Kocsis]])
** Najviši broj Elo bodova za jednu reprezentaciju: 2,230 bodova ([[30. lipnja]] [[1954.]])
*'''Rekordi u XX. vijeku'''
** Najviši postotak pobjeda po utakmici za izbornika s preko 30 utakmica: 82.58% ([[Gusztáv Sebes]])
** Najviše reprezentativnih golova za igrača: [[Ferenc Puskás]], 84 gola
*'''Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava''' (svi postavljeni [[1954.]] godine)
** Najviše golova jedne reprezentacije na jednom prvenstvu: 27 golova
** Najviše golova po utakmici jedne reprezentacije na jednom prvenstvu: 5.4 gola po utakmici
** Najveća gol razlika jedne reprezentacije na jednom prvenstvu: +17
** Najveća gol razlika u jednoj utakmici na jednom prvenstvu: 9:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]]
*'''Nacionalni rekordi'''
** Najveća pobjeda u historiji mađarske reprezentacije: 12:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]] ([[23. rujna]] [[1950.]])
Što se tiče postavljenih precedenata, oni su sljedeći:
# Prva [[Britansko otočje|nebritanska]] reprezentacija koja je pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Englesku]] od kodifikacije nogometnih pravila [[1863.]] godine ([[25. studenog]] [[1953.]])
# Prva reprezentacija koja je pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] na Svjetskom prvenstvu te prva nejužnoamerička reprezentacija uopće koja je pobijedila Urugvaj ([[1954.]])
# [[Sándor Kocsis]] je bio prvi igrač koji je postigao dva hat-tricka na jednom Svjetskom prvenstvu ([[1954.]])
# Prva reprezentacija koja je oborila [[Fudbalska reprezentacija Škotske|škotski]] rekord od 22 uzastopne utakmice bez poraza
# Prva reprezentacija koja je pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] u [[SSSR|Sovjetskom Saveu]] ([[23. rujna]] [[1956.]])
== Nagrade ==
*'''[[Srednjoeuropski međunarodni kup]]'''
**Prvaci (1): [[Srednjoeuropski međunarodni kup 1948–53.|1948–53.]]
*'''[[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]'''
**Zlatna medalja (1): [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]]
*'''[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]'''
**Drugoplasirani (1): [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
== Bilješke ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
* {{ cite book | title = Puskas on Puskas: The Life and Times of a Footballing Legend | editor = Rogan Taylor | year = 1998 | publisher = Robson Books | isbn = 1861051565 }}
* {{cite book | title = The World Cup: The Complete History | editor = Terry Crouch | year = 2006 | publisher = Aurum Press Ltd. | isbn = 1845131495 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/worldcup00terr }}
* {{cite book | title = The World Encyclopedia of Soccer | editor = Michael L. LaBlanc & Richard Henshaw | year = 1994 | publisher = Invisible Ink Press | isbn = 0810394421 }}
* {{ cite book | title = Behind the Curtain: Travels in Eastern European Football | editor = Jonathan Wilson | year = 2006 | publisher = Orion Publishing | isbn = 9780752879451 }}
* {{ cite book | title = Kicking & Screaming: An Oral History of Football in England | url = https://archive.org/details/kickingscreaming0000tayl | editor = Rogan Taylor & Andrew War | year = 1996 | publisher = Robson Books | isbn = 0860519120 }}
* Diego Mariottini, "Tiki-taka Budapest: leggenda, ascesa e declino dell'Ungheria di Puskás", Bradipolibri, 2016, {{ISBN|9788899146214}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Golden Team}}
*[https://web.archive.org/web/20060613194937/http://www.sportmuzeum.hu/aranycsapat/ ''Aranycsapat'' – dedicated web page] {{hu}}
*[http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/p/cc/hun/sebes.html Gusztáv Sebes biography]
*[https://www.theguardian.com/football/1953/nov/26/newsstory.sport Hungary's Famous Victory]
*[https://www.rsssf.org/tablesd/drgero5.html Dr. Gerő Cup 1948–53]
*[https://web.archive.org/web/20160702073800/http://www.eloratings.net/ National football teams' rankings]
{{Mađarska Laka konjica}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Fudbal u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije]]
jmodouq8fhfzk7ek725d2fu71os8i97
Armand Duplantis
0
4725030
42686858
42683900
2026-09-12T11:44:24Z
Ekvatarina
270952
42686858
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref>
|treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/>
|klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/>
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/>
|medalje =
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | Zürich 2021. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Zürich 2022. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Eugene 2023. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Bruxelles 2024. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Zürich 2025. | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|World Ultimate Championships}}
{{Medalje zlato | Budimpešta 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Birmingham 2026.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}}
'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref>
Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih svjetskih titula i postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref>
Duplantis je i četverostruki europski prvak. Svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski juniorski rekord, a zatim [[2022.]], [[2024.]] i [[2026.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine poslije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] te preskočio šest ili više metara 22 puta,<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> a na temelju svega toga bio je proglašen najboljim europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio oboren na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također postao peterostruki osvajač Dijamantne lige.
Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].
Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više. Ostali su [[Emanuil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz kolovoza 2026. godine, najmanje je tu visinu svladao na 41 od ukupno 54 natjecanja, odnosno 29 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault - men - senior - all |url=https://worldathletics.org/records/all-time-toplists/jumps/pole-vault/all/men/senior?regionType=world&page=1&bestResultsOnly=false&firstDay=1900-01-01&lastDay=2026-08-22&maxResultsByCountry=all&eventId=10229616&ageCategory=senior |access-date=30. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref><ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> U skladu sa svim navedenim, Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref>
== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref>
Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U njemu je brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.
Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref>
== Rana karijera ==
{{external media
|float = left
|topic = [[YouTube]]
|video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara. Time nije oborio samo tadašnji svjetski rekord za tu dob nego i za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine, a svjetski je rekord za trinaestogodišnjake držao sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref>
Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref>
=== 2015. – 2016: Svjetski prvak među mlađim juniorima i švedski predstavnik ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref>
U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref>
Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi rekord prvenstva zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio [[Upsala IF|Upsali IF-u]], majčinomu bivšem klubu, [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref>
Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]]. Time je postavio novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski dvoranski rekord u kategoriji mlađih juniora i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Tada je postao, uostalom, prvi srednjoškolac koji je preskočio tu visinu u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emanuil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana nakon toga.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref>
=== 2017.: Svjetski juniorski rekord i europski juniorski prvak ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski juniorski dvoranski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref>
Točno mjesec dana poslije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" />
Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski juniorski rekord i prestigao rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, a prijašnji je postavio [[Oscar Janson]] [[2003.]] godine nakon preskočenih 5,87 metara.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao Duplantisov rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref>
Na [[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2017.|Europskome juniorskom prvenstvu]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je nakon preskočenih 5,65 metara osvojio zlato i postavio rekord prvenstva [[23. srpnja]]. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Potom je za svoj treći skok odlučio podići letvicu na 5,65 metara i pokušati oboriti Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine, što mu je pošlo za rukom.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref>
=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]
Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom od 5,83 metara. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]], a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, IAAF nije mogao priznati postignute rezultate kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi ispravnih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" />
Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emanuil Karalis|Emanuila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je poslije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord od 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref>
[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]
Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metra.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=srpanj 2018.|title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Track & Field News}}</ref>
Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, gdje je preskočio 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28. srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref>
== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]
Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}
Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref>
Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je preskočio šest metara na prvome dvoranskom natjecanju sezone, koje se održalo u [[Düsseldorf]]u. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju. Tada je preskočio letvicu, ali ju je u padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref>
[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]
Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref>
Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}
[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]
Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref>
Preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja na [[Golden Gala|rimskome mitingu]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], Duplantis je [[17. rujna]] oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref>
=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref>
Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]], koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref>
=== 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula ===
Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref>
Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon toga osvojio je u istome gradu zlatnu medalju na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]]. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref>
[[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]]
Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref>
Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref>
Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref>
=== 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) ===
Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njemu. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref>
[[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]]
Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest | World Athletics Championships }}</ref>
Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
[[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref>
=== 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) ===
Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow | World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref>
Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref>
Na natjecanju u [[Xiamen]]u, prvome mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[2024.]] godini, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref>
Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10 m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref>
[[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]]
Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio preskočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je postavio novi svjetski rekord i ujedno oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref>
Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref>
Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" />
Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od rezultata drugoplasiranoga natjecatelja, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref>
Na [[Memorijal Kamila Skolimowska|Memorijalu Kamila Skolimowska]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emanuil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref>
Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" />
Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref>
Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref>
Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref>
Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref>
=== 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara ===
Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref>
U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref>
Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emanuil Karalis|Emanuila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetski dvoranski prvak jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" />
Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref>
Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref>
Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref>
Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref>
U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" />
Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref>
Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref>
U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref>
World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa vrhunskom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] vrhunskom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref>
Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref>
Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref>
Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" />
Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref>
[[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref>
=== 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza===
Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].<ref name=":26">{{Cite web |date=12. ožujka 2026 |title=Armand Duplantis: Two-time Olympic pole vault champion breaks world record at Mondo Classic in Sweden |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c3wlje0lpxqo |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref>
Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.<ref>{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: "I wanted to make sure I'm still the top dog" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref>
Nakon što je [[21. ožujka]] osvojio zlato na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Toruń]]u i pritom postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,25 metara, Duplantis je postao prvi atletičar koji je osvojio četiri uzastopna svjetska dvoranska naslova.<ref>{{Cite web |last=Fentuo |first=Fentuo Tahiru |date=22. ožujka 2026. |title=World Athletics Indoor Championships 2026: Mondo Duplantis claims fourth successive indoor pole vault title |url=https://www.olympics.com/en/news/world-athletics-indoor-championships-2026-mondo-duplantis-claims-fourth-successive-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> To mu je bila ukupno deveta svjetska seniorska titula. Od [[2019.]] godine, kada je posljednji put bio poražen na svjetskim ili kontinentalnim prvenstvima, osvojio je 12 velikih titula.<ref>{{Cite web |title=Duplantis soars to 6.25m championship record to win fourth world indoor pole vault title {{!}} News {{!}} Kujawy Pomorze 26 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-indoor-championships/kujawypomorze26/news/report/wic-kujawy-pomorze-26-report-men-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Nakon posljednjega osvojenog svjetskog dvoranskog naslova izjednačio se sa Sergejem Bubkom, koji je četiri puta bio svjetski dvoranski prvak.<ref name=":27">{{Cite web |date=21. ožujka 2026 |title=Sweden's Duplantis wins fourth world indoor pole vault title |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260321-sweden-s-duplantis-wins-fourth-world-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref>
Duplantis je [[17. svibnja]] postavio novi rekord mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Shanghai]]ju skokom od 6,12 metara, gdje je i pobijedio.
Dana [[27. svibnja]] puštena je u prodaju posebna dječja ulaznica za [[14. kolovoza]], dan kada su se održavale kvalifikacije u skoku s motkom na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Nazvana prema Duplantisu, "Mondo Ticket" stajala je samo 6,31 funtu. Njezina je simbolična cijena odgovarala visini trenutačnoga svjetskoga rekorda, a cijela je akcija bila namijenjena poticanju mladih obožavatelja na to da dožive prvenstvo i izbliza prate Duplantisa na djelu.<ref>{{Cite web |title=Duplantis jumps at the chance to bring world record ticket to young fans at Birmingham 2026 |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-world-record-ticket |access-date=9. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref>
Nakon gotovo trogodišnje dominacije u skoku s motkom Duplantis je [[7. lipnja]] doživio poraz na mitingu Dijamantne lige u [[Stockholm]]u, gdje je [[Australija|Australac]] [[Kurtis Marschall]] bio bolji od njega. Time se prekinuo njegov niz od 40 uzastopnih pobjeda na natjecanjima koji je započeo još u [[kolovoz|kolovozu]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite web |date=7. lipnja 2026 |title=Aussie pulls off epic upset over hometown king: 'Chuffed it was me' |url=https://7news.com.au/sport/athletics/aussie-first-timer-kurtis-marschall-pulls-off-epic-diamond-league-upset-over-hometown-king-mondo-duplantis-c-22398518 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=7NEWS |language=en}}</ref>
Osvojivši miting Dijamantne lige u [[Pariz]]u, Duplantis se [[28. lipnja]] vratio pobjedama i obaranju rekorda. Skokom od 6,13 metara postavio je novi rekord mitinga. Taj mu je miting ujedno bio prvo natjecanje nakon vjenčanja.
[[File:Armand Duplantis (SWE) DSC08346 hochformat.jpg|left|thumb|Armand Duplantis na mitingu [[Weltklasse Zürich]] [[27. kolovoza]] [[2026.]] godine.]]
Dana [[10. srpnja]] osvojio je miting Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]] skokom od 6,07 metara, čime je poboljšao vlastiti rekord mitinga za dva centimetra. Time je ostvario prvu pobjedu od preseljenja u Monako, odnosno na novome domaćem terenu. Duplantis je također bio potaknuo organizatore na uvrštavanje muškoga skoka s motkom u program Dijamantne lige u Monaku, prema kojemu je dotad bio predviđen skok s motkom samo u ženskoj konkurenciji.<ref>{{Cite web |date=11. srpnja 2026 |title=Duplantis thrives on new home turf in Monaco |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260711-duplantis-thrives-on-new-home-turf-in-monaco |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref>
Duplantis je morao odustati od nastavka natjecanja na mitingu Dijamantne lige u [[London]]u [[17. srpnja]] zbog ozljede bedra. Iako je preskočio 5,95 metara kao i prvoplasirani [[Sam Kendricks]], [[SAD|Amerikanac]] je osvojio miting jer je svladao tu visinu iz prvoga pokušaja, a Duplantis je završio na drugome mjestu.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis withdraws from London Diamond League with thigh injury {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-diamond-league-mondo-duplantis-withdraws-from-london-diamond-league-with-thigh-injury/8riXOOfU/ |access-date=31. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref>
Dana [[16. kolovoza]] obranio je titulu europskoga prvaka na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Preskočivši 6,15 metara, oborio je rekord prvenstva od 6,10 metara te osvojio ukupno 14. seniorsku zlatnu medalju i četvrtu europsku titulu.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis wins fourth European pole vault title in new championship record {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-european-championships-mondo-duplantis-wins-fourth-european-pole-vault-title-in-new-championship-record/0OvQkanI/ |access-date=16. kolovoza 2026 |website=www.flashscore.com |language=en}}</ref>
Novi rekord mitinga Dijamantne lige od 6,21 metra postavio je [[20. kolovoza]] u [[Lausanne]]u. To je natjecanje bilo jedno od najboljih u povijesti u muškome skoku s motkom. Duplantis se do samoga kraja natjecao s [[Emanuil Karalis|Emanuilom Karalisom]], kojega je pobijedio. Obojica su preskočila 6,16 metara i nastavili se dalje natjecati. Takvo što nikada se prije nije dogodilo u toj atletskoj disciplini.<ref>{{Cite web |title=Duplantis clears 6.21m, Karalis 6.16m in historic pole vault contest in Lausanne {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/lausanne-athletissima-diamond-league-2026-duplantis-karalis |access-date=23. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
World Athletics objavio je [[21. kolovoza]] Duplantisovu pjesmu "Gold", službenu himnu premijernoga izdanja natjecanja [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]].<ref>{{Cite web |title=World Athletics releases Ultimate Anthem: 'Gold' by Mondo Duplantis {{!}} News {{!}} Budapest 26 {{!}} World Athletics Ultimate Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/ultimate-anthem-gold-mondo-duplantis |access-date=31. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
Duplantis i Karalis nastavili su se natjecati na najvišoj razini na mitingu [[Weltklasse Zürich]] [[27. kolovoza]]. Karalis je završio natjecanje rezultatom od 6,20 metara, a Duplantis je osvojio prvo mjesto nakon preskočenih 6,26 metara.<ref>{{Cite web |date=17. ožujka 2025 |title=Program & Results - Zurich |url=https://zurich.diamondleague.com/en/programme-results/ |access-date=31. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref>
== Privatni život ==
Duplantis je na poticaj svoje majke intenzivno učio [[švedski jezik]] preko [[Skype]]a, a taj mu je tečaj bio od velike pomoći. Do [[2020.]] godine uznapredovao je toliko da je osjećao da mnogo bolje i lakše razumije izvorne govornike nego što je prije mogao. Njegova je majka istovremeno tvrdila da se Duplantis sramio javno govoriti švedski, ali da se rado njime služio u privatnoj komunikaciji zbog manjega pritiska.<ref>{{cite web |last=Brenning |first=Patrik |date=20. travnja 2020. |title=Armand Duplantis kan svenska men vågar inte prata |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161604/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Aftonbladet]] |language=sv}}</ref><ref>{{cite web |date=11. lipnja 2020 |title=Armand Duplantis om sin svenska: 'Mamma vill inte att folk ska snacka skit' |url=https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810125239/https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |archive-date=10. kolovoza 2023 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=[[Expressen]] YouTube Channel}}</ref> Međutim, do [[2021.]] godine njegovo se znanje poboljšalo do razine na kojoj je bez poteškoća davao intervjue u cijelosti na švedskome, što je osobito bilo primijećeno nakon osvajanja olimpijskoga zlata u Tokiju.<ref>{{cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Duplantis efter OS-guldet – i intervju på svenska |url=https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161557/https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |publisher=[[Aftonbladet]] official Youtube channel |language=sv}}</ref> Duplantis je prije toga isticao da mu je napredovanje u švedskome bilo ponešto otežano time što većina Šveđana izvrsno poznaje engleski jezik, pa su izvorni govornici radije razgovarali s njime na engleskome.<ref>{{cite news |last1=Hammarkrantz |first1=Oskar |date=18 September 2020 |title=Duplantis: 'Blir mycket mer igenkänd här än i USA' |url=https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209023227/https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |archive-date=9. prosinca 2021 |access-date=10. kolovoza 2026 |newspaper=[[Svenska Dagbladet]] |language=sv}}</ref>
[[File:Dalahästen i Avesta 03.jpg|thumb|Letvica u blizini [[Dala konj|dala-konja]] u [[Švedska|švedskome]] mjestu [[Avesta (grad)|Avesti]] podigne se svaki put kada Duplantis obori svjetski rekord.]]
Kako bi si priskrbio idealne klimatske uvjete za treniranje tijekom cijele godine, Duplantis je obično provodio zime u [[Louisiana|Louisiani]], a ljeta u [[Uppsala|Uppsali]]. U [[Avesta (grad)|Avesti]], mjestu gdje je Duplantisova majka odrasla, letvica nalik na onu u skoku s motkom podigne se u blizini enormne skuplture [[dala konj|dala-konja]] s rezultatom svakoga novog Duplantisova svjetskog rekorda. Kada je Duplantis prvi put čuo za to, briznuo je u plač od sreće jer je tada postao još svjesniji veličine onoga što je postigao.<ref>{{cite web |last=Ottosson |first=Stefan |date=16. prosinca 2020. |title=Armand Duplantis kunde inte hålla tillbaka tårarna – efter svenska hyllningen: "Bröt ihop när jag såg det" |url=https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210803162617/https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |archive-date=3. kolovoza 2021 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=Sportbibeln |language=sv}}</ref> U [[listopad]]u [[2025.]] godine [[Zračna luka Stockholm-Arlanda]] dodala je Duplantisa svojoj galeriji portreta "Welcome to my hometown" ([[srpskohrvatski jezik|sh.]] 'Dobro došli u moj rodni grad'), koja postoji još od [[2005.]] godine u dijelu za prikupljanje prtljage. Galerija odaje počast osobama koje su svojim iznimnim doprinosima obilježile regije [[Stockholm]]a i [[Uppsala|Uppsale]] u sportu, kulturi, znanosti, gospodarstvu i drugim područjima.<ref>{{Cite web |last=Orban |first=André |date=14. listopada 2025. |title=World record holder Armand Duplantis joins “Welcome to my hometown” gallery at Stockholm Arlanda Airport |url=https://www.aviation24.be/airports/stockholm-arlanda-arn/world-record-holder-armand-duplantis-joins-welcome-to-my-hometown-gallery-at-stockholm-arlanda-airport/ |access-date=10. kolovoza 2025 |website=Aviation24.be |language=en-GB}}</ref>
[[File:Guests at the 2026 Met Gala 442 (Armand Duplantis and Desiré Inglander).jpg|thumb|Duplantis i Inglander na [[Met Gala|Met Gali]] [[2026.]] godine.]]
Duplantis se oženio švedskim modelom i kreatoricom sadržaja Desiré Inglander [[2026.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Landén |first=Petter |last2=Thunborg |first2=Peter |date=20. ožujka 2026. |title=Armand och Desiré Duplantis har gift sig i hemlighet |url=https://www.expressen.se/sport/friidrott/armand-och-desire-duplantis-har-gift-sig-i-hemlighet/ |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Expressen]] |language=Swedish}}</ref> Par se upoznao u Švedskoj na jednoj zabavi sredinom ljeta [[2020.]] godine, a Duplantis je zaprosio Inglander [[2024.]] godine za vrijeme snimanja za ''[[Vogue Scandinavia]]'' u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |date=11. listopada 2024 |title=Olympic Champion Mondo Duplantis and Desiré Inglander Announce Their Engagement |url=https://www.vogue.com/article/mondo-duplantis-desire-inglander-engaged |work=Vogue}}</ref> Nakon vjenčanja Duplantis je prodao svoj stan u Stockholmu i preselio se u [[Monako]], a dotada je živio u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i Švedskoj.<ref>{{Cite web |last=AFP |date=7. svibnja 2025.|title=Duplantis promises new home Monaco a world record |url=https://www.freemalaysiatoday.com/category/sports/2026/05/08/duplantis-promises-new-home-monaco-a-world-record |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Free Malaysia Today {{!}} FMT |language=en}}</ref>
Duplantis je objavio svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]" pod imenom Mondo [[28. veljače]] [[2025.]] godine, a napisao ga je s Emilom Bergom i Rasmusom Wahlbergom, kao i ostalih 30-ak pjesama.<ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/duplantis-ovantade-drag-sa-later-nya-karriaren|title=Duplantis oväntade drag – så låter nya karriären|date=25 February 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref name="vibes">{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/armand-duplantis-slapper-nya-laten-bop-nervost|title=Armand Duplantis om nya låten "Bop": "Den är vibes och kul"|date=28. veljače 2025.|language=sv|first=Moa|last=Lindstedt|publisher=[[Sveriges Television]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/stavhopparen-armand-duplantis-debuterar-som-artist|title=Stavhopparen Armand Duplantis debuterar som artist: "Lite nervöst"|date=28. veljače 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> Njegov je debi zauzeo 31. mjesto na švedskoj listi singlova.<ref>{{Cite web|url=https://sverigetopplistan.se/chart/41/?dspy=2025&dspp=10|title=Veckolista Singlar, vecka 10|publisher=[[Sverigetopplistan]]|language=sv|access-date=10. ožujka 2026}}</ref> Nakon njega objavio je niz drugih singlova poput pjesme "4L" u [[lipanj|lipnju]] [[2025.]], "Feelin' Myself" u [[veljača|veljači]] [[2026.]] i "Location" u [[travanj|travnju]] 2026. godine.<ref>{{Cite web |date=14. lipnja 2025 |title=Armand Duplantis to Release Love-Driven Single "4L" {{!}} Sweden Herald |url=https://swedenherald.com/article/armand-duplantis-to-release-new-music-this-month |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Sweden Herald |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nottingham |first=Juliet |date=3. lipnja 2026. |title=Mondo Duplantis reveals his ultimate ambition: a Grammy |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-reveals-ultimate-ambition-grammy |access-date=10. lipnja 2026 |website=Olympics.com}}</ref> U [[ožujak|ožujku]] 2026. godine [[World Athletics]] angažirao je Duplantisa da stvori službenu himnu za novo prvenstvo u atletici, odnosno [[World Athletics Ultimate Championship]], čije će se prvo izdanje održati iste godine.<ref>{{Cite news |date=23. ožujka 2026 |title=From world records to world anthems, new creative jump for Duplantis |url=https://www.straitstimes.com/sport/from-world-records-to-world-anthems-new-creative-jump-for-duplantis |access-date=10. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref>
== Postignuća ==
Podatci u nastavku preuzeti su sa službene mrežne stranice [[World Athletics]]a.<ref name="WAprofile" />
=== Međunarodna natjecanja ===
{| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;"
|+Nastupi za {{flagicon|SWE}} [[Švedska|Švedsku]]
|----
!scope="col"| Godina
!scope="col"| Natjecanje
!scope="col"| Mjesto
!scope="col"| Plasman
!scope="col"| Rezultat
!scope="col"| Bilješka
|-
|align="center"|[[2015.]]
|{{nowrap|[[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]]}}
|{{flagicon|COL}} [[Cali]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|5,30 m
|align="center"|CR<ref name=":25"/>
|-
|align="center"|[[2016.]]
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2016.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Bydgoszcz]]
|style="text-align: center"bgcolor=cc9966|3. mjesto
|align="center"|5,45 m
|align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault – IAAF World U20 Championships Bydgoszcz 2016 |url=https://worldathletics.org/news/report/world-u20-championships-men-pole-vault |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
|-
|style="text-align: center"rowspan=2|[[2017.]]
|[[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2017.|Europsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Grosseto]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|5,65 m
|align="center"|CR<ref name=":39" />
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[London]]
|align="center"|9. mjesto
|align="center"|5,50 m
|align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault final – IAAF World Championships London 2017 {{!}} REPORT {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/news/report/mens-pole-vault-final-world-championships-lon |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2018.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[Birmingham]]
|align="center"|7. mjesto
|align="center"|5,70 m (i)
|align="center"|<ref>{{Cite web|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6019/AT-PV-M-f----.RS6.pdf?|title=Final results|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref>
|-
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|FIN}} [[Tampere]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|5,82 m
|align="center"|CR<ref name=":45"/>
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|GER}} [[Berlin]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,05 m
|align="center"|CR WU20R<ref name=":47"/>
|-
|align="center"|[[2019.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Katar}} [[Doha]]
|style="text-align: center"bgcolor=silver|2. mjesto
|align="center"|5,97 m
|align="center"|<ref name=":50"/>
|-
|style="text-align: center"rowspan=2|[[2021.]]
|[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,05 m (i)
|align="center"|CR<ref name=":55"/>
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Japan}} [[Tokio]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,02 m
|align="center"|<ref>Nakon što je osigurao zlato, sva je tri puta bezuspješno pokušao preskočiti 6,19 metara za postavljanje novoga svjetskog rekorda. Vidi {{Cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Mondo Duplantis fails to break world record but strolls to pole-vault gold |url=http://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|access-date=10. kolovoza 2026 |website=The Guardian |language=engl.|archive-date=3. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203020710/https://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2022.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,20 m (i)
|align="center"|WR CR<ref name=":69"/>
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,21 m
|align="center"|WR CR<ref name=":71"/>
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|GER}} [[München]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,06 m
|align="center"|CR<ref name=":74"/>
|-
|align="center"|[[2023.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Mađarska}} [[Budimpešta]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,10 m
|align="center"|<ref name=":80"/>
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2024.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[Glasgow]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,05 m (i)
|align="center"|<ref name=":83"/>
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Rim]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,10 m
|align="center"|CR<ref name=":89"/>
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Francuska}} [[Pariz]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,25 m
|align="center"|WR OR<ref name=":90"/>
|-
|style="text-align: center"rowspan=2|[[2025.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|CHN}} [[Nanjing]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,15 m (i)
|align="center"|<ref>{{Cite web |last=Mills |first=Steven |date=22. ožujka 2025. |title=Duplantis vaults to a hat-trick of world indoor titles in Nanjing |url=https://www.european-athletics.com/home/news/duplantis-vaults-to-a-hat-trick-of-world-indoor-titles-in-nanjing |access-date=10. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref>
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,30 m
|align="center"|WR CR
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2026.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,25 m (i)
|align="center"|CR
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Birmingham]]}}
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,15 m
|align="center"|CR
|-
|[[World Athletics Ultimate Championship 2026.|World Ultimate Championship]]
|{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]]}}
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,20 m
|align="center"|CR
|}
'''Legenda:'''
{{small|
: CR označuje rekord prvenstva.
: WU20R označuje svjetski juniorski rekord.
: WR označuje svjetski rekord.
: OR označuje olimpijski rekord.
: i označuje rezultat postignut u dvorani.
}}
=== Dijamantna liga ===
{| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center"
! rowspan="2"|Miting{{efn|U pregled su uključeni mitinzi na kojima je Duplantis barem jednom ostvario rezultat, pa je izostavljen miting [[Golden Gala]] u [[Rim]]u i [[miting u Rabatu]]. Ipak, u Rimu je nastupio 2020. godine. Tada je preskočio 6,15 metara i osvojio prvo mjesto,<ref name=":63"/> ali te se godine Dijamantna liga nije održala u standardnome izdanju zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije koronavirusa]], pa je ta sezona također isključena iz pregleda.}}!! colspan="17" | Godina nastupa
|-
! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]]
|-
|align=left|{{nowrap|[[Athletissima]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Lausanne]]}}}}
| align="center"|{{nowrap|7.}}<br>{{small|{{nowrap|5,73 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|5.}}<br>{{small|{{nowrap|5,70 m}}}}
| align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,62 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,21 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[BAUHAUS-galan]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,86 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,16 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
| align="center"style="border: 2px solid red" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,28 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,80 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Bislett Games]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Oslo]]}}}}
|colspan="2"bgcolor="ffdddd"|x
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Herculis]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|MON}} [[Monako]]}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,72 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[London Athletics Meet]]}}{{efn|Miting se u ovome razdoblju održavao pod različitim nazivima, a upotrijebljen je najnoviji radi jasnoće. Potrebno je napomenuti da se izdanja 2019. i 2021. godine u tablici odnose na [[British Grand Prix (atletika)|Müller Grand Prix]], koji se održao u [[Gateshead]]u.}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[London]]}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,55 m}}}}
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,95 m}}}}
|colspan="3"bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,95 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]}}}}
|colspan="4" {{N/A|}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
| align="center" style="border-width: 2px;border-color:red "bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,26 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,20 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Memorijal Van Damme]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]]}}}}
| {{diagonal split header| x | {{color|#daefff|0}} | #ffdddd | #daefff}}
| align="center" bgcolor=#daefff|{{nowrap|7.}}<br>{{small|{{nowrap|5,68 m}}}}
| {{diagonal split header| x | {{color|#daefff|0}} | #ffdddd | #daefff}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,11 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|align="center" bgcolor="#daefff"|{{small|N/S}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Meeting de Paris]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]]}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,90 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,13 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Dohi]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|QAT}} [[Doha]]}}}}
|colspan="2"bgcolor="ffdddd"|x
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
|colspan="3"bgcolor="ffdddd"|x
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Shanghaiju]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Shanghai]]/[[Suzhou]]/[[Shaoxing]]}}}}
|colspan="2"{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|colspan="3"bgcolor="e6e6ff"|{{small|''Otkazan''}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,12 m}}}}
| align="center"bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,12 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Xiamenu]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]}}}}
|colspan="5" {{N/A|}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" style="border: 2px solid red" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,24 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|-
|align=left|{{nowrap|[[Prefontaine Classic]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}}}
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,71 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,71 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,93 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,91 m}}}}
| align="center" style="border: 2px solid red" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,23 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|-
|align=left|{{nowrap|[[Weltklasse Zürich]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWI}} [[Zürich]]}}}}
|bgcolor=#daefff|{{small|N/S}}
| {{diagonal split header| {{efn|Nije nastupio na promotivnome natjecanju.}} | {{color|#d8f3d8|0}}| #d8f3d8 | #daefff}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,82 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,06 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|5,82 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,25 m}}}}
|-
|}
'''Legenda:'''
{{small|
: {{color box|#ffdddd|x}} označuje da muški skok s motkom nije bio jedna od disciplina na mitingu te godine.
: N/S označuje miting na kojemu nije nastupio.
: {{color box|#d8f3d8}} označuje promotivna natjecanja u sklopu mitinga. Ona nisu dio službenoga programa Dijamantne lige i ostvareni rezultati ne donose bodove za ukupni poredak.
: {{color box|#cecece}} označuje mitinge koji u to vrijeme nisu bili dio Dijamantne lige.
: {{color box|white|border=#f00|}} označuje rezultat kojim je postavio svjetski rekord.
:{{color box|#daefff}} označuje miting na kojemu se održalo finale Dijamantne lige.
: [[File:Diamond blue.svg|15px]] označuje prvo mjesto u finalu Dijamantne lige, koje donosi ukupnu pobjedu u Dijamantnoj ligi.
}}
=== Nagrade i priznanja ===
* Dobitnik nagrade [[Laureus (nagrada)|Laureus]] za najboljega sportaša godine ([[2025.]]).
* Dobitnik nagrade [[World Athletics]]a za najboljega sportaša godine ([[2020.]], [[2022.]], [[2023.]], [[2025.]]).
* Najbolji europski sportaš godine ([[2022.]]).
* Sportaš godine prema izboru [[Eurosport]]a ([[2022.]]).
== Najbolji rezultati ==
=== Osobni rekordi (službeni) ===
{| class="wikitable" cellpadding="1" cellspacing="2" border="1"
|- bgcolor="cccccc"
! scope="col" |Disciplina
! scope="col" |Rezultat
! scope="col" |Mjesto
! scope="col" |Datum
|-
|{{nowrap|[[Skok s motkom]]}}
|align="center" |6,31 m </br> {{small|'''WR'''}}
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]], [[Švedska]]}}
|align="center" |{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}}
|-
|{{nowrap|[[Utrka na 100 metara|100 metara]]}}
|align="center" |10,37 s
|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]}}
|align="center" |{{nowrap|[[4. rujna]] [[2024.]]}}
|}
=== Svjetski rekordi ===
{| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+Svjetski rekordi koje je postavio Armand Duplantis
|----
! scope="col" | Rezultat
! scope="col" | Mjesto
! scope="col" | Natjecanje
! scope="col" | Datum
|-
|{{nowrap|6,17 m (i)}}
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|[[Miting u Toruńu]]
|align="right"|{{nowrap|[[8. veljače]] [[2020.]]}}
|-
|6,18 m (i)
|{{flagicon|SCO}} [[Glasgow]]
|[[Miting u Glasgowu]]
|align="right"|{{nowrap|[[15. veljače]] [[2020.]]}}
|-
|6,19 m (i)
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|[[Miting u Beogradu]]
|align="right"|{{nowrap|[[7. ožujka]] [[2022.]]}}
|-
|6,20 m (i)
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|{{nowrap|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}}
|align="right"|{{nowrap|[[20. ožujka]] [[2022.]]}}
|-
|6,21 m
|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align="right"|{{nowrap|[[24. srpnja]] [[2022.]]}}
|-
|6,22 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}}
|[[All Star Perche]]
|align="right"|{{nowrap|[[25. veljače]] [[2023.]]}}
|-
|6,23 m
|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}
|[[Prefontaine Classic]]
|align="right"|{{nowrap|[[17. rujna]] [[2023.]]}}
|-
|6,24 m
|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]
|[[Miting u Xiamenu]]
|align="right"|{{nowrap|[[20. travnja]] [[2024.]]}}
|-
|6,25 m
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Saint-Denis]]}}
|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
|align="right"|{{nowrap|[[5. kolovoza]] [[2024.]]}}
|-
|6,26 m
|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]
|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}
|align="right"|{{nowrap|[[25. kolovoza]] [[2024.]]}}
|-
|6,26 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}}
|[[All Star Perche]]
|align="right"|{{nowrap|[[28. veljače]] [[2025.]]}}
|-
|6,28 m
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]
|[[BAUHAUS-galan]]
|align="right"|{{nowrap|[[15. lipnja]] [[2025.]]}}
|-
|6,29 m
|{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]]
|[[Miting u Budimpešti]]
|align="right"|{{nowrap|[[12. kolovoza]] [[2025.]]}}
|-
|6,30 m
|{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|align="right"|{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}}
|-
|6,31 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]]
|[[Mondo Classic]]
|align="right"|{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}}
|}
=== Najbolji rezultati sezone ===
{{#chart:Duplantis pole vaulting record.chart}}
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats
{{Olimpijski pobjednici u skoku s motkom}}
{{Svjetski prvaci u skoku s motkom}}
{{Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Pobjednici Dijamantne lige u skoku s motkom}}
{{Evropske atletske zvijezde u usponu}}
{{Evropski atletičari godine}}
{{Svjetske atletske zvijezde u usponu}}
{{Svjetski atletičari godine}}
{{Nagrada Laureus za sportaša godine}}
{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1999||Duplantis, Armand}}
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]]
[[Kategorija:Švedski atletičari]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]]
6v4l5yhpb18edi4f1nkwb2cv8e42hfg
42686859
42686858
2026-09-12T11:44:49Z
Ekvatarina
270952
dodana kategorija [[:Kategorija:Evropski prvaci u atletici|Evropski prvaci u atletici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]
42686859
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref>
|treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/>
|klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/>
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/>
|medalje =
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | Zürich 2021. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Zürich 2022. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Eugene 2023. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Bruxelles 2024. | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Zürich 2025. | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|World Ultimate Championships}}
{{Medalje zlato | Budimpešta 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Birmingham 2026.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}}
'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref>
Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih svjetskih titula i postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref>
Duplantis je i četverostruki europski prvak. Svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski juniorski rekord, a zatim [[2022.]], [[2024.]] i [[2026.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine poslije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] te preskočio šest ili više metara 22 puta,<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> a na temelju svega toga bio je proglašen najboljim europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio oboren na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također postao peterostruki osvajač Dijamantne lige.
Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].
Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više. Ostali su [[Emanuil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz kolovoza 2026. godine, najmanje je tu visinu svladao na 41 od ukupno 54 natjecanja, odnosno 29 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault - men - senior - all |url=https://worldathletics.org/records/all-time-toplists/jumps/pole-vault/all/men/senior?regionType=world&page=1&bestResultsOnly=false&firstDay=1900-01-01&lastDay=2026-08-22&maxResultsByCountry=all&eventId=10229616&ageCategory=senior |access-date=30. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref><ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> U skladu sa svim navedenim, Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref>
== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref>
Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U njemu je brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.
Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref>
== Rana karijera ==
{{external media
|float = left
|topic = [[YouTube]]
|video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara. Time nije oborio samo tadašnji svjetski rekord za tu dob nego i za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine, a svjetski je rekord za trinaestogodišnjake držao sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref>
Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref>
=== 2015. – 2016: Svjetski prvak među mlađim juniorima i švedski predstavnik ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref>
U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref>
Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi rekord prvenstva zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio [[Upsala IF|Upsali IF-u]], majčinomu bivšem klubu, [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref>
Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]]. Time je postavio novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski dvoranski rekord u kategoriji mlađih juniora i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Tada je postao, uostalom, prvi srednjoškolac koji je preskočio tu visinu u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emanuil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana nakon toga.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref>
=== 2017.: Svjetski juniorski rekord i europski juniorski prvak ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski juniorski dvoranski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref>
Točno mjesec dana poslije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" />
Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski juniorski rekord i prestigao rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, a prijašnji je postavio [[Oscar Janson]] [[2003.]] godine nakon preskočenih 5,87 metara.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao Duplantisov rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref>
Na [[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2017.|Europskome juniorskom prvenstvu]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je nakon preskočenih 5,65 metara osvojio zlato i postavio rekord prvenstva [[23. srpnja]]. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Potom je za svoj treći skok odlučio podići letvicu na 5,65 metara i pokušati oboriti Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine, što mu je pošlo za rukom.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref>
=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]
Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom od 5,83 metara. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]], a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, IAAF nije mogao priznati postignute rezultate kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi ispravnih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" />
Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emanuil Karalis|Emanuila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je poslije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord od 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref>
[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]
Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metra.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=srpanj 2018.|title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Track & Field News}}</ref>
Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, gdje je preskočio 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28. srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref>
== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]
Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}
Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref>
Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je preskočio šest metara na prvome dvoranskom natjecanju sezone, koje se održalo u [[Düsseldorf]]u. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju. Tada je preskočio letvicu, ali ju je u padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref>
[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]
Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref>
Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}
[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]
Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref>
Preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja na [[Golden Gala|rimskome mitingu]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], Duplantis je [[17. rujna]] oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref>
=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref>
Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]], koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref>
=== 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula ===
Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref>
Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon toga osvojio je u istome gradu zlatnu medalju na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]]. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref>
[[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]]
Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref>
Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref>
Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref>
=== 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) ===
Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njemu. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref>
[[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]]
Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest | World Athletics Championships }}</ref>
Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref>
[[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref>
=== 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) ===
Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow | World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref>
Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref>
Na natjecanju u [[Xiamen]]u, prvome mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[2024.]] godini, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref>
Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10 m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref>
[[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]]
Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio preskočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je postavio novi svjetski rekord i ujedno oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref>
Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref>
Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" />
Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od rezultata drugoplasiranoga natjecatelja, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref>
Na [[Memorijal Kamila Skolimowska|Memorijalu Kamila Skolimowska]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emanuil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref>
Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" />
Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref>
Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref>
Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref>
Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref>
=== 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara ===
Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref>
U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref>
Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emanuil Karalis|Emanuila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetski dvoranski prvak jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" />
Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref>
Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref>
Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref>
Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref>
U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" />
Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref>
Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref>
U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref>
World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa vrhunskom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] vrhunskom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref>
Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref>
Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref>
Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" />
Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref>
[[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref>
=== 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza===
Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].<ref name=":26">{{Cite web |date=12. ožujka 2026 |title=Armand Duplantis: Two-time Olympic pole vault champion breaks world record at Mondo Classic in Sweden |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c3wlje0lpxqo |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref>
Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.<ref>{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: "I wanted to make sure I'm still the top dog" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref>
Nakon što je [[21. ožujka]] osvojio zlato na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Toruń]]u i pritom postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,25 metara, Duplantis je postao prvi atletičar koji je osvojio četiri uzastopna svjetska dvoranska naslova.<ref>{{Cite web |last=Fentuo |first=Fentuo Tahiru |date=22. ožujka 2026. |title=World Athletics Indoor Championships 2026: Mondo Duplantis claims fourth successive indoor pole vault title |url=https://www.olympics.com/en/news/world-athletics-indoor-championships-2026-mondo-duplantis-claims-fourth-successive-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> To mu je bila ukupno deveta svjetska seniorska titula. Od [[2019.]] godine, kada je posljednji put bio poražen na svjetskim ili kontinentalnim prvenstvima, osvojio je 12 velikih titula.<ref>{{Cite web |title=Duplantis soars to 6.25m championship record to win fourth world indoor pole vault title {{!}} News {{!}} Kujawy Pomorze 26 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-indoor-championships/kujawypomorze26/news/report/wic-kujawy-pomorze-26-report-men-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Nakon posljednjega osvojenog svjetskog dvoranskog naslova izjednačio se sa Sergejem Bubkom, koji je četiri puta bio svjetski dvoranski prvak.<ref name=":27">{{Cite web |date=21. ožujka 2026 |title=Sweden's Duplantis wins fourth world indoor pole vault title |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260321-sweden-s-duplantis-wins-fourth-world-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref>
Duplantis je [[17. svibnja]] postavio novi rekord mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Shanghai]]ju skokom od 6,12 metara, gdje je i pobijedio.
Dana [[27. svibnja]] puštena je u prodaju posebna dječja ulaznica za [[14. kolovoza]], dan kada su se održavale kvalifikacije u skoku s motkom na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Nazvana prema Duplantisu, "Mondo Ticket" stajala je samo 6,31 funtu. Njezina je simbolična cijena odgovarala visini trenutačnoga svjetskoga rekorda, a cijela je akcija bila namijenjena poticanju mladih obožavatelja na to da dožive prvenstvo i izbliza prate Duplantisa na djelu.<ref>{{Cite web |title=Duplantis jumps at the chance to bring world record ticket to young fans at Birmingham 2026 |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-world-record-ticket |access-date=9. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref>
Nakon gotovo trogodišnje dominacije u skoku s motkom Duplantis je [[7. lipnja]] doživio poraz na mitingu Dijamantne lige u [[Stockholm]]u, gdje je [[Australija|Australac]] [[Kurtis Marschall]] bio bolji od njega. Time se prekinuo njegov niz od 40 uzastopnih pobjeda na natjecanjima koji je započeo još u [[kolovoz|kolovozu]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite web |date=7. lipnja 2026 |title=Aussie pulls off epic upset over hometown king: 'Chuffed it was me' |url=https://7news.com.au/sport/athletics/aussie-first-timer-kurtis-marschall-pulls-off-epic-diamond-league-upset-over-hometown-king-mondo-duplantis-c-22398518 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=7NEWS |language=en}}</ref>
Osvojivši miting Dijamantne lige u [[Pariz]]u, Duplantis se [[28. lipnja]] vratio pobjedama i obaranju rekorda. Skokom od 6,13 metara postavio je novi rekord mitinga. Taj mu je miting ujedno bio prvo natjecanje nakon vjenčanja.
[[File:Armand Duplantis (SWE) DSC08346 hochformat.jpg|left|thumb|Armand Duplantis na mitingu [[Weltklasse Zürich]] [[27. kolovoza]] [[2026.]] godine.]]
Dana [[10. srpnja]] osvojio je miting Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]] skokom od 6,07 metara, čime je poboljšao vlastiti rekord mitinga za dva centimetra. Time je ostvario prvu pobjedu od preseljenja u Monako, odnosno na novome domaćem terenu. Duplantis je također bio potaknuo organizatore na uvrštavanje muškoga skoka s motkom u program Dijamantne lige u Monaku, prema kojemu je dotad bio predviđen skok s motkom samo u ženskoj konkurenciji.<ref>{{Cite web |date=11. srpnja 2026 |title=Duplantis thrives on new home turf in Monaco |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260711-duplantis-thrives-on-new-home-turf-in-monaco |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref>
Duplantis je morao odustati od nastavka natjecanja na mitingu Dijamantne lige u [[London]]u [[17. srpnja]] zbog ozljede bedra. Iako je preskočio 5,95 metara kao i prvoplasirani [[Sam Kendricks]], [[SAD|Amerikanac]] je osvojio miting jer je svladao tu visinu iz prvoga pokušaja, a Duplantis je završio na drugome mjestu.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis withdraws from London Diamond League with thigh injury {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-diamond-league-mondo-duplantis-withdraws-from-london-diamond-league-with-thigh-injury/8riXOOfU/ |access-date=31. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref>
Dana [[16. kolovoza]] obranio je titulu europskoga prvaka na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Preskočivši 6,15 metara, oborio je rekord prvenstva od 6,10 metara te osvojio ukupno 14. seniorsku zlatnu medalju i četvrtu europsku titulu.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis wins fourth European pole vault title in new championship record {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-european-championships-mondo-duplantis-wins-fourth-european-pole-vault-title-in-new-championship-record/0OvQkanI/ |access-date=16. kolovoza 2026 |website=www.flashscore.com |language=en}}</ref>
Novi rekord mitinga Dijamantne lige od 6,21 metra postavio je [[20. kolovoza]] u [[Lausanne]]u. To je natjecanje bilo jedno od najboljih u povijesti u muškome skoku s motkom. Duplantis se do samoga kraja natjecao s [[Emanuil Karalis|Emanuilom Karalisom]], kojega je pobijedio. Obojica su preskočila 6,16 metara i nastavili se dalje natjecati. Takvo što nikada se prije nije dogodilo u toj atletskoj disciplini.<ref>{{Cite web |title=Duplantis clears 6.21m, Karalis 6.16m in historic pole vault contest in Lausanne {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/lausanne-athletissima-diamond-league-2026-duplantis-karalis |access-date=23. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
World Athletics objavio je [[21. kolovoza]] Duplantisovu pjesmu "Gold", službenu himnu premijernoga izdanja natjecanja [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]].<ref>{{Cite web |title=World Athletics releases Ultimate Anthem: 'Gold' by Mondo Duplantis {{!}} News {{!}} Budapest 26 {{!}} World Athletics Ultimate Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/ultimate-anthem-gold-mondo-duplantis |access-date=31. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
Duplantis i Karalis nastavili su se natjecati na najvišoj razini na mitingu [[Weltklasse Zürich]] [[27. kolovoza]]. Karalis je završio natjecanje rezultatom od 6,20 metara, a Duplantis je osvojio prvo mjesto nakon preskočenih 6,26 metara.<ref>{{Cite web |date=17. ožujka 2025 |title=Program & Results - Zurich |url=https://zurich.diamondleague.com/en/programme-results/ |access-date=31. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref>
== Privatni život ==
Duplantis je na poticaj svoje majke intenzivno učio [[švedski jezik]] preko [[Skype]]a, a taj mu je tečaj bio od velike pomoći. Do [[2020.]] godine uznapredovao je toliko da je osjećao da mnogo bolje i lakše razumije izvorne govornike nego što je prije mogao. Njegova je majka istovremeno tvrdila da se Duplantis sramio javno govoriti švedski, ali da se rado njime služio u privatnoj komunikaciji zbog manjega pritiska.<ref>{{cite web |last=Brenning |first=Patrik |date=20. travnja 2020. |title=Armand Duplantis kan svenska men vågar inte prata |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161604/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Aftonbladet]] |language=sv}}</ref><ref>{{cite web |date=11. lipnja 2020 |title=Armand Duplantis om sin svenska: 'Mamma vill inte att folk ska snacka skit' |url=https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810125239/https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |archive-date=10. kolovoza 2023 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=[[Expressen]] YouTube Channel}}</ref> Međutim, do [[2021.]] godine njegovo se znanje poboljšalo do razine na kojoj je bez poteškoća davao intervjue u cijelosti na švedskome, što je osobito bilo primijećeno nakon osvajanja olimpijskoga zlata u Tokiju.<ref>{{cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Duplantis efter OS-guldet – i intervju på svenska |url=https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161557/https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |publisher=[[Aftonbladet]] official Youtube channel |language=sv}}</ref> Duplantis je prije toga isticao da mu je napredovanje u švedskome bilo ponešto otežano time što većina Šveđana izvrsno poznaje engleski jezik, pa su izvorni govornici radije razgovarali s njime na engleskome.<ref>{{cite news |last1=Hammarkrantz |first1=Oskar |date=18 September 2020 |title=Duplantis: 'Blir mycket mer igenkänd här än i USA' |url=https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209023227/https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |archive-date=9. prosinca 2021 |access-date=10. kolovoza 2026 |newspaper=[[Svenska Dagbladet]] |language=sv}}</ref>
[[File:Dalahästen i Avesta 03.jpg|thumb|Letvica u blizini [[Dala konj|dala-konja]] u [[Švedska|švedskome]] mjestu [[Avesta (grad)|Avesti]] podigne se svaki put kada Duplantis obori svjetski rekord.]]
Kako bi si priskrbio idealne klimatske uvjete za treniranje tijekom cijele godine, Duplantis je obično provodio zime u [[Louisiana|Louisiani]], a ljeta u [[Uppsala|Uppsali]]. U [[Avesta (grad)|Avesti]], mjestu gdje je Duplantisova majka odrasla, letvica nalik na onu u skoku s motkom podigne se u blizini enormne skuplture [[dala konj|dala-konja]] s rezultatom svakoga novog Duplantisova svjetskog rekorda. Kada je Duplantis prvi put čuo za to, briznuo je u plač od sreće jer je tada postao još svjesniji veličine onoga što je postigao.<ref>{{cite web |last=Ottosson |first=Stefan |date=16. prosinca 2020. |title=Armand Duplantis kunde inte hålla tillbaka tårarna – efter svenska hyllningen: "Bröt ihop när jag såg det" |url=https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210803162617/https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |archive-date=3. kolovoza 2021 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=Sportbibeln |language=sv}}</ref> U [[listopad]]u [[2025.]] godine [[Zračna luka Stockholm-Arlanda]] dodala je Duplantisa svojoj galeriji portreta "Welcome to my hometown" ([[srpskohrvatski jezik|sh.]] 'Dobro došli u moj rodni grad'), koja postoji još od [[2005.]] godine u dijelu za prikupljanje prtljage. Galerija odaje počast osobama koje su svojim iznimnim doprinosima obilježile regije [[Stockholm]]a i [[Uppsala|Uppsale]] u sportu, kulturi, znanosti, gospodarstvu i drugim područjima.<ref>{{Cite web |last=Orban |first=André |date=14. listopada 2025. |title=World record holder Armand Duplantis joins “Welcome to my hometown” gallery at Stockholm Arlanda Airport |url=https://www.aviation24.be/airports/stockholm-arlanda-arn/world-record-holder-armand-duplantis-joins-welcome-to-my-hometown-gallery-at-stockholm-arlanda-airport/ |access-date=10. kolovoza 2025 |website=Aviation24.be |language=en-GB}}</ref>
[[File:Guests at the 2026 Met Gala 442 (Armand Duplantis and Desiré Inglander).jpg|thumb|Duplantis i Inglander na [[Met Gala|Met Gali]] [[2026.]] godine.]]
Duplantis se oženio švedskim modelom i kreatoricom sadržaja Desiré Inglander [[2026.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Landén |first=Petter |last2=Thunborg |first2=Peter |date=20. ožujka 2026. |title=Armand och Desiré Duplantis har gift sig i hemlighet |url=https://www.expressen.se/sport/friidrott/armand-och-desire-duplantis-har-gift-sig-i-hemlighet/ |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Expressen]] |language=Swedish}}</ref> Par se upoznao u Švedskoj na jednoj zabavi sredinom ljeta [[2020.]] godine, a Duplantis je zaprosio Inglander [[2024.]] godine za vrijeme snimanja za ''[[Vogue Scandinavia]]'' u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |date=11. listopada 2024 |title=Olympic Champion Mondo Duplantis and Desiré Inglander Announce Their Engagement |url=https://www.vogue.com/article/mondo-duplantis-desire-inglander-engaged |work=Vogue}}</ref> Nakon vjenčanja Duplantis je prodao svoj stan u Stockholmu i preselio se u [[Monako]], a dotada je živio u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i Švedskoj.<ref>{{Cite web |last=AFP |date=7. svibnja 2025.|title=Duplantis promises new home Monaco a world record |url=https://www.freemalaysiatoday.com/category/sports/2026/05/08/duplantis-promises-new-home-monaco-a-world-record |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Free Malaysia Today {{!}} FMT |language=en}}</ref>
Duplantis je objavio svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]" pod imenom Mondo [[28. veljače]] [[2025.]] godine, a napisao ga je s Emilom Bergom i Rasmusom Wahlbergom, kao i ostalih 30-ak pjesama.<ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/duplantis-ovantade-drag-sa-later-nya-karriaren|title=Duplantis oväntade drag – så låter nya karriären|date=25 February 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref name="vibes">{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/armand-duplantis-slapper-nya-laten-bop-nervost|title=Armand Duplantis om nya låten "Bop": "Den är vibes och kul"|date=28. veljače 2025.|language=sv|first=Moa|last=Lindstedt|publisher=[[Sveriges Television]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/stavhopparen-armand-duplantis-debuterar-som-artist|title=Stavhopparen Armand Duplantis debuterar som artist: "Lite nervöst"|date=28. veljače 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> Njegov je debi zauzeo 31. mjesto na švedskoj listi singlova.<ref>{{Cite web|url=https://sverigetopplistan.se/chart/41/?dspy=2025&dspp=10|title=Veckolista Singlar, vecka 10|publisher=[[Sverigetopplistan]]|language=sv|access-date=10. ožujka 2026}}</ref> Nakon njega objavio je niz drugih singlova poput pjesme "4L" u [[lipanj|lipnju]] [[2025.]], "Feelin' Myself" u [[veljača|veljači]] [[2026.]] i "Location" u [[travanj|travnju]] 2026. godine.<ref>{{Cite web |date=14. lipnja 2025 |title=Armand Duplantis to Release Love-Driven Single "4L" {{!}} Sweden Herald |url=https://swedenherald.com/article/armand-duplantis-to-release-new-music-this-month |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Sweden Herald |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nottingham |first=Juliet |date=3. lipnja 2026. |title=Mondo Duplantis reveals his ultimate ambition: a Grammy |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-reveals-ultimate-ambition-grammy |access-date=10. lipnja 2026 |website=Olympics.com}}</ref> U [[ožujak|ožujku]] 2026. godine [[World Athletics]] angažirao je Duplantisa da stvori službenu himnu za novo prvenstvo u atletici, odnosno [[World Athletics Ultimate Championship]], čije će se prvo izdanje održati iste godine.<ref>{{Cite news |date=23. ožujka 2026 |title=From world records to world anthems, new creative jump for Duplantis |url=https://www.straitstimes.com/sport/from-world-records-to-world-anthems-new-creative-jump-for-duplantis |access-date=10. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref>
== Postignuća ==
Podatci u nastavku preuzeti su sa službene mrežne stranice [[World Athletics]]a.<ref name="WAprofile" />
=== Međunarodna natjecanja ===
{| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;"
|+Nastupi za {{flagicon|SWE}} [[Švedska|Švedsku]]
|----
!scope="col"| Godina
!scope="col"| Natjecanje
!scope="col"| Mjesto
!scope="col"| Plasman
!scope="col"| Rezultat
!scope="col"| Bilješka
|-
|align="center"|[[2015.]]
|{{nowrap|[[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]]}}
|{{flagicon|COL}} [[Cali]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|5,30 m
|align="center"|CR<ref name=":25"/>
|-
|align="center"|[[2016.]]
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2016.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Bydgoszcz]]
|style="text-align: center"bgcolor=cc9966|3. mjesto
|align="center"|5,45 m
|align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault – IAAF World U20 Championships Bydgoszcz 2016 |url=https://worldathletics.org/news/report/world-u20-championships-men-pole-vault |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
|-
|style="text-align: center"rowspan=2|[[2017.]]
|[[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2017.|Europsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Grosseto]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|5,65 m
|align="center"|CR<ref name=":39" />
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[London]]
|align="center"|9. mjesto
|align="center"|5,50 m
|align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault final – IAAF World Championships London 2017 {{!}} REPORT {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/news/report/mens-pole-vault-final-world-championships-lon |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref>
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2018.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[Birmingham]]
|align="center"|7. mjesto
|align="center"|5,70 m (i)
|align="center"|<ref>{{Cite web|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6019/AT-PV-M-f----.RS6.pdf?|title=Final results|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref>
|-
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|FIN}} [[Tampere]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|5,82 m
|align="center"|CR<ref name=":45"/>
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|GER}} [[Berlin]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,05 m
|align="center"|CR WU20R<ref name=":47"/>
|-
|align="center"|[[2019.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Katar}} [[Doha]]
|style="text-align: center"bgcolor=silver|2. mjesto
|align="center"|5,97 m
|align="center"|<ref name=":50"/>
|-
|style="text-align: center"rowspan=2|[[2021.]]
|[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,05 m (i)
|align="center"|CR<ref name=":55"/>
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Japan}} [[Tokio]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,02 m
|align="center"|<ref>Nakon što je osigurao zlato, sva je tri puta bezuspješno pokušao preskočiti 6,19 metara za postavljanje novoga svjetskog rekorda. Vidi {{Cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Mondo Duplantis fails to break world record but strolls to pole-vault gold |url=http://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|access-date=10. kolovoza 2026 |website=The Guardian |language=engl.|archive-date=3. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203020710/https://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|url-status=live}}</ref>
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2022.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,20 m (i)
|align="center"|WR CR<ref name=":69"/>
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,21 m
|align="center"|WR CR<ref name=":71"/>
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|GER}} [[München]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,06 m
|align="center"|CR<ref name=":74"/>
|-
|align="center"|[[2023.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Mađarska}} [[Budimpešta]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,10 m
|align="center"|<ref name=":80"/>
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2024.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[Glasgow]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,05 m (i)
|align="center"|<ref name=":83"/>
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Rim]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,10 m
|align="center"|CR<ref name=":89"/>
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Francuska}} [[Pariz]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,25 m
|align="center"|WR OR<ref name=":90"/>
|-
|style="text-align: center"rowspan=2|[[2025.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|CHN}} [[Nanjing]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,15 m (i)
|align="center"|<ref>{{Cite web |last=Mills |first=Steven |date=22. ožujka 2025. |title=Duplantis vaults to a hat-trick of world indoor titles in Nanjing |url=https://www.european-athletics.com/home/news/duplantis-vaults-to-a-hat-trick-of-world-indoor-titles-in-nanjing |access-date=10. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref>
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,30 m
|align="center"|WR CR
|-
|style="text-align: center"rowspan=3|[[2026.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,25 m (i)
|align="center"|CR
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo]]
|{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Birmingham]]}}
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,15 m
|align="center"|CR
|-
|[[World Athletics Ultimate Championship 2026.|World Ultimate Championship]]
|{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]]}}
|style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto
|align="center"|6,20 m
|align="center"|CR
|}
'''Legenda:'''
{{small|
: CR označuje rekord prvenstva.
: WU20R označuje svjetski juniorski rekord.
: WR označuje svjetski rekord.
: OR označuje olimpijski rekord.
: i označuje rezultat postignut u dvorani.
}}
=== Dijamantna liga ===
{| class="wikitable" width="100%" style="text-align:center"
! rowspan="2"|Miting{{efn|U pregled su uključeni mitinzi na kojima je Duplantis barem jednom ostvario rezultat, pa je izostavljen miting [[Golden Gala]] u [[Rim]]u i [[miting u Rabatu]]. Ipak, u Rimu je nastupio 2020. godine. Tada je preskočio 6,15 metara i osvojio prvo mjesto,<ref name=":63"/> ali te se godine Dijamantna liga nije održala u standardnome izdanju zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije koronavirusa]], pa je ta sezona također isključena iz pregleda.}}!! colspan="17" | Godina nastupa
|-
! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]]
|-
|align=left|{{nowrap|[[Athletissima]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Lausanne]]}}}}
| align="center"|{{nowrap|7.}}<br>{{small|{{nowrap|5,73 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|5.}}<br>{{small|{{nowrap|5,70 m}}}}
| align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,62 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,21 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[BAUHAUS-galan]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,86 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,16 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
| align="center"style="border: 2px solid red" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,28 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,80 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Bislett Games]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Oslo]]}}}}
|colspan="2"bgcolor="ffdddd"|x
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Herculis]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|MON}} [[Monako]]}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,72 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[London Athletics Meet]]}}{{efn|Miting se u ovome razdoblju održavao pod različitim nazivima, a upotrijebljen je najnoviji radi jasnoće. Potrebno je napomenuti da se izdanja 2019. i 2021. godine u tablici odnose na [[British Grand Prix (atletika)|Müller Grand Prix]], koji se održao u [[Gateshead]]u.}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[London]]}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,55 m}}}}
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,95 m}}}}
|colspan="3"bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,95 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]}}}}
|colspan="4" {{N/A|}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
| align="center" style="border-width: 2px;border-color:red "bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,26 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,20 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Memorijal Van Damme]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]]}}}}
| {{diagonal split header| x | {{color|#daefff|0}} | #ffdddd | #daefff}}
| align="center" bgcolor=#daefff|{{nowrap|7.}}<br>{{small|{{nowrap|5,68 m}}}}
| {{diagonal split header| x | {{color|#daefff|0}} | #ffdddd | #daefff}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,11 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|align="center" bgcolor="#daefff"|{{small|N/S}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Meeting de Paris]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]]}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,90 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,13 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Dohi]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|QAT}} [[Doha]]}}}}
|colspan="2"bgcolor="ffdddd"|x
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
|colspan="3"bgcolor="ffdddd"|x
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Shanghaiju]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Shanghai]]/[[Suzhou]]/[[Shaoxing]]}}}}
|colspan="2"{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|colspan="3"bgcolor="e6e6ff"|{{small|''Otkazan''}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,12 m}}}}
| align="center"bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,12 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Xiamenu]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]}}}}
|colspan="5" {{N/A|}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" style="border: 2px solid red" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,24 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|-
|align=left|{{nowrap|[[Prefontaine Classic]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}}}
| align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,71 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,71 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,93 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,91 m}}}}
| align="center" style="border: 2px solid red" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,23 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="ffdddd"|x
|-
|align=left|{{nowrap|[[Weltklasse Zürich]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWI}} [[Zürich]]}}}}
|bgcolor=#daefff|{{small|N/S}}
| {{diagonal split header| {{efn|Nije nastupio na promotivnome natjecanju.}} | {{color|#d8f3d8|0}}| #d8f3d8 | #daefff}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,82 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,06 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
| align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|5,82 m}}}}
| align="center" bgcolor="#daefff"|[[File:Diamond blue.svg|24px]]<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor="d8f3d8"|{{nowrap|1.}}<br>{{small|{{nowrap|6,25 m}}}}
|-
|}
'''Legenda:'''
{{small|
: {{color box|#ffdddd|x}} označuje da muški skok s motkom nije bio jedna od disciplina na mitingu te godine.
: N/S označuje miting na kojemu nije nastupio.
: {{color box|#d8f3d8}} označuje promotivna natjecanja u sklopu mitinga. Ona nisu dio službenoga programa Dijamantne lige i ostvareni rezultati ne donose bodove za ukupni poredak.
: {{color box|#cecece}} označuje mitinge koji u to vrijeme nisu bili dio Dijamantne lige.
: {{color box|white|border=#f00|}} označuje rezultat kojim je postavio svjetski rekord.
:{{color box|#daefff}} označuje miting na kojemu se održalo finale Dijamantne lige.
: [[File:Diamond blue.svg|15px]] označuje prvo mjesto u finalu Dijamantne lige, koje donosi ukupnu pobjedu u Dijamantnoj ligi.
}}
=== Nagrade i priznanja ===
* Dobitnik nagrade [[Laureus (nagrada)|Laureus]] za najboljega sportaša godine ([[2025.]]).
* Dobitnik nagrade [[World Athletics]]a za najboljega sportaša godine ([[2020.]], [[2022.]], [[2023.]], [[2025.]]).
* Najbolji europski sportaš godine ([[2022.]]).
* Sportaš godine prema izboru [[Eurosport]]a ([[2022.]]).
== Najbolji rezultati ==
=== Osobni rekordi (službeni) ===
{| class="wikitable" cellpadding="1" cellspacing="2" border="1"
|- bgcolor="cccccc"
! scope="col" |Disciplina
! scope="col" |Rezultat
! scope="col" |Mjesto
! scope="col" |Datum
|-
|{{nowrap|[[Skok s motkom]]}}
|align="center" |6,31 m </br> {{small|'''WR'''}}
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]], [[Švedska]]}}
|align="center" |{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}}
|-
|{{nowrap|[[Utrka na 100 metara|100 metara]]}}
|align="center" |10,37 s
|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]}}
|align="center" |{{nowrap|[[4. rujna]] [[2024.]]}}
|}
=== Svjetski rekordi ===
{| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+Svjetski rekordi koje je postavio Armand Duplantis
|----
! scope="col" | Rezultat
! scope="col" | Mjesto
! scope="col" | Natjecanje
! scope="col" | Datum
|-
|{{nowrap|6,17 m (i)}}
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|[[Miting u Toruńu]]
|align="right"|{{nowrap|[[8. veljače]] [[2020.]]}}
|-
|6,18 m (i)
|{{flagicon|SCO}} [[Glasgow]]
|[[Miting u Glasgowu]]
|align="right"|{{nowrap|[[15. veljače]] [[2020.]]}}
|-
|6,19 m (i)
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|[[Miting u Beogradu]]
|align="right"|{{nowrap|[[7. ožujka]] [[2022.]]}}
|-
|6,20 m (i)
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|{{nowrap|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}}
|align="right"|{{nowrap|[[20. ožujka]] [[2022.]]}}
|-
|6,21 m
|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align="right"|{{nowrap|[[24. srpnja]] [[2022.]]}}
|-
|6,22 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}}
|[[All Star Perche]]
|align="right"|{{nowrap|[[25. veljače]] [[2023.]]}}
|-
|6,23 m
|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}
|[[Prefontaine Classic]]
|align="right"|{{nowrap|[[17. rujna]] [[2023.]]}}
|-
|6,24 m
|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]
|[[Miting u Xiamenu]]
|align="right"|{{nowrap|[[20. travnja]] [[2024.]]}}
|-
|6,25 m
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Saint-Denis]]}}
|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
|align="right"|{{nowrap|[[5. kolovoza]] [[2024.]]}}
|-
|6,26 m
|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]
|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}
|align="right"|{{nowrap|[[25. kolovoza]] [[2024.]]}}
|-
|6,26 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}}
|[[All Star Perche]]
|align="right"|{{nowrap|[[28. veljače]] [[2025.]]}}
|-
|6,28 m
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]
|[[BAUHAUS-galan]]
|align="right"|{{nowrap|[[15. lipnja]] [[2025.]]}}
|-
|6,29 m
|{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]]
|[[Miting u Budimpešti]]
|align="right"|{{nowrap|[[12. kolovoza]] [[2025.]]}}
|-
|6,30 m
|{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|align="right"|{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}}
|-
|6,31 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]]
|[[Mondo Classic]]
|align="right"|{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}}
|}
=== Najbolji rezultati sezone ===
{{#chart:Duplantis pole vaulting record.chart}}
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats
{{Olimpijski pobjednici u skoku s motkom}}
{{Svjetski prvaci u skoku s motkom}}
{{Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Pobjednici Dijamantne lige u skoku s motkom}}
{{Evropske atletske zvijezde u usponu}}
{{Evropski atletičari godine}}
{{Svjetske atletske zvijezde u usponu}}
{{Svjetski atletičari godine}}
{{Nagrada Laureus za sportaša godine}}
{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1999||Duplantis, Armand}}
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]]
[[Kategorija:Švedski atletičari]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u atletici]]
f51moq02af9j655t7n6p50pkoh3ywev
José de Fábrega
0
4725288
42686799
42683965
2026-09-12T01:22:43Z
InternetArchiveBot
155863
Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
42686799
wikitext
text/x-wiki
{{Infokvir vojna osoba
|ime=José de Fábrega
|slika=JfPanama.jpg
|slika_širina=200px
|opis=
|datum rođenja={{Datum rođenja|1774|10|19|hr=da}}
|mjesto rođenja={{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nova Granada]])}}
|datum smrti={{Datum smrti i dob|1841|3|11|1774|10|19|hr=da}}
|mjesto smrti={{flagicon|PAN}} [[Santiago de Veraguas]], [[Panama]]<br>{{small|(tada [[Slobodna Država Prevlake]])}}
|državljanstvo=
|puno ime=Joseph Pedro Antonio María del Carmen<br>de Fábrega y de las Cuevas
|nadimak="Osloboditelj prevlake"
|supruga=
|suprug=
|titule =
|knjige=
|odanost={{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] (1777–1821)<br>{{flag|Velika Kolumbija}} (1821–1832)
|služba=[[1777.]] – [[1832.]]
|čin=[[general-major]] ([[Španski Imperij|Španjolska]])<br>[[brigadni general]] ([[Velika Kolumbija]])
|ratovi=
|bitke=[[Nezavisnost Paname]]
|vojska=
|rod=
|čjedinice=
|zapovijedao=
|nagrade={{ubl|[[Kraljevski i vojnički orden svetog Hermenegilda|Orden svetog Hermenegilda]]|[[Kraljevski ordern Izabele Katolkinje|Orden Izabele Katolkinje]]}}
}}
'''Joseph Pedro Antonio María del Carmen de Fábrega y de las Cuevas''', poznatiji kao '''José de Fábrega''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[19. listopada]] [[1774.]] – [[Santiago de Veraguas]], [[11. ožujka]] [[1841.]]), [[Panama|panamski]] časnik i državnik koji je djelovao tijekom posljednjih godina španjolske kolonizacije i za vrijeme [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. José de Fábrega je bio jedan od boraca za [[nezavisnost Paname]], a [[1821.]] godine proglasio je nezavisnost tijekom beskrvne revolucije. Zbog toga je stekao nadimak "Osloboditelj prevlake" ([[španjolski]]: ''Libertador del Istmo'').<ref name=Libertador>Ernesto J. Castillero R.: ''General José de Fábrega, Libertador del istmo de Panamá, 1821''. Panamá, 1978.</ref><ref name=Espada>{{Cite web|url=http://www.fabrega.com/espada.html|title=La espada del general José de Fábrega: una vida al servicio de su pueblo.|access-date=22. siječnja 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111020224633/http://www.fabrega.com/espada.html|archive-date=20. listopada 2011}}</ref> Bio je kratkotrajni državni poglavar nezavisne Paname te prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]] u sklopu Velike Kolumbije.
Rodio se u [[Ciudad de Panamá|Panami]], a kršten je [[22. listopada]] [[1774.]] godine u [[Metropolitanska katedrala u Panami|lokalnoj katedrali]]; krstio ga je Joseph Liberato Lasso de la Vega, kraljevski sudac-povjerenik pri Svetoj križarskoj vojni. Krsni su mu kumovi bili Justo López Murillo, generalni vikar biskupije, i Josepha de las Cuevas y Álvarez.<ref name=Libertador/> Već je kao dijete predodređen za vojnu karijeru, s obzirom da je njegov otac dobio odobrenje za njegovo vojno školovanje kada je José imao samo tri godine. Godine [[1789.]], sa samo 15 godina, stekao je čin poručnika. Od [[1814.]] godine služio je kao upravitelj u [[Santiago de Veraguas|Veraguasu]], tadašnjem rojalističkom bastionu; u tom je periodu i sam Fábrega bio odani rojalist. Godine [[1815.]] unapriječen je u nadporučnika, a [[1821.]] godine u [[general-major]]a.<ref name="Leonard121" />
U turbulentnom periodu prije ostvarivanja nezavisnosti, José de Fábrega izvorno je bio rojalist i nije podržavao separatističke grupe. Međutim, u kontaktu s revolucionarima promijenio je mišljenje te je postao sklon ideji [[Nezavisnost Paname|nezavisne Paname]]. Kada su južnoamerički revolucionari [[1821.]] godine svrgnuli posljednjeg [[Vicekraljevina Nova Granada|vicekralja Nove Granade]], [[Juan de la Cruz Mourgeón|Juana de la Cruza Mourgeóna]], on je pobjegao u Panamu i tu je proglašen guvernerom. Kada je izbila separatistička pobuna u [[Ekvador]]u, Mourgeónu je naređeno da s trupama otputuje tamo, a on je za svog zamjenika imenovao upravo de Fábregu.<ref name="Días Patrios">{{cite web|title=Fechas Patrias Panameñas|url=http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|website=Días Patrios|publisher=Días Patrios|accessdate=21 May 2015|language=Spanish|archive-date=2020-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221165840/http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|url-status=dead}}</ref> Fábrega je tada već bio na strani revolucionara te je, čim je Mourgeón isplovio za Ekvador, iskoristio priliku za ostvarivanje panamske nezavisnosti.<ref name="Slatta (2003)">{{cite book|last1=Slatta|first1=Richard W.|last2=DeGrummond|first2=Jane Lucas|title=Bolívar's quest for glory|date=2003|publisher=Texas A&M University Press|location=College Station, Texas|isbn=1-58544-239-9|page=222|edition=1st|url=https://books.google.com/books?id=hG7uDMcZmfAC&pg=PP1}}</ref>
Pobuna je počela [[10. studenog]] [[1821.]] godine, kada su stanovnici provincijskog gradića [[Villa de los Santos]]a prvi proglasili nezavisnost. Tako je tzv. "''Primer Grito de Independencia de la Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski]]: "Prvi vapaj za nezavisnost iz Villa de Los Santosa") potaknuo ostale pobunjenike u provincijskim dijelovima Paname.<ref name="Navarro (2014)">{{cite news|last1=Navarro|first1=Dayana|title=El Primer Grito de Independencia|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|accessdate=21 May 2015|publisher=La Estrella de Panamá|date=10 November 2014|location=Panama|language=Spanish|archive-date=20 June 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150620162333/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|url-status=dead}}</ref> Koristeći mito kako bi izbjegli otpor španjolskih trupa u gradu i nagovorili ih na dezertiranje, revolucionari su bez prolivene krvi stekli kontrolu nad [[Panamá|glavnim gradom]].<ref name="McGuinness (2007)">{{cite book|last1=McGuinness|first1=Aims|title=Path of Empire: Panama and the California Gold Rush|date=2007|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, N.Y.|isbn=978-0-8014-4521-7|page=19|edition=1. publ.|url=https://books.google.com/books?id=b-ECpNQ66V4C&pg=PA19}}</ref> Fábrega je [[20. studenog]] [[1821.]] godine u glavnom gradu proglasio nezavisnost Paname.<ref name="Irvine (2011)">{{cite web|last1=Irvine|first1=Will|title=November – Panama´s Independence month|url=http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|website=Panama Q Magazine Online|publisher=Pan Am Publishing|accessdate=21 May 2015|location=Panama|date=2011|archive-date=13 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171113030446/http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|url-status=dead}}</ref> Proglašen privremenim državnim poglavarom nezavisne Paname, Fábrega je bio na sastanku u glavnom gradu na kojem je [[Akt o nezavisnosti Paname|odlučeno]] da će Panama pristupiti [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]] te je nakon pristupanja postao prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]], na kojem je mjestu bio do [[1822.]] godine.
Kada je Velika Kolumbija u veljači [[1822.]] godine službeno priznala pristupanje Paname, Fábregu je na mjestu guvernera zamijenio [[venezuela]]nski pukovnik [[José María Carreño]], dok je Fábrega imenovan novim guvernerom u Veraguasu.<ref>{{Cite book|last=Bautista Sosa|first=Juan|title=Compendio de Historia de Panamá|location=Panama|publisher=Ediciones LAVP|year=2017.|orig-year=1911.|edition=|chapter=Época de la unión a Colombia|page=154|language=špa|others=reizdanje iz 2017}}</ref> Kada se Velika Kolumbija raspala [[1830.]] godine, Fábrega je ugušio pokret generala [[José Domingo Espinar|Joséa Dominga Espinara]], koji je htio odvojiti Panamu od Kolumbije.<ref name="Leonard121" /> Nakon toga je ponovo služio kao guverner u Veraguasu, a kasnije i kao senator. To je bila posljednja javna funkcija koju je obnašao prije svoje smrti [[1841.]] godine.<ref name="Leonard121">{{Cite book|author=Thomas M. Leonard|title=Historical dictionary of Panama|publisher=Rowman & Littlefield|location=Lanham|date=2015.|isbn=9780810878341|page=121}}</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
== Literatura ==
* Aguilera, Rodolfo: ''Istmeños ilustres de la Emancipación''. Panamá, 1887.
* Arosemena, Mariano: ''Apuntamientos históricos (1801-1840)''. Panamá, 1949.
* Arrocha Graell, Catalino: ''Historia de la Independencia de Panamá, sus antecedentes y sus causas (1821-1903)''. Panamá, 1934.
* [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm Baraya, José María: ''Biografías militares''. Panamá, 1874. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624042715/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm |date=2016-06-24 }}.
* [http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar Bolívar, Simón: ''Cronología'' (1783-1830), (copiadas de Vicente Lecuna: ''Cartas del Libertador''). Sitio web de la Universidad de los Andes, Mérida, Venezuela]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203030519/http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar |date=2007-02-03 }}.
* Blanco, José Félix y Azpurúa, Ramón: ''Documentos para la historia de la vida pública del Libertador'', (tomo VIII). Caracas, Venezuela, 1875-1877.
* Castillero R., Ernesto J.: ''Historia de Panamá''. Panamá, 1949.
* Castillero R., Ernesto J: «Centenario del general José de Fábrega», en ''Estrella de Panamá'', febrero de 1941.
* Fábrega, José de: ''Acta de Independencia del Istmo de Panamá de 1821'' (auténtica); en Archivo General de Sevilla; copia del historiador Juan Antonio Susto.
* Fábrega, Francisco: ''Memoria genealógica y biográfica del general José de Fábrega''. Panamá, 1876.
* Nicolau, Ernesto J.: ''El Grito de la Villa''. Panamá, 1961.
* [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm Sosa, Juan Bautista: ''Compendio de historia de Panamá'', Panamá, 1911. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110174649/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm |date=2017-11-10 }}.
* Susto, Juan Antonio: ''Panameños de la Época Colonial''. Panamá.
* Wendehake, José Rafael: ''El general José de Fábrega, 1774-1841''. Panamá, 1926.
{{Životni vijek|1774|1841|Fábrega, José de}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Španski vojskovođe]]
[[Kategorija:Revolucionari]]
[[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]]
qax5pozsm62jomat2jbjfhzz2mxyln1
Šablon:Mbox templates see also
10
4725370
42686592
2026-09-11T14:02:53Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Mbox templates see also]] na [[Šablon:Mbox šabloni povezano]]
42686592
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Mbox šabloni povezano]]
8awu6frzmpqyb02tjp5n2mbotecl9yu
Šablon:Začetak/Jezgra
10
4725371
42686595
2026-09-11T14:11:01Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Začetak/Jezgra]] na [[Šablon:Kutija za začetak]]
42686595
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Kutija za začetak]]
jrnd4maaulyjk4oa09gw0zlxr8rk1ib
Šablon:Mbox templates
10
4725373
42686601
2026-09-11T14:19:49Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Mbox templates]] na [[Šablon:Mbox šabloni]]
42686601
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Mbox šabloni]]
1yzqnkhsxre2rrvprlonmu3fx88r0qr
Ujedinjene provincije Nove Granade
0
4725374
42686614
2026-09-11T15:05:26Z
Edgar Allan Poe
29250
Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Ujedinjene provincije Nove Granade]] na [[Ujedinjene Provincije Nove Granade]]: država
42686614
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Ujedinjene Provincije Nove Granade]]
4tw9jmcey2tpwx1v1xs3v6x9fctlu2w
Slobodna Država Prevlake
0
4725375
42686662
2026-09-11T16:48:27Z
Edgar Allan Poe
29250
Nova stranica: {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Slobodna Država Prevlake |izvorno_ime = Estado del Istmo |genitiv = Paname |kontinent = Centralna Amerika |regija = |država = Panama |status = Nepriznata nezavisna [[republika]] |era = |godina_start = [[1840.]] |godina_kraj = [[1841.]] |datum_start = [[18. studenog]] [[1840.]] |datum_kraj = [[31. prosinca]] [[1841.]...
42686662
wikitext
text/x-wiki
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Slobodna Država Prevlake
|izvorno_ime = Estado del Istmo
|genitiv = Paname
|kontinent = Centralna Amerika
|regija =
|država = Panama
|status = Nepriznata nezavisna [[republika]]
|era =
|godina_start = [[1840.]]
|godina_kraj = [[1841.]]
|datum_start = [[18. studenog]] [[1840.]]
|datum_kraj = [[31. prosinca]] [[1841.]]
|događaj_start = Proglašena
|događaj_kraj =
|događaj_prije =
|datum_prije =
|događaj1 =
|datum_događaj1 =
|događaj2 =
|datum_događaj2 =
|događaj3 =
|datum_događaj3 =
|događaj4 =
|datum_događaj4 =
|događaj5 =
|datum_događaj5 =
|događaj6 =
|datum_događaj6 =
|događaj7 =
|datum_događaj7 =
|događaj8 =
|datum_događaj8 =
|događaj9 =
|datum_događaj9 =
|događaj10 =
|datum_događaj10 =
|događaj_poslije =
|datum_poslije =
|p1 = Republika Nova Granada
|flag_p1 = Flag of New Granada.svg
|p2 =
|flag_p2 =
|p3 =
|flag_p3 =
|p4 =
|flag_p4 =
|p5 =
|flag_p5 =
|p6 =
|flag_p6 =
|p7 =
|flag_p7 =
|p8 =
|flag_p8 =
|p9 =
|flag_p9 =
|p10 =
|flag_p10 =
|p11 =
|flag_p11 =
|p12 =
|flag_p12 =
|p13 =
|flag_p13 =
|p14 =
|flag_p14 =
|p15 =
|flag_p15 =
|s1 = Republika Nova Granada
|flag_s1 = Flag of New Granada.svg
|s2 =
|flag_s2 =
|s3 =
|flag_s3 =
|s4 =
|flag_s4 =
|s5 =
|flag_s5 =
|s6 =
|flag_s6 =
|s7 =
|flag_s7 =
|s8 =
|flag_s8 =
|s9 =
|flag_s9 =
|s10 =
|flag_s10 =
|s11 =
|flag_s11 =
|s12 =
|flag_s12 =
|s13 =
|flag_s13 =
|s14 =
|flag_s14 =
|s15 =
|flag_s15 =
|zastava =
|zastava_i =
|zastava_tip =
|grb =
|grb_i =
|grb_tip =
|geslo =
|himna =
|mapa = Panama in its region.svg
|mapa_opis = Slobodna Država Prevlake obuhvaćala je teritorij današnje Paname
|glavni_grad = [[Ciudad de Panamá]]
|glavni_grad_egzil =
|jezik = [[španjolski]]
|vjera = [[katolicizam]]
|vlada_tip = [[Unitarna država|Unitarna]] [[republika]]
|titula_vođa = Predsjednik
|vođa1 = [[Tomás de Herrera]]
|godina_vođa1 = [[1840.]] – [[1841.]]
|vođa2 =
|godina_vođa2 =
|vođa3 =
|godina_vođa3 =
|vođa4 =
|godina_vođa4 =
|vođa5 =
|godina_vođa5 =
|vođa6 =
|godina_vođa6 =
|vođa7 =
|godina_vođa7 =
|vođa8 =
|godina_vođa8 =
|vođa9 =
|godina_vođa9 =
|vođa10 =
|godina_vođa10 =
|titula_zamjenik =
|zamjenik1 =
|godina_zamjenik1 =
|zamjenik2 =
|godina_zamjenik2 =
|zamjenik3 =
|godina_zamjenik3 =
|zamjenik4 =
|godina_zamjenik4 =
|zamjenik5 =
|godina_zamjenik5 =
|zamjenik6 =
|godina_zamjenik6 =
|zamjenik7 =
|godina_zamjenik7 =
|zamjenik8 =
|godina_zamjenik8 =
|titula_predstavnik =
|predstavnik1 =
|godina_predstavnik1=
|predstavnik2 =
|godina_predstavnik2=
|predstavnik3 =
|godina_predstavnik3=
|predstavnik4 =
|godina_predstavnik4=
|predstavnik5 =
|godina_predstavnik5=
|predstavnik6 =
|godina_predstavnik6=
|predstavnik7 =
|godina_predstavnik7=
|predstavnik8 =
|godina_predstavnik8=
|legislatura = Kongres
|tip_dom1 =
|dom1 =
|tip_dom2 =
|dom2 =
|stat_godina1 =
|stat_površina1 =
|stat_pop1 =
|stat_godina2 =
|stat_površina2 =
|stat_pop2 =
|stat_godina3 =
|stat_površina3 =
|stat_pop3 =
|stat_godina4 =
|stat_površina4 =
|stat_pop4 =
|stat_godina5 =
|stat_površina5 =
|stat_pop5 =
|valuta =
|broj =
|vremenska_zona =
|internet =
|danas = {{flag|Panama}}
|fusnote =
}}
'''Slobodna Država Prevlake''' ([[španjolski]]: ''Estado del Istmo'') bila je nepriznata [[republika]] na teritoriju današnje [[Panama|Paname]], a koja je dobila ime po [[Panamska prevlaka|prevlaci]] na kojoj se nalazila. Proglašena je [[18. studenog]] [[1840.]] godine, odvojivši se od [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], u čijem je sastavu tada bila kao [[Panamá (savezna država)|savezna država]].
Slobodna Država Prevlake bila je jedan od niza pokušaja potpunog odvajanja Paname od [[Kolumbija|Kolumbije]], s kojom je Panama stupila u uniju [[1821.]] godine, neposredno nakon [[Nezavisnost Paname|proglašenja nezavisnosti od Španjolske]], te ujedno i najuspješniji sve do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|potpunog odcjepljenja]] [[1903.]] godine. Iako Nova Granada nije priznala novu republiku, međunarodno ju je priznala [[Kostarika]] u zamjenu za cesiju [[Bocas del Toro|Bocas del Tora]].<ref name="CR">[http://www.hcostarica.fcs.ucr.ac.cr/index.php?option=com_content&view=article&id=17:tratadoistmo&catid=6:formestado&Itemid=2 Treaty of Friendship and Commerce with the State of the Isthmus (Panama)] {{Wayback|url=http://www.hcostarica.fcs.ucr.ac.cr/index.php?option=com_content&view=article&id=17:tratadoistmo&catid=6:formestado&Itemid=2 |date=20150924025323 }}</ref> Jedini čelnik Slobodne Države Prevlake bio je general [[Tomás de Herrera]].
== Historija ==
== Političko uređenje ==
Državno uređenje Države Prevlake temeljeno je na [[ustav]]u donesenom [[1841.]] godine, a koji je vladu definirao kao narodnu, republikansku, predstavničku, izabranu, promjenjivu i odgovornu. Međutim, zbog činjenice da je država bila kratkoga vijeka i nikada nije stekla međunarodno priznanje, neke od ustavom definiranih državnih institucija nikada nisu postale funkcionalne. Ustav je propisivao i strogu [[Trodioba vlasti|trodiobu vlasti]] na izvršnu, zakonovadnu i sudsku te je izričito zabranjivao uzurpaciju neke od grana od strane druge.
Izvršnu vlast obnašao je Predsjednik ([[španjolski]]: ''Presidente del Estado del Istmo''), što je za cjelokupnog trajanja Države bio [[Tomás de Herrera]]. U slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, mijenjao ga je potpredsjednik (koliko je poznato, potpredsjednik nikada nije bio imenovan). Zakonodavnu vlast trebao je obnašati Kongres, koji se trebao sastojati od izabranih predstavnika državnih kantona. U konačnici, sudbenu su vlast trebali predstavljati Narodna porota ([[španjolski]]: ''Jurado Nacional''), Vrhovni sud i drugi sudovi.
== Reference ==
{{reflist}}
{{Authority control}}
pxou3f1oklvrry51fhf3phvotktcmhq
42686663
42686662
2026-09-11T16:49:47Z
Edgar Allan Poe
29250
+ 6 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]
42686663
wikitext
text/x-wiki
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Slobodna Država Prevlake
|izvorno_ime = Estado del Istmo
|genitiv = Paname
|kontinent = Centralna Amerika
|regija =
|država = Panama
|status = Nepriznata nezavisna [[republika]]
|era =
|godina_start = [[1840.]]
|godina_kraj = [[1841.]]
|datum_start = [[18. studenog]] [[1840.]]
|datum_kraj = [[31. prosinca]] [[1841.]]
|događaj_start = Proglašena
|događaj_kraj =
|događaj_prije =
|datum_prije =
|događaj1 =
|datum_događaj1 =
|događaj2 =
|datum_događaj2 =
|događaj3 =
|datum_događaj3 =
|događaj4 =
|datum_događaj4 =
|događaj5 =
|datum_događaj5 =
|događaj6 =
|datum_događaj6 =
|događaj7 =
|datum_događaj7 =
|događaj8 =
|datum_događaj8 =
|događaj9 =
|datum_događaj9 =
|događaj10 =
|datum_događaj10 =
|događaj_poslije =
|datum_poslije =
|p1 = Republika Nova Granada
|flag_p1 = Flag of New Granada.svg
|p2 =
|flag_p2 =
|p3 =
|flag_p3 =
|p4 =
|flag_p4 =
|p5 =
|flag_p5 =
|p6 =
|flag_p6 =
|p7 =
|flag_p7 =
|p8 =
|flag_p8 =
|p9 =
|flag_p9 =
|p10 =
|flag_p10 =
|p11 =
|flag_p11 =
|p12 =
|flag_p12 =
|p13 =
|flag_p13 =
|p14 =
|flag_p14 =
|p15 =
|flag_p15 =
|s1 = Republika Nova Granada
|flag_s1 = Flag of New Granada.svg
|s2 =
|flag_s2 =
|s3 =
|flag_s3 =
|s4 =
|flag_s4 =
|s5 =
|flag_s5 =
|s6 =
|flag_s6 =
|s7 =
|flag_s7 =
|s8 =
|flag_s8 =
|s9 =
|flag_s9 =
|s10 =
|flag_s10 =
|s11 =
|flag_s11 =
|s12 =
|flag_s12 =
|s13 =
|flag_s13 =
|s14 =
|flag_s14 =
|s15 =
|flag_s15 =
|zastava =
|zastava_i =
|zastava_tip =
|grb =
|grb_i =
|grb_tip =
|geslo =
|himna =
|mapa = Panama in its region.svg
|mapa_opis = Slobodna Država Prevlake obuhvaćala je teritorij današnje Paname
|glavni_grad = [[Ciudad de Panamá]]
|glavni_grad_egzil =
|jezik = [[španjolski]]
|vjera = [[katolicizam]]
|vlada_tip = [[Unitarna država|Unitarna]] [[republika]]
|titula_vođa = Predsjednik
|vođa1 = [[Tomás de Herrera]]
|godina_vođa1 = [[1840.]] – [[1841.]]
|vođa2 =
|godina_vođa2 =
|vođa3 =
|godina_vođa3 =
|vođa4 =
|godina_vođa4 =
|vođa5 =
|godina_vođa5 =
|vođa6 =
|godina_vođa6 =
|vođa7 =
|godina_vođa7 =
|vođa8 =
|godina_vođa8 =
|vođa9 =
|godina_vođa9 =
|vođa10 =
|godina_vođa10 =
|titula_zamjenik =
|zamjenik1 =
|godina_zamjenik1 =
|zamjenik2 =
|godina_zamjenik2 =
|zamjenik3 =
|godina_zamjenik3 =
|zamjenik4 =
|godina_zamjenik4 =
|zamjenik5 =
|godina_zamjenik5 =
|zamjenik6 =
|godina_zamjenik6 =
|zamjenik7 =
|godina_zamjenik7 =
|zamjenik8 =
|godina_zamjenik8 =
|titula_predstavnik =
|predstavnik1 =
|godina_predstavnik1=
|predstavnik2 =
|godina_predstavnik2=
|predstavnik3 =
|godina_predstavnik3=
|predstavnik4 =
|godina_predstavnik4=
|predstavnik5 =
|godina_predstavnik5=
|predstavnik6 =
|godina_predstavnik6=
|predstavnik7 =
|godina_predstavnik7=
|predstavnik8 =
|godina_predstavnik8=
|legislatura = Kongres
|tip_dom1 =
|dom1 =
|tip_dom2 =
|dom2 =
|stat_godina1 =
|stat_površina1 =
|stat_pop1 =
|stat_godina2 =
|stat_površina2 =
|stat_pop2 =
|stat_godina3 =
|stat_površina3 =
|stat_pop3 =
|stat_godina4 =
|stat_površina4 =
|stat_pop4 =
|stat_godina5 =
|stat_površina5 =
|stat_pop5 =
|valuta =
|broj =
|vremenska_zona =
|internet =
|danas = {{flag|Panama}}
|fusnote =
}}
'''Slobodna Država Prevlake''' ([[španjolski]]: ''Estado del Istmo'') bila je nepriznata [[republika]] na teritoriju današnje [[Panama|Paname]], a koja je dobila ime po [[Panamska prevlaka|prevlaci]] na kojoj se nalazila. Proglašena je [[18. studenog]] [[1840.]] godine, odvojivši se od [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], u čijem je sastavu tada bila kao [[Panamá (savezna država)|savezna država]].
Slobodna Država Prevlake bila je jedan od niza pokušaja potpunog odvajanja Paname od [[Kolumbija|Kolumbije]], s kojom je Panama stupila u uniju [[1821.]] godine, neposredno nakon [[Nezavisnost Paname|proglašenja nezavisnosti od Španjolske]], te ujedno i najuspješniji sve do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|potpunog odcjepljenja]] [[1903.]] godine. Iako Nova Granada nije priznala novu republiku, međunarodno ju je priznala [[Kostarika]] u zamjenu za cesiju [[Bocas del Toro|Bocas del Tora]].<ref name="CR">[http://www.hcostarica.fcs.ucr.ac.cr/index.php?option=com_content&view=article&id=17:tratadoistmo&catid=6:formestado&Itemid=2 Treaty of Friendship and Commerce with the State of the Isthmus (Panama)] {{Wayback|url=http://www.hcostarica.fcs.ucr.ac.cr/index.php?option=com_content&view=article&id=17:tratadoistmo&catid=6:formestado&Itemid=2 |date=20150924025323 }}</ref> Jedini čelnik Slobodne Države Prevlake bio je general [[Tomás de Herrera]].
== Historija ==
== Političko uređenje ==
Državno uređenje Države Prevlake temeljeno je na [[ustav]]u donesenom [[1841.]] godine, a koji je vladu definirao kao narodnu, republikansku, predstavničku, izabranu, promjenjivu i odgovornu. Međutim, zbog činjenice da je država bila kratkoga vijeka i nikada nije stekla međunarodno priznanje, neke od ustavom definiranih državnih institucija nikada nisu postale funkcionalne. Ustav je propisivao i strogu [[Trodioba vlasti|trodiobu vlasti]] na izvršnu, zakonovadnu i sudsku te je izričito zabranjivao uzurpaciju neke od grana od strane druge.
Izvršnu vlast obnašao je Predsjednik ([[španjolski]]: ''Presidente del Estado del Istmo''), što je za cjelokupnog trajanja Države bio [[Tomás de Herrera]]. U slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, mijenjao ga je potpredsjednik (koliko je poznato, potpredsjednik nikada nije bio imenovan). Zakonodavnu vlast trebao je obnašati Kongres, koji se trebao sastojati od izabranih predstavnika državnih kantona. U konačnici, sudbenu su vlast trebali predstavljati Narodna porota ([[španjolski]]: ''Jurado Nacional''), Vrhovni sud i drugi sudovi.
== Reference ==
{{reflist}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Bivše države u Sjevernoj Americi]]
[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Kratkotrajne države]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Nastanci 1840.]]
[[Kategorija:Prestanci 1841.]]
jjx1w90ebu6nhf2unt8rxkbo5gqr1sl
Kategorija:Prestanci 1841.
14
4725376
42686664
2026-09-11T16:49:59Z
Edgar Allan Poe
29250
Nova stranica: {{PrestanciGodina|184|1}}
42686664
wikitext
text/x-wiki
{{PrestanciGodina|184|1}}
emz2x0775kq8fs04xw6sqbo99aj23vn
Kategorija:Nastanci 1840.
14
4725377
42686665
2026-09-11T16:50:39Z
Edgar Allan Poe
29250
Nova stranica: {{NastanciGodina|184|0}}
42686665
wikitext
text/x-wiki
{{NastanciGodina|184|0}}
muw1upz0y7e5xsjs8mw0w5jvfukbkb0
Nacrt:Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost
118
4725378
42686671
2026-09-11T17:14:23Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Nacrt:Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]] na [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
42686671
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
ovadb4yo9grnnbq84sezq2rtuojat0n
Wadi Wurayah
0
4725379
42686721
2026-09-11T20:59:41Z
Zavičajac
76707
Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} '''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljev...
42686721
wikitext
text/x-wiki
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Wadi Wurayah
|image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg
|godina = 2026.
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724
|država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
}}
'''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, emirat Fujairah, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km<sup>2</sup>. [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine.
Maksimalna nadmorska visina dostiže 1.080 m nadmorske visine što omogućava sakupljanje značajnih orografskih sezonskih padavina u kontaktnim izvorima, bazenima, malim brzacima i vodopadima.
Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN),dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 1932.<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park je rezervat biosfere i [[Značajna područja za ptice|važno područje za ptice]] (IBA).
Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapsko poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/>
Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]].
== Svjetska baština ==
Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref>
Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je [[Arheologija|arheološko]] nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.).
Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji [[med]] i hranu za stoku.
Baština je ugrožena iskorištavanjem vode, vađenjem stijena i krivolovom na divlje životinje.
=== Galerija ===
<gallery>
File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar
File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']]
File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]]
File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'')
</gallery>
== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]
a1qakz4es5p36eorvyhndmi2wc66d71
Wikipedija:Pristupačnost
4
4725380
42686724
2026-09-11T22:44:06Z
Aca
108187
Preusmjereno na [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
42686724
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
ovadb4yo9grnnbq84sezq2rtuojat0n
Wikipedija:PRISTUP
4
4725381
42686725
2026-09-11T22:44:45Z
Aca
108187
Preusmjereno na [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
42686725
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
ovadb4yo9grnnbq84sezq2rtuojat0n
SP:PRISTUP
0
4725382
42686726
2026-09-11T22:45:05Z
Aca
108187
Preusmjereno na [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
42686726
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost]]
ovadb4yo9grnnbq84sezq2rtuojat0n
Šablon:SP smjernica
10
4725383
42686728
2026-09-11T22:47:22Z
Aca
108187
Preusmjereno na [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]]
42686728
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]]
ry9begjpsy89dg9m7rastncof30rcdp
42686737
42686728
2026-09-11T22:48:56Z
Aca
108187
Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]] na [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
42686737
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
qtg5ks8hhv0p3r0svdwvbhzqnhphsrf
Šablon:Smjernica stilskog priručnika
10
4725384
42686733
2026-09-11T22:48:24Z
Aca
108187
Aca premješta stranicu [[Šablon:Smjernica stilskog priručnika]] na [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
42686733
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
qtg5ks8hhv0p3r0svdwvbhzqnhphsrf
Šablon:SP smernica
10
4725385
42686744
2026-09-11T22:56:08Z
Aca
108187
Preusmjereno na [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
42686744
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Smjernica Stilskog priručnika]]
qtg5ks8hhv0p3r0svdwvbhzqnhphsrf
Šablon:Slika holandskih provincija
10
4725386
42686806
2026-09-12T01:57:26Z
Edgar Allan Poe
29250
Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Slika holandskih provincija]] na [[Šablon:Provincije Nizozemske slika]]
42686806
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Šablon:Provincije Nizozemske slika]]
rwwg3vg4j95zb7e988yu8l903dd172j
Izbirljivi organizam
0
4725387
42686821
2026-09-12T07:15:17Z
Duma
16555
Nova stranica: '''Izbirljivi organizam''' je svaki [[organizam]] koji ima složene ili specifične [[prehrana|nutritivne]] potrebe. Drugim riječima, izbirljivi organizam će uspijevati samo kada su u njegov medij uključene specifične hranjive tvari. Restriktivniji termin '''izbirljivi mikroorganizam''' koristi se u [[mikrobiologija|mikrobiologiji]] za opisivanje [[mikroorganizam]]a koji rastu samo ako su posebne hranjive tvari prisutne u njihovoj [[hranjiva podloga|hranjivoj podlozi]].<r...
42686821
wikitext
text/x-wiki
'''Izbirljivi organizam''' je svaki [[organizam]] koji ima složene ili specifične [[prehrana|nutritivne]] potrebe. Drugim riječima, izbirljivi organizam će uspijevati samo kada su u njegov medij uključene specifične hranjive tvari. Restriktivniji termin '''izbirljivi mikroorganizam''' koristi se u [[mikrobiologija|mikrobiologiji]] za opisivanje [[mikroorganizam]]a koji rastu samo ako su posebne hranjive tvari prisutne u njihovoj [[hranjiva podloga|hranjivoj podlozi]].<ref>{{cite web |last=Rao P.N. |first=Sridhar |title=Culture Media |url=http://www.microrao.com/micronotes/culture_media.pdf |access-date=23 March 2012}}</ref> Stoga se izbirljivost često praktično definira kao teškoća kultiviranja, bilo kojom metodom koja je do sada isprobana.
== Primjeri ==
Primjer izbirljive bakterije je ''[[Neisseria gonorrhoeae]]'', kojoj su za rast potrebni krv ili hemoglobin te nekoliko aminokiselina i vitamina.<ref>Todar, Kenneth. [http://textbookofbacteriology.net/themicrobialworld/gonorrhea.html ''Neisseria gonorrhoeae'', the Gonococcus, and Gonorrhea.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130119213837/http://textbookofbacteriology.net/themicrobialworld/gonorrhea.html |date=2013-01-19}} Lectures in Microbiology. 2009. Retrieved 2013-03-05.</ref> Drugi primjeri uključuju bakterije [[kampilobakterioza|''Campylobacter'' spp.]] i [[Helicobacter pylori|''Helicobacter'' spp.]], koje su, između ostalog, [[kapnofil]]ne, tj. zahtijevaju povišenu razinu CO<sub>2</sub>. Izbirljivi organizmi nisu po prirodi "slabi" – oni mogu uspijevati i napredovati u svojoj specifičnoj ekološkoj niši, sa njoj specifičnim hranjivim tvarima, temperaturom i odsustvom konkurencije, te ih može biti prilično teško uništiti. Međutim, teško ih je kultivirati, jednostavno zato što je teško precizno simulirati njihov prirodni medij u [[hranjiva podloga|hranjivoj podlozi]]. Na primjer, vrstu ''[[Treponema pallidum]]'' nije lako kultivirati, ali je otporna u svom preferiranom okruženju, te ju je teško iskorijeniti iz svih tkiva osobe sa [[sifilis]]om.
== Značaj ==
Primjer praktične relevantnosti izbirljivosti je da negativan rezultat kulture može biti [[Lažna pozitivnost i lažna negativnost|lažno negativan]]; to jest, samo zato što kultivacija nije uspjela proizvesti organizam od interesa ne znači da je taj organizam bio odsutan u uzorku ili mjestu sa kog je prikupljen. To samo znači da [[Senzitivnost i specifičnost|senzitivnost]] testa nije savršena. Tako, na primjer, sama kultura možda neće biti dovoljna da pomogne doktoru koji pokušava otkriti koja bakterija uzrokuje [[upala pluća|upalu pluća]] ili [[sepsa|sepsu]] kod hospitaliziranog pacijenta, te stoga i koji bi antibiotik trebalo koristiti. Kada je potrebno utvrditi koje su određene bakterije ili gljivice negdje prisutne (u poljoprivredi, medicini ili biotehnologiji), naučnici se umjesto bakterijskih kultura mogu okrenuti i drugim alatima, kao što su [[test nukleinske kiseline|testovi nukleinskih kiselina]] (koji umjesto toga detektuju DNK ili RNK tog organizma) ili imunološki testovi (koji umjesto toga detektuju njegove [[antigen]]e). Ti posljednji testovi mogu biti korisni pored (ili umjesto) kulture, iako je pri tumačenju njihovih rezultata potreban oprez, jer su DNK, RNK i antigeni mnogih različitih bakterija i gljivica često mnogo rasprostranjeniji u zraku, tlu, vodi i ljudskom tijelu nego što se obično zamišlja - barem u malim količinama. Dakle, pozitivan rezultat na tim testovima ponekad može biti [[Lažna pozitivnost i lažna negativnost|lažno pozitivan]] u pogledu važne razlike između infekcije i samo kolonizacije ili neproklijalih spora.
Isti problem također uzrokuje [[DNK analiza|zbunjujuće greške u testiranju DNK u forenzici]]; male količine nečije DNK mogu završiti gotovo bilo gdje (npr. usljed prijenosa [[fomit]]ima), a budući da moderni testovi mogu otkriti tako malene količine, tumačenje njihovog prisustva zahtijeva dužan oprez.<ref name="Worth-2018-04-19">{{citation |last=Worth |first=Katie |date=2018-04-19 |title=Framed for murder by his own DNA: We leave traces of our genetic material everywhere, even on things we've never touched. That got Lukis Anderson charged with a brutal crime he didn't commit. |work=Wired |url=https://www.wired.com/story/dna-transfer-framed-murder/ |access-date=2019-09-25}}</ref> Takva razmatranja su razlog zašto je potrebna vještina u odlučivanju koji je test prikladan za upotrebu u datoj situaciji, kao i u tumačenju rezultata.
== Tipovi izbirljivosti ==
Potrebe nekih vrsta mikroba uključuju ne samo određene hranjive tvari već i različite hemijske signale, od kojih neki zavise, direktno i indirektno, od drugih vrsta u njihovoj blizini. Kultiviranju vrsta u izolaciji stoga mogu stajati na putu i druge hemijske potrebe, a ne samo neophodne hranjive tvari.
== Filozofska razmatranja ==
[[Lewis Thomas]] je u svojoj knjizi iz 1974. godine, ''[[The Lives of a Cell: Notes of a Biology Watcher|Životi ćelije]]'', stavio izbirljivost i izazov kultiviranja izolata u njihov logičan kontekst: „Procijenjeno je da vjerojatno imamo stvarno znanje samo o malom dijelu mikroba na Zemlji, jer se većina njih ne može kultivirati samostalno. Oni žive zajedno u gustim, međusobno zavisnim zajednicama, hraneći i međusobno podržavajući okruženje, regulirajući ravnotežu populacija između različitih vrsta složenim sistemom hemijskih signala. Sa našom sadašnjom tehnologijom, ne možemo izolovati jednu od ostalih i uzgajati je samostalno, kao što ne možemo spriječiti da se jedna pčela osuši poput deskvamirane ćelije kada se ukloni iz košnice.“<ref name="Thomas1974">{{citation |year=1974 |last=Thomas |first=Lewis |author-link=Lewis Thomas |title=[[The Lives of a Cell: Notes of a Biology Watcher]] |publisher=Viking Press |language=en |isbn=0-553-13972-X |postscript=.}}</ref> Jedna od logičkih posljedica ovog odlomka je da je neodvojivost mnogih vrsta od njihovih izvornih ekoloških konteksta sasvim prirodna i odražava samo sveprisutnost međusobne zavisnosti u ekološkim sistemima umjesto bilo kakve slabosti, krhkosti, tvrdoglavosti ili rijetkosti bilo koje vrste.
U vezi s Lewisovom poentom o ograničenosti ljudske sposobnosti da spozna više toga o mikrobima - od pojedinačnih vrsta i sojeva do čitavih zajednica - relevantno je nekoliko činjenica. S jedne strane, istina je da je u decenijama nakon pisanja njegove knjige razvoj različitih "[[Nauke sa sufiksom -omika|omika]]" omogućio znatno povećanje sekvenciranja, kao i digitalne [[analitika|analize]] tako dobivenih podataka. To je uvelike proširilo ljudsku sposobnost saznavanja više o mikrobima, jer se njihovi agregirani biohemijski "otisci" sada mogu analizirati i kvantificirati; primjeri takvih disciplina su [[genomika]], [[crijevna flora|mikrobiomika]], [[metabolomika]] i [[metagenomika]]/ekogenomika). Međutim, za otkrivanje informacija o [[prokariot]]ima, ograničenja u kultiviranju su i dalje relevantna, čak i nakon revolucije u raznim poljima "-omike", iz otprilike istog razloga što u patologiji [[eukariot]]a [[citopatologija]] i dalje zahtijeva [[histopatologija|histopatologiju]] kao svoj pandan čitavom tkivu: postoje stvari koje možemo saznati iz čitavih mikrobnih ćelija koje ne možemo saznati samo iz molekula od kojih se one sastoje, baš kao što postoje stvari koje možemo naučiti iz čitavih eukariotskih tkiva koje ne možemo naučiti samo iz njihovih sastavnih elemenata - ćelija.
== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Mikrobiologija]]
bg44xk7fdaia4018tjnwynvieyirakv
Kleptoparazitizam
0
4725388
42686843
2026-09-12T10:32:10Z
Duma
16555
Nova stranica: [[File:Klepto.JPG|thumb|upright=1.35|[[Fregata minor|Smeđokrili brzan]]i (''Fregata minor'') jure [[Sula sula|crvenonogu blunu]] (''Sula sula'') kako bi joj ukrale hranu]] '''Kleptoparazitizam''' je [[spisak načina ishrane|način ishrane]] u kojem jedna životinja - tj. '''kleptoparazit''' - namjerno otima [[hrana|hranu]] od druge životinje, često putem [[agresija|agresivnih]] sukoba. Ta strategija je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]] kada je krađ...
42686843
wikitext
text/x-wiki
[[File:Klepto.JPG|thumb|upright=1.35|[[Fregata minor|Smeđokrili brzan]]i (''Fregata minor'') jure [[Sula sula|crvenonogu blunu]] (''Sula sula'') kako bi joj ukrale hranu]]
'''Kleptoparazitizam''' je [[spisak načina ishrane|način ishrane]] u kojem jedna životinja - tj. '''kleptoparazit''' - namjerno otima [[hrana|hranu]] od druge životinje, često putem [[agresija|agresivnih]] sukoba. Ta strategija je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]] kada je krađa jeftinija od direktnog [[predator|lova]], na primjer kada je hrana oskudna ili kada su fizički slabije/manje asertivne žrtve brojne i malo je vjerojatno da će se braniti.
Mnogi kleptoparaziti su [[člankonošci]], naročito [[pčele]] i [[ose]], ali uključujući i neke [[diptera|prave muhe]], [[balegar]]e, [[Hemiptera|stjenice]] i [[pauci|pauke]]. [[Kukavičje pčele]] su specijalizirani kleptoparaziti koji polažu jaja ili na polenske mase koje stvaraju druge pčele ili na insekte-domaćine [[parazitska osa|parazitskih osa]]. One su primjer [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], koje kaže da su insekti-društveni paraziti obično u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima. Ovo ponašanje se također javlja među [[kičmenjaci]]ma, uključujući [[ptice]] poput [[pomornici|pomornika]], koji uporno jure i uznemiravaju druge morske ptice dok ne povrate hranu; i [[hiperkarnivor]]ne [[sisar]]e poput [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, koji rutinski kradu ubijeni [[plijen]] jedni od drugih, kao i od drugih [[mezopredator]]a poput [[gepard]]a. Druge vrste se također mogu oportunistički upuštati u kleptoparazitizam, naročito kada su vođene očajem gladi i kada hranjenje [[strvinar|strvinama]] nije opcija.
== Strategija ==
Kleptoparazitizam je strategija hranjenja u kojoj jedna životinja namjerno krade hranu od druge. To može biti intraspecifično, što podrazumijeva krađu od pripadnika iste vrste, ili interspecifično, od pripadnika drugih vrsta.<ref name="Broom Ruxton 1998">{{cite journal |last1=Broom |first1=Mark |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |author2-link=Graeme Ruxton |title=Evolutionarily stable stealing: game theory applied to kleptoparasitism |journal=[[Annals of Human Genetics]] |volume=62 |issue=5 |year=1998 |doi=10.1111/j.1469-1809.1998.ahg625_0453_5.x |url=<!--NOT REDUNDANT to DOI-->https://academic.oup.com/beheco/article/9/4/397/273249 |pages=453–464|s2cid=56407575 }}</ref><ref name="Furness 1987">{{cite book |last=Furness |first=R. W. |year=1987 |chapter=Kleptoparasitism in seabirds |title=Seabirds: feeding ecology and role in marine ecosystems |editor-last=Croxall |editor-first=J. P. |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521301787 }}</ref> Budući da ovaj termin označava oblik [[parazitizam|parazitizma]] koji uključuje [[krađa|krađu]], on sadrži grčku κλέπτω (''kléptō'', krasti).<ref name="Nishimura 2010 pp. 253–258">{{cite book |last=Nishimura |first=K. |title=Encyclopedia of Animal Behavior |chapter=Kleptoparasitism and Cannibalism |publisher=Elsevier |year=2010 |doi=10.1016/b978-0-08-045337-8.00279-5 |pages=253–258|isbn=9780080453378 }}</ref> Ta strategija je široko zastupljena kod [[ptica]]. U četiri porodice, od kojih su sve [[morske ptice]] - [[Fregatidae]], [[Chionididae]], [[Stercorariidae]] i [[Laridae]] - javlja se kod više od četvrtine vrsta.<ref name="Brockmann Barnard 1979">{{cite journal |last1=Brockmann |first1=H. Jane |last2=Barnard |first2=C. J. |title=Kleptoparasitism in birds |journal=Animal Behaviour |volume=27 |year=1979 |doi=10.1016/0003-3472(79)90185-4 |pages=487–514|s2cid=53151684 }}</ref><ref name="Furness 1987"/>
Takvu strategiju se može slijediti samo ako je [[evolucijski stabilna strategija|evolucijski stabilna]], što znači da nudi [[adaptacija|selektivnu prednost]] jedinkama koje ju praktikuju. Kleptoparazitizam košta vremena i energije koji bi se inače mogli direktno preusmjeriti na hranjenje, tako da taj trošak mora biti nadmašen koristima u vidu energije dobijene od ukradene hrane. Matematičko modeliranje sugerira da je, kada je hrane u izobilju, normalno hranjenje najbolja strategija; kada dostupnost hrane padne ispod kritičnog nivoa, kleptoparazitizam iznenada postaje prednost, a agresivne interakcije postaju uobičajene. Slično tome, kada su potencijalne žrtve rijetke ili široko raspršene, vrijeme potrebno da se pronađu možda neće biti nadoknađeno hranom koja se može ukrasti od njih, što rezultira [[selekcija zavisna od učestalosti|selekcijom zavisnom od učestalosti]].<ref name="Broom Ruxton 1998"/><ref name="Brockmann Barnard 1979"/>
== Taksonomska zastupljenost ==
=== Člankonošci ===
==== Pčele i ose ====
[[File:Cuckoo bee.jpg|thumb|Kukavičja pčela iz roda ''[[Nomada]]'']]
Postoje mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] koje polažu jaja u ćelije gnijezda drugih [[pčela]], često unutar iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |last3=Snowdon |first3=Charles T. |author4=Timothy J. Roper |author5=H. Jane Brockmann |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Marc Naguib |display-authors=3 |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', na primjer, parazitira na nekoliko drugih vrsta u svom rodu, uključujući ''[[Bombus terrestris|B. terrestris]]'', ''[[Bombus lucorum|B. lucorum]]'' i ''[[Bombus cryptarum|B. cryptarum]]''.<ref>{{cite journal |last1=Kreuter |first1=Kirsten |last2=Bunk |first2=Elfi Bunk |year=2011 |title=How the social parasitic bumblebee ''Bombus bohemicus'' sneaks into power of reproduction |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=66 |issue=3 |pages=475–486 |doi=10.1007/s00265-011-1294-z|s2cid=7124725 }}</ref> Ovo su primjeri [[Emeryjevo pravilo|Emeryjevog pravila]], nazvanog po talijanskom entomologu [[Carlo Emery|Carlu Emeryju]], koje tvrdi da [[parazitizam|društveni paraziti]] među insektima, uključujući kleptoparazite, imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima.<ref name="RD">{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |accessdate=25 May 2022}}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=Carlo |author-link=Carlo Emery |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |language=de |trans-title=On the Origin of Dulotic<!--Gk. Doulos, slave-->, Parasitic, and Myrmecophilic Ants |journal=Biologisches Centralblatt |volume=29 |pages=352–362 |year=1909}}</ref> Najveća [[Monofiletska evolucija|monofiletska]] loza kleptoparazitskih pčela je [[Nomadinae]] (potporodica [[Apidae]]), koja obuhvata nekoliko stotina vrsta u 35 rodova.<ref>{{cite journal |last=Roig-Alsina |first=A. |year=1991 |jstor=25085241 |title=Cladistic analysis of the Nomadinae s. str. with description of a new genus (Hymenoptera: Anthophoridae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=1 |pages=23–37}}</ref>
{|class="wikitable"
|+ Neke pčele i njihovi paraziti<ref name="SlaterRosenblatt2005" />
! Rod-domaćin !! Parazitski rod
|-
|''[[Bombus]]'' ||''[[Bombus]]'' (''[[Psithyrus]]'')
|-
|''[[Anthophora]]'' ||''[[Melecta]]'', ''[[Zacosmia]]''
|-
|''[[Amegilla]]'' ||''[[Thyreus]]''
|-
|''[[Megachile]]'' ||''[[Coelioxys]]''
|}
[[Kukavičje ose]] (Chrysididae) polažu jaja u gnijezda [[Eumeninae|grnčarskih]] i [[Sceliphrini |blatnih osa]]. Druge porodice [[osa]] imaju "kukavičje" vrste koje parazitiraju na srodnim vrstama; primjer toga je ''[[Polistes sulcifer]]'', koja parazitira na srodnoj vrsti, ''[[Polistes dominula|P. dominula]]''.<ref name="Dapporto">{{cite journal |last1=Dapporto |first1=L. |last2=Cervo |first2=R. |last3=Sledge |first3=M.F. |last4=Turillazzi |first4=S. |title=Rank integration in dominance hierarchies of host colonies by the paper wasp social parasite ''Polistes sulcifer'' (Hymenoptera, Vespidae) |journal=Journal of Insect Physiology |publisher=Elsevier BV |volume=50 |issue=2–3 |year=2004 |doi=10.1016/j.jinsphys.2003.11.012 |pages=217–223|pmid=15019524 |bibcode=2004JInsP..50..217D }}</ref><ref name="Ortolani">{{cite journal |last1=Ortolani |first1=I. |last2=Cervo |first2=R. |year=2009 |title=Coevolution of daily activity timing in a host-parasite system |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=96 |issue=2 |pages=399–405 |doi=10.1111/j.1095-8312.2008.01139.x|doi-access=free }}</ref> Brojne druge porodice osa imaju rodove ili veće loze od kojih su neki ili svi članovi kleptoparaziti (npr. rod ''[[Ceropales]]'' u porodici [[Pompilidae]] i pleme [[Nyssonini]] u porodici [[Crabronidae]]).<ref name="SlaterRosenblatt2005"/> Neke od ovih vrsta su [[inkvilinizam|inkvilini]] i [[parazitiranje legla|paraziti legla]], a ne kleptoparaziti.<ref name=Erler>{{cite journal |last1=Erler |first1=S. |last2=Lattorff |first2=H. M. G. |title=The degree of parasitism of the bumblebee (''Bombus terrestris'') by cuckoo bumblebees (''Bombus'' (''Psithyrus'') ''vestalis'') |journal=Insectes Sociaux |date=2010 |volume=57 |issue=4 |pages=371–377 |doi=10.1007/s00040-010-0093-2 |s2cid=853556 }}</ref>
Druge se nazivaju kleptoparazitoidima, odnosno parazitoidima koji biraju domaćine na kojima je već parazitirala druga ženka. Kleptoparazitoidi mogu koristiti ubode koje su na svojim domaćinima napravili prethodni parazitoidi, pratiti tragove koje su oni ostavili kako bi pronašli domaćine ili koristiti domaćine koje su već oslabili drugi parazitoidi.<ref>{{cite journal |last1=Kraaijeveld |first1=A. R. |year=1999 |title=Kleptoparasitism as an explanation for paradoxical oviposition decisions of the parasitoid ''Asobara tabida'' |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=12 |pages=129–133 |doi=10.1046/j.1420-9101.1999.00016.x |doi-access=free }}</ref> Taj posljednji slučaj se naziva gusarskim parazitizmom.<ref>{{Cite journal |last1=Kuramitsu |first1=Kazumu |last2=Kainoh |first2=Yooichi |last3=Konno |first3=Kotaro |date=2025-03-11 |title=Multiparasitism enables a specialist endoparasitoid to complete parasitism in an unsuitable host caterpillar |journal=Scientific Reports |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=8361 |doi=10.1038/s41598-025-91403-3 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=11897168 |pmid=40069222}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Takahashi |first=Kota |last2=Piyasaengthong |first2=Narisara |last3=Kuramitsu |first3=Kazumu |date=2025-12-20 |title=Pirate parasitism as a potential escape from evolutionary traps: experimental evidence from invasive Spodoptera frugiperda (Lepidoptera: Noctuidae) and native Asian parasitoids |url=https://doi.org/10.1007/s10530-025-03730-1 |journal=Biological Invasions |language=en |volume=28 |issue=1 |pages=13 |doi=10.1007/s10530-025-03730-1 |issn=1573-1464}}</ref>
==== Muhe ====
[[File:Kleptoparasitism video - Fly feeding on captured prey of a spider 2011.ogv|thumb|left|''[[Sarcophaga]]'' sp. se hrani zarobljenim plijenom ([[Tipulidae]]) pauka]]
[[File:Craticulina sp.jpg|thumb|Muha vrste ''[[Craticulina|Craticulina seriata]]'' je kleptoparazit [[Bembicini|pješčanih osa]] i odlaže svoje larve na hranu koja je namijenjena za larve osa]]
Neke [[Diptera|prave muhe]] (Diptera) su kleptoparaziti; ova strategija je posebno česta kod pripadnika potporodice [[Miltogramminae]] unutar porodice [[Sarcophagidae]]. Neki kleptoparaziti postoje i u porodicama [[Chloropidae]] i [[Milichiidae]]. Neke odrasle jedinke porodice Milichiidae, na primjer, posjećuju [[paučina|paučine]], gdje se hrane polupojedenim [[Halyomorpha halys|smrdibubama]]. Druge su povezane s muhama grabežnicama ([[Asilidae]]) ili [[mrav]]ima iz roda ''[[Crematogaster]]''.<ref>Wild, A.L. & Brake, I. 2009. Field observations on ''Milichia patrizii'' ant-mugging flies (Diptera: Milichiidae: Milichiinae) in KwaZulu-Natal, South Africa. ''[[African Invertebrates]]'' '''50''' (1): 205–212.[http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515152051/http://www.africaninvertebrates.org.za/Wild_Brake_2009_50_1_428.aspx|date=2009-05-15}}</ref> Muhe iz roda ''[[Bengalia]]'' ([[Calliphoridae]]) kradu hranu i kukuljice koje prenose mravi i često se mogu pronaći pored staza kojima se oni inače kreću u potrazi za hranom.<ref>Sivinski, J., S. Marshall and E. Petersson (1999) Kleptoparasitism and phoresy in the diptera. ''Florida Entomologist'' '''82''' (2) [http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910130953/http://www.fcla.edu/FlaEnt/fe82p179.pdf|date=2008-09-10}}</ref> ''[[Musca albina]]'' ([[Muscidae]]) navodno pokazuje kleptoparazitsko ponašanje, polažući jaja samo u kugle balege koje zakopava jedna od nekoliko vrsta [[Scarabaeidae|balegara]].<ref>Marshall, S.A. & Pont, A.C. (2013). The kleptoparasitic habits of ''Musca albina'' Wiedemann, 1830 (Diptera: Muscidae). ''[[African Invertebrates]]'' '''54'''(2): 427–430.{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20131113235620/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/311]}}</ref> To se također smatra kleptoparazitizmom, pošto u tom slučaju jedna vrsta iskorištava resurse koje je već pribavila druga vrsta.
==== Balegari ====
[[Scarabaeidae|Balegari]] premještaju velike količine izmeta kičmenjaka, kotrljajući kuglice balege u svoja gnijezda kako bi nahranili svoje ličinke. Nekoliko manjih vrsta balegara ne skuplja izmet samostalno, već ga uzimaju iz gnijezda većih vrsta. Na primjer, vrste roda ''[[Onthophagus]]'' ulaze u kuglice izmeta, dok su bube iz roda ''[[Scarabaeus]]'' te koje ih prave.<ref>{{cite journal |last=Hammond |first=P. M. |title=Kleptoparasitic Behaviour of ''Onthophagus suturalis'' Peringuey (Coleoptera: Scarabaeidae) and Other Dung-Beetles |journal=The Coleopterists Bulletin |date=September 1976 |volume=30 |issue=3 |pages=245–249 |doi=10.5962/p.371983 |jstor=3999694|url=https://www.biodiversitylibrary.org/part/371983 }}</ref>
==== Pravi tvrdokrilci ====
[[File:Velia.caprai.jpg|right|thumb|''[[Velia caprai]]'' ([[Ardeni]], Belgija)]]
Mnogi poluvodeni tvrdokrilci ([[Heteroptera]]) su kleptoparaziti pripadnika svoje vlastite vrste. U jednom istraživanju, kad god bi insekt ''[[Velia caprai]]'' uzeo plijen teži od 7,9 mg, drugi insekti iste vrste bi mu se pridružili i uspješno pojeli dijelove plijena.<ref name=Erlandsson>{{cite journal |last=Erlandsson |first=Ann |year=1988 |title=Food sharing vs monopolising prey: a form of kleptoparasitism in ''Velia caprai'' (Heteroptera) |jstor=3566063 |journal=[[Oikos (journal)|Oikos]] |volume=53 |issue=2 |pages=203–206 |doi=10.2307/3566063 |bibcode=1988Oikos..53..203E }}</ref>
==== Pauci ====
[[File:Argyrodes flavescens at Nayikayam Thattu.jpg|thumb|upright|''[[Argyrodes flavescens]]'' na paučini vrste ''[[Argiope pulchella]]'']]
Kleptoparazitski [[pauci]], koji kradu ili se hrane plijenom koji uhvate drugi pauci, poznati su po tome što se javljaju u pet porodica:
* [[Theridiidae]] (vrste roda ''[[Argyrodes]]'')
* [[Dictynidae]] (''[[Archaeodictyna ulova]]'')
* [[Salticidae]] (vrste rodova ''[[Portia]]'' i ''[[Simaetha]]'')
* [[Symphytognathidae]] (''[[Curimagua bayano]]'')
* [[Mysmenidae]] (''[[Isela okuncana]]'', ''[[Isela inquilina]]'' i vrste roda ''[[Mysmenopsis]]'').<ref>{{cite journal |last1=Coyl |first1=F. A. |last2=O'Shields |first2=T. C. |last3=Perlmutter |first3=D. G. |year=1991 |title=Observations on the behaviour of the kleptoparasitic spider, ''Mysmenopsis furtiva'' (Araneae, Mysmenidae) |url=http://americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |journal=Journal of Arachnology |volume=19 |pages=62–66 |access-date=2006-07-11 |archive-date=2006-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060513044600/http://www.americanarachnology.org/JoA_free/JoA_v19_n1/JoA_v19_p62.pdf |url-status=dead }}</ref>
=== Kičmenjaci ===
==== Ptice ====
Nekoliko vrsta ptica su specijalizirani kleptoparaziti, dok su mnoge druge oportunističke. [[Stercorariidae|Pomornici]] i [[Fregatidae|brzani]] se uvelike oslanjaju na proganjanje drugih morskih ptica kako bi dobili hranu. Druge vrste - uključujući [[grabljivice]], [[Larinae|galebove]], [[čigre]], [[Fulica|liske]] i neke [[patka|patke]] i [[obalne ptice]] - to čine oportunistički. Među oportunistima poput [[Sterna dougallii|dugorepe čigre]], jedinke sa potomstvom koje sudjeluju u kleptoparazitizmu uspješnije su u podizanju legla od jedinki koje nisu kleptoparaziti.<ref name="Handbook">{{cite book |last1=Ehrlich |first1=Paul R. |author-link=Paul R. Ehrlich |last2=Dobkin |first2=David S. |last3=Wheye |first3=Darryl |last4=Pimm |first4=Stuart L. |title=The Birdwatcher's Handbook |year=1994 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-858407-5 |url=https://archive.org/details/birdwatchershand00ehrl }}</ref><ref name="Shealer Spendelow 2005">{{cite journal |last1=Shealer |first1=David A. |last2=Spendelow |first2=Jeffrey A. |last3=Hatfield |first3=Jeff S. |last4=Nisbet |first4=Ian C. T. |year=2005 |title=The adaptive significance of stealing in a marine bird and its relationship to parental quality |journal=Behavioral Ecology |volume=16 |issue=2 |pages=371–376 |doi=10.1093/beheco/ari008 |hdl=10.1093/beheco/ari008 |hdl-access=free }}</ref> Primijećeno je da [[Bjeloglavi orao|bjeloglavi orlovi]] napadaju manje grabljivice, poput [[orao ribar|orlova ribara]], kako bi im ukrali ribu.<ref>{{cite journal |last=Jorde |first=D.G. |author2=Lingle, G |title=Kleptoparasitism by Bald Eagles wintering in South-Central Nebraska |journal=Journal of Field Ornithology |volume=59 |issue=2 |pages=183–188 |year=1998 |url=http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |access-date=2007-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070810182534/http://elibrary.unm.edu/sora/JFO/v059n02/p0183-p0188.pdf |archive-date=2007-08-10 |url-status=dead }}</ref> Među [[vrapčarke|vrapčarkama]] je zabilježeno da [[Lanius nubicus|dugorepi svračci]] kradu hranu od pripadnika roda ''[[Oenanthe]]'',<ref>{{cite book |last1=Harris |first1=Tony |last2=Franklin |first2=Kim |year=2000 |title=Shrikes & Bush-Shrikes |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-3861-3}}</ref> a primijećeno je i da [[kos]]ovi kradu zgnječene [[puž]]eve od drugih [[Turdidae|drozd]]ova.<ref name="Handbook"/>
Tokom sezone gniježđenja [[morske ptice|morskih ptica]], brzani lebde iznad [[kolonija morskih ptica]], čekajući da se roditelji vrate u svoja gnijezda s hranom za mladunce. Kako se ptice koje se vraćaju približavaju koloniji, brzani, koji su brzi i okretni, jure prema njima progone ih; ponekad hvataju pripadnike [[Phaethontidae]] za dugo repno perje.<ref name="Sibley">{{cite book |last=Sibley |first=David |author-link=David Allen Sibley |title=The Sibley Guide to Bird Life and Behaviour |year=2001 |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=0-7136-6250-6}}</ref> Međutim, količina hrane koju [[Fregata magnificens|veliki brzan]] dobije kleptoparazitizmom može biti marginalna.<ref>{{cite journal |last1=Calixto-Albarrán |first1=Itzia |last2=Osorno |first2=José-Luis |year=2000 |title=The diet of the Magnificent Frigatebird during chick rearing |journal=[[The Condor (journal)|The Condor]] |volume=102 |issue=3 |pages=569–576 |doi=10.1650/0010-5422(2000)102[0569:tdotmf]2.0.co;2|s2cid=84078011 |doi-access=free }}</ref>
Galebovi su i počinitelji i žrtve oportunističkog kleptoparazitizma, posebno tokom sezone parenja. Iako je žrtva najčešće drugi pripadnik iste vrste, i drugi (uglavnom manji) galebovi i čigre mogu biti mete. U [[amerike|Americi]], dok [[smeđi pelikan|smeđi pelikani]] izranjaju i prazne vodu iz kljunova, ponekad im hranu ukradu [[Larus heermanni|kalifornijski]] i [[Leucophaeus atricilla|astečki galebovi]], koji vrebaju u blizini i hvataju hranu koja im ispadne iz kljuna.<ref name="HBWgull">{{cite book |editor-last=del Hoyo |editor-first=Josep |editor2-last=Elliott |editor2-first=Andrew |editor3-last=Sargatal |editor3-first=Jordi |title=Handbook of Birds of the World |volume=3 |publisher=Lynx Edicions |location=Barcelona |year=1996 |isbn=84-87334-20-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse }}</ref> [[Larus marinus|Crni galebovi]] su vješti kleptoparaziti, koji otimaju hranu od drugih galebova i grabljivica. Nekoliko vrsta galebova često krade hranu i od ljudi u primorskim odmaralištima.<ref name="Sample 2019">{{cite news |last1=Sample |first1=Ian |title=Stare seagulls out to save your snacks, researcher says |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/aug/07/stare-seagulls-out-to-save-your-snacks-researcher-says |access-date=1 September 2022 |work=[[The Guardian]] |date=7 August 2019}}</ref>
<gallery mode="packed">
File:Western Gull chasing Elegant Tern.jpg|[[Larus occidentalis|Obalni galeb]] (''Larus occidentalis'') juri za čigrom vrste ''[[Thalasseus elegans]]''
File:Fight, lucha. (50206561093).jpg|[[Chroicocephalus ridibundus|Riječni galeb]] (''Chroicocephalus ridibundus'') pokušava da ukrade ribu koju je ulovila [[Sterna hirundo|obična čigra]] (''Sterna hirundo'')
File:Kleptoparasitism Great Cormorant.jpg|[[Veliki vranac]] (''Phalacrocorax carbo'') u letu je oteo ribu od onog na vodi
</gallery>
==== Sisari ====
Odnos između [[pjegava hijena|pjegavih hijena]] i [[lav]]ova, u kojem svaka vrsta krade plijen druge,<ref>{{cite book |last=Estes |first=Richard D. |year=1999 |title=The Safari Companion: A Guide to Watching African Mammals |publisher=Chelsea Green |page=294 |isbn=1-890132-44-6 |url=https://archive.org/details/safaricompaniong00este_0/page/294 }}</ref> oblik je kleptoparazitizma.<ref name=Erlandsson /> [[Gepard]]i su česte mete. Medvjedi, kojoti i vukovi su vrlo oportunistički nastrojeni i svi imaju takvo ponašanje. Kleptoparazitsko ponašanje primijećeno je i kod [[Javanski makaki|javanskih makakija]]. Sve vrste hijena ispoljavaju takvo ponašanje kada mogu, kao i [[šakal]]i.<ref>Estes, op. cit., 281–295, 339–346</ref> Ljudi u lovu često uzimaju ostatke svježe ulovljenih životinja od drugih mesoždera, poput lavova i euroazijskog [[ris]]a.<ref name="BBCEN">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8167000/8167681.stm |title=People steal meat from wild lions |last=Walker |first=Matt |date=24 July 2009 |publisher=BBC Earth News |access-date=2009-08-01}}</ref><ref name="Schoe">{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-2028.2008.00975.x |last1=Schoe |first1=Marjolein |first2=Hans H. |last2=de Iongh |first3=Barbara M. |last3=Croes |date=6 Jul 2009 |title=Humans displacing lions and stealing their food in Bénoué National Park, North Cameroon |journal=African Journal of Ecology |volume=47 |pages=445 |publisher=Blackwell |issue=3 |doi-access= |bibcode=2009AfJEc..47..445S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Krofel |first1=Miha |last2=Kos |first2=Ivan |last3=Linnell |first3=John |last4=Odden |first4=John |last5=Teurlings |first5=Ivonne |title=Human Kleptoparasitism on Eurasian Lynx (Lynx Lynx L.) in Slovenia and Norway |journal=Varstvo Narave |date=2008 |volume=21 |pages=93–103 |url=https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |access-date=2022-05-25 |archive-date=2022-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616231341/https://scandlynx.nina.no/Portals/Scandlynx/Publikasjoner/Krofel_2008_human_klepto_VN.pdf |url-status=dead }}</ref> Primijećeno je da [[Rissov delfin|Rissovi delfini]] jure direktno na [[ulješura|ulješure]], zbog čega one otvore usta; predloženo je da uočeno uznemiravanje rezultira [[regurgitacija|regurgitacijom]], nakon čega Rissovi delfini jedu hranu koju je ulješura izbacila iz sebe. Ovo ponašanje je rijetko i može biti oportunističko.<ref name="Smultea Bacon 2014">{{cite journal |last1=Smultea |first1=Mari A. |last2=Bacon |first2=Cathy E. |last3=Lomac-MacNair |first3=Kate |last4=Visser |first4=Fleur |last5=Bredvik |first5=Jessica |title=Rare Mixed-Species Associations Between Sperm Whales and Risso's and Northern Right Whale Dolphins Off the Southern California Bight: Kleptoparasitism and Social Parasitism? |journal=Northwestern Naturalist |volume=95 |issue=1 |year=2014 |issn=1051-1733 |doi=10.1898/nwn13-11.1 |pages=43–49|s2cid=86227330 }}</ref>
<gallery mode="packed">
Cheetah with impala kill.jpg|[[Gepard]] je ulovio [[impala|impalu]] i pojeo dio nje, stvorivši metu za kleptoparazitizam
Hyenas at stolen impala kill.jpg|Malo kasnije, [[pjegava hijena|hijene]] su otjerale geparda i hrane se strvinom
</gallery>
== Povezano ==
{{Commons category|Kleptoparasitism}}
* [[Evolutivni modeli dijeljenja hrane]]
* [[Kleptomanija]]
== Reference ==
{{reflist|30em}}
== Vanjske poveznice ==
{{načini ishrane}}
[[Kategorija:Načini ishrane]]
[[Kategorija:Parazitologija]]
nora8nbhgc84pyt8ykctm6sxgh4ykro
Kleptoparaziti
0
4725389
42686845
2026-09-12T10:32:50Z
Duma
16555
Preusmjereno na [[Kleptoparazitizam]]
42686845
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Kleptoparazitizam]]
8sukscqbuwkgkm4zpyqu18y83l39twl
Kleptoparazit
0
4725390
42686846
2026-09-12T10:33:02Z
Duma
16555
Preusmjereno na [[Kleptoparazitizam]]
42686846
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Kleptoparazitizam]]
8sukscqbuwkgkm4zpyqu18y83l39twl